Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1340/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to dr. sc. Daniele Pivčević, kao predsjednice vijeća, Vedrane Perkušić kao sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Ivana Tironija, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Republike Hrvatske, za Ministarstvo znanosti i obrazovanja, OIB: 49508397045, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima, protiv tuženika EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Korneliji Krizmanić, odvjetnici iz Vinkovaca, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj P- 643/2023-39 od 26. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 27. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj P-643/2023-39 od 26. ožujka 2026.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja je suđeno:

„Nalaže se tuženiku EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, isplati 4.051,52 eura (četiri tisuće pedeset jedan eur i pedeset dva centa) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 22. 5. 2018. do isplate i to do 31. 12. 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 1. 1. 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećano za tri postotna poena, kao i da tužitelju naknadi prouzročene parnične troškove u iznosu od 2.400,00 eura (dvije tisuće četiristo eura), sve u roku od 15 dana.“

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tuženik i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) uz prijedlog da se ista preinači odnosno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Zatražio je i trošak žalbenog postupka.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tužbom podnesenom dana 18. lipnja 2018. postavljen je tužbeni zahtjev radi proglašenja izravne naplate nedopuštenom za iznos od 190.454,15 kuna.

6. Naime, rješenjem Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima broj Pn-306/15 od 29. svibnja 2018. tužitelj je upućen na parnicu radi proglašenja izravne naplate nedopuštenom za iznos od 190.454,15 kuna iz razloga da je ovršna tražbina ovrhovoditelja dijelom prestala prijebojem , a sve pozivom na odredbe članka 210. stavak 2., te članka 50. stavak 1. točka 9. u vezi s člankom 52. stavak 1. i 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, dalje: OZ).

7. Iz utvrđenja u postupku proizlazi kako je izravna naplata provedena dana 21. svibnja 2018. tako da je sa računa ovršenika (ovdje tužitelja) uplaćen ukupan iznos od 328.492,76 kn na račun tadašnjeg punomoćnika ovrhovoditelja (ovdje tuženika) odvjetnika Zlatka Cvrkovića iz Vinkovaca, od čega na ime glavnice iznos od 306.218,75 kn, te na ime zateznih kamata iznos od 22.274,01 kn.

8. Tijekom postupka podneskom od 5. listopada 2018. tužitelj je preinačio tužbu u ovoj pravnoj stvari, pozivom na odredbu članka 56. OZ-a.

9. Prema odredbi članka 56. stavak 1. OZ-a ako se ovrha na temelju rješenja o ovrsi protiv kojega je podnesena žalba iz članka 52. i 53. stavka 1. ovoga Zakona provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku zaključi, ovršenik može do zaključenja glavne rasprave, i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuženika, preinačiti tužbu tako što će zatražiti od suda da ovrhovoditelju naloži da mu vrati ono što je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi štetu koju je zbog toga pretrpio, uključujući i troškove ovrhe u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju tražbinu. Šteta na čiju naknadu ovršenik ima pravo obuhvaća i razliku između vrijednosti unovčenog predmeta ovrhe i cijene po kojoj je on unovčen (stavak 2.). Na novčane iznose iz stavka 1. ovoga članka ovršenik ima pravo na zakonsku zateznu kamatu od kada je ovrhovoditelj neosnovano stekao novčana sredstva iz njegove imovine, odnosno od unovčenja dijelova imovine ovršenika (stavak 3.).

10. Navedenim, iz stipulacije citirane odredbe proizlazi ovlaštenje ovršenika, koji je postupajući u skladu s rješenjem ovršnog suda pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, da kada se ovrha provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku zaključi, do zaključenja glavne rasprave i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuženika, preinači tužbu tako što može zatražiti od suda da ovrhovoditelju naloži vraćanje onoga što je neosnovano stekao ovrhom uz pravo i na naknadu štete koju je time pretrpio.

11. U provedenom postupku je utvrđeno kako je u konkretnom slučaju došlo do djelomičnog prestanka tražbine ovrhovoditelja (ovdje tuženika) prijebojem , dok je vraćanje naloženo samo u pogledu onoga što je ovrhovoditelj neosnovano stekao ovrhom.

12. Što se tiče prijeboja, za ukazati je da je prijeboj takav način prestanka obveznog odnosa kod kojeg se tražbine dviju osoba ukidaju međusobnim obračunavanjem: obračunava se tražbina iz jednog obveznog odnosa s tražbinom iz drugog obveznog odnosa, time da ne moraju imati istu pravnu osnovu, niti moraju biti iste vrijednosti niti moraju nastati u isto vrijeme.

13. Prijeboj može biti potpun kad su tražbine u istoj vrijednosti ili djelomičan tj. nakon prijeboja strani s većom tražbinom plaće se razlika.

14. Prijeboj ne nestaje sam po sebi čim se zato steknu uvjeti, tj. u tome nema automatizma, nego je potrebno djelovanje sudionika i to tako da dužnik nedvojbeno izjavi vjerovniku da provodi prijeboj.

15. Za prijeboj jednostranom izjavom volje nije potrebna suglasnost druge strane, odnosno protivljenje druge strane nije od značenja.

16. Izjava volje o prijeboju može biti izražena samoinicijativno tj. jedna strana izjavljuje drugoj o obavljenom prijeboju ili prigovorom pobijanja kad prigodom zahtjeva jedne strane za ispunjenje njezine tražbine druga strana stavi prigovor na ispunjenje i stavi u prijeboj svoju tražbinu.

17. Bez obzira na to kad je izjava dana, smatra se da je prijeboj nastao u trenutku kad su se ispunile zakonske pretpostavke, što znači da u odnosu na kasnije izjave prijeboj nastaje ex tunc, tj. retroaktivno.

18. Navedenim, u konkretnom slučaju, a s obzirom na stanje u spisu radilo bi se o prijeboju jednostranom izjavom volje, pa za prestanak obveze prijebojem nije bila potrebna suglasnost druge strane.

19. Naime, tužitelj je dana 18. siječnja 2018. izjavio tuženiku da prebija potraživanje, čime se smatra da je prijeboj nastao onog trenutka kad su se stekli uvjeti za to budući je tužitelj dokazao postojane svoje tražbine prema tuženiku, te pretpostavke valjanog prijeboja (istovrsnost, dospjelost i uzajamnost).

20. Nadalje, ako obveza prestane prijebojem, zatezne kamate ne teku do trenutka kada je jedna strana izjavila drugoj da vrši prijeboj, već do trenutka kada su se stekli uvjeti za prijeboj, jer su obveze u tom trenutku prestale, a kako to cijeni i sud prvog stupnja.

21. Inače, činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda u skladu su sa sadržajem provedenih dokaza u postupku, koje dokaze je sud prvog stupