REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: Psp-23/2025-33

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R JE Š E N J E

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Mirni Veža kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Ž ŽT rođena VT, oib: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Ljubičić – Vrdoljak & Partneri, Split Sukojišanska 4 protiv tuženika ad1. IT, oib: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i ad 2. DT pok. V, oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa] oboje zastupani po pun Ivani Novak odvj u Trogiru, radi smetanja posjeda nakon održane glavne rasprave, zaključene 14. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja punomoćnika tuženika, a izočnosti tužiteljice i tuženika, na ročištu za objavu odluke, u izočnosti stranaka, 27. svibnja 2026.

r i j e š i o j e:

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1/ Utvrđuje se da su tuženici ad 1) i ad 2) krajem mjeseca veljače 2025. godine te početkom mjeseca ožujka 2025. godine samovlasno porušili ogradu, odnosno bivši betonski ogradni zid i ogradu, te iščupali i ispilali 6 stabala maslina na nekretninama označenim kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3111 KO [katastarska općina] i kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7819 KO [katastarska općina], , nakon čega su teškim građevinskim strojevima i bagerom započeli s iskopom na navedenim nekretninama označenim u vještačenju sudskog vještaka Zvonimir Rubić, ovl.inž.geod od 11.veljače 2026.godine, slovima A-B-C-D-E- A, na kat. čest. [katastarska čestica] (zk. oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i kat. čest. [katastarska čestica] (zk. oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), koje vještvo čini sastavni dio ovog rješenja, čime su zasmetali tužiteljicu u zadnje, mirnom posjedu ovih nekretnina, pa im se nalaže da uspostave ranije posjedovno stanje i baš na način da postave ogradu ove nekretnine uz javno prometnu površinu, te posade 6 maslina starih cca 5 godina, predaju tužiteljici mirni posjed ovih nekretnina, te im se zabranjuje u buduće svako takvo i slično smetanje.

2/ Dužni su tuženi solidarno u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici trošak ovog postupka.

3)Odbija se kao neosnovan prijedlog radi određivanja privremene mjere koji glasi: "Određuje se privremena mjera na način da se nalaže tuženicima-protivniku osiguranja da odmah, a najkasnije u roku od 3 dana prestanu sa daljnjim izvođenjem bilo kakvih građevinskih i drugih radova na nekretninama označenim kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3111 KO [katastarska općina] i kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7819 KO [katastarska općina], sve pod prijetnjom izricanja novčane kazne.

Ova privremena mjera ima trajati do pravomoćnog okončanja postupka, a žalba protiv iste ne odlaže njenu ovrhu.

4) Nalaže se tuženiku, u roku od 8 dana, naknaditi tužitelju parnični trošak sa zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine“

II Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženicima u roku 15 dana parnični trošak u visini od 1.512,50 eur.a zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 27. svibnja 2026.pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 10. ožujka 2025. protiv tuženika ustala tužbom radi smetanja posjeda nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] ZU 3111 i 1135/24 ZU 7819 obje K. O. [katastarska općina] uz prijedlog radi određivanja privremene mjere koji je istovjetan izreci ove odluke. U bitnom, tužbom se navodi kako je tužiteljica zakonita, istinita i poštena posjednica nekretnina označenih kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3111 KO [katastarska općina], te čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7819 KO [katastarska općina] no da su krajem veljače i početkom ožujka 2025. godine tuženi porušili ogradu predmetne nekretnine, uzurpirali ovu nekretninu, sasjekli su najmanje 8 stabala na istom, između ostalih najmanje 5 maslina, počeli sa iskopima na predmetnoj nekretnini, čime su zasmetali tužiteljicu u mirnom i zakonitom posjedu ovih nekretnina. Tužiteljica inače da živi sa svojom obitelji u Njemačkoj te da su tuženi iskoristili njeno odsustvo i nasilno okupirali, uzurpirali te oteli posjed predmetnih nekretnina tužiteljici, o čemu da su susjedi izvijestili tužiteljicu, a sve je to snimljeno i na nadzornim kamerama, obzirom da se predmetna nekretnina nalazi neposredno do kuće vlasnosti tužiteljice

2. U svom odgovoru od 23. svibnja 2025. tuženici su se usprotivili tužbi i tužbenom zahtjevu osporili iznesene činjenice. osporili da bi tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu utuženih čestica te isto potkrijepili prilaganjem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu Stalne službe Trogir posl.,br. P-3669/2016 od 24. travnja 2019. kojom presudom je odbijena tužiteljica s traženjem da se utvrdi isključivom vlasnicom i posjednicom upravo č. zem [katastarska čestica] ZU 3111 KO [katastarska općina] koja je i predmetom ovog postupka, osporili su i da je tužiteljica vlasnica i posjednica zem 1135/24 već da su to ovdje naznačeni tuženici . Svakako ističu da tužiteljica nikada nije imala faktičnu vlast nad predmetnim nekretninama pa da i ne može uživati posjedovnu zaštitu. nadalje tuženici su osporili i ispunjenje zakonskih pretpostavki za izricanje zatražene privremene mjere.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem dokumentacije priložene uz podneske stranaka, spisa predmeta P-3669/2016, službenih bilješki policijskih službenika PP Trogir, MUP RH, provedena je dokazna radnja očevida na licu mjesta sa sudskim vještakom geodetom, pregledan je i pročitan nalaz i mišljenje vještaka te potom i iskaz istog s usmenim obrazloženjem nalaza i mišljenja, pregledane su video snimke s USB sticka, saslušana je tužena ad 1 te svjedoci ĆT, (list 60), ŽTG (list 61), HT (list 62) dok se od predloženih neizvedenih dokaznih prijedloga odustalo, bilo da je sama stranka odustala od istih kao što je to bio odustanak od saslušanja tuženika ad2, te se nije saslušavala tužiteljica ovo na prijedlog pun tuženika jer tužiteljica, iako uredno pozvana u dva navrata nije dokazala opravdanost svoje izočnosti prilaganjem odgovarajuće isprave iako je prethodno pravovremeno upozorena pa je sud odustao od njezinog saslušanja ovo pozivom i na članak 10 ZPP-a pri čemu se ističe da kod rezultata ostalih izvedenih dokaza, iskazi tužitlejice i tuženika ad 2 ne bi ni doveli do drugačije odluke suda.

