REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-7402/21-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

RJEŠENJE

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ani Ćurković Dražić, u pravnoj stvari tužiteljice ĆHZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetniku Franu Pelicariću iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA BANKA d.d., OIB: 32247795989, R. F. Mihanovića 9, 10000 Zagreb zastupano po odvjetniku Ivanu Mišetiću iz Zagreba, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene u prisutnosti pun.stranka dana 17.ožujka, 2026. dana 27. svibnja, 2026

p r e s u d i o  je

I Proglašava se djelomično nedopuštenom ovrha pokrenuta kod Financijske agencije za izravnu naplatu dana 30. 06. 2021. tuženika CROATIA BANKA d.d. iz Zagreba, Roberta Frangeša Mihanovića 9, OIB: 32247795989, kao ovrhovoditelja, protiv tužiteljice ĆHZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao ovršenice, na temelju Presude Općinskog suda u Zagrebu (sada Općinski građanski sud u Zagrebu), P-2734/96 od 02.12.2002.g preko iznosa od 46.651,28 €.

II Nalaže se tuženiku CROATIA BANKA d.d. iz Zagreba, Roberta Frangeša Mihanovića 9, OIB: 32247795989 isplatiti tužiteljici ĆHZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana iznos od 204.712,38 € EUR s pripadajućom zateznom kamatom od 30.8.2021 do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem za pet postotnih poena za razdoblje do 31.12.2022. godine, a od 1.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III Odbija se tužiteljica sa ostatkom zahtjeva za isplatu u visini glavnice od 46.651,28 €.

IV Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove postupka 29.857,85 €, sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

i riješio je

Dopušta se preinaka tužbe iz podneska tužiteljice od 07.01.2026.

Obrazloženje

1. Nije među strankama sporno da je tužiteljica rješenjem i zaključkom ovoga suda Ovr-2576/2021 od 01.09.2021.g. upućena u roku od 15 dana od primitka istog (primljeno 03.09.2021.) pokrenuti parnični postupak radi proglašenja ovrhe pokrenute prijedlogom ovrhovoditelja, ovdje tuženika, protiv ovršenice, ovdje tužiteljice, zaprimljenog kod FINE 30.06.2021.g., na temelju presude ovoga suda P-2734/96 od 02.12.2002.g., nedopuštenom, radi razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona.

2. Po zaprimanju obavijesti banke da je protiv nje 30.06.2021. kod FINE zatražena izravna naplata iznosa od 428.016,01 kn s kamatama od 23.11.1995.g. i parničnog troška od 16.030,00 kn, s kamatama od 02.12.2002.g. tužiteljica ĆHZ, predložila je sudu da se ta pljenidba i prijenos proglase u cijelosti nedopuštenim, zbog toga što se u konkretnom slučaju nije radilo o tužiteljičinom osobnom dugu prema tuženiku, već se radilo o dugu njezinog pok. oca ĆH, a ona kao njegova nasljednica na osnovu odredbe čl. 139. st. 3. Zakona o nasljeđivanju može odgovarati za ostaviteljeve dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine, a ova ovrha višestruko premašuje vrijednost nasljeđene imovine. FINA nije mogla provesti predmetnu ovrhu i zbog toga što se odredbe Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima primjenjuju na ovršne odluke koje glase na ispunjenje određene novčane obveze koje su postale ovršne nakon 15.10.2012.g. (članak 10. ZZPN-a), pa tuženik nije mogao tražiti, a FINA nije mogla izvršiti presudu koja je postala ovršna 22.09.2011.g. temeljem zahtjeva za izravnu naplatu, jer se takav način naplate može tražiti i izvršiti samo za ovršne isprave koje su postale ovršne nakon 15.10.2012.g., budući da je tek tada u Ovršnom zakonu (NN 112/12) uvedena mogućnost izravne naplate putem FINA-e, tako da se ovaj ovršni postupak treba provesti na sudu.

3. Predmetnom nedopuštenom ovrhom pred Financijskom agencijom tužiteljica

je

30.06.2021. ovršena za iznos od 1.823.008,14 kn ( sada 241.954,76 €) a taj iznos je 01.09.2021. prebačen na račun tuženika. Sredstva na računu tužiteljice predstavljaju bračnu stečevinu, odnosno sredstva koja su tužiteljica i njezin suprug stekli radom za vrijeme braka odnosno potječe od takve imovine. Tužiteljica je u braku preko 20 godina te su sva sredstva koje ima na računima (kao i njezin suprug) stečena u vrijeme tog perioda, što je životno logično. Zato tužiteljica ima pravni interes utvrđivati da se radi o bračnoj stečevini jer da – u mjeri u kojoj su sredstva bračna stečevina – nisu njezina. Suprug tužiteljice pokušao je isti prigovor isticati (kao vlasnik sredstava) međutim njegova žalba je odbačena zato što Ovršni zakon ne dozvoljava da prigovor istakne itko osim nositelja računa koji je predmetom ovrhe. Činjenica da na kondemnatorni zahtjev nije upućena rješenjem u ovršnom postupku ne znači da nije ovlaštena ga postaviti. U trenutku donošenja rješenja u ovršnom postupku sredstva još nisu bila isplaćena tuženiku (ovršni sud je mogao odrediti odgodu prijenosa).

4. Imovina koju je tužiteljica naslijedila temeljem Rješenja o nasljeđivanju O- 6593/05 od 2. studenoga 2005. predstavlja: (A) stan u [adresa], 63,37 m2; (B) stan u [adresa], 48,73 m2; (C) zemljište u k. o. [katastarska općina], 1931 m2; (D) zemljište u k. o. [katastarska općina], ukupno 3.284 m2; (E) plovilo SKITNICA II, 9,40 m2, 1974.; (F) plovilo LEUT, 7.07 m2, 1981; (G) privez u lučici [adresa]; (H) vozilo PEUGEOT 605, 1990.; (I) tekući račun ZABA; (J) devizni račun ZABA. Rješenjem o naknadno pronađenoj imovini od 6. travnja 2006. godine, ostavinsku imovinu čine i (A-NPI) štedni račun u ZABA br. 535934366; (B-NPI), štedni račun u ZABA br. 1207752939; (C-NPI) sef u ZABA; te (D-NPI) revolver TAURUS .38 SPECIAL.

5. Nadalje navodi da stan u [adresa] , ne predstavlja ostavinsku imovinu jer je prije smrti bio prenesen u fiducijarno vlasništvo trećoj osobi BANKA SONIC d.d., radi namirenja potraživanja prema ostavitelju. BANKA SONIC d.d. nekretninom je kasnije raspolagala dalje te ona nikada više nije imala veze s ostaviteljem ili tužiteljicom. U skladu sa navedenim Rješenje o nasljeđivanju od 2. studenoga 2005. godine ispravljeno je Rješenjem od 12. prosinca 2012. godine na način da je navedena nekretnina iz njega brisana.

6. Također navodi da dvosobni stan na II katu zgrade u [adresa], ukupne površine 48,73 m2, upisan u KPU 98 / zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao dio Zgrade u [adresa], „BLOK2“ - CENTAR, sagrađena na katastarskim česticama [katastarska čestica] imao je vrijednost u trenutku smrti prednika tužiteljice od 341.110,00 kn (sada 45.273,07 €). Navedena vrijednost rezultat je procjene porezne uprave u poreznom postupku radi utvrđivanja poreza na nasljedstvo, KLASA UP/I-410- 20/2005-001/01090 u kojem se procjenjuje vrijednost na dan stjecanja (tj. dan smrti). Činjenicu da je predmetni stan 2005. godine vrijedio 341.110,00 kn / ~45.000 EUR potvrđuje i procjena vrijednosti nekretnine izrađena od strane ERSTE Nekretnine 2017. godine, kojom je ista nekretnina procijenjena na 520.000,00 kn / 70.743 EUR. S obzirom na notorni značajan porast vrijednosti nekretnina od 2005. do 2017. u RH, posebno na Jadranu, procjena porezne uprave iz 2005. godine je vjerodostojna.

