Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-100/2025-3

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te dr. sc. Ivana Tironija kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Daliboru Diviću, odvjetniku u Bjelovaru, A. K. Miošića 22, protiv tuženika ZT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima Zajedničkog odvjetničkog ureda Zlatka Gregurića, Tatjane Figač – Gregurić i Hrvoja Mladinića, sa sjedištem u [adresa], radi naknade štete , odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Pn-72/2024-30 od 12. studenoga 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 27. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

1. Preinačava se presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Pn- 72/2024-30 od 12. studenoga 2024. i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„I. Tuženik ZT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], dužan je isplatiti tužiteljici CT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete iznos od 11.281,44 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje prema članku 29. Zakona o obveznim odnosima (ZOO), za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Tuženik ZT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], je dužan tužiteljici CT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], nadoknaditi prouzročene parnične troškove zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje prema članku 29. ZOO -a, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana."

2. Nalaže se tužiteljici u roku 15 dana naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.516,72 eura.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 11.281,44 eura sa zateznom kamatom od podnošenja tužbe 10. svibnja 2022. do isplate, a u točki II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak postupka u iznosu od 1.875,00 eura sa zateznom kamatom od 12. studenoga 2024. do isplate.

2. Žali se tuženik pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice te obveže istu na plaćanje parničnog troška tuženiku, uz trošak žalbe.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 11.281,44 eura sa zateznom kamatom od podnošenja tužbe na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, pri čemu tužiteljica tvrdi da je tuženik, kao njezin nalogoprimac pri sudjelovanju u kupnji stana na elektroničkoj dražbi, postupao protivno njezinim interesima i pogodovao svojoj punici kao kupcu predmetnog stana.

6. U dosadašnjem postupku, rješenjem ovoga drugostupanjskog suda poslovni broj Gž-2012/2023-2 od 15. svibnja 2024. po žalbi tuženika presuda Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Pn-77/2022-18 od 17. svibnja 2023. ukinuta je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP -a, u pobijanom dijelu pod točkom I. i IV. izreke presude kojima je prihvaćen zahtjev tužiteljice u odnosu na ovog tuženika , ukinuto je rješenje istog suda poslovni broj Pn- 77/2022-21 od 29. svibnja 2023. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke rješenja kojom je odlučio o trošku tužiteljice te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

7. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik postupao protivno načelu savjesnosti i poštenja te protivno interesima nalogodavca, smatrajući dokazanim da je sa suprugom i punicom dogovorio način sudjelovanja na dražbi kako bi onemogućio tužiteljicu u kupnji stana pa tužiteljici dosuđuje zatraženu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti.

8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda, kao i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. ZPP, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo, dok je dio odlučnih činjeničnih zaključaka izveo protivno pravilima o teretu dokazivanja i ocjeni dokaza iz članka 8. ZPP-a.

9. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je tužiteljica opunomoćila tuženika za sudjelovanje na elektroničkoj javnoj dražbi radi kupnje stana,

- da između stranaka nije sklopljen pisani ugovor o nalogu kojim bi bile precizno određene obveze tuženika glede načina licitiranja,

- da je tuženik sudjelovao u dražbi kao punomoćnik tužiteljice,

- da su u dražbi osim tužiteljice i AT sudjelovale i druge osobe,

- da predmetni stan nije kupila tužiteljica nego treća osoba (punica tuženika),

- da tijekom postupka nije provedeno medicinsko vještačenje niti je priložena medicinska dokumentacija radi dokazivanja povrede prava osobnosti i intenziteta duševnih boli.

10. Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da se pravni odnos stranaka po svom sadržaju može podvesti pod ugovor o nalogu iz članka 763. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO), jer je tuženik bio ovlašten poduzeti određeni pravni posao za račun tužiteljice. Međutim, sama činjenica postojanja naloga ne znači automatski i postojanje protupravnog postupanja nalogoprimca niti njegove odgovornosti za neuspjeh dražbe.

11. Pogrešan je daljnji zaključak prvostupanjskog suda da je u postupku dokazano da je tuženik postupao protivno interesima nalogodavca te da su ostvarene pretpostavke njegove odštetne odgovornosti.