4. Tužbeni zahtjev je neosnovan, kao što je neosnovan i prijedlog radi određivanja privremene mjere.

5. Iako tužena ad 1 nije učinila spornim pravodobnost tužbe, već je osporila pitanje posljednjeg mirnog posjeda utuženih nekretnina od strane tužiteljice, a potvrdila vršenje radova bagerom, no, na svom posjedu, dakle na nekretnini na kojoj je izvršavala posjedovne ovlasti i na istoj potvrdila sječu par voćki, no ne i stabala maslina, osporila je nadalje uništenje ograde pa se kao spornim upravo nalazi pitanje prigovora pasivne legitimacije, odnosno osnovanosti tužbenog zahtjeva.

6. Prema članku 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 114/06, 146/08, dalje: ZVDSP) pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Odredbom iz čl. 22. st. 1. ZV-a propisano je kako je samovlasno smetani posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući utvrđenje čina smetanja njegova posjeda, naređenja uspostave ranije posjedovnog stanja, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

7. Tu je za kazati kako je tužbenim podneskom upućenim e komunikacijom tužiteljica putem punomoćnika, zatražila je od ovog suda 10. ožujka 2025. zaštitu u odnosu na radnje za koje saznaje 3. ožujka 2025. i to rušenja ograde , sječu osam stabala od kojih je pet stabala masline ,radnje započetih iskopa na nekretnini 1135/15 i 1135/24, da bi uređenim tužbenim zahtjevom nakon očevida te nalaza i mišljenja sudskog vještaka, sada zatražila posjedovnu zaštitu u odnosu na č. zem. [katastarska čestica].

8. Kako između stranaka nije bilo sporno da je podneskom izvršena preinaka već uređenje tužbenog zahtjeva, jer takav prigovor tuženik nije stavio, sud je prihvatio da je onda tužiteljica zatražila posjedovnu zaštitu unutar naprijed navedenog roka iz članka 21.ZV-a, koji je inače prekluzivne naravi.

9. Odredbom članka 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. Odredbom članka 219. ZPP-a propisano je da su stranke dužne sudu predložiti dokaze svojih tvrdnji, dakle, sud nema inkvizitornih ovlasti u smislu izvođenja dokaza bez prijedloga stranaka.

10. Odredbom iz članka 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

11. Kako je sukus tuženikovih prigovora činjenica nepostojanja identiteta utuženih nekretnina s predmetom i činom smetanja posjeda te da tuženici nisu pasivno legitimirani za predmetne učine, u postupku je, na prijedlog tužitelja, prvo izvedena dokazna radnja očevida na licu mjesta uz pomoć i sudjelovanje sudskog vještaka geodeta Zvonimira Rubića.

12. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 14. siječnja 2026. punomoćnica tužitelja je pokazala predmet spora u ime tužiteljice koja se nalazila u inozemstvu .

13. Prema pokazanom sudski vještak utvrdio je da je na terenu odnosno pokazanoj nekretnini u trenutku očevida zatečena stambena građevina u započetoj fazi izgradnje. Nekretnina je u cijelosti ograđena sa sjeverne, istočne i južne strane betonskim zidovima, a sa zapadne strane graniči s asfaltiranom kolnom cestom. Sve opisano je fotografirao . Zamjenica punomoćnika tužitelja predložila je da vještak prikaže na skici ulaz u parcelu na kojoj se nalazi prema stanju na očevidu objekt u izgradnji, koji je bio isključivo sa tužiteljičine kuće i da sudski vještak napravi uvid u cjelokupni spis predmeta. Punomoćnica tuženika predložila je da tužitelj na očevidu prikaže lokaciju stabala za koje tužiteljica tvrdi da su njena, odnosno da prikaže gdje se nalazilo pet stabala maslina te ostala stabla. Nadalje protivila se bilo kakvom prikazivanju tužiteljičine kuće obzirom da ista nije predmet postupka, konstatirala je i da je tužiteljica na očevidu rukom pokazala i opisala predmet vještva s objektom u izgradnji i bagerom, a neposrednim opažanjem, istaknula je, da je razvidno da se stabla voćki i dalje tu nalaze iz čega se zaključuje da tuženik nije ništa posjekao na tužiteljevom posjedu.