7. Nadalje navodi tužiteljica da vrijednost zemljišta u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] , kč. br. [katastarska čestica], površine 1931 m2 u trenutku smrti prednika tužiteljice procijenjena je na iznos od 12.551,50 kn. Navedena vrijednost rezultat je procjene Porezne uprave, Ispostava Sv. Ivan Zelina - rješenje KLASA: UP/I-410-20/05-01/1141, od 1. 12. 2005. godine. U naravi, radi se o zemljištu koje nije privedeno namjeni niti je građevinsko. Predmetna nekretnina je tada bila, a i danas je, opterećena hipotekom u korist tuženika, radi osiguranja predmetnog kredita, slijedom čega se stvarna vrijednost ove nekretnine 0,00 kn jer se tuženik može bez ograničenja namiriti iz njezine cijele vrijednosti. S obzirom da je očigledno vrijednost nekretnine daleko manja od potraživanja tuženika po kreditu koji je osiguran hipotekom, nemoguće je nekretninu prodati. Njezina stvarna vrijednost je stoga – za ovlaštenika založnog prava (ili kupca u postupku ovrhe koji kupuje neopterećenu) 12.551,50 kn; a za osobe koje ju stječu opterećenu kao tužiteljica 0,00 kn.

8. Nadalje navodi tužiteljica da vrijednost zemljišta u k. o. [katastarska općina] (lokacija otok Žižanj), zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], površine 3284 m2u trenutku smrti prednika tužiteljice iznosila je 131.360,00 kn. Navedena vrijednost rezultat je procjene Porezne uprave, Ispostava Biograd n/M, utvrđenog rješenjem KLASA: UP/I-410- 20/05-01/1090, ur.br.513-07-13-001/2006-3 od 13. 7. 2006. godine.

9. Nadalje navodi [E i F] Vrijednost plovila SKITNICA II (9,40 m) i LEUT (7,07 m) iznosila je 73.000 kn odnosno 8.000,00 kn.24 Plovilo SKITNICA II je jedrilica proizvedena 1974. godine te je u trenutku smrti prednika tužiteljice bila u vrlo zapuštenom i lošem stanju, uslijed dugogodišnjeg nekorištenja plovila. Tužiteljica je otprilike godinu dana kasnije pronašla kupca te prodala plovilo za iznos od 73.000,00 kn. Plovilo LEUT je drveni brod od 7,07 m, tipičan za Jadran, proizveden 1981. godine. Brod je također bio u lošem stanju zbog slabog korištenja te činjenice da je nekoliko godina ranije potonuo slijedom čega je pretrpio trajna oštećenja na raznim dijelovima. Tužiteljica je ovaj brod također odmah pokušala prodati te je 31. 3. 2006. uspjela pronaći kupca koji je brod kupio za iznos od 8.000,00 kn.

10. Nadalje navodi Vez u lučici [adresa] ne predstavlja ostavinsku imovinu, već obvezno-pravni odnos zakupa (korištenja/usluge veza) dijela pomorskog dobra za koji korisnik plaća naknadu lokalnom poduzeću koja obavlja takve komunalne usluge na mjesečnoj ili godišnjoj bazi. Naveden je u rješenju u nasljeđivanju samo kako bi se olakšao prijenos ugovora, s obzirom da se u redovnom toku stvari obveze i prava iz takvog ugovora ne mogu prenositi, a svakako ne naplatno („prodavati“). Iz tog razloga ovaj ugovor nije imovina. Na vezu se nalazilo plovilo njezina pok. oca, a Tužiteljica nakon njegove smrti nije imala interes za korištenjem niti plovila niti veza. Na vezu sa i danas nalazi isto plovilo, koje je ona nakon smrti oca prodala. Stoga je vrijednost ove imovine 0,00 kn.

11. Vozilo PEUGEOT 605 reg. ozn. [registarska oznaka] proizvedeno je 1990. godine. Vozilo nije bilo u voznom stanju zbog mehaničkih kvarova popravak kojih nije bio rentabilan. Tužena je vozilo dala auto mehaničaru za rezervne dijelove, u zamjenu za besplatan servis njezina vozila. S obzirom na stanje i starost vozila, tužiteljica procjenjuje njegovu vrijednost na 2.500,00 kn

12. Prednik tužiteljice ĆH bio je u trenutku smrti prezadužen, protiv njega se vodilo nekoliko ovršnih i sudskih postupaka radi naplate raznih dugovanja. Njegovi računi u Zagrebačkoj banci bili su efektivno prazni, tj. imali su beznačajne iznose sredstava. Radi se o 19,76 EUR, 0,07 AUD, 0,80 CHF, 25,64 USD na deviznim računima za koje je isplaćeno 281,06 kn i 22,56 HRK na kunskom štednom računu, tj. ukupno 303,62 kn.

13. Tužiteljica je, u skladu sa procedurom Zagrebačke banke i u nazočnosti komisije banke, preuzela sadržaj sefa koji je njezin prednik imao u toj banci. Komisija banke je provjerila sadržaj i o tome sastavila zapisnik, koji međutim zbog proteka vremena tužiteljica nije uspjela za sada pribaviti od banke. U sefu nije bilo nikakvih vrijednosti niti novaca, već isključivo dokumentacija, iz koje je tužiteljica i prvenstveno saznala za brojne dugove svog prednika. Slijedom iznesenoga, vrijednost imovine iz sefa je 0,00 kn.

14. Revolver marke TAURUS .38 SPECIAL tužiteljici je oduzet od strane policijske uprave, u skladu sa redovnom procedurom, s obzirom da ona nema ovlaštenje za posjedovanje vatrenog oružja. Tužiteljica nikada nije tražila dozvolu za oružje niti povrat oduzetog revolvera jer za takvo što nema interesa te se radi o opasnoj stvari. Tužiteljica nikakvu financijsku korist od ovog predmeta nije imala. Rabljeni iste marke se putem oglasnika 2022. nudio za cijenu od 2.350 kn. S obzirom na opće kretanje cijena, tužiteljica procjenjuje da bi isti 2005. godine mogao eventualno mogao postići cijenu od 1.500,00 kn.

15. Slijedom iznesenoga, ukupna vrijednost imovine koju je tužiteljica naslijedila u trenutku smrti iznosila je 557.773,62 kn (sada 74.029,28 €). Međutim taj iznos mora se umanjiti za sve iznose na ime dugova ostavitelja koje je tužiteljica isplatila; Tužiteljica je namirila dugovanje ostavitelja u iznosu od 107.939,93 kn (sada 14.326,09 €) društvu ERSTE CARD CLUB d.o.o., temeljem ovrhe posl.br. Ovr- 3847/18. Neposredno nakon smrti njezina oca, tužiteljici i njezinoj majci pristupili su fizičke osobe koje su povezane sa kamatarenjem te tražile da namire dugovanje koje je prema njima ima njezin otac. Tužiteljica i članovi njezine obitelji bili su izloženi verbalnim i fizičkim prijetnjama (nenajavljene posjetevećeg broja muškaraca, telefonski pozivi i drugo) te su isplatili iznos njegova duga tim osobama 180.000,00 kn, početkom 2006. godine. Zbog navedenih okolnosti, o isplati ne postoji pisani trag. Njezin otac, s kime do tada nije imala bliske odnose, je skrivao svoje dugove i glumio uspješnog poduzetnika, iako je bio prezadužen.

16. Tužiteljica ističe da nasljednik nema niti može imati saznanja o dugovima ostavitelja do trenutka kada mu se obrati pojedini vjerovnik, odnosno kada (za ovršne i slične postupke koji se vode) primi od suda obavijest i poziv na preuzimanje postupka. Tužiteljica je namirila dugovanje u iznosu od 11.000,00 kn (sada 1.459,95 €) ovrhovoditelju GH, na ime duga pok. ostavitelja po osnovu pravomoćne presude P-2378/04-12 od 28. 2. 2005. godine. Tužiteljica je namirila dugovanja CROATIA OSIGURANJU d.d. u iznosima od 1.115,66 kn i 3.321,56 kn tj. ukupno 7.946,04 kn (sada 1.054,62 €) , u sklopu ovršnog postupka Ovr-1236/21 i Ovr- 9862/16. Tužiteljica je namirila dugovanje Gradskoj plinari Zagreb za brojne račune koji su ostali neplaćeni iza ostavitelja, u ukupnom iznosu od 17.236,29 kn (sada 2.287,65 €). Tužiteljica je platila iznos od 1.532,49 kn (sada 203,40 €) HEP – Elektra Zagreb za dugovanje ostavitelja. Tužiteljica je platila iznos od 4.774,89 kn (sada 633,74 €) Hrvatskom Telekomu d.d. na ime dugovanja ostavitelja, temeljem nagodbe kojom je dugovanje umanjeno. Tužiteljici je prisilno naplaćeno putem FINA-e 1.929,93 kn (sada 256,15 €)u ovršnom postupku Ovr-1850/18 na ime duga ostavitelja istom vjerovniku. Dakle ukupno tom vjerovniku plaćeno je 6.704,82 kn (sada 889,88 €).

17. Tužiteljica je platila 4.483,29 kn i 11.297,10 kn društvu Štednokred Zagreb na ime otplate kredita ostavitelja br. 5152021150. Osim toga, platila je jamcu kredita TH iznos od 5.500,00 kn koji je ona kao jamac platila davatelju kredita, čime je ostvarila regresni zahtjev prema ostavitelju. Ukupno je plaćeno stoga 21.280,39 kn (sada 2.824,39 €).

18. Tužiteljica je platila Zagrebačkoj banci d.d. 4.598,02 kn (sada 610,26 €) na ime dugovanja ostavitelja za uslugu sefa.

19. Tužiteljica je platila dugovanje ostavitelja GSKG-u za predmete Ovrvz-3751/00 i Ovrvz-2439/03 u iznosima od 4.598,17 kn (sada 610,28 €) i 625,00 kn (sada 82,95 €) za zajedničku pričuvu. Nadalje, namirila je dugovanje od 7.570,48 kn (sada 1.004,77 €) na ime komunalne naknade i naknade za vode, nakon otpisa djela dugovanja koje joj je odobreno.

20. Putem prisilne naplate FINA je zaplijenila daljnjih 5.309,14 kn (sada 704,64 €)po rješenju Ovr-7778/2017, za dug ĆH GSKG-u. Ovrhom u postupku P-3436/17 GSKG-u je plaćeno 1.400,00 kn (sada 185,81 €). Konačno, povodom ovršnog postupka Ovrvz-6562/01 protiv ostavitelja, tužiteljica je platila GSKG-u 1.500,58 kn (sada 199,16 €) . Ukupno je dakle GSKG-u plaćeno dugova u iznosu od 20.378,37 kn (sada 2.704,67 €). Tužiteljica je namirila neplaćene obveze ostavitelja za pričuvu za stan u [adresa] društvu SZP –ZADAR -STAN d.o.o. Obveza za pričuvu do trenutka smrti ostavitelja (5. rujna 2005. godine) iznosila je 4.294,59 kn (dugovanje do 21. 12. 2003.) te nadalje 72,51 kn mjesečno za period 01/2004 – 08/2005,tj. ukupno 5.744,79 kn (sada 762,46 €). Iz priložene kartice kupca vidljivo je da su sve obveze plaćene 2011. godine, dakle nakon smrti ostavitelja.

21. Ostavitelj je na dan smrti imao dugovanje prema Poreznoj upravi (javna davanja po raznim osnovama, PDV, porezni, doprinosi za zdravstveno i mirovinsko itd.) u iznosu od 933.301,36 kn (sada 123.870,37 €) . Porezna uprava pokrenula je postupak prisilne naplate, ali je Tužiteljica uspjela osporiti obvezu plaćanja ovog duga te je Porezna uprava obustavila naplatu, osim u manjem dijelu. Naplaćeno je ukupno 4.273,79 kn (sada 567,23 €).

22. Slijedom iznesenoga, ukupna vrijednost ostaviteljevih dugova koje je tužiteljica već namirila iznosi 388.634,93 kn (sada 51.580,72 €).

23. Tužiteljica je rješenjem i zaključkom Ovr-2576/21-2 od 1. rujna 2021. godine iz razloga iz čl. 50. st. 1. t. 7. i 9. upućena protiv tuženika pokrenuti parnicu jer je u tom postupku tužiteljica istakla prigovor visine vrijednosti naslijeđene imovine. Ovršni sud pogriješio kada ih je okarakterizirao kao prigovor iz t. 7.i/ili 9., umjesto iz t. 10. st. 1. čl. 50. Ovršnog zakona. Ističe da vrijednost naslijeđene imovine znatno manja od ukupnog iznosa koji je zaplijenjen na temelju ovršne isprave kao i iznosa dugova pok. ovršenika koje je već podmirila, pozivajući se na čl 139 ZN. Tužiteljica nema obvezu namirenja dugova ostavitelja u mjeri u kojoj ta obveza prelazi vrijednost naslijeđene imovine (čl. 139. st. 3. Zakona o nasljeđivanju). Predlaže da sud utvrdi vrijednost naslijeđene imovine; te visinu ostaviteljevih dugova koje je tužiteljica već ranije namirila. Vrijednost naslijeđene imovine mora se procijeniti prema trenutku smrti ostavitelja.

24. Kako su u vremenu od podnošenja tužbe do dana specifikacije ovršeni od tužiteljice daljnji iznosi (185-200 EUR mjesečno), prema specifikaciji FINA-e od 13. 11. 2025. tužiteljica podneskom od 07.01.2026. precizira kondemnatorni dio zahtjeva na način da predlaže da sud naloži tuženiku CROATIA BANKA d.d. iz Zagreba, isplatiti tužiteljici ĆHZ u roku od 15 dana iznos od 251.363,66 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, po pojedinačnim mjesečnim iznosima.

25. Tuženik se protivi osnovi i visini zahtjeva. Točno je da je tužiteljica upućena podnijeti tužbu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim Rješenjem i zaključkom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Ovr 2576/21-2 od 1. rujna 2021., i to isključivo zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točke 7. i 9. OZ, a ne i iz točke 10. OZ koja propisuje da „ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave“. Zato bi bilo pogrešno uopće raspravljati u ovome postupku o prigovoru ograničenja odgovornosti nasljednika za ostaviteljeve dugove jer tužiteljica kao ovršenica nije upućena u ovu parnicu predmetno utvrđivati.

