Republika Hrvatska

Općinski sud u Puli-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

Rovinj, Obala P. Budicin 4

Posl.br. P-145/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, po sutkinji Alessandri Gržinić-Matika, u parničnom postupku u pravnoj stvari tužitelja GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici HZ, odvjetnici u [adresa], protiv tužene Općine Žminj, Pazinska 2/G, OIB: 55323221255, zastupana po općinskom načelniku KZ, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 23. travnja 2026. godine u nazočnosti tužitelja i punomoćnika stranaka, dana 27. svibnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj GZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], šuma, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja dolazi upisana na ime tuženika Općina Žminj, Pazinska 2G, Žminj, OIB: 55323221255.

II. Ovlašćuje se tužitelj da na temelju ove presude, po pravomoćnosti iste, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Rovinj- Rovigno, na nekretnini iz točke I. ove presude ishodi upis prava vlasništva u svoje ime i korist, što je tuženik dužan trpjeti.

Obrazloženje

1. Dana 26. ožujka 2025. pod poslovnim brojem P-145/2025 zaprimljena je tužba tužitelja GZ protiv tužene Općine Žminj radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica], šuma, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

1.1. U tužbenoj osnovi se navodi:

- da je tuženik u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], šuma, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];

- da je tužitelj osobno i po pravnim prednicima već više od 60 godina u neprekidnom i samostalnom posjedu predmetne nekretnine u cijelosti;

- da je tužitelj nekretninu stekao nasljeđivanjem iza svog pok. oca, a njegov je pok. otac, GZ SZ, predmetnu nekretninu stekao kupoprodajom od obitelji IZ JZ, nakon njegove smrti;

- da je predmetni ugovor o kupoprodaji zaključio 1979. godine, kada je i upisan u katastru kao posjednik predmetne nekretnine;

- da je kupoprodajnim ugovorom otac tužitelja od IZ, NZ, OZ, LZ, ČZ i Peteh PZ predmetnu nekretninu kupio uz druge nekretnine, te je na svim nekretninama, osim na nekretnini koja je predmet ovog postupka, isti i upisan kao vlasnik temeljem Rješenja Općinskog suda u Rovinju od dana 05. siječnja 1979. godine posl. br. Z-25/79;

- da tužitelj ne zna iz kojeg razloga predmetna nekretnina nije istim rješenjem upisana kao vlasništvo njegovog pok. oca;

- da je tužitelj samostalno i putem pravnih prednika, u posjedu predmetne nekretnine više od 40 godina, a računajući prednike i prije njegova pok. oca praktički oduvijek;

- da predmetna nekretnina u katastru dolazi upisana kao šuma površine 2356 m;

- da tužitelj već godinama istu koristi za sječu drva za ogrjev, što je činio još i za vrijeme života svog pok. oca;

- da je tužitelj nedavno i potpuno slučajno uvidom u zemljišne knjige saznao da nekretnina u zemljišnim knjigama dolazi upisana kao vlasništvo tuženika;

- da je tužitelj navedeno saznao potpuno slučajno, tražeći u zemljišnim knjigama vlasničke listove za svoje nekretnine;

- da tužitelj i njegovi prednici predmetnu nekretninu neometano i samostalno koriste tijekom cijelog vremena;

- da tuženik nikada nije koristio predmetnu nekretninu, niti ima saznanja gdje se predmetna nekretnina nalazi, ali isti odbija tužitelju priznati pravo vlasništva predmetne nekretnine;

- da tužitelju nitko nikada nije prigovarao kako navedena nekretnina ne bi bila njegova;

- da je uvidom u katastar vidljivo kako je tužiteljev otac upisan kao jedini posjednik predmetne nekretnine, a iz povijesti promjena katastarske čestice evidentno je da predmetna nekretnina od 1979. godine prelazi na ime ŠZ, oca tužitelja.

1.2. Slijedom svega navedenog, a sukladno čl.159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predlaže se sudu usvojiti tužbeni zahtjev sadržaja kao u izreci ove presude.

2. Dana 18. srpnja 2025. godine zaprimljen je odgovor na tužbu tužene Općine Žminj u kojem se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti, a sve uz sljedeće navode:

- da tužena osporava navode tužitelja da bi isti bio stvarni vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] i da zemljišnoknjižno stanje ne bi odgovaralo stvarnom stanju;

- da tvrdnju iz tužbe o tome da je nekretninu stekao nasljeđivanjem iza pok. oca ŠZ

ŠZ ne prilaže nikakve dokaze;

- da je tužena ovu nekretninu stekla kao ošasnu imovinu iza pok. BZ (Kuhar G), a ova činjenica vidljiva iz povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga;

- da je razlog neprovođenja kupoprodajnog ugovora od 01. kolovoza 1978. godine u pogledu utužene čestice taj što predmetna nekretnina nije bila vlasništvo prodavatelja, već TZ - prednika tužene;

- da samim time, budući da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ih on sam ima, to ni MZ, NZ, AZ, LZ, ČZ i PZ nisu mogli prodati k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužiteljevu pretku;

- da povijest promjena iz nadležnog Katastra nije dokaz vlasništva, a sama činjenica da je netko posjedovao neku stvar ne znači da je isto činio ni savjesno ni pošteno, a niti da bi automatski u tom slučaju dosjelošću ili na drugi način mogao steći vlasništvo;

- da tvrdnja da "Tuženik nikada nije koristio predmetnu nekretninu, niti ima saznanja gdje se predmetna nekretnina nalazi, ali isti odbija tužitelju priznati pravo vlasništva…" ne samo da je neistinita, nego i zlonamjerna;

- da tužena ne samo da zna gdje se nekretnina nalazi, već je i dobila upit za prodaju predmetne čestice, pa je i naručila procjenu iste (koji postupak je privremeno zaustavljen uslijed ovog sudskog spora);

- da obzirom da je podnositelj zahtjeva za kupnju nekretnine stanovnik sela [adresa], živi u neposrednoj blizini utužene čestice - i istu zna kao "komunal", a ne kao vlasništvo tužitelja niti njegove obitelji, to jedno dovodi u pitanje i navodno dugogodišnje posjedovanje koje se u tužbi navodi.

2.1. Slijedom svega naprijed navedenog, a kako tužena smatra da se nisu ispunili uvjeti iz čl. 159. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predlaže se sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i naloži tužitelju plaćanje parničnog troška.

3. U daljnjem tijeku postupka radi utvrđenja relevantnih okolnosti za presuđenje ove pravne stvari sud je proveo slijedeće dokaze:

- uvidom u izvod iz kat. plana (list 4);

- uvidom u posjedovni list (list 5);

- čitanjem Kupoprodajnog ugovora od 01, kolovoza 1978. godine (list 7-9);

- čitanjem zapisnika od 05. siječnja 1979. godine (list 10);

- čitanjem uvjerenja od 24 kolovoza 1979. godine (list 12);

- čitanjem povijesti promjena na kat, česticama (list 16-17);

- uvidom u ortofotosnimak (list 43).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev na utvrđenje da je stekao pravo vlasništva nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] dosjelošću putem svojih prednika, na koje nekretnine nesporno dolazi upisana tužena.

6. Dana 23. travnja 2026. godine proveden je očevid održana je glavna rasprava na licu mjesta kada su provedeni svi predloženi dokazi i to: pregledom pokazane nekretnine kao predmetne, identifikacijom iste po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. geod. ŽZ, saslušanjem svjedoka: RZ, FZ i ĆZ te saslušanjem tužitelja.

7. Mjernični vještak dipl. ing. geod. ŽZ identificirala je pokazanu nekretninu kao predmetnu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], evidentirana kao šuma površine 2356 m2 i u naravi šuma do koje se pristupilo od makadamske ceste koja vodi u [adresa], a put prema istoj u šumi vidljiv na ortofotosnimku kao dugogodišnje korišteni i u funkciji te održavan iako nije evidentiran. Predmetna k. č. [katastarska čestica] nepravilnog je i romboidnog oblika okružena šumom sa svih strana, a međe nisu vidljivo označene iako ih je tužitelj točno pokazao.

8. Iz dostavljenog posjedovnog lista broj 1151 od 26. ožujka 2025. godine (list 5), utvrđen je upisani posjednik o SZ iz [adresa], tužiteljev otac dok je iz povijesti promjena na predmetnoj katastarskoj čestici od 11. ožujka 2025. godine utvrđeno da predmetna od osnutka katastarskog operata cca. 1953. godine dolazi upisana kao šuma površine 2356 m2, u posjedovnom listu 431 k. o. [katastarska općina], na ime posjednika JZ pok. H iz [adresa], da bi se 1978. godine na temelju rješenja iz predmeta posl.br. O-140/77 izvršila promjena posjednika na način da ista prelazi na Peteh IZ, Peteh NZ, OZ, LZ, ČZ i VZ, svakog u 1/6 dijela, da bi nastavno promjenom iz 1979. godine prešla u posjedovni list 1518 na posjednika ŠZ pok. K, [adresa].

9. Iz dostavljenog kupoprodajnog ugovora od 01. kolovoza 1978. godine (list 7) razvidno je da je predmetna nekretnina stečena po tužiteljevom ocu ŠZ pok. K, iz [adresa], kupnjom od prodavatelja suvlasnika Peteh OZ, LZ, Peteh PZ i za istu plaćena kupoprodajna cijena što su prodavatelji potvrdili potpisom ugovora.

10. Saslušani svjedok RZ (rođen 1986. godine) iskazuje sudu o svojim saznanjima u svezi predmetne nekretnine isključivo u dijelu da je kupujući susjedne čestice uočio i predmetnu kao vlasništvo Općine Žminj i povodom toga obratio se tuženoj radi kupnje i te nekretnine, s obzirom da je vlasnik i k. č. [katastarska čestica] dok je istome kuća na k. č. [katastarska čestica]. Tvrdi da nije znao da je tužitelj u posjedu iste jer u tom slučaju ne bi od Općine tražio da mu se proda, a to sve iz razloga što je mlada osoba i nije mu poznato što je tu nekad bilo, a vjeruje da bi njegov otac S o tome imao više saznanja, s kojim nije razgovarao u svezi predmetne čestice.

11. Saslušani svjedok FZ (rođen 1941. godine) iskazuje sudu o svojim neposrednim saznanjima glede predmetne nekretnine, s obzirom je on jedan od prodavatelja iz kupoprodajnog ugovora od 01. kolovoza 1978. godine kada je njih šestero braće prodalo tu česticu ŠZ. Svjedok pojašnjava okolnosti u kojima je ta nekretnina prodata tužiteljevom ocu, navodeći da je njegova majka pok. I preminula 1959. godine kada je njegov otac ostao sa 6-ero djece, a onda se ponovno oženio u J za N, a njih šestero ostali u Petešićima, na kućnom broju 25. Predmetna nekretnina tvrdi da je bila vlasništvo te N, druge supruge njegova oca pa kako je ona preminula prije njega, on je naslijedio između ostalog i ovu šumu, a po njegovoj smrti naslijedili su je njih šestero braće. Naslijeđenu imovinu navodi da su prodali, a ovu konkretno, uz ostalo tužiteljevom ocu ŠZ i o tome sklopili predočeni ugovor od 01. kolovoza 1978. godine. Pamti ovu šumu iz svoje mladosti, a onda po prodaji navodi da su braća rješavali papire i uveli ŠZ u posjed, nakon koje prodaje se njima kupac nikada nije javljao da bi tu bilo problema sve dok ga tužitelj nije zvao za ovaj postupak.

12. Svjedok ĆZ (rođen 1980. godine) koji je inače tužiteljev nećak, iskazuje sudu o svojim najranijim sjećanjima kada je imao svega 6-7 godina i dolazio u predmetnu šumu sa djedom pok. ŠZ i bakom HZ, kada su tamo sjekli drva i grabili lišće za stoku tzv. "vijeje" koje su služile umjesto slame, gdje bi stoka ležala. Predmetnu nekretninu poznaje pod nazivom "Petehovo" jer je to nekad bilo vlasništvo Peteha, a onda GZ istu naslijedio od pok. oca JZ, njegova djeda, gdje su oni pilili drva kada je još djed bio star, a onda to nastavio GZ. Ni ovom svjedoku nije bilo poznato da bi tužena bila upisana i nema saznanja o tome kada je tužitelj to saznao jer ga je on držao vlasnikom i naslijeđenog po djedi ŠZ.

13. Tužitelj je u stranačkom iskazu potvrdio navode saslušanih svjedoka u cijelosti, ponavljajući da bi sporna k. č. [katastarska čestica] bila kupljena od obitelji FZ i od kada kupljena po njegovom ocu 1978. godine bila u njihovom posjedu. Navodi da je pored predmetne nekretnine njegov otac kupio još dvije na ovoj poziciji, a onda nećaci prodali saslušanom svjedoku RZ što je utvrdio gledajući geoportal kada je utvrdio da je upisana općina na njegovoj nekretnini. Ukazuje da je u vrijeme, kada je otac kupovao nekretnine, on je imao svega 20-ak godina i nije mu poznato tko je sastavio ugovor i kako se to provjeravalo, međutim siguran je da su od same kupnje samo oni bili u posjedu iste, a po smrti njegova oca on nasljeđuje cijeli kompleks zv. "Konopljar", kada nije provjeravao brojeve jer ima više čestica.

14. Zastupnik tuženika, načelnik KZ, iskazivao je sudu isključivo o saznanjima glede predmetne nekretnine od trenutka kada se Općini obratio RZ radi kupnje predmetne nekretnine, a onda u cilju provjere podataka radi izrada Plana upravljanja poljoprivrednim zemljištem započelo se s procedurom, no kako je tužitelj krenuo ovom tužbom, Općina je zastala u daljnjem postupanju.

15. Po provedenom dokaznom postupku zaključak je ovoga suda, da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan, te je sud uvjerenja da su u konkretnom slučaju pravni učinci dosjelosti nastupili jer su se ispunile sve pretpostavke za stjecanje putem dosjelosti.

16. Iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je predmetna nekretnina u posjedu obitelji RZ odnosno konkretno od njegova oca pok. ŠZ otkako ju je kupio od obitelji FZ, a jedan od prodavatelja je upravo svjedok FZ. Dakle, samo računajući posjed oca pok. ŠZ, tužiteljev posjed doseže već posljednjih 48 godina, a nekretnina kupljena kao izvanknjižno vlasništvo od braće FZ, koje je njihov otac pok. CZ naslijedio od druge supruge N, a u posjedu predmetne još od 1960-ih godina kada je već oženio N po smrti prve supruge 1959. godine.

17. Sud je ocijenio tužitelja poštenim posjednikom jer je isti nastavio koristiti nekretninu kao i njegov otac pok. SZ, to vjerujući da je nekretninu stekao kupoprodajom, nije imao razloga sumnjati da mu ova nekretnina ne pripada. Tako iskazuje i jedan od prodavatelja tvrdeći da je nekretnina bila u njihovom posjedu i naslijeđena po pok. CZ, stoga da je nekretnina dobila naziv " O", takvom ju opisuje i svjedok ĆZ, tužiteljev nećak. Navedeno je uvjerilo ovaj sud da postoji nesklad faktičnog i knjižnog stanja kojeg tužitelj kroz ovaj postupak nastoji uskladiti.

18. Tužitelj je dokazao potrebne pretpostavke za izvanrednu dosjelost (usucapio) kao originalan osnov stjecanja prava vlasništva na tuđoj stvari, njezinim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme.

19. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je, da se vlasništvo nad stvari stječe dosjelošću samostalnim posjedom te stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

20. Nadalje, st. 4. toga Zakona propisan je rok za izvanrednu dosjelost stvari u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i to od 40 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja kada je u pitanju pošten posjed. Treba napomenuti da se temeljem čl. 18. st. 5 citiranog zakona posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno. Učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu u trenutku kad se ispune pretpostavke određene zakonom.

21. Za izvanrednu dosjelost dakle, traži se da je posjed barem pošten. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

22. Saslušani svjedoci, čije iskaze sud prihvaća u cijelosti kao uvjerljive i logične ukazali su sudu, da se već tužiteljev otac pok. SZ, a prije njega prodavatelji djeca pok. JZ, koji su prema povijesti promjena već od 1978. godine bili upisani posjednicima i kao takvi prodali nekretninu tužiteljevom ocu, ponašali kao vlasnicima sporne nekretnine, tako da je već od stjecanja nekretnina po tužiteljevom ocu pok. ŠZ proteklo i više od potrebitog vremena od 40 godina kako je nekretninu tužiteljev otac SZ posjedovao zasigurno od 1978. godine, kojega je isti i naslijedio.

23. Slijedom svega navedenog, a kako sud cijeni, da je za tužitelja konačno došlo vrijeme da si činjenično stanje koje traje zasigurno preko 40 godina, pretvori u pravno stanje, a kako isti nema druge mogućnosti da uskladi raskorak između stvarnog i pravnog stanja i ima pravni interes za pokretanje ovoga postupka, sud je udovoljio njegovom tužbenom zahtjevu i temeljem citiranih zakonskih odredbi presudio kao u izreci.

U Rovinju, 27. svibnja 2026. godine.

S u t k i n j a :

Alessandra Gržinić-Matika

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.