14. Sudski vještak za geodeziju Zvonimir Rubić dostavio je 12. veljače 2026 nalaz i mišljenje kojim je identificirao pokazanu spornu nekretninu te

- dostavio u prilogu br. 1, ortofoto snimku sa preklopljenim katastarskim stanjem, naznačio da je na istoj slovnim oznakama A-B-C-D-E-A označena predmetna nekretnina koja se sastoji od katastarske čestice zem. [katastarska čestica] zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 587m2 upisanog vlasništva ŠT za 1/1 i katastarske čestice [katastarska čestica] zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 52m2 upisanog vlasništva ŠT za 1/1;

-slovnim oznakama C-D-G-H-C označena je zemljišnoknjižna čestica 1135/15 površine 227m2 upisanog vlasništva DT za 1/1, koja u naravi predstavlja vrt;

-slovnim oznakama D-E-F-G-D označena je zemljišnoknjižna čestica 1135/7 površine 587m2 upisanog vlasništva ŽT [adresa] za 1/1 na kojoj se nalazi kuća tužiteljice;

-na predmetnoj nekretnini A-B-C-D-E-A se nalazi objekt u izgradnji, a stanje na dan očevida prikazuju fotografije br. 2 u prilogu br. 3 i fotografije 3 i 4 u prilogu br. 4 snimljene na dan očevida, a fotografija br. 1 u prilogu br. 3 prikazuje stanje predmetne nekretnine na dan 30. siječnja 2017. godine koju je tada vještak osobno snimio i na kojoj se vidi da na predmetnoj nekretnini nema stabala osim dva stabla uz sjevernu među predmetne nekretnine koja je označena slovnim oznakama D-E a, ta se stabla nalaze u predmetnoj katastarskoj čestici [katastarska čestica] (zk. čest. 1135/24) u vlasništvu CT. Fotografija br. 4 u prilogu br. 4 koja prikazuje izvješenu tablu koja je pričvršćena na propisno postavljenoj građevinskoj željeznoj ogradi i na kojoj su navedeni svi propisani podaci sukladno Zakonu o gradnji za građevinu koja se gradi na predmetnoj nekretnini.

-za građevinu u izgradnji na predmetnoj nekretnini da je izdana građevinska dozvola od Splitsko-dalmatinske županije, Grad Trogir, Upravni odjel za urbanizam i prostorno uređenje, KLASA: UP/I-361-03/24-01/000035, URBROJ: 2181-13-57/03-25-0018, od 31. siječnja 2025. god. a datum prijave početka građenja je 11. ožujka 2025. godine;

-u postupku izdavanja građevinske dozvole za izgradnju građevine na predmetnoj nekretnini kao i izrade geodetskih elaborata u svrhu formiranja građevinske čestice obavještavani su u više navrata i susjedi međašnici koji nisu imali primjedbi. Porušena ograda, odnosno bivši betonski ogradni zid nalazio se na označenoj liniji A- E koja u naravi predstavlja katastarsku zapadnu među predmetne nekretnine i pripadao je predmetnoj zk..čestici 1135/23 u vlasništvu CT a kako je izgledao vidi se dijelom na fotografiji br. 1 u prilogu br. 3. Na fotografiji br. 2 u prilogu 3 i fotografiji br. 3 u prilogu br. 4 umjesto porušenog zida na dan očevida se nalazila željezna rešetkasta građevinska zaštitna ograda.

15. Dakle kako je vještak označio predmet spora upravo prema pokazivanju tužiteljice odnosno njezinog punomoćnika na očevidu te kako na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu i imale primjedbi, niti su tražile posebno oznaku geodetske skice prihvaćajući da e isto vještak prikazao na ortofoto dostavljenim uz nalaz i mišljenje te priloženim fotografijama, nalaz i mišljenja sudsko vještaka prihvaća i ovaj sud vjerodostojnim i stručnim u ostalom kakvim su ga prihvatile i same stranke.

16. Sukladno članku 260 st.2 ZPP-a sud je i usmeno zatražio obrazloženje nalaza i mišljenja vještaka koji je iskazom na ročištu za glavnu raspravu od 18.ožujka 2026 (list 82 spisa) ostao u cijelosti kod napisanog te kojom prilikom su se stranke postupka očitovale da nije potrebno da vještak izradi posebno geodetsku skicu lica mjesta jer je na ortofoto snimci označio predmet spora. Tom prilikom, vještak je i odgovarao na pitanja pa je kazao da stabla masline nisu bila na katastarskoj zapadnoj međi predmnetne nekretnine 1135/23 kao i da se ta dva stabla nalaze uz sjevernu među kako je to specificirao na prvoj stranici vještva. Vještak je i izrijekom kazao da smetanje posjeda ovo prema pokazivanju tužitelja po pun (na dan očevida) nije učinjeno na nekretnini 1135/15.

17. Podneskom od 30.ožujka 2026 nakon dostave vještačkog nalaz i mišljenja te usmenog iskazivanja vještaka geodeta na ročištu, tužiteljica je uredila i ispravila tužbeni zahtjev na način kako to glasi u izreci presude. Istaknula kako je još u svojoj inicijalnoj tužbi od 10. ožujka 2025. godine jasno, detaljno i nedvosmisleno opisala što točno predstavlja predmet spora u naravi – naime da se radilo o konkretnom, omeđenom komadu zemljišta uz njezinu kuću i porušenoj ogradi koja je ograđivala predmetnu nekretninu na kojoj je tužiteljica do trenutka smetanja uživala mirni, neprekinuti i faktični posjed. Prilikom terenskog očevida, stranački su zastupnici jasno i na licu mjesta pokazali u naravi točan dio zemljišta, točan fizički izgled prostora te točnu liniju na kojoj je došlo do nasilnog rušenja ograde i čina smetanja. Kako tužiteljica nije ovlašteni stručnjak geodetske struke, ona da ni uz najbolju volju nije mogla samostalno, s mjerničkom preciznošću kakva se očekuje od vještaka, odrediti i precizirati oznake katastarskih i zemljišnoknjižnih čestica preko kojih se u geodetskom smislu proteže u naravi identificirani sporni zid i poligon na kojem se odvijaju radnje tuženika. Zbog te objektivne činjenice, tužiteljica da je u inicijalnoj tužbi navela one oznake (čestice 1135/15 i 1135/24) za koje je, pregledom dostupnih javnih evidencija, laički i u dobroj vjeri smatrala da obuhvaćaju navedeni prostor u naravi. No, sudski vještak geodetske struke Zvonimir Rubić da je, po provedenom terenskom očevidu i kabinetskoj analizi, u svom Nalazu i mišljenju od 11. veljače 2026. godine u potpunosti i nesporno identificirao upravo onaj isti fizički prostor u naravi na koji je tužiteljica od prvog dana ukazivala kao na predmet spora i poprište neovlaštenih radnji tuženika. Međutim, vještak je svojim stručnim mjerenjem i preklapanjem katastarskog stanja s ortofoto snimkama utvrdio da se taj točno određeni dio zemljine površine, u strogom katastarskom i zemljišnoknjižnom smislu, vodi pod drugom oznakom. Vještak u svom elaboratu izričito navodi i u potpunosti identificira predmet spora koristeći pritom sljedeći opis slovima, a na kojem opisu tužiteljica temelji ovo uređenje:

Porušena ograda, odnosno bivši betonski ogradni zid nalazio se na označenoj liniji A- E koja u naravi predstavlja katastarsku zapadnu među predmetne nekretnine i pripadao je predmetnoj zk..čestici 1135/23 u vlasništvu CT" (Citirano iz: Nalaz i mišljenje, str. 3). stranica: 3/4 Uz navedeno fiksiranje linije A-E, vještak utvrđuje da se građevinski zahvat, zbog kojeg je i došlo do rušenja predmetnog zida i ulaženja u posjed tužiteljice, odvija na predmetnoj nekretnini koju vještak označava kao poligon A-B-C-D-E-A, a koji se sastoji od: " katastarske čestice [katastarska čestica] zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 52m2 upisanog vlasništva ŠT za 1/1 i katastarske čestice zem. [katastarska čestica] zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 587m2..." Nasuprot tome, za česticu zk. oznake 1135/15 (poligon C- D-G-H-C), vještak je na ročištu 18. ožujka 2026. godine potvrdio da se ista nalazi izvan zone smetanja. Tužiteljica stoga smatra da konkretno ovim podneskom nije učinila preinaku postojećeg tužbenog zahtjeva već uređenja, ispravka i preciziranja pojedinih navoda tužbe. Pozvala se i na sudsku praksu i odluke u predmetima Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Gž-3058/15: Županijski sud u Varaždinu, Broj odluke:

Gž 1401/2018-2 Županijski sud u Bjelovaru, Broj odluke: Gž-630/10-2, Datum sudske odluke: 16.6.2010

18. Na tako uređeni tužbeni zahtjev tužena je na ročištu 14. travnja 2026. osporila identitet tužbenog zahtjeva s pokazanim na licu mjesta te specificiranim iz tužbenog zahtjeva, predložila zaključenje raspravljanja.

19. Tu je za kazati kako tuženici nisu prigovorili da bi tužiteljica podneskom od 30. ožujka 2026. izvršila preinaku tužbenog zahtjeva u odnosu na izmjene utuženih čestica pa je sud u nastavku postupka odlučivao o tako postavljenom odnosno izmijenjenom tužbenom zahtjevu, no tuženici su ostali kod svih ostalih prigovora pogrešne pasivne legitimacije i nedostatka identiteta tužbenog zahtjeva s pokazanim predmetom spora ovo i nakon očevidnog utvrđenje zbog čega da bi trebalo tužbeni zahtjev odbiti.

20. Iz preostale materijalne dokumentacije priložene spisu pregledane i pročitane, proizlaze slijedeća činjenična utvrđenja :

-fotografije nekretnine koje prikazuju stabla, kuću, snimljene privatno, nepoznatog datuma no datirane kao privitak mail komunikacije na dan 5. ožujka 2025. između tužiteljice i odvjetnika,

-Video snimke -dostavljene tužiteljevim podneskom od 1.rujna 2025 potom i u obliku usb (koji je dio dokazne građe) pregledane su na rapsravi što je utvrđeno raspravnim rješenjem od 9. prosinca 2025., a koje snimke prikazuju radove i nekretnine; no da su se radovi izvodili nije ni sporno bilo između stranaka.

-pravomoćna presuda ovog suda koja je priložena već u spisu i koji spis se pregledavao i čitao na raspravi , a riječ je o predmetu posl.br. P- 3669/2016 i postupku koji se vodio između tužiteljice i tuženika d2 radi utvrđenja prava vlasništva i predaje posjeda č. zem. [katastarska čestica] ZU 3111KO [adresa] u kojem je odbijen tužbeni zahtjev kojim se tražilo da je tužiteljica utvrđena vlasnica č.z.1135/15 ZU 311 k. o. [katastarska općina] ovo je nađeno kao dokaz posjeda tuženika na nekretnini, koja je prvotno bila naznačena predmetom spora i u ovoj parnici, no podneskom od 30. ožujka 2026. ista to više nije jer je tužitelj nakon nalaza i mišljenja izvršio izmjenu tužbenog zahtjev, predmetna presuda pravomoćna je danom donošenja drugostupanjske Županijskog suda u Bjelovaru, Gž-811/20 od 27.kolovoza 2020. Rješenjem Vrhovnog suda RH, Revd- 3623/20 odbačen je prijedlog za dopuštenje Revizije tužiteljice 27.siječnja 2021;

-posebno izvješće PP Trogir, MUP, za dan 3.ožujka 2025 po prijavi tužiteljice u svezi skidanja željezne ograde , uništenja loze i nekoliko stabala mandarina sa izjavom iste pribavljene putem telefona, kojom ona tereti nepoznatu mušku osobu koja da je na zahtjev tuženika ad2 ušla bagerom na njenu parcelu, otpilao betonski zid iščupao palmu staru 50 godina, otpilao desetak m žičane ograde, posjekao stabla mandarine, uništio mozaik ukrasnih kamenčića ,ovo da je vidjela preko kamere, a ona da se nalazi u Njemačkoj; postavila je i zahtjev za obeštećenje u visini od 10.000 eur-a, a dolaskom na lice mjesta pol. službenici uočili su manji bager,četiri ispiljena debla mandarine,iščupanu palmu dio otpiljene željezne ograde.Također istoj prileži i Izjava DT kojim negira izvoženje ikakvih radova na tužiteljičinoj parceli

21. Na okolnost posjeda nekretnine i radova iskazivali su i svjedoci pa je tako FT potvrdio da poznaje i ŽT, i DT odnosno za ovog posljednjeg da je čuo jer je ovaj svjedok od 1974. do 2005. bio u Njemačkoj. Kako je nedavno došao iz Njemačke te da okolnosti oko rušenja stabala masline i ograde bolje poznaje njegov sin, no ono što ovaj svjedok zna jest da je DT s bagerom sve srušio ali da je on to radio na svome.

22. Svjedok ŽTG tužiteljičin je susjed s kojom ima dobar odnos, koji tuženike ne poznaje, ali je čuo za DT i to da je ovaj bio u prisnom odnosu s tužiteljičinom majkom. Kao prvi susjedi upravo je on tužiteljicu kontaktirao, zbog bagera i rušenja stabala jer zna da već postoji sudski spor između tužiteljice i tuženika. Pokojna teta VT, da je dala nekretninu ŽT, ona da je još obrađivala masline tako da jesu tu bila stabla masline i negdje u prosincu 2024. ili možda siječnju 2025. tuženik da je bio u postupku ishođenja građevinske dozvole, a naknadno da je nakon što je ishodio dozvolu, krenuo bagerom i srušio ogradu, a riječ je o ogradi koju je za ogradit svoj dio nekretnine postavila Marinina prednica pok. VT. Također srušeno je 5-6 stabala maslina, stablo trešnje, "nešpula". Na ograđenom dijelu posjeda svjedok je opisao da se nalazi tužiteljičina obiteljska kuća s garažom, koju je sagradila pok. VT, a na južnom dijelu posjeda veliki vrt i trotoar oko kuće i upravo da je u taj veliki vrt došao taj bager , a vrt se koristio zajedno s kućom. Košnju vrta obavljali su ljudi koje je angažirala tužiteljica, njena majka i sestra, ranije.pok. VT, Radovi da su počeli u travnju 2025. ŽT nije znala za to dok joj on nije javio, DT, na predmetnom dijelu nekretnine je viđao dok je on bio u vezi s pok. VT, dolazio je tu, dok da ŽT i njena pok. majka nisu stalno tu živjele nego su koristile kuću kao vikendicu. Na južnom dijelu zemljišta na kojem su bile biljke i kuća postoji trotoar koji je na jednom dijelu toliko visok, da postoji velika visinska razlika u odnosu na zemljište, posebno kad se nekretnina gleda s južne strane. Također u odnosu na cestu postoji visinska razlika naspram nekretnine, tako da je neminovno bilo rušenje ograde kako bi mehanizacija mogla pristupiti za potrebe izgradnje objekta. Nakon smrti pok. VT na južnom dijelu nekretnine viđao je i ŽT, jednom godišnje, kada bi ona dolazila i to ju je viđao u vrtu koji je bio zarastao i zapušten pa bi ga ona čistila, kako bi mogla tu uopće boraviti.

23. Svjedok HT, susjed stranaka u postupku, kazao je da često prolazi pokraj predmeta spora, preko puta istog parkira svoje vozilo, on ne zna tko je postavio ni tko je srušio ogradu ali potvrđuje da je ona bila, postavljena prema putu i na jugu prema susjedu I. Svakako nikada nije postojala ograda između tužiteljice i tuženika, jer je to sve bila jedna parcela. Doista je bager bio na terenu, ali ne zna tko ga je naručio, možda tuženici, no nikada tu nije bilo stabala maslina, no da je postojalo neko drugo stablo. Kuću koja se nalazi na parceli koristi ŽT, a njena majka je tu živjela do svoje smrti. Vrt uz kuću da se ne obrađuje godinama, raniji vlasnici koji su Marini prodali oni su ga obrađivali i održavali. U taj vrt da je došao bager . ŽT je rijetko viđao jer je rijetko dolazila, ljeti možda 20 dana u sklopu svog godišnjeg, ne zna je li ona nekog angažirala za čišćenje vrtla, , bager je prvi put došao onda kada je pokrenut postupak građevinske dozvole negdje početkom 2025. U dijelu koji je ograđeno ogradom nalazi se zemlja i ništa drugo, sada da je tu izgrađena zgrada.

24. Tijekom postupka određeno je i stranačko iskazivanje no tužiteljica svoje izostanke na pozive ovog suda nije opravdala ipak ono što ona smatra predmetom smetanja posjeda odnosno činom smetanja posjeda proizlazi iz činjeničnog historijata tužbe, ali i službene bilješke policijskih službenika izrađene na temelju tužiteljičinog poziva kako je to naprijed opisano i koja bilješka je dio dokazne građe kako je to ranije navedeno ovim objašnjenjem.

25. Tužena ad1 odazvala se pozivu suda, dala svoj iskaz, osporila sve tužbene navode i tužbeni zahtjev, osporila da je tužiteljicu ikada i vidjela, objasnila da su suprug i ona od DT kupili parcelu negdje 2023. i u veljači odnosno u ožujku 2025.da su krenuli s "čišćenjem" iste, jer da su ju pripremali za građenje; DT, nije bio prisutan u radnji "čišćenja" parcele, na svojoj parceli suprug i ona da su posjekli voćke, to da su bili stabla citrusi, a koliko je točno stabala bilo, ona da ne zna, ali zna da nije bilo nikakvih maslina. Tom prigodom u veljači, ožujku 2025. kada je suprug angažirao radnike za čišćenje parcele i sječu tih stabala voćki, ona nije bila prisutna, ali na parcelu dolazila je i prije i poslije tog događaja te nikada nije zatekla nekoga na parceli tko bi joj zabranjivao dolazak. Prilikom potpisivanja kupoprodajnog ugovora, prodavatelj, tuženik ad2 pokazao joj je predmet kupnje i suprug i ona, da su znali što kupuju, muž je dogovarao posao s tuženikom ad2 i postojao je podnesak odnosno nacrt onoga što se kupuje i na terenu je vidjela o kojoj je čestici riječ. Prodavatelj odnosno tuženika ad 2 pokazao im je sve papire pa se nisu dodatno raspitivali o predmetu kupnje. Prilikom ulaska na predmetnu nekretninu nikakvu nisu porušili ogradu niti je takve ograde tu gdje su voćke bile, jedinu ogradu koju su porušili je ona sa ulaza sa ceste na parcelu, kako bi mogli ući, a nikakvu ogradu kao međašnu sa susjedima nisu rušili ni dirali. Tužena je osporila tužiteljičin mirni i zakonit posjed nekretnina koje su predmetom ovog spora. Pred policijom nije davala iskaz vezan za sječu na nekretnini. Prilikom sječe voćki, susjeda nije bilo koliko je njoj poznato, no ona i da ne zna točan broj radnika koji je njezin suprug angažirao za sječu voćki. Nakon što su ishodili građevinsku dozvolu, u predsezoni su započeli graditi zgradu. Tužiteljica im se nije obraćala prije tužbe sa kakvim zahtjevima, Prvi put saznaje za imenovanu tek kad je dobila tužbu.

26. Ocjenjujući sve izvedene dokaze kako posebno tako i u njihovoj međusobnoj svezi, vodeći se zakonskom odredbom kako je posjed stvari faktično postojanje vlasti neke osobe glede određene stvari (bez obzira je li njoj ta stvar i pravno pripada) nedvojbeno je utvrđeno kako su određeni radovi izvedeni od strane odnosno prema nalogu i u ime tuženika a 1 no prema utvrđenom ne na mjestu na kojem da je tužiteljica bila posljednji mirni posjednik kako je to navedeno tužbenim zahtjevom i uređenjem tog zahtjeva nakon vještva.

27. Naime iz rezultata dokazne građe proizlazi da je tuženik ad1 odnosno njezin prednik tuženik ad2, da su bili prije tih radova samostalni i mirni posjednici zemljišta u odnosu na koje tužiteljica traži posjedovnu zaštitu . Naime radove koje je tužena ad1 izvodila putem supruga i angažiranjem radnika izvodili su se na nekretnini u čiji faktički posjed su stupili trenutkom kupoprodaje s tuženikom ad2., koji je takav nesmetani posjed već vršio, a na kojem su vršeni radovi i koje zemljište su potom ogradili prijavili gradilište i zadržali takav posjed što je bilo sudu vidljivo i na dan očevida .

28. Tu je za kazati kako je točno da se u posjedovnoj parnici ne raspravlja o pravu na posjed, no kako saslušani svjedoci i to posebno HT i ĆT, čije iskaze vjerodostojnim sud nalazi , ovo dovodeći ih u međusobnu svezu, kao i svezu s priležećim nalazom i mišljenjem vještaka, dovode do zaključka kako su radovi izvođeni na onom dijelu nekretnine na kojem tužiteljica nije imala posljednji mirni posjed na predjelu neuređene i neodržavane zemljane površine gdje nije bilo maslina, a i ograda za koju tužiteljica smatra da je njezin posjed takva ne bi bila jer kako je svjedok HT kazao položena je prema putu i susjedu I, dakle ne nekrentini tužiteljice Dovodeći u odnos taj navod s utvrđenjima vještaka, uistinu riječ je o ranije naznačenoj betonskoj ogradi označenoj na ortofoto skici oznakom A-E na č. zem. [katastarska čestica] koja ne pripada zemljištu na kojoj je kuća tužiteljice označena na č. zem. [katastarska čestica], odnosno predstavlja ulazak s ceste na zemljiše koje je prema očevidnom utvrđenju ograđeno kao gradilište. Tu je za kazati kako je ovim pobijen i navod svjedoka BT koji je smjestio radnje rušenja stabala i zida do kuće tužiteljice koja se pak dislocirano nalazi u odnosu na pokazano mjesto učina u trenutku očevida od strane pun. tužiteljice, koji iskaz se tek djelomičlno nalazi istinitim i to u dijelu koji nije suprotan s ostalim dokazima.