26. Tuženik smatra da zakonski nasljednici preminule stranke u parničnom postupku ne postaju stranka u takvom parničnom postupku tek kada ih sud pozove da preuzmu parnični postupak, već isti stupaju u procesnopravnu poziciju tuženika samom činjenicom smrti istoga i u tom trenutku, sukladno čl 215. ZPP . Dakle, tužiteljica je prema procesnim pravilima postala stranka postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu pod posl.br. P-2734/96 već 5. rujna 2005. kada je stupila na mjesto prijašnjeg tuženika, i to pok. ĆH, njenog oca. Samim stupanjem u postupku u tom trenutku, parnica nije bila dovršena, niti je presuda postala pravomoćna. Eventualno pitanje odgovornosti njegovih dugova iza ostavitelja kao prethodnog tuženika (i o visini tih dugova) može jedino biti meritorno riješeno u parnici u kojoj se preuzimatelj postupka i pronašao (isticanjem materijalnopravnih prigovora te podnošenjem redovnih i izvanrednih pravnih lijekova).

27. Da je prisilna naplata protiv tužiteljice kao ovršenice provedena na temelju presude Općinskog suda u Zagrebu posl.br. P-2734/96 od 2. prosinca 2002. te rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P-2734/96-60 od 21. ožujka 2011. o preuzimanju parničnog postupka P-2734/96, vidljivo je i iz same provedbe prisilne naplate gdje je Financijska agencija istu provela upravo na temelju tih isprava. Stupanjem 4. kolovoza 2018. na snagu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine br. 68/2018, 2/2020, 47/2020 –nadalje: ZPONS) promijenjene su odredbe koje bi spriječavale pokretanje prisilne naplate i pred Financijskom agencijom i za one ovršne osnove za plaćanje koje bi ovršnost stekle prije 15. listopada 2012.

28. Tužiteljica nije dokazala kolika je vrijednost naslijeđene imovine, a koja bi prema rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Duška Sudara, Zagreb, Mesnička 8 od 2. studenog 2005. posl.br. O-6593/05 UPP/OS-143/05 te rješenju od 6. travnja 2006. o raspoređivanju naknadno pronađene imovine iza ostavitelja ĆH bila znatna, pa čak i premašivala potraživanje koje tuženika kao ovrhovoditelj ima protiv tužiteljice.

29. Tuženik posebno navodi da se protivi i točci 2. tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži od tuženika vraćanje (isplatu) iznosa od 1.823.08,14 kn sa zakonskim zateznim kamatama. Navedeno potraživanje ne postoji te je u cijelosti neosnovano. Tužiteljica je podnijela tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga sadržanih u točkama 7. i 9. članak 50. OZ (deklaratorna tužba) te ista nije upućena istovremeno koincidirati takav tužbeni zahtjev zajedno s zahtjevom za isplatu iznosa koji bi eventualno trebala vratiti ako se slučajno i ovrha (kondemnatorna tužba), tj. pljenidba i prijenos proglasili nedopuštenim. Ukoliko bi tužiteljica eventualno i uspjela sa svojim deklaratornim zahtjevom iz točke 1. svojega tužbenog zahtjeva, ostvarena bi joj mogućnost putem instituta protuovrhe (članak 62. OZ) potraživati u ovršnom postupku od suda da se naloži ovrhovoditelju da mu se vrati ono što je ovrhom dobio.

30. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti te obvezati istu da nadoknadi prouzročeni parnični trošak tuženiku.

31. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zahtjev za izravnu naplatu od 30.6.2021. protiv tužiteljice temeljem odluke P-2734/96 ovoga suda (list 6-9 spisa), obavijest o vraćanju osnove za plaćanje od 2.2.2021. (list 18), rješenje o ispravku presude P-2734/96 (list 19) rješenje o nastavku postupka P-2734/96, kojim se ujedno poziva tužiteljica preuzeti postupak zbog smrti tuženika ĆH (list 16-17), presudu ovoga suda P-2734/96 od 2.12.2002. pravomoćna 6.9.2005. ovršna 22.9.2011. (list 12-15), odluka VSRH Rev-x-1258/11 od 30.1.2013. (list 74-76), izvadak iz sudskog registra (list 20-26), rješenje o nasljeđivanju jb Duška Sudara O- 6593/05 pravomoćno 24.11.2005. (list 34-36), rješenje o naknadno pronađenoj imovini (list 38), ispravak rješenja o nasljeđivanju od 12.12.2012. (list 85), podatak FINA-e o redoslijedu osnove za plaćanje od 1.7.2021. sa specifikacijom (list 40-45), izvadak iz knjige položenih Ugovora pod uložak [broj ZK uloška] PU Knjiga Grad Zagreb (list 87-88), porezno rješenje od 13.7.2006. za nekretninu u Maksimirskoj 118, Zagreb (list 89), procjembeni elaborat Erste banke za nekretninu u [adresa] (list 90- 108), zk izvadak za stan u [adresa] zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 110), zk izvadak za zkč. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] (list 116), porezno rješenje za nekretninu u ko [katastarska općina] zkč. [katastarska čestica] (list 118,), fotografije brodice i zemljišta na otoku Žižanj (list 119), izvadak iz očevidnika brodica za brod reg. oz. [registarska oznaka] fotografije brodice (list 120-121), kupoprodajni ugovor od 31.3.2007. za brodicu BG-1500 (list 122-123), članak iz Večernjeg i Jutarnjeg lista od 14.1.2002. (list 124), Ugovor o kupoprodaji motornog vozila za vozilo ZG-349 (list 125-126), rješenje o porezu PU Zadar KLASA UP/1410-19/06-04/241 (list 127), Ugovor o korištenju veza od 1.1.2003. (list 128), preslika štedne knjižice Zagrebačke banke broj 1207752939 (list 130-138), potvrda ZABA-e o izvršenim transakcijama od 9.1.2009. (list 139-141), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od 12.11.2008. – revolver Taurus (list 142), preslika oglasa (list 143), obavijest o podmirenju dugovanja prema rješenju Ovr-3847/18 (list 145), potvrda o povlačenju ovršnog prijedloga Ovr-181/16 (list 147), potvrda o povratu duga GH od 5.3.2007. i podnesak o povlačenju prijedloga za ovrhu u predmetu Ovr-9862/16 (list 151-155), plaćeni računi prema Gradskoj plinari Zagreb d.o.o. od 16.3.2006. (list 157-160), potvrda o plaćanju duga prema HEP operator (list 161), uplata prema nagodbi u predmetu Ovrv-810/15 (list 162- 163), prijedlog za ovrhu HT d.d. i specifikacija izvršenja prema rješenju o ovrsi Ovr- 1850/18 (list 164- 168), Ugovor o kreditu broj 5152021150 (list 249), uplatnice prema Štednokred Zagreb (list 170-174), opomena ZABA-e od 13.3.2002. (list 177), izvadak iz poslovnih knjiga na 23.9.2003. (list 176), uplata od 26.4.2006. na iznos od 4.598,03 kn (list 175), potvrda GSKG o podmirenom dugovanju za pričuvu za nekretninu u Maksimirskoj 118 od 22.12.2021. (list 178-180), specifikacija prema rješenju Ovr-7778/17 (list 181-182), specifikacija prema presudi P-3436/17 (list 186), uplata po rješenju Ovrvz-6562/01 (list 196), kartica kupca tvrtke SZP- Zadar stan d.o.o. od 5.7.2011. (list 200), uplata od 13.7.2011. (list 200), potvrdu o poreznom dugovanju KLASA 034-04/05-01/18087 PU Zagreb i uvid u stanje računa poreznog obveznika (list 201-211, 292-293, 309), specifikacija izvršenja prema rješenju PU UP/I-415/02/17-01-2040 (list 212-215), vjenčani list (list 218), očevidnik neizvršenih osnova od 30.9.2022. (list 219-222), izračun zateznih kamata (list 239-243), prijedlog za ovrhu Croatia osiguranje d.d. broj Ovrv-17136/04 (list 244-246), prijedlog za ovrhu Ovrv-13779/02 (list 247), rješenje o ovrsi ovoga suda Ovrvz-03751/00 (list 252-255),

