REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: Pp-1421/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji Lidiji Košutić-Vrhovski, uz sudjelovanje Marte Pavlović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv 1. okrivljene pravne osobe ZAGREBAČKI HOLDING - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE i 2. okrivljenog SZ, zastupani po braniteljici Katarini Prelec, odvjetnici iz odvjetničkog društva Leko i Partneri, zbog prekršaja iz čl. 46. st. 1. t. 8. Odluke o nerazvrstanim cestama (SGGZ 18/13, 16/14, 25/15, 2/17, 7/18, 20/18 - pročišćeni tekst, 22/20, 34/20, 26/21, 29/22 - pročišćeni tekst, 3/24) po prigovoru 1. i 2. okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, klasa: 363-04/25-10/383, urbroj: 251-10-72-7/004-25-5 od 14.04.2025. godine, temeljem čl. 222. i čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne Novine“ 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 118/18, 114/22), dana 27. svibnja 2026. godine

presudio je

I. 1. okrivljena pravna osoba ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.-PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE, OIB:85584865987, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavan,

2. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi SZ, sin S, rođen **.**.1979. godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan,

oslobađaju se od optužbe

da dana 31. ožujka 2025. u 11:22 sati u [adresa], nakon saznanja i zaprimljenog naloga od strane komunalnog redarstva ne bi pristupili uklanjanju prepreka sa dijela nerazvrstane ceste,

čime bi počinili prekršaj iz članka 46. st. 1. t. 8. Odluke o nerazvrstanim cestama II. Temeljem člana 140. st. 2. Prekršajnog zakona, trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

Obrazloženje

1. Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, pod gornjim brojem izdao je obavezni prekršajni nalog protiv 1. i 2. okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude, na koji su 1. i 2. okrivljeni u zakonskom roku podnijeli prigovor, te je isti stavljen van snage i proveden je redovni prekršajni postupak.