12. Prema odredbi članka 1045. stavak 1. ZOO, tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Iz navedene odredbe proizlazi da za postojanje građanskopravne odgovornosti moraju kumulativno biti ispunjene pretpostavke i to protupravna štetna radnja, šteta, uzročna veza između štetne radnje i štete te krivnja štetnika.

13. Nadalje, prema članku 1046. ZOO šteta predstavlja umanjenje nečije imovine, sprječavanje njezina povećanja ili povredu prava osobnosti. Prema odredbi članka 19. istog Zakona svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pri čemu se pravima osobnosti smatraju osobito pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, privatnost osobnog i obiteljskog života i druga osobna prava.

14. Odredbom članka 1100. stavak 1. ZOO propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu neovisno o naknadi imovinske štete, a i kada nje nema, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih i duševnih boli te cilju kojem služi ta naknada.

15. U konkretnom slučaju navedene pretpostavke odgovornosti za štetu nisu dokazane. Naime, iz provedenih dokaza ne proizlazi sa stupnjem izvjesnosti potrebnim za građanskopravnu odgovornost da je tuženik postupao protivno primljenim uputama ili da je namjerno pogodovao interesima treće osobe na štetu tužiteljice.

16. Suprotno zaključku prvostupanjskog suda, odlučne činjenice nisu utvrđene neposrednim dokazima, već su izvedene pretežito logičkim konstrukcijama i pretpostavkama suda. Tako prvostupanjski sud navodi da je „rekonstruirao potpuno realni i izvjesni način dogovora tuženika i njegove supruge te punice oko načina dražbovanja“, pri čemu za takav zaključak nije proveden nijedan neposredni dokaz. Nadalje, sud navodi da je riječ o „logičnoj pretpostavci suda“ glede načina međusobnog dogovora sudionika dražbe.

17. Međutim, sudska odluka ne može se temeljiti na pretpostavkama i subjektivnoj procjeni životne vjerojatnosti određenih događaja, već isključivo na dokazanim činjenicama utvrđenim savjesnom i brižljivom ocjenom svih izvedenih dokaza u smislu članka 8. ZPP-a.

18. Osnovano žalitelj ukazuje i da prvostupanjski sud nije dao odgovarajuću ocjenu tijeka elektroničke dražbe niti pravila po kojima se ista odvijala. Naime, iz podataka spisa proizlazi da je u dražbi sudjelovalo više sudionika, uključujući kreditnu instituciju i još jednog ponuditelja, slijedom čega nije moguće sa sigurnošću zaključiti da bi tužiteljica kupila predmetni stan čak i da je tuženik postupao na drugačiji način.

19. Jednako tako, iz sadržaja spisa proizlazi da je dražba bila uređena pravilima o dražbenim koracima, zbog čega tuženik nije mogao proizvoljno povećavati ponuđeni iznos mimo pravila elektroničke dražbe. Pritom iz sadržaja punomoći niti iz iskaza stranaka ne proizlazi da je tuženik bio obvezan odmah ponuditi maksimalni iznos koji je tužiteljica eventualno bila spremna platiti, niti da bi propuštanje takvog postupanja predstavljalo povredu naloga.

20. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tuženik bio ovlašten sudjelovati na dražbi u ime tužiteljice, međutim nije dokazano da je bio obvezan osigurati kupnju predmetnog stana niti da je jamčio uspjeh na dražbi. Elektronička dražba po svojoj je prirodi neizvjesna, u dražbi su sudjelovali i drugi ponuditelji, uključujući banku i treću fizičku osobu pa sama činjenica da tužiteljica nije uspjela kupiti stan ne može predstavljati dokaz štetne radnje tuženika.

21. Zaključak prvostupanjskog suda da je tuženik pogodovao svojoj punici temelji se pretežito na indicijama i pretpostavkama, a ne na neposrednim dokazima. Sama činjenica da je ponuda punice tuženika poslana s internetskog priključka tuženika nije dostatna za zaključak o postojanju dogovora na štetu tužiteljice. Jednako tako, nije dokazano da bi tuženik imao stvarni utjecaj na konačni ishod dražbe, budući da su i drugi sudionici mogli dati višu ponudu u završnim sekundama nadmetanja.