zapisnik o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine na otoku Žižnju (list 302-303), zapisnik o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine u Biogradu na moru (list 304-306), saslušao svjedokinju FH (list 260), HH – suprug tužiteljice (list 261), tužiteljicu kao stranku (list 262), pročitao pisani iskaz svjedokinje DH (list 271-273), VH (list 332), specifikacija izvršenja prema presudi P-2734/96 od 13.11.2025. (list 323-324), podaci ZABA-e o stanju na računima na dan smrti ostavitelja (list 330) te temeljem čl. 8 i 219 ZPP zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

32. Sud je odustao od procjene vrijednosti nekretnina vještačenjem, budući je utvrđeno da je tužiteljica svojim sredstvima povećala vrijednost nekretnine na otoku Žižanj (ko [katastarska općina]), te istu prodala trećim osobama, dok je kao vrijednost nekretnine u Biogradu n/m uzeo procjenu PU jer je ista sačinjena vremenski blizu smrti ostavitelja, od kada je prošlo 20 g.

33. Što se tiče primjene materijalnog prava i pasivne ovršne odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja ona je regulirana odredbom čl. 139. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03,163/03, 35/05,127/13, 33/15 i 14/19, dalje: ZN) tako da odgovornost za dugove ostavitelja ex lege prelazi na nasljednike trenutkom smrti ostavitelja. Prema čl. 129. ZN-a u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo, a u istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane za njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi. Vrijednosti naslijeđene imovine koju je ona imala u času prijelaza na nasljednika, računa se vrijednost u trenutku smrti ostavitelja (5. ZN- a), što ujedno znači da se visina obveze nasljednika prosuđuje prema vrijednosti naslijeđene imovine i dugovima ostavitelja, sve u času smrti ostavitelja.

34. Na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, primjenjuju odredbe OZ o žalbi protiv rješenja o ovrsi, a ne i odredba čl. 52. OZ kojim je propisano upućivanje u parnicu. Prema odredbi čl. 139. ZN, nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi na prigovor nasljednika. Nije sporno da ovršna isprava glasi na prednika tužiteljice, a ona kao zakonska nasljednica ŠH, za njegove dugove, odgovaraju do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

35. U odnosu na teret dokazivanja, u odluci VSRH Rev-356/02 od 20. ožujka 2002. zauzet je slijedeći stav: “ Za oslobođenje nasljednika od odgovornosti za dugove ostavitelja nije dovoljno da nasljednik dokaže da su naslijeđeni dugovi veći od naslijeđene imovine već je za oslobođenje nasljednika od odgovornosti za dugove ostavitelja nasljednik dužan dokazati da je podmirio dugovanja iza ostavitelja u iznosu koji je jednak ili veći od vrijednosti naslijeđene imovine."

36. Između stranaka je sporno procesno pitanje; da li je tužiteljica postala stranka u predmetu ovoga suda P-2734/96 (ovršna isprava temljem koje tuženik provodi kod FINE postupak izravne naplate protiv tužiteljice) umjesto ostavitelja ĆH, odnosno da li je aktivno legitimirana podnijeti ovu tužbu, te je sporno činjenično pitanje: da li su dugovi ostavitelja ĆH u trenutku njegove smrti bili veći od vrijednosti imovine koju je naslijedila ovdje tužiteljica, pri čemu iz spisa predmeta proizlazi

37. Uvidom u presudu P 2734/96 od 02.12.2002. (list 12) utvrđeno je kako je istom naloženo predniku tužitlejice ĆH da ovdje tuženiku isplati 428.016,01 kn sa zzk i trošak postupka.

38. Uvidom u rješenje o nastavku postupka P 2734/96 (list 16) utvrđeno je da je postupak između tužitelja Croatia banka dd i prednika bio prekinut rješenjem od 11.07.2007. nakon smrti ĆH **.**.2005., a rješenjem od 21.02.2011. nastavljen sa nasljednicom ovdje tužiteljicom. Rješenjem o nasljeđivanju od 02.11.2005. (list 34), koje je postalo pravomoćno 24.11.2005. tužiteljica je postala univerzalni pravni sukcesor ĆH koji je u ovršnoj ispravi – presudi P 2734/96 naveden kao tuženik. Kako je presuda P 2734/96 donesena 02.12.2002 prije smrti ĆH, a pravomoćna postala 06.09.2005., nakon njegove smrti, to je tužiteljica mogla nakon nastavka postupka ulagati samo izvanredne pravne lijekove, što je i učinila (odluka VSRH Rev-x 1258/11 na listu 74 spisa). Prigovor aktivne legitimacije za ovu tužbu stoga nije osnovan, jer je ovršni postupak tuženik pokrenuo protiv tužiteljice kao nasljednice.

39. Iz rješenja o nasljeđivanju jb Duška Sudara O-6593/05 pravomoćno 24.11.2005. (list 34-36), rješenja o naknadno pronađenoj imovini (list 38), ispravak rješenja o nasljeđivanju od 12.12.2012. (list 85), kao i iz izvatka iz knjige položenih Ugovora [broj poduloška] PU Knjiga Grad Zagreb (list 87-88), proizlazi da tužiteljica nije nasljednik nekretnine u Maksimirskoj 118, a vlasnik je raniji nositelj hipotekarne tražbine Banka Sonic d.d.

40. Iz rješenja o nasljeđivanju jb Duška Sudara O-6593/05, kao i iz zk izvatka na listu 110 spisa, proizlazi da je tužiteljica nasljednik dvosobnog stan na II katu zgrade u [adresa], ukupne površine 48,73 m2, upisan u KPU 98 / zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao dio Zgrade u [adresa], „BLOK2“ - CENTAR, sagrađena na katastarskim česticama [katastarska čestica] imao je vrijednost u trenutku smrti prednika tužiteljice od 341.110,00 kn, sada 45.273,07 €, tako proizlazi i iz Zapisnika PU Ispostava Biograd na Moru o procjeni tržišne vrijednosti od 25.05.2006. na listu 304 spisa.

41. Nadalje iz rješenja o nasljeđivanju jb Duška Sudara O-6593/05 proizlazi nadalje da je tužiteljica nasljednik zemljišta u k. o. [katastarska općina] (lokacija otok Žižanj), zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], površine 3284 m2u čija vrijednost je trenutku smrti prednika tužiteljice iznosila je 131.360,00 kn, sada 17.434,47 €, kako proizlazi i iz procjene Porezne uprave, Ispostava Biograd n/M, utvrđenog rješenjem KLASA: UP/I-410- 20/05-01/1090, ur.br.513-07-13-001/2006-3 od 13. 7. 2006. godine. (list 302 i 301).

42. Nadalje iz rješenja o nasljeđivanju jb Duška Sudara O-6593/05 proizlazi da je tužiteljica nasljednik poljoprivrednog zemljišta u k. o. [katastarska općina], 1931 m2; kako proizlazi iz zk izvatka na listu 116 spisa; zkč. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] ko [katastarska općina], gdje je kao hipotekarni vjerovnik uknjižen ovdje tuženik Croatia banka dd, stoga isti nema tržišne vrijednosti za tužiteljicu kao nasljednika.

43. Nadalje iz rješenja o nasljeđivanju jb Duška Sudara O-6593/05 proizlazi da je tužiteljica nasljednik plovila SKITNICA II dužine 9,40 m proizvedenog 1974 reg oznake BG 1500 što je vidljivo i iz očevidnika na listu 120 i 121 , kojeg je tužiteljica prodala 31.03.2007 (ugovor sa kupcem SH na listu 122 spisa) za iznos od 73.000,00 kn (sada 9.688,76 €).

44. Nadalje iz rješenja o nasljeđivanju jb Duška Sudara O-6593/05 proizlazi da je tužiteljica nasljednik drvenog broda LEUT dužine 7,07m proizveden 1981 kojeg je prodala 31.03.2006. za 8.000,00 kn (sada 1.061,78 €). Plovilo je bilo u vrlo lošem stanju što je potvrdio svjedok VH, koji u svom iskazu navodi da je imao servis od 1990.-1993. za brodske motore, te da bi se za oba gore navedena plovila danas moglo dobiti maksimalno 10.000,00 €.

45. U odnosu na vez br NC 53 u lučici Biograd n/m, koji je u rješenju jb Duška Sudara O-6593/05 naveden kao pokretna ostavinska imovina, sud je izvršio uvid u ugovor o korištenju veza na listu 128 spisa od 01.01.2003. sa tvrtkom Bošana doo, iz kojeg je razvidno da prednik tužiteljice nije (i ne može biti) vlasnikom veza, već se radi o zakupu, te je isti sklopljen na godinu dana s mogućnošću produženja. Tužiteljica navodi da nije imala interes za zakup veza, te je tvrtci Bošana doo također nadoknadila 1.305,18 kn ( sada 173,22 €) dana 13.07.2011. koje je njezin prednik bio dužan, a dokaz za to nalazi se na listu 200 spisa.

46. U odnosu na naslijeđeno vozilo PEUGEOT 605, godina proizvodnje 1990. iskazom tužiteljice i njezina supruga utvrđeno je da isto nije bilo rentabilno za popravak, te ga je tužiteljica prodala za dijelove za iznos od 2.500,00 kn (sada 331,81 €)

47. Službenim putem (list 330) pribavljeni su podaci o: štedni račun u ZABA br. 535934366; štedni račun u ZABA br. 1207752939; sef u ZABA; te tekući račun broj 2360000 3214845284/stari račun broj 8358066252 (sve na ime prednika tužiteljice);

- tekući račun - stanje računa na dan smrti 05.09 2005. iznosi HRK 510,15 (sada 67,68 €)

- Devizni račun broj 23600003226906481/stari račun broj 2435809828- Stanje računa na dan smrti **.**.2005. iznosi EUR 0,00

- Štedni račun broj 2360000 2535934366- Stanje računa na dan smrti **.**.2005. iznosi

EUR

21,84

- Kunska štedna knjižica broj [broj štedne knjižice] Prihodovan prema Odluci Banke dana 29 12.2005.

- Stanje na dan prihodovanja iznosi HRK 22.56 (sada 3,00 €) S obzirom na protek vremena, ZABA ne posjeduje presliku zapisnika o primopredaji sefa broj 79 nakon smrti ĆH, broj računa 012101-12540800-79 kojem je nazočila ĆHZ. Iz njezinog iskaza proizlazi da se u sefu nalazila samo dokumentacija.

48. Što se tiče revolvera TAURUS .38 SPECIAL, uvidom u potvrdu na listu 142 spisa od 12.11.2008. utvrđeno je da je isti oduzet od strane MUP i to majci tužiteljice LH. Stoga on za tužiteljicu kao pokretninu koju je naslijedila nema tržišnu vrijednost.

49. Ukupna vrijednost naslijeđene imovine za tužiteljicu je dakle 73.479,92 €.

50. Tužiteljica navodi da je nadoknadila dugove ostavitelja u iznosu od 388.634,93 kn (sada 51.580,72 €).

51. Iz potvrde društva Hanžeković i partneri od 29.03.19. (list 145 i 146 spisa) proizlazi da je tužiteljica podmirila cjelokupno dugovanje prema rj o ovrsi Ovr 3874/18 prema Erste Card club d.o.o. u iznosu od 107.939,93 kn (sada 14.326,09 €).

52. Iz potvrde punomoćnice GH od 05.03.2007 (list 151) spisa proizlazi da je tužiteljica podmirila na ime duga svog pok oca (predmeti Ovr 3400/06, 958/06, 423/06) 11.000,00 kn (sada 1.459,95 €), iz podnesaka (Ovr 9862/16, 1236/21) Croatia Osiguranje dd na listu 155 i 156 spisa proizlazi da je tužiteljica podmirila iza pok. oca 4,437,22 kn (sada 588,92 €), iz računa Gradske plinare Zagreb doo na ime UH na listu 157 i 158 svi plaćeni 16.03.2006. proizlazi da je tužiteljica platila plin 17.236,29 kn (sada 2.287,65 €), iz potvrde HEP na listu 161 spisa na ime UH proizlazi da je tužiteljica 13.03.2006. platila 1.532,49 kn (sada 203,40 €), iz informacija o platnoj transakciji od 04.04.16. na listu 162 spisa proizlazi da je tužiteljica prema nagodbi sa Hrvatski telekom dd u predmetu Ovr 810/15 platila 4.774,89 kn, da joj je prema rj Ovr 1850/18 ovršeno 1.809,83 (specifikacija FINE list 164) ukupno HT dd 6.704,82 kn (sada 889,88 €). Iz pregleda dospjelih potraživanja Štednokred Zagreb prema ĆH i uplatnica na listu 170 i 172-174 proizlazi da je tužiteljica platila Štednokred iznos od 17.889,87 kn (sada 2.287,65 €) i 15.07.2006 i jamcu TH dana 16.03.2006. 5.500,00 kn (sada 729,97 €). Iz izvatka iz poslovnih knjiga na ime ĆH list 176, potvrde o obavljenim transakcijama ZABA na listu 175 i opomena na listu 177 spisa proizlazi da je tužiteljica platila zaostale dugove za sef 4.598,02 kn (sada 610,28 €). Iz potvrde GSKG na listu 179 i 178 spisa od 22.12.21. proizlazi da su podmireni dugovi za pričuvu po ovrhama Ovrvz 2439/03 (625,00 kn) i 3751/00 (4.598,17 kn), 6562/01 1.500,58 kn a da je GSKG u predmetu Ovr 7778/17 proveo ovrhu na računu tužiteljice u ukupnom iznosu od 3.234,60 kn, po presudi P 3436/17 1.384,44 kn, te dug komunalne naknade (list 180) 7.570,48 kn, ukupno 20.378,37 kn (sada 2.704,67 €). Iz uplatnice na listu 200 spisa proizlazi da je tužiteljica dana 13.07.2011 uplatila tvrtci Bošana doo (ugovor o korištenju veza list 128) 1.305,18 kn (sada 173,23 €).