29. Naime, sudski vještak na ortofoto snimci prikazuje označenim čestice zemlje u odnosu na koju se traži posjedovna zaštita prema pokazivanju tužiteljice kao lik ABCDEA koje je zemljište na kojoj se j nalazi objekt u izgradnji, dok iskazom svjedok ĆT potvrđuje da je tuženik ad2 srušio bagerom no da je radio na svome, odnosno iz tog iskaza proizlazi da je radio na nekretnini u svom posjedu odnosno posjedu sada tužene ad1 što uostalom, da bi bilo jasno odijeljeno u smislu vršenja pojedinih faktičnih ovlasti tužiteljice i tuženika, proizlazi i iz dijela iskaza BT i njegovog kazivanja da postoji i visinska razlika terena između tužiteljice i tužene ad1. U preostalom dijelu iskaz tog svjedoka kako je već rečeno ocjenjuje se u prilog tužiteljičinog uspjeha u postupku je riječ o susjedu s kojim je ostvarila blizak odnos , a u bitnom je iskazivao u suprotno s utvrđenjima vještaka pa tako i o broju i položaju maslina koje da su tuženici srušili te je kontradiktoran u navodima da ne poznaje tuženike, potom da je tuženika ad2 viđao na drugom dijelu nekretnine ne i predmetnom da bi vršio posjed. Stoga njegov iskaz u bitnom nije nađen vjerodostojnim u smislu dokaza u prilog tužiteljičinog zahtjeva..

30. Dakle, vještak i iskazom ističe da ne bi proizlazilo prema pokazanom na terenu na dan očevida da je došlo do sječe stabala maslina na mjestu za koje tužitlej navodi da su se nalazile, što je tuženik prigovarao već odgovorom na tužbu i kod tog prigovora i ostao ističući nedostatak identiteta nekretnina iz tužbe i uređenog tužbenog zahtjeva s nekretninom naravi na kojoj su izvođeni radovi i koji radovi prema tužiteljici predstavljaju čin smetanja posjeda, odnosno prigovorio pasivnoj legitimaciji ističući da je tuženik ad 1 radio na nekretnini koju on drži u posjedu odnosno njezin pravni prednik tuženik ad2 , što je uostalom iskazivala i sama tužena dakle nije negirala izvođenje radova ,a iskazom potvrdio svjedok ĆT . U odnosu na ovog svjedoka za kazati je da iako je boravio u inozemstvu do 2005, obzirom na njegovu životnu dob i iskustvo suživota s mještanima na tom području, prilikom njegovog iskaza stekao se dojam kako je riječ o mještaninu koji dobro poznaje stanje na nekretninama tko ih drži u svom posjedu brine se i obrađuje pa tako i da poznaje stanje predmet spora neposredno pred učin smetanja posjeda, a ovdje je riječ o učinu iz 2025 kada je on bio prisutan, no da se nije htio miješati u odnose stranaka koje oboje poznaje.

31. Iskaz tužene koji je detaljan i koja ne bježi od činjenice da je izvodila radove odnosno na čiji nalog i u čiju korist su putem supruga i radnika izvođeni , opisujući koji bi to točno oni i bili, ali isključivo na mjestu koji je kupljen i u čiji posjed je stupila prilikom kupnje, potom, utvrđuje se, za te radove uredno je prijavila i gradilište, sud ocjenjuje vjerodostojnim, danim ne u cilju izbjegavanja odgovornosti već u smislu utvrđenja točnog mjesta sječe voćki i objašnjenja da te voće nisu bile posjedom tužiteljice, što je potvrđeno i nalazom i mišljenjem te iskazom sudskog vještaka geodeta ovo posebno kad se uzme i u obzir iskazi dva svjedoka HT i ĆT te materijalna dokumentacija u psisu predmeta .

32. Ističe se da i ograđeni posjed na kojem je radove bagerom vršila tužena ad1 imenovanoj nije oduziman niti je u izvršavanju posjedu ona bivala uznemiravana u smislu da joj se zabranjivao dolazak na to zemljište i prije radova, njoj ili tuženiku ad 2 kao njezinom predniku, jer tako nešto nije utvrđeno iz rezultata dokazne građe .

33. Posebno se ističe u odnosu na raniju betonsku ogradu kako prema nalazu sudskog vještaka za geodeziju, između tužiteljice i zemljišta tužitelja nije nikada bilo pregradnog zida već je ograda u odnosu na koju tužiteljica traži posjedovnu zaštitu postavljena bila u odnosu na cestu kao javnu površinu što je vidljivo bilo i kod očevidnog utvrđenja.