2. 1. i 2. okr. su u zajedničkoj pisanoj obrani naveli da u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga, te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivim, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji nisu počinili. Naime, u obrazloženju pobijanog obveznog prekršajnog naloga, navodi se kako 1. okrivljena pravna osoba, po prijavi nepravilnosti od strane komunalnog redara, nije postupila po zaprimljenoj obavijesti i izdanom nalogu za uklanjanje. Prvenstveno se ističe kako u samom pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nije jasno definirano vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno, nije definirano kada točno se dogodio navodni prekršaj utvrđen opažanjem komunalnog redara, obzirom da se u izreci prekršajnog naloga referira na nedefinirani vremenski period počinjenja, a sam datum 31.03.2025.g. odnosi se na datum kada je komunalni redar navodno izašao na teren i utvrdio postojanje nepravilnosti, da bi potom pobijani obvezni prekršajni nalog bio izdan tek 14.04.2025 g. Istaknuli su kako je vrijeme počinjenja djela bitan supstrat činjeničnog opisa djela prekršaja bez kojeg podatka prekršajni postupak nije moguće voditi. Navedeno potvrđuje i presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od dana 29.04.2025 godine, a pod pol. brojem Pp-16572/2023 koju su dostavili kao prilog ove pisane obrane, a kojom je Sud oslobodio okrivljenike optužbi ( presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od dana 29.04.2024.godine pod posl.brojem Pp-16572/2023). Ističe se kako okrivljenicima prije pokretanja prekršajnog postupka nije uručena obavijest o namjeri pokretanja prekršajnog postupka sukladno čl. 109.a st. 1. Prekršajnog zakona, slijedom čega optužni prijedlog valja odbaciti kao nedopušten. Slijedom navedenog, pobijani obvezni prekršajni nalog valja staviti izvan snage, te optužni prijedlog odbaciti kao nepotpun i nedopušten, sukladno čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona. Nadalje, izdavatelj prekršajnog naloga, Gradski ured za obnovu, izgradnju, Prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, temelji prekršajnu sankciju na čl. 46.st. 1 i st.2, t.8 Odluke o nerazvrstanim cestama, a koja navodi da će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000, 00 kuna kazniti pravna osoba koja postupa suprotno zabranama iz članka 22. navedene Odluke. Uvidom u nalog za uklanjanje neprijeporno je da Zagrebačke ceste nisu počinile niti jednu od zabrana navedenih u članku 22. Odluke o nerazvrstanim cestama. Sukladno odredbi navedenoj u čl.46.st.1 i st.2, t. 8 Odluke, Zagrebačkim cestama i odgovornoj osobi u Zagrebačkim cestama može se odrediti novčana kazna samo ako su počinili jednu od zabrana iz čl.22. Odluke, nikako ako nisu „uklonili sve zapreke ili druge posljedice zabranjenih radnji, koje bi mogle oštetiti nerazvrstanu cestu, ugroziti, ometati ili smanjiti sigurnost prometa na nerazvrstanoj cesti." Naime, uklanjanje tih zapreka ili drugih posljedica zabranjenih radnji predstavlja upravo to, što odredba navodi, uklanjanje zapreka ili drugih posljedica zabranjenih radnji, a ne predstavlja zabranjene radnje navedene u čl.22. Odluke te prema, čl.46.st. i st.2, t. 8 I. i II. okrivljena osoba ne mogu prekršajno odgovarati ako nisu počinili jednu od zabranjenih radnji iz čl.22. Naime, 1. okrivljenik saniranju oštećenja postupa po opažanju svojih djelatnika i građana, te po dojavama policije, a samo evidentiranje oštećenja ili potrebe za sanacijom oštećenja ili drugih nepravilnosti na nerazvrstanoj cesti obavljaju se u skladu s odredbama Pravilnika o održavanju cesta. Predmetni Pravilnik donesen je temeljem Zakona o cestama i propisuje u čl. 2. da su upravitelji cesta u obvezi osigurati da se ceste održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da jedinica lokalne samouprave upravlja nerazvrstanim cestama, dok je odredbom članka 21. Pravilnika o održavanju cesta određeno da ophodarska služba dužna najmanje jednom mjesečno pregledati cestovne objekte, a prvenstveno elemente i one dijelove koji se odnose na stabilnost, funkcionalnost, trajnost te sigurnost odvijanja prometa. 1. okrivljenik redovito obavlja ophodnju, a redovito uklanjanje betonskih elemenata postavljenih od strane nepoznatih osoba nije u nadležnosti Zagrebačkih cesta. Nadalje su istaknuli kako je člankom 156. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba", broj: 15/23, Narodne novine 138/23, 42/23, 40/24) propisano sljedeće: „Predmeti postavljeni na površine javne namjene te na površine i objekte u vlasništvu drugih fizičkih i pravnih osoba suprotno odredbama ove odluke moraju se odmah ukloniti. Vlasniku, odnosno korisniku protupravno postavljenog predmeta, komunalni redar naredit će rješenjem njegovo uklanjanje." Stoga je posve razvidno kako je riječ o promašenoj pasivnoj legitimaciji, a s obzirom da za uklanjanje predmetnih betonskih elemenata nisu odgovorni okrivljenici već vlasnik protupravno postavljenih predmeta. Jednako tako temeljem fotografija priležećih nalogu za sanaciju nepravilnosti nije ni sasvim jasno jesu li postavljeni betonski elementi na nerazvrstanoj cesti kojom upravlja jedinica lokalne samouprave ili je riječ o nekretnini u vlasništvu fizičke osobe, dok iz samog prekršajnog naloga detaljna lokacija počinjenja navodnog prekršaja ne proizlazi. U svakom slučaju, okrivljenici nikako ne mogu odgovarati za navodni prekršaj kada niti jednim propisom niti odlukom nije stavljeno u nadležnost uklanjanje predmetnih betonskih elemenata. Pogrešno je prvo nalog za sanaciju nepravilnosti izdan 1. okrivljeniku, kao da je za uklanjanje nadležan upravo 1. okrivljeni, a ne jedinica lokalne samouprave. U skladu sa zakonskom regulativom 1. okrivljenik može za račun jedinice lokalne samouprave izvršiti navedeno uklanjanje u slučaju da vlasnik predmeta isto ne izvrši, ali navedeno u svakom slučaju ne predstavlja redovito održavanje ceste niti redovnu obvezu I. - okrivljenog. Nadalje, a u pogledu obilježja samog prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, valja reći da je predmetna lokacija na koju u se odnosi pobijani obvezni prekršajni nalog. u zemljišnim knjigama registrirana kao kuca, a ne kao nerazvrstana cesta što apriori isključuje ostvarenje obilježja prekršaja i procesnu legitimaciju okrivljenika u ovopredmetnom postupku, obzirom da je odredbom članka 22. Odluke o nerazvrstanim cestama, na koju se poziva izdavatelj prekršajnog naloga, obilježje prekršaja ostvareno samo ako se radi o neovlaštenom korištenju nerazvrstane ceste u svrhe koje nisu odvijanje cestovnog prometa i propust I. -okrivljenika da u takvoj situaciji, po dojavi službene osobe ili građana, s ceste ukloni sve zapreke koje bi mogle oštetiti nerazvrstanu cestu ili ugroziti sigurnost prometa na istoj, u protivnom odgovara za prekršaj. Dakle, obilježja prekršaja mogu biti ostvarena isključivo u situaciji u kojoj se propuštanjem uklanjanja neke fizičke zapreke ili saniranja oštećenja na javnoj nerazvrstanoj cesti, koja je u naravi i privedena navedenoj svrsi, odnosno koja u naravi i egzistira i koristi se kao javna nerazvrstana cesta, ugrožava sigurnost cestovnog prometa. Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o ulazu u privatno dvorište gdje se ne odvija nikakav „cestovni promet" u smislu javnog prometovanja, pobijani obvezni prekršajni nalog je neosnovano izdan, a obilježja prekršaja nisu i ne mogu biti ostvarena, posebice ne u odnosu na okrivljenike. Zaključno, ponavlja se kako je nekretnina na kojoj su postavljeni betonski elementi u privatnom vlasništvu, a kao dokaz navedenog, dostavlja se zemljišno knjižni izvadak nekretnine na adresi [adresa], a upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] (dokaz: - zemljišnoknjižni izvadak nekretnine upisane u u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška]). U odnosu na 2. okrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje je uočena nepravilnost, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom, stoga sukladno načelu in dubio pro reo, okrivljenike valja u cijelosti osloboditi optužbe. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Dakle, ne smatraju krivima za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te su predložili nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, da se ukine odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom i da ih se oslobodi obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.

Nadalje 2. okrivljeni SZ je u svoje ime i u ime 1. okrivljene pravne osobe na ročištu dana 14.10.2025. godine iskazao da je komunalno redarstvo izdalo Podružnici Zagrebačke ceste nalog za uklanjanje zapreke na nerazvrstanoj cesti, navodeći da je riječ o zapreci na cesti s osnove odluke kojom se povjerava redovno održavanje ceste Podružnici Zagrebačke ceste. U konkretnom slučaju komunalno redarstvo ne pravi razliku između prepreke i predmeta protupravno postavljenog na privatnoj površini, što u ovom slučaju i jest postavljeno. Sukladno Odluci o komunalnom redu, čl. 156. za sve predmete koji su postavljeni na površini javne namjene, a ovdje se radi o privatnoj površini, komunalni redar naređuje uklanjanje rješenja korisniku protupravnog predmeta. U ovom slučaju nisu niti vlasnik niti su korisnik protupravno postavljenog predmeta, niti isti održavaju navedeno područje. Na navedenom području postavljene su rampe koje sprečavaju ulazak i izlazak vozila, a što je vidljivo i na izvodu sa Google maps koji su priložili.

3. Svjedok PZ, komunalni redar iskazao je da je po prijavi građana izvršen očevid na terenu i prilikom očevida utvrđene su prepreke na površini javne namjene, točnije na nerazvrstanoj cesti kojima je onemogućen nesmetan prolaz pješacima i vozilima. Po očevidu izdan je nalog Zagrebačkim cestama da hitno uklone prepreke radi sprječavanja ozljeda i slično.

Na poseban upit sutkinje svjedoku kada su iste prepreke postavljene i da li su iste postavljene na uređenom zemljištu ili na nerazvrstanoj cesti, svjedok je odgovorio da ne zna kada i od koga su iste postavljene, o njima ima saznanja od prijave građana. Na daljnji upit sutkinje gdje su se nalazile navedene prepreke da li na uređenom zemljištu [adresa], kuće [adresa] ili na nerazvrstanoj cesti u [adresa], kao što je napisao u obaveznom prekršajnom nalogu, prepreke su se nalazile na dijelu nerazvrstane ceste.

Sutkinja je predočila svjedoku da u spisu ima izvadak iz baze zemljišnih podataka gdje je u prvom odjeljku posjedovnice naveden katastarski broj čestice [katastarska čestica] te je pod adresom navedeno [adresa], ukupne površine 597 m2, koja se dijeli na uređeno zemljište 315 m2 i kuća [adresa]., 282 m2, u kojem su navedeni kao suvlasnici stanari [adresa], a također spisu prileže i izvadak iz baze zemljišnih podataka gdje je u odjeljku 1. posjedovnice navedena katastrska čestica kč. [katastarska čestica], [adresa], površine 9036 m2 te u nastavku nerazvrstana cesta, a u vlasničkom dijelu 1/1 je navedeno javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, te je svjedok iskazao da je do prijave navedeno zemljište bilo u suvlasništvu stanara, a po prijavi se stanje izmijenilo u gruntovnici te je navedeno zemljište opisano kao nerazvrstana cesta, a u vlastovnici je napisano - javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, te je ispod teretovnice navedeno da ovaj izvadak odgovara stanju BZP na dan 27.03.2025. godine. Nakon što je obavio očevid na licu mjesta donio je odluku o uklanjanju navedenih predmeta koje je uputio Zagrebačkim cestama, a radilo se o betonskim blokovima – preprekama sa rokom micanja istih, međutim, na dan kontrole 31.03.2025. godine vidio je da nije postupljeno po navedenoj odluci tj. nisu uklonjene prepreke sa dijela nerazvrstane ceste.

Na upit sutkinje upućeno svjedoku tko je postavio navedene prepreke i kad istaknuo je da on to ne zna, zna da par dana ranije od njegove kontrole 31.03.2025. godine te prepreke nije vidio, odnosno, prepreke nisu uočene. Dakle, on je podnio obavezni prekršajni nalog protiv 1. i 2. okrivljenih zbog toga što nisu postupili po njegovoj odluci u zadanom roku o uklanjanju prepreka sa djela nerazvrstane ceste. Također je napomenuo da su Zagrebačke ceste uklonile navedene prepreke tek po primitku obaveznih prekršajnih naloga koje je podigao protiv njih.

Nakon što je čula iskaz svjedoka, braniteljica 1. i 2. okrivljenih je i dalje isticala, kao i u pisanoj obrani, da nije utvrđeno vrijeme počinjenja prekršaja.

3. Tijekom postupka izvršen je uvid u obavezni prekršajni nalog i prigovor 1. i 2. okrivljenika na isti s prilogom, službena zabilješka komunalnog redarstva od 18.03.2025., 31.03.2025. i 14.04.2025., e-mail komunalnog redara PZ upućen Zagrebačkim cestama od 31.03.2025., nalog za sanaciju nepravilnosti izdanu od Grada Zagreba, Zaključak vijeća Mjesnog odbora Centar na 37. sjednici od 20.01.2025. i 26.02.2025. godine, izvod iz katastarskog plana, neslužbena kopija izvatka iz BZP-a katastarske čestice [katastarska čestica] ZK uloška [broj ZK uloška], zapisnik o ispitivanju okrivljenika od 14.10.2025., pisana obrana za 1. i 2. okrivljenika, zapisnik o ispitivanju svjedoka od 05.03.2026., izvod iz sudskog registra, potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za okrivljenike.

4. Nakon ovako provedenog postupka nije dokazano da bi 1. i 2. okrivljeni počinili djelo prekršaja kako im se stavlja na teret. Naime, iz činjeničnog opisa djela prekršaja navedenog u obaveznom prekršajnom nalogu kao i iz činjenica utvrđenih u provedenom dokaznom postupku, nije jasno definirano vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno, nije definirano kada se točno dogodio navodni prekršaj utvrđen opažanjem komunalnog redara, obzirom da se u izreci prekršajnog naloga referira na datum 31.03.2025. u 11:22 sati, što se odnosi na datum kada je komunalni redar navodno izišao na teren, te utvrdio navodni prekršaj. Imajući u vidu navedeno, tužitelj nije naveo niti je u postupku utvrđena ta odlučna činjenica, vrijeme počinjenja prekršaja o kojoj ovisi prekršajna odgovornost 1. i 2. okrivljenika i bez koje nema prekršaja. Od trenutka počinjenja djela prekršaja počinje teći vrijeme iz čl.13. Prekršajnog zakona, odnosno, počinje teći zastarni rok pa je podatak o vremenu počinjenja djela prekršaja bitni supstrat činjeničnog opisa djela prekršaja, bez kojeg podatka prekršajni postupak nije moguće voditi, pa imajući u vidu navedeno, odlučio kao u izreci ove presude.

5. Obzirom na gore navedeno sutkinja je temeljem čl. 182. točka 1. Prekršajnog zakona donijela oslobađajuću presudu za 1. i 2. okrivljenike.

6. Temeljem odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, 1. i 2. okrivljeni su oslobođeni obveze plaćanja troška prekršajnog postupka, te isti pada na teret sredstava Prekršajnog suda u Sesvetama.

U Sesvetama, 27. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Marta Pavlović, v.r.

Lidija Košutić-Vrhovski, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Ova presuda je pravomoćna.