53. Prema kartici kupaca SZP ZADAR-STAN d.o.o. od 05.07.11. proizlazi da je pok ĆH na dan 02.11.2011 bio dužan toj tvrtci (pričuva) iznos od 7.194,99 kn, ali nema dokaza da je tužiteljica ovaj iznos podmirila. Iz Potvrde Porezne uprave na listu 201 spisa proizlazi da je pok ĆH na dan 04.11.2005 bio dužan prema RH na ime poreza, kazni, doprinosa iznos od 933.301,36 kn, a iz specifikacije FINE na listu 211-215 od 18.05.2017 proizlazi da je FINA od tužiteljice ovršila 3.533,09 kn samo na ime kamate, 493,70 kn, 247,00 kn (od ukupnog dugovanja 806.779,81 kn) nakon čega je ovrha obustavljen ukupno je ovršeno 4.273,79 kn odnosno sada 567,23 €. U odnosu na dug kamatarima za koji tužiteljica tvrdi da je iznosio 180.000,00 kn, te da ga je podmirila, sud nema nikakvih dokaza osim tužiteljičina iskaza, i pisanog iskaza svjedokinje DH, iz kojih se ne može utvrditi ni kada su dugovi nastali, niti u kojoj visini, stoga ta činjenica nije utvrđena u skladu sa čl 8 i 219 ZPP.

54. Sud je dakle sa sigurnošću utvrdio da je tužiteljica podmirila dugove ostavitelja u iznosu od 26.828,64 €.

55. Svjedok FH iskazuje da tužiteljicu pozna od 2004. g. i jako su dobre prijateljice, poznata joj je njena obiteljska situacija, tužiteljica je bila zabrinuta nakon smrti oca a zbog njegovih dugova. Ne zna precizno točno koliko je toga tužiteljica naslijedila a koliki su bili dugovi. Bio je stan u [adresa], zemljište na otoku Žižnju i još neko zemljište. Misli da je tužiteljica vraćala dugove pokojnog oca jer joj je jednom rekla da bi bilo bolje da se svega odrekla. Ne zna kome je točno bio dužan tužiteljičin otac. Prvi puta je 2011. g. bila na otoku Žižnju i zna da je tamo zemljište koje je tužiteljica naslijedila sa kamenom kućom površine cca 40 kvadrata, zemljište je površine oko 1.000,00 kvadrata. Tužiteljica je inače bila u Biogradu sa familijom, tamo su imali čamac s kojim su išli na Žižanj a ta kućica na Žižnju nije imala tekuće vode i bila je u stanju da se moglo prespavati teoretski. Svjedokinja je sa svojim mužem i djetetom dolazila brodom. Tužiteljica je sa mužem polako sređivala tu kuću koja je gotova i prodana. (ostakljivanje terase, septičku jamu, unutarnje uređenje, dodana je još jedna soba, napravljena je kupaonica). Napravili su također cisternu za vodu i solarne panele, to je sve primijetila od kad je prvi puta došla na Žižanj 2011. pa do zadnjeg puta 2019.

56. Svjedok HH iskazuje da je sa tužiteljicom u braku 25 g., jako je dobro poznavao njenu obitelj, poznato mu je sve što je naslijedila od oca. Punac je imao svoj autoservis. Kad je njegov punac umro tek su se počeli javljati vjerovnici kojima je ostao dužan. Nešto od toga je bilo već pod ovrhom samo što su oni to saznali nakon njegove smrti. Nisu znali da li ima prema bankama kakvih dugova. Dok je punac bio živ, tužiteljica i svjedok su rijetko dolazili na Žižanj. Tamo se nije moglo boraviti, gradnja je započeta poslije Domovinskog rata. Napravljene su konture objekta i nekakva drvena kućica, 2011. su kupili barku da mogu početi uređivati tu kućicu i riješili su terasu, proširili objekt, stavili krov, iznutra riješili sanitarije, septičku jamu, solarne panele, to je trajalo više godina, do 2019. . 2011. su predali zahtjev za legalizaciju i sjeća se da je bilo 74 kvadrata stambenog prostora, zemljište je bilo oko 3.000,00 kvadrata, svjedok je imao u planu tamo otvoriti kamp. Tužiteljica i svjedok su otprilike više od 50.000,00 eura uložili, ne računajući tu sve druge troškove. Na kraju su prodali tu nekretninu. Na pitanje pun tužiteljice odgovara da je njegov pokojni punac imao nekakvu dozvolu za kućicu za alat na tom otoku. Svjedok zna da je on imao planove nešto tamo graditi međutim je ostao bez novaca.. Tužiteljica je također naslijedila od oca stari brod, rađen 1939. kojeg su prodali za nekoliko stotina eura jer se raspadao. Također je bila stara jedrilica rađena 70-ih g. koju su također prodali jednom poznaniku. Jedrilica je bila zapuštena. Također je tužiteljica naslijedila Peugeot 605, koji nije bio u voznom stanju. Prodali su ga za dijelove. Poznato mu je da je njegov punac imao raznih dugovanja, bio dužan kamatarima što su na kraju i vratili. Poznato mu je da su mu vjerovnici uzeli alat iz radione i sve što se moglo uzeti, svjedok je čak bio prisutan tome. U početku je pomogla punica koja je bila prodala stan te su pomogli svjedokovi roditelji, svjedok je također dobro zarađivao tako da su jedan dio dugova riješili. Jednom kamataru su platili 50.000,00 eura za punčev dug od 15.000,00 eura. Na poreznoj upravi je bio dug preko 1.000.000,00 kn, taj dio duga su riješili. Tu je još bilo preplaćenih računa, i po karticama otprilike 12.000,00 eura. Poslije su saznali da postoji i dug prema bankama. Da su znali što ih čeka ističe da bi se bili odrekli svega toga, jer su i bez tog nasljedstva živjeli pristojno i nije im to uopće trebalo.

57. Tužiteljica ĆHZ iskazuje da su joj se roditelji razveli 1981.g., otac je imao partnericu DH. Njezin odnos sa ocem zavisio je od njegove volje. Kada je otac umro javila joj se gđa KH, koja je bila jamac njezinu ocu za kredit u nekoj štednoj zadruzi. Na ostavinskoj su se već pojavili vjerovnici, npr g. Ć, vlasnik poslovnog prostora u kojem je otac imao servis, za druge vjerovnike tada nije znala. Znala je što ima otac od imovine i to je donijela na ostavinsku raspravu. Znala je za imovinu na otočiću Žižnju, bila je samo kamen i drača. Nakon njegove smrti ja tamo je zatekla započetu gradnju, bila je djelomično obzidana kućica, započeta je terasa, bila su dva mola i on je tu dovozio materijal brodom. Tužiteljici je bilo u interesu da se to proda i da se podmire dugovi, znala je za dug prema poreznoj upravi, a banka Sonic je već bila uzela stan u [adresa]. Croatia banka se njenom odvjetniku javila 2007., te se je javila ljudima u Croatia banci sa namjerom da se nekako dogovore, stavila je ponudu za nagodbu manju nego što iznosi dug jer u tom trenutku nije više imala. Tu je još bilo niz dugova koje je rješavala. Kućicu na otoku su počeli sređivati 2011. kada su kupili brod. Suprug i tužiteljica su puno uložili na otoku Žižnju. Vezano za barke koje je otac imao može samo ponoviti sve što je suprug rekao, jednako vrijedi i za Peugeot 605., čak je tražila poreznu upravu da ju oslobodi za taj automobil. Nije našla ništa vrijedno u sefu Zagrebačke banke, bili su samo računi od knjiga. Revolver koji je naslijedila poklonila je MUP-u. Tužiteljica je proživjela i doživjela jednako kao i njena majka puno prijetnji od kamatara i od raznih ljudi kojima je otac dugovao. Bilo je više kamatara, sveukupno su vratili više od 50.000,00 eura. Tužiteljica nije od privatnih vjerovnika niti od kamatara uzimala priznanice.

58. Sud je prihvatio pisani iskaz svjedokinje DH obzirom je ista u starijoj životnoj dobi i lošeg zdravstvenog stanja (medicinska dokumentacija dostavljena uz izjavu). Ista je bila u vezi sa pok. ostaviteljem od 1981. nadalje s time da su se nekoliko puta razilazili. Iz navedene izjave proizlazi da pok. nije imao stabilan i odgovoran odnos prema kćeri ovdje tužiteljici, da je bio rastrošan, prezadužen te joj je govorio o prijetnjama vjerovnika, jednom prilikom i ona mu je dala novac da vrati dug. Živjeli su u [adresa] no ona je kasnije odselila u svoj stan na Medvešćak no i dalje su ostali u dobrim odnosima, on ju je molio da se vrati te je od njega u razgovorima saznala da mu razni vjerovnici dolaze na vrata. Navodi da se nakon moždanog udara otuđio od kćeri i unuka, to je bilo 2005., ona je osobno posredovala da bude u boljim odnosima sa kćerkom. Kada je doživio i drugi moždani onda je brzo nakon toga i preminuo. Nije znala da će nasljedstvo donijeti tužiteljici tolike probleme, stalno je u kontaktu s njom, te ista doživljava brojne prijetnje i niz sudskih sporova. Čak joj je i tužiteljičina majka rekla da je tužiteljici dala novac za podmirenje nekih dugova.

59. Svjedok VH iskazuje da je bio prijatelj pokojnog oca tužiteljice dugi niz godina. Sjeća se da je pokojni otac tužiteljice imao dva broda, jedan je bio jedrilica, a jedan je bio drvena gajeta. Jedrilica je bila na vezu u Biogradu. Sjeća se da je tu jedrilicu kupio od pokojnog ŽH negdje 80-ih godina. Bila je već dosta stara. On ju je servisirao i upotrebljavao. Svjedok se 13 godina bavio nautičkim turizmom, imao je servis od 1990.-1993. za brodske motore i može reći da osobno ne bi kupio tu jedrilicu. Ne zna vrijednost iste. Jedrilica je dugo godina stajala zapuštena. Što se tiče drvene gajete može reći isto što i za jedrilicu, ne zna vrijednost tog broda. Zna da je imao stan u [adresa] i servis za popravak automobila. Svjedokova je procjena da bi za ta dva broda da se sada prodaju na tržištu u vrh glave mogli dobiti 10.000,00 eura.

60. U odnosu na spornu ovrhu nadalje je utvrđeno iz očevidnika FINE o neizvršenim osnovama za plaćanje po presudi P 2734/96 (list 324) da je tuženik od tužiteljice ovrhom do 13.11.2025 naplatio ukupno 244.433,23 €, koji iznos višestruko nadvisuje iznos vrijednosti naslijeđene imovine (73.479,92 €), pogotovo kada se pribroji iznos koji je tužiteljica vratila vjerovnicima ostavitelja pok ŠH (26.828,64 €).

61. Kada se oduzmu vraćeni dugovi od vrijednosti nasljeđene imovine, dobije se iznos od 46.651,28 € od kojeg iznosa se ovdje tuženik može djelomično naplatiti po presudi P 2734/96, stoga je u toč I izreke sud usvojio dio zahtjeva kojim se proglašava djelomično nedopuštenom ovrha pokrenuta kod Financijske agencije za izravnu naplatu dana 30. 06. 2021 preko iznosa od 46.651,28 €.

- Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljica dokazala kako od pok. oca ĆH - stvarnog dužnika tuženika prema presudi P 2734/96 nije naslijedila novčanu vrijednost koja bi bila dovoljna za podmirenje nejgovih dugova prema tuženiku, slijedom čega ne odgovara za njegove dugove preko gore navedenog iznosa. Stoga su ispunjeni uvjeti za proglašenje nedopuštenom ovrhe pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava putem izravne naplate na FINI-i u smislu odredbe čl. 50. st. 1. točka 10. Ovršnog zakona.

62. Tužiteljica stoga osnovano potražuje da joj tuženik vrati dio iznosa koji je do zaključenja glavne rasprave naplatio putem FINE 251.363,66 i taj je iznos osnovan do iznosa od 204.712,38 € za koji iznos je višestruko premašena vrijednost naslijeđene imovine (čl 139 st 3 ZN) sa zateznim kamatama od 30.08.2021 kada je ovršen iznos od 234.867,72 €. (Specifikacija FINE na listu 323-324 spisa).

63. Sud je dozvolio preinaku tužbe iz podneska tužitelja od 08.01.2026., jer je čl 191. stavak 2. ZPP-a predviđena iznimka pravila prema kojoj bi se tužbeni zahtjev mogao preinačiti ukoliko bi tužitelj zahtijevao iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu zbog okolnosti nastalih nakon podnošenja tužbe, slijedom čega bi preinaka iznimno bila dopuštena ukoliko bi se nakon zaključenja prethodnog postupka ustanovilo postojanje činjenica koje opravdavaju takvu preinaku, a za koje stranke nisu mogle znati ranije bez svoje krivnje. Nije sporno i proizlazi iz Specifikacije FINE na listu 323-324 spisa da FINA i nadalje obustavlja tužiteljici mjesečne iznose po ovršnoj ispravi P 2734/96, dakle i za vrijeme trajanja ovog postupka. Tužiteljica je već u tužbi postavila i kondemnatorni zahtjev za isplatu, ali nije mogla znati koliko će joj ovrhom biti naplaćeno do zaključenja glavne rasprave. Zbog toga je sud dozvolio preinaku.

64.

Prema noveliranom čl 154 ZPP/19 ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Vezano uz primjenu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP VSRH je u odluci Rev-1249/2021 zauzeo stav da se omjer uspjeha u parnici određuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu pri čemu treba voditi računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Tužitelj je u pogledu osnove zahtjeva uspjela u cijelosti, a u odnosu na visinu 81,44%, dakle ukupno smatra sud da je tužiteljica u sporu uspjela sa 90%.

65. Tužiteljici su priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku odvjetniku prema važećoj OT (NN 138/23), i vps kako je zatraženo troškovnikom 241.954,76 €; za sastav tužbe 1821 bod, podnesak 30.09.22 1821 bod, pristup roč 10.10.22. 50 bodova (Tbr 9 toč 5 OT), podnesak 08.05.23. 1821 bod, roč 15.01.24. 1821 bod, roč.

16.04.24. 1821 bod, podn.09.09.24. 25 bodova (Tbr 8 toč 4 OT), podnesak od

17.04.25. nije priznat jer se ponavljaju navodi iz prethodnog podneska tužitelja od 08.05.23., podnesci kojima se požuruje postupak nisu priznati jer nisu bili potrebni za vođenje postupka, za pristup roč 10.11.25. 50 bodova (Tbr 9 toč 5 OT), podnesak 08.01.26. 1821 bod, roč 17.03.26. 1821 bod, uz dodani pdv, te 331,78 € tužba i 663,61 € presuda, i oduzet postotak neuspjeha u sporu, ukupno 29.857,85 €, uz zateznu kamatu po čl 151 st 3 ZPP.

U Zagrebu, 27. svibanj 2026. godine

Sudac:

Ana Ćurković Dražić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda županijskom sudu, pismeno u četiri istovjetna primjerka.

Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun stranaka, tužiteljici uz rj pristojba presuda 663,61