34. Obzirom da iz nalaza i mišljenja te iskaza svjedoka HT proizlazi da bi se radilo o ogradi sa pristupne ceste koja je položajem određena nalazom, i mišljenjem, no u upravo zbog tog položaja ceste, , tužiteljica takav stvaropravni zahtjev ne bi ni mogla postaviti jer prema smještaju te ograde kao pristupu k cesti, dakle ne radi se o međašnoj ogradi stranaka na terenu, ona kao fizička osoba nije ni mogla vršiti posjedovne čini faktične vlasti na tom dijelu nekretnine koji bi pripao nerazvrstanoj cesti, odnosno koja i u tom srušenom dijelu nije ni doticala pristup njezinoj nekretnini kako to proizlazi iz vještva.

35. Kako se vještak nalazom i mišljenjem u odnosu na koji tužiteljica nije imala primjedbi očitovao i da nikakve masline nisu ni ranije postojale u zasadima te dokaz tog navoda priložio ranije snimljenu fotografije iz 2017 a koje su stranke prihvatile kao dio nalaza mišljenja i ne predstavljaju sporni materijal, također nisu u prilog tužbenog navoda o faktičnom posjedu tužiteljice.

36. Prema rezultatima izvedenih dokaza uistinu proizlazi kako je prilikom pripremnih radova iskopa terena, radnjama koje su neosnovano okarakterizirane kao učini smetanja posjeda, otpilano par stabala agruma koji su bili posjed tuženika ad1 ne i tužiteljice jer je točno u naravi odijeljena parcela stranaka na način da svatko vrši svoju faktičnu vlast upravo kako je to uostalom vještak utvrdio nalazom i mišljenjem (prema pokazivanju na terenu pun. tužitelja) te iskaza onih svjedoka koje sud nalazi istinitima u svom izlaganju, čime se potvrđuje istinitost iskaza tužene ad1.

37. Prema raspoloživoj dokaznoj građi tužiteljica dakle nije dokazala svoj posljednji mirni posjed utuženog odnosno pokazanog na očevidu i koji da bi bez sumnje bio smetan upravo radnjama ovdje naznačenih tuženika.

38. Slijedom toga, kako do zaključenja prethodnog postupka, podredno i raspravljanja pozivom na članak 299 ZPP-a nije priložen dokaz koji bi upućivao da su tuženici prekoračili ovlasti zapojasali neovlašteno posjed i tužitelja, pri čemu se ističe da je očevidnim opažanjem vidljivo ograđeno gradilište tužene ad 1, za zaključit je da je tuženik ad 1 izvodio radove na nekretnini čiji faktični mirni posjednik jest upravo on, a ranije tuženik ad 2 . Dakle, tužiteljica nije dokazala postojanje svojeg posjeda upravo na tom dijelu gdje je ograđeno gradilište i gdje su se izvodili radovi, niti je dokazala samovlasno smetanje istog time ovdje se posebno ističe da je riječ o prijavljenom gradilištu te da je tužiteljica znala ili morala znati o namjeravanoj gradnji kako to i uostalom proizlazi da je takva saznanje imao svjedok ET, stoga kod takvog stanja stvari konkretno nije dokazano da tužiteljica ima pravo na sudsku posjedovnu zaštitu odnosno da su upravo oboje tuženika počinitelji smetanja njezinog posjeda, stoga tužba nema uporište u ranije citiranim odredbama ZV-a, odnosno da je imenovana stupila u samostalni i isključivi posjed upravo tog dijela nekretnina u smislu čl 10 ZV-a.

39. Za dodati je da smetanje predstavlja određeni čin onemogućenje ili ometanja normalnog vršenja faktičke vlasti na stvari koja čini posjed, a opisani čin koji je tužena ad1 poduzela ne predstavlja čin smetanja posjeda nekretnine tužiteljice.

40. Što se tiče prijedloga za određivanjem privremene mjere, tužiteljica nije dokazala kumulativno ispunjenje pretpostavki za prihvaćanje tog prijedloga, kako propisuje odredba iz čl. 346. st. 1. i 2. Ovršnog zakona (NN br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22). Dakle, tužiteljica nije dokazala tražbinu ni vjerojatnim učinila opasnost da bi bez te mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje njezine tražbine, odnosno učinila vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječio nastanak štete koja ne bi bila nadoknadiva.

41. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1 i 155 st.1.. ZPP, jer je tuženicima koji su uspjeli ju postupku, priznat trošak zastupanja po punomoćniku, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/2023, dalje OT) u jednokratnoj nagradi sukladno Tbr 7 t 2 Tarife od 250 b za četiri radnje i to odgovor na tužbu od 23.5.2025., zastupanja na ročištima od 1.9.2025., 23,10.2025 i 9.12.2025. te dodatno sastavljanje podneska od 12.1.2026,3.3.2026 i 7.4.2026. od po 50 b prema Tbr 7t2, zastupanje na ročištu 30.1.2026, 18.3.2026 14.4.2026. od po 50 b prema Tbr 7t2. , svaka radnja uvećana za 10% zastupanja više osoba prema tbr 40 OT-a, dakle ukupno je priznato 605 bodova pomnoženo s 2,00 eur-a daje zatraženi trošak u visini od 1.210,00 eur-a uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 1.512,50 eur-a koliko je i popisano.

42. U skladu s iznesenim, tužiteljici je naloženo naknaditi parnični trošak tuženicima u iznosu od 1.512,50 eur-a sa zatraženom zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke u skladu i na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), kako je i odlučeno u točki II izreke

Trogir, 27. svibnja 2026.

S u d a c

Mirna Veža

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi e komunikacijom (čl 106aZPPa) a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

. u spis