22. Nadalje, prvostupanjski sud pogrešno primjenjuje pravila o teretu dokazivanja kada zaključuje da tuženik nije dokazao da nije znao za sudjelovanje svoje punice u dražbi te da nije pogodovao njezinim interesima. Sukladno članku 219. stavak 1. i članku 221.a ZPP-a, teret dokazivanja odlučnih činjenica o postojanju protupravnog postupanja, uzročne veze i štete bio je na tužiteljici, a ne na tuženiku. Pravilno žalitelj ističe da okolnost eventualnog sudjelovanja njegove punice u dražbi sama po sebi ne dokazuje postojanje protupravnog sporazuma ili zlouporabe povjerenja.

23. U konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala da je tuženik poduzeo protupravnu štetnu radnju, da je postupao protivno konkretnim uputama nalogodavca, da bi upravo njegovo postupanje bilo odlučujući uzrok neuspjeha tužiteljice na dražbi, da je došlo do pravno relevantne povrede prava osobnosti niti intenzitet i trajanje eventualnih duševnih boli.

24. Naime, sama subjektivna povrijeđenost, razočaranje ili osjećaj izdaje zbog ishoda određenog poslovnog odnosa ne predstavljaju sami po sebi povredu prava osobnosti u smislu članka 19. i članka 1100. ZOO koja bi opravdavala dosudu pravične novčane naknade.

25. Prvostupanjski sud navodi da u spisu ne postoji medicinska dokumentacija te da nije provedeno medicinsko vještačenje, ali unatoč tome zaključuje da „svaki građanski sudac po pravilima logike i iskustva“ može utvrditi postojanje povrede prava osobnosti i intenzitet duševnih boli. Međutim, iako medicinska dokumentacija sama po sebi nije nužna pretpostavka za dosudu neimovinske štete, sud mora imati pouzdanu činjeničnu osnovu za zaključak o postojanju i intenzitetu povrede prava osobnosti, što u ovom predmetu nije ostvareno.

26. Slijedom svega navedenog, ovaj sud nalazi da tužiteljica tijekom postupka nije dokazala zakonske pretpostavke odgovornosti za štetu iz članka 1045. ZOO niti pretpostavke za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti iz članka 1100. istog Zakona.

27. Kako je prvostupanjska presuda u ovom predmetu već ranije bila ukinuta, a odlučne činjenice proizlaze iz sadržaja izvedenih dokaza i stanja spisa, primjenom članka 373.a ZPP-a valjalo je preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

28. Zbog preinake odluke i promijenjenog uspjeha u postupku, sukladno odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. u vezi sa člankom 166. stavak 2. ZPP-a, odlučeno je o troškovima postupka.

29. Tuženik koji je uspio u postupku ostvaruje pravo na naknadu parničnog troška i to za sastav odgovora na tužbu 199,08 eura (Tbr. 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa) , sastav podneska od 4. listopada 2022. 199,08 eura (Tbr. 8/1 Tarife), za zastupanje na ročištu od 10. studenoga 2022., 27. siječnja 2023., 14. travnja 2023. i 9. listopada 2024. po 199,08 eura za svako (Tbr. 9/1 Tarife), za zastupanje na ročištu od 17. svibnja 2023. 66,36 eura, za sastav žalbe od 31. svibnja 2023. 248,85 eura, za sastav žalbe od 22. studenoga 2024. 248,85 eura (Tbr. 10/1 Tarife), uvećano za PDV (25%), odnosno ukupno 2.198,18 eura čemu se dodaje trošak na ime sudske pristojbe dviju žalbi po 159,27 eura za svaku (članak 7. Zakona o sudskim pristojbama, "Narodne novine" br. 118/18., 51/23.) pa je obvezana tužiteljica naknaditi trošak postupka tuženika u iznosu od 2.516,72 eura.

30. Slijedom iznijetoga, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu 27. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić