REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: Pn-2832/22-45

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dijani Mađerčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GČ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Mariji Maričević, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. OIB:22694857747 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćniku Damiru Salahoviću, odvjetniku iz odvjetničkog društva Grgić & Partneri, odvjetnicima u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 12. svibnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužiteljice te zamjenika punomoćnika tuženika Ivane Grgić Zovko, odvjetnika, dana 27. svibnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. OIB:22694857747 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, platiti tužiteljici GČ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 940,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. srpnja 2021. godine do isplate, kao i naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 599,95 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. svibnja 2026. godine do isplate, a sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 5,32 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2021. godine do isplate kao neosnovan.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 940,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 14. srpnja 2021. godine do 30. srpnja 2021. godine kao neosnovan.

IV. Odbija se tužbeni zahtjev na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 600,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2021. godine do isplate kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa kao neosnovan.

VI. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba povučena u odnosu na dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 620,81 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2021. godine do isplate te na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 500,04 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2021. godine do isplate.

Obrazloženje

1. Punomoćnik tužiteljice u tužbi navodi da je dana 07. srpnja 2021. godine tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi koja se dogodila u Zagrebu, kao putnica u vozilu registracijske oznake [registarska oznaka], a do koje nezgode je došlo krivnjom vozača vozila registracijske oznake [registarska oznaka], osiguranog kod tuženika, koji je udario u vozilo u kojem se nalazila tužiteljica. Nastavno punomoćnik tužiteljice je ističući da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, zbog kojih ozljeda je bila nesposobna za rad, na bolovanju, uslijed čega je pretrpila i imovinsku štetu u vidu izgubljene zarade, naglasio da se tužiteljica prije podnošenja tužbe, u mirnom postupku, obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 14. srpnja 2021. godine, po kojem tuženik nije postupio. Slijedom navedenog punomoćnik tužiteljice je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 23. travnja 2026. godine zatražio na ime naknade neimovinske štete po kriteriju fizičkih bolova, straha, duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti i duševnih bolova zbog naruženja iznos od 800,00 eura, zatim na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 145,32 eura te na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade iznos od 600,00 eura, a što ukupno iznosi 1.545,32 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2021. godine do isplate uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Punomoćnik tuženika se očitovao na tužbu ističući da nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost, ali je sporno da li je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede uslijed kojih je trpjela štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, jer iz oskudne medicinske dokumentacije proizlazi da nakon nezgode nije bilo vidljivih znakova bilo kakvog ozljeđivanja, niti je bilo potrebe za aktivnim liječenjem. Isto tako punomoćnik tuženika je navodeći da osim što ozljede tužiteljice nije objektivizirane, već su sekundarne dijagnoze postavljene na temelju kazivanja tužiteljice te se eventualno radi o beznačajnim povredama koje ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade, naglasio da osporava tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete s naslova izgubljene zarade, jer navodno zadobivene ozljede nisu mogle dovesti do privremene spriječenosti za rad, pa je time izostala uzročno posljedična veza navodnog ozljeđivanja i privremene spriječenosti za rad, a ujedno je sporna i visina izgubljene zarade. Slijedom navedenog punomoćnik tuženika je ističući da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev smanjen, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, na što pristaje, ali za povučeni dio potražuje naknadu troška parničnog postupka, predložio odbiti tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege preko primjernog iznosa te odbiti u cijelosti tužbeni zahtjev na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u presliku fotografija (stranica 3-15 spisa), u presliku potvrde MUP-a, PU zagrebačke, I PPP Zagreb Klasa:211-04/21-P/18065 Urbroj:511-19-44/06-P-2422/2021 od 06. srpnja 2021. godine (stranica 16-17 i 20-21 spisa), u presliku dopisa MUP-a od 09. lipnja 2022. godine (stranica 18 i 22 spisa), u skicu mjesta događaja (stranica 19 i 23 spisa), u presliku izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad (stranica 24-26 spisa), u presliku obračuna isplaćene plaće / naknade plaće (stranica 27-42 spisa), u presliku zahtjeva za naknadom neimovinske štete van spora od 14. srpnja 2021. godine (stranica 43 spisa), u presliku dopisa tuženika od 04. kolovoza 2021. godine (stranica 44 spisa), u presliku medicinske dokumentacije (stranica 47-52 spisa), u presliku zdravstvenog kartona (stranica 90 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Srećka Vuletića (stranica 109-112 spisa), u usmeno očitovanje sudskog vještaka dr. Srećka Vuletića (stranica 118-121 spisa) te u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Damira Vodopivca (stranica 128-129 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Među strankama je dakle nesporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja, kao i činjenica da su tužiteljici potrebnu tuđu pomoć i njegu pružali ukućani. Naprotiv sporna je visina tužbenog zahtjeva po svim utuženim kriterijima neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, kao i visina tužbenog zahtjeva na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade.

6. Prvenstveno treba naglasiti da je punomoćnik tužiteljice podneskom od 07. srpnja 2025. godine smanjio tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 620,81 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2021. godine do isplate, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, za što je sukladno odredbi članka 193. stavka 2. ZPP-a potreban pristanak tuženika, s time da se punomoćnik tuženika nije očitovao pristaje li na djelomično povlačenje tužbe smanjenje tužbenog zahtjeva, pa se smatra da je pristao na djelomično povlačenje tužbe smanjenjem tužbenog zahtjeva. Isto tako punomoćnik tužiteljice je podneskom od 23. travnja 2026. godine smanjio tužbeni zahtjev i to na ime imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 500,04 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2021. godine do isplate, s time da je zamjenik punomoćnika tuženika pristao na navedeno povlačenje tužbe smanjenjem tužbenog zahtjeva te je za taj povučeni dio zatražio naknadu troškova parničnog postupka. Inače pravni stav da smanjenje tužbenog zahtjeva ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe za što je prema odredbi članka 193. stavka 2. ZPP-a uvijek potreban pristanak tuženika izrazio je Vrhovni sud RH na sjednici Građanskog odjela broj SU-IV-16/21 od 26. travnja 2021. godine. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

7. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Srećka Vuletića, specijalist neurokirurgije (stranica 109-112 spisa) proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila natučenje mekog oglavka čeono te istegnuće mišićno ligamentarnih struktura vratne kralješnice, koje ozljede su objektivizirane tijekom primarnog zbrinjavanja u Klinici za traumatologiju neposredno nakon događaja, nakon čega nije bilo potrebe za daljnjim pregledima specijalista, jer tegobe nakon ovih ozljeda prolaze spontano uz kraće mirovanje i analgetike kroz 2-3 tjedna, a niti je bilo potrebe za korištenjem ovratnika zbog trzajne ozljede vratne kralješnice, što tužiteljici nije niti bilo preporučeno. Nastavno sudski vještak je navodeći da se tužiteljica na pregledu dana 27. lipnja 2025. godine žalila na tupe glavobolje koje se javljaju oko potiljka i šire čeono i to pri promjeni vremena, u prosjeku oko 4-5 puta mjesečno, zatim pri radu na osobnom računalu, kada vozi automobil duže od dvadesetak minuta te kod fizičkog napora, s time da je glavobolje imala i prije ovog štetnog događaja, ali su sada glavobolje „drugačije“, a ujedno se žalila se i na otežanu pokretljivost vrata i to samo ujutro kada se probudi i dok se ne razgiba, naglasio da je kliničkim pregledom utvrdio slijedeće: pri pregledu prisvjesna, orijentirana u prostoru, vremenu i osobama, zjenice jednake, okrugle, urednih reakcija na fotostimulanse, bulbomotorika uredna, vidno polje grubo uredno, nistagmusa nema, dvoslike ne javlja, ostali kranijalni živci uredno inerviraju; gruba motorna snaga ruku primjerena i simetrična, ispada motorike ili osjeta ne nalazi, znakova iritacije korijenova kralješničke moždine ne nalazi; fiziološki refleksi prisutni, simetrični, patoloških refleksa ne izaziva, u Rombergu stabilna, probe koordinacije izvodi primjereno i točno; mišići vratne kralješnice eutonični i palpacijski bezbolni; pokretljivost vrata aktivno i pasivno bezbolna i iznosi: antefleksija maksimalno, retrofleksija 80 stupnjeva, rotacija obostrano 60 stupnjeva, laterofleksija obostrano 30 stupnjeva; izvana na čelu u području natuka iz predmetnog ozljeđivanja uredan neurocirkulacijski status bez znakova traume. Isto tako sudski vještak je napomenuo da je tužiteljica istaknula kako osim ozljeđivanja u ovom štetnom događaju nije imala drugih sličnih ozljeda, dok naprotiv u zdravstvenom kartonu nalazi podatak da je u lipnju 2023. godine tužiteljica također ozlijeđena u prometnoj nezgodi, ozlijedila je lijevu ruku i nogu te se ujedno prije ovog štetnog događaja liječila zbog bolova u kralješnici još 2009. godine, zatim 2014. godine zbog cervikalnog sindroma i ukočenja vrata (tortikolisa) uz napetu PVM i smanjen opseg pokreta, da bi ponovno 2020. godine bila liječena zbog cervikobrahijalnog sindroma. Nadalje u odnosu na ranije tegobe u vidu migrenskih glavobolja iz zdravstvenog kartona razvidno je da se tužiteljica zbog raznih oblika glavobolja liječila 2009. godine i 2010. godine, a 2016. godine se žalila na učestale migrene (tri puta tjedno kroz nekoliko mjeseci, uz mučninu i povraćanje) te je obrađivana i kroz dnevnu bolnicu, a također se zbog glavobolje liječila i 2018. godine, a 2019. godine je obrađivana i zbog vrtoglavica i omaglica. Sudski vještak je ističući da je liječenje tužiteljice nakon predmetnog ozljeđivanja završeno, zdravstveno stanje se stabiliziralo pregledom kod obiteljskog liječnika 30. srpnja 2021. godine (tada nisu zabilježene postraumatske tegobe ili neurološki deficiti, već je samo zabilježena preporuka „javljati se tjedno u ambulantu, promijeniti šifru bolovanja ukoliko nema posljedica udarca u glavu“) naglasio da zadobivene ozljede nisu dovele do trajnog smanjenja životnih aktivnosti, a niti su dovele do naruženja tužiteljice. Isto tako tužiteljica je vezano za ozljede zadobivene u ovom štetnom događaju trpila bol jakog intenziteta nekoliko sati po ozljeđivanju, srednjeg intenziteta 2 dana, a slabijeg intenziteta ukupno 2 tjedna, dok je strah i to tzv. primarni strah, strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio intenzivan i kratkotrajan, a tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta trajao je 2 dana, srednjeg intenziteta 3 dana i slabijeg intenziteta ukupno 2 tjedna. Konačno tužiteljici je tuđa pomoć i njega bila potrebna 2 sata dnevno kroz tjedan dana (za sve radnje van kuće, sve radnje vođenja kućanstva, manji dio radnji samozbrinjavanja) i potom 1 sat dnevno kroz 2 tjedna (za sve radnje koje uključuju duža ili jača statodinamička opterećenja vratne kralješnice i ramenog pojasa).

8. Stranke su se očitovale na nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Srećka Vuletića na način da je punomoćnik tužiteljice istom prigovorio navodeći kako je neprihvatljiv zaključak sudskog vještaka da je liječenje tužiteljice okončano 30. srpnja 2021. godine, jer je tužiteljica još mjesec dana nakon toga bila na bolovanju te su tegobe perzistirale, a što je razvidno iz nalaza neurologa od 20. siječnja 2022. godine, pa se niti ne može smatrati da su tegobe evidentirane na tom pregledu isključivo posljedica ranijih stanja, dok naprotiv punomoćnik tuženika nije imao prigovora na nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

9. Sudski vještak dr. Srećko Vuletić se usmeno očitovao na iznesene prigovore na nalaz i mišljenje na ročištu 16. listopada 2025. godine (stranica 118-121 spisa) navodeći da trajanje bolovanja nije uvijek i nužno u korelaciji sa završetkom liječenja i stabilizacijom zdravstvenog stanja. Isto tako sudski vještak je istaknuo da osim što je tužiteljica pregledana po neurologu oko pola godine nakon predmetnog ozljeđivanja, kojom prilikom ponovno navodi tegobe vezane uz glavobolje, zbog čega se tužiteljica i ranije liječila i to tijekom 2009. godine, kao i tijekom 2010. godine, s time da je 2016. godine obrađivana i kroz dnevnu bolnicu, a zbog glavobolja se liječila i 2018. godine, a 2019. godine je obrađivana zbog vrtoglavica i omaglica, već ujedno ozljede zadobivene u predmetnom štetnom događaju ne mogu uzrokovati niti imati za posljedicu višemjesečne glavobolje, niti te ozljede, a u pitanju je natučenje mekog oglavka čeono te istegnuće mišićno ligamentarnih struktura vratne kralješnice, ne mogu biti indikacija za pregled neurologa bez obzira što piše na uputnici. Nastavno sudski vještak je naglasio da subjektivne tegobe koje tužiteljica navodi na pregledu neurologa u siječnju 2022. godine nisu u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u predmetnom štetnom događaju, već se radi o ponovljenim tegobama od ranije koje su također u većem dijelu subjektivne, a niti su ozljede zadobivene u predmetnom štetnom događaju dodatno pogoršale ranije zdravstveno stanje tužiteljice, jer su ozljede koje je zadobila s obzirom na vrstu ozljede i intenzitete ozljede premale za bilo kakve trajne posljedice, a time i pogoršanje ranijeg zdravstvenog stanja.

10. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Srećka Vuletića, kao i usmeno očitovanje, jer je izrađen temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, uključujući presliku zdravstvenog kartona, kao i kliničkog pregleda tužiteljice te je logičan i obrazložen. Naime sudu je logično i razumljivo mišljenje sudskog vještaka da u ovom štetnom događaju zadobivene ozljede i to natučenje mekog oglavka čeono bez prijeloma kostiju lubanje, bez ozljede mozga, odnosno bez jasno opisanog kontuzijskog biljega tijekom primarnog zbrinjavanja te istegnuće mišićno ligamentarnih struktura vratne kralješnice, zbog koje niti nije bilo potrebe za korištenjem ovratnika, niti je to tužiteljici preporučeno, nisu ostavile trajne posljedice, a niti su pogoršale ranije zdravstveno stanje tužiteljice, tegobe vezane uz glavobolje, zbog čega se tužiteljica i ranije liječila tijekom 2009. godine i 2010. godine, s time da je 2016. godine zbog migrenskih glavobolja obrađivana kroz dnevnu bolnicu, a također se zbog glavobolja liječila i 2018. godine, a 2019. godine je obrađivana zbog vrtoglavica i omaglica. Isto sudu je logičan navod sudskog vještaka da je liječenje tužiteljice vezano uz ozljede zadobivene u predmetnom štetnom događaju završilo 30. srpnja 2021. godine, dok bolovanje nakon tog datuma niti nije u uzročno posljedičnoj vezi s liječenjem zadobivenih ozljeda, već je to bolovanje otvoreno zbog ponovljenih subjektivnih tegoba tužiteljice vezanih uz glavobolje, zbog čega se dakle i ranije liječila. Iz navedenog razloga sud je prijedlog punomoćnika tužiteljice za provođenjem dokaza novim medicinskim vještačenjem odbio kao neosnovan.

11. Nastavno iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Damira Vodopivca, specijalist medicine rada (stranica 128-129 spisa) proizlazi da je liječenje ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju, a u pitanju je natučenje mekog oglavka čeono te istegnuće mišićno ligamentarnih struktura vratne kralješnice zahtijevalo samo mirovanje, bez imobilizacije vrata i uz korištenje analgetika, iz kojeg razloga postoji uzročno posljedična veza između liječenja ovih ozljeda i bolovanja tužiteljice do 30. srpnja 2021. godine. Nastavno sudski vještak je istaknuo da je tužiteljica 19. srpnja 2021. godine upućena neurologu radi utvrđivanja mogućih neuroloških posljedica štetnog događaja, koji nalaz nije upisan, s time da se tužiteljica od 31. srpnja 2021. godine javljala ordinariusu radi prepisivanja supstitucijske i antidepresivne terapije.

12. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Damira Vodopivca, jer je izrađen temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, uključujući presliku zdravstvenog kartona te je logičan i obrazložen, a tim više što na isti niti stranke nisu imale nikakvih prigovora.

13. S obzirom na intenzitet i trajanje bolova tužiteljice, a u pitanju su bolovi jakog intenziteta u trajanju nekoliko sati po ozljeđivanju, srednjeg intenziteta 2 dana, a slabijeg intenziteta ukupno 2 tjedna, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – u daljnjem tekstu ZOO-a) i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 300,00 eura.

14. Nastavno s obzirom na intenzitet i trajanje straha tužiteljice, a u pitanju je tzv. primarni stah, strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan, a tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta trajao je 2 dana, srednjeg intenziteta 3 dana i slabijeg intenziteta ukupno 2 tjedna, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 500,00 eura.

15. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti prihvaćajući mišljenje sudskog vještaka dr. Srećka Vuletića da zadobivene ozljede i to natučenje mekog oglavka čeono te istegnuće mišićno ligamentarnih struktura vratne kralješnice, nisu ostavile trajne posljedice, sud je utvrdio da tužiteljica ne može osnovano zahtijevati naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti.

16. Nastavno u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog naruženja sud je utvrdio da je isti neosnovan, jer je sudski vještak dr. Srećka Vuletića utvrdio da zadobivene ozljede nisu dovele do naruženja tužiteljice.

17. S obzirom da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna 2 sata dnevno kroz tjedan dana (za sve radnje van kuće, sve radnje vođenja kućanstva, manji dio radnji samozbrinjavanja) i potom 1 sat dnevno kroz 2 tjedna (za sve radnje koje uključuju duža ili jača statodinamička opterećenja vratne kralješnice i ramenog pojasa), a nesporna je činjenica da su joj potrebnu pomoć i njegu pružali ukućani, dakle u pitanju je nenovčana imovinska šteta, sud je u smislu odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a utvrdio da tužiteljici za ukupno potrebnih 28 sati tuđe pomoći i njege pripada novčana naknada u iznosu od 140,00 eura, odnosno 5,00 eura po satu, što je sasvim sigurno manja cijena od cijene sata NKV radnika u utuženom razdoblju u mjestu prebivališta tužiteljice, u vrijeme kada je tužiteljici takva tuđa nestručna pomoć i njega bila potrebna.

18. Imajući na umu da tužiteljici po svim utuženim kriterijima neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 800,00 eura, što je u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. ožujka 2020. godine i od 15. lipnja 2020. godine, a na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 140,00 eura, što ukupno iznosi 940,00 eura, to je sud slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1045. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1046. ZOO-a, odredbom članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1095. stavka 1. ZOO-a i odredbom članka 223. ZPP-a stavka 1. i stavka 2. ZPP-a usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 940,00 eura, dok je naprotiv odbio kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u daljnjem iznosu od 5,32 eura te je odlučeno kao pod točkom I. i točkom II. izreke presude.

19. Nastavno u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 945,32 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 14. srpnja 2021. godine do isplate sud je utvrdio slijedeće. Naime odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. S obzirom da je sudski vještak dr. Srećko Vuletić istaknuo da je liječenje tužiteljice nakon predmetnog ozljeđivanja završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo pregledom kod obiteljskog liječnika 30. srpnja 2021. godine, a tužiteljica se prije podnošenja tužbe obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 14. srpnja 2021. godine (stranica 43 i 44 spisa), dakle prije završetka liječenja te ujedno prije nastanka štete u vidu tuđe pomoći i njege, to dakle tužiteljica može osnovano zahtijevati na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog slijedećeg dana nakon završetka liječenja do isplate, odnosno tekuću od 31. srpnja 2021. godine do isplate. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1103. ZOO-a, odredbom članka 1086. ZOO-a i odredbom članka 29. stavka 1. ZOO-a sud je usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 940,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 31. srpnja 2021. godine do isplate, dok je naprotiv odbio kao neosnovan kako dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 940,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 14. srpnja 2021. godine do 30. srpnja 2021. godine, tako i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na daljnji iznos od 5,32 eura na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 14. srpnja 2021. godine do isplate te je odlučeno kao pod točkom I., točkom II. i točkom III. izreke presude.

20. Nastavno u odnosu na tužbeni zahtjev na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 600,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2021. godine do isplate sud je utvrdio slijedeće. Imajući na umu da je tužiteljica prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka dr. Damira Vodopivca, specijalist medicine rada, vezano uz liječenje ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju bila na bolovanju u razdoblju od 08. srpnja 2021. godine do zaključno 30. srpnja 2021. godine, a ujedno tužiteljica, na kojoj je sukladno odredbi članka 221. a ZPP-a bio teret dokaza, niti nije dokazala visinu izgubljene zarade u navedenom razdoblju, sud je utvrdio da tužiteljica ne može osnovano zahtijevati naknadu imovinske štete s naslova izgubljene zarade. Naprotiv u odnosu na navode punomoćnika tužiteljice da je iz dostavljenih platnih lista razvidan prosjek plaće tužiteljice šest mjeseci prije štetnog događaja, kao i iznos naknade plaće koju je tužiteljica primila za vrijeme bolovanja, a što predstavlja jednostavnu matematičku operaciju, treba naglasiti kako dostavom preslike obračuna isplaćene plaće / naknade plaće (stranica 27-42 spisa) tužiteljica nije dokazala visinu izgubljene zarade, a niti utvrđivanje visine izgubljene zarade predstavlja „jednostavnu matematičku operaciju“, već je naprotiv za izračun izgubljene zarade potrebno stručno znanje kojim za razliku od suda i stranaka, raspolaže jedino sudski vještak financijske struke, no međutim, punomoćnik tužiteljice nije predložio provođenje dokaza financijskim vještačenjem, pa sada, neosnovano, ističe da se radi o „jednostavnoj matematičkoj operaciji“. Isto tako sud je odbio kao neosnovan prijedlog punomoćnika tužiteljice za provođenjem dokaza saslušanjem tužiteljice i to na predloženu okolnost visine izgubljene zarade, jer se tim dokaznim prijedlogom niti ne može dokazati visina izgubljene zarade tužiteljice. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1046. ZOO-a, odredbom članka 1089. stavka 1. ZOO-a i odredbom članka 221. a ZPP-a sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 600,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2021. godine do isplate te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

21. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 4. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud tužiteljici zastupanoj po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 599,95 eura, sukladno vrijednosti predmeta spora, uspjehu u sporu, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku, a isti se sastoji od troška predujma za medicinsko vještačenje po sudskom vještaku dr. Srećku Vuletiću u iznosu od 299,95 eura te troška predujma za medicinsko vještačenje po sudskom vještaku dr. Damiru Vodopivcu u iznosu od 300,00 eura. Nadalje, treba napomenuti da je na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a tužiteljici dosudio i zatraženu zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, odnosno tekuću od 27. svibnja 2026. godine do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

22. Naprotiv zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka i to troška svih poduzetih parničnih radnji sud je temeljem odredbe članka 154. stavka 4. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer su tužiteljica, koja je smanjila dio tužbenog zahtjeva, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, na što je zamjenik punomoćnika tuženika pristao, ali je za povučeni dio zatražio naknadu troška parničnog postupka, kao i tuženik, uspjeli u postupku u približnom jednakom omjeru te je sud dosudio tužiteljici trošak medicinskog vještačenja, jer je taj trošak bio potreban, a ujedno nije determiniran omjerom uspjeha u sporu. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom V. izreke presude.

23. Nastavno zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 154. stavka 4. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer su tuženik i tužiteljica uspjeli u postupku u približnom jednakom omjeru te je sud dosudio tužiteljici trošak medicinskog vještačenja, s obzirom da je taj trošak bio potreban, a nije determiniran omjerom uspjeha u sporu. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom VI. izreke presude.

24. Konačno stopa zatezne kamate je određena sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, odnosno po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

U Zagrebu, dana 27. svibnja 2026. godine

Sudac:

Dijana Mađerčić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, pismeno u četiri primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku – uz rješenje na platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 eura

2. Tuženiku po punomoćniku

U Zagrebu, dana 27. svibnja 2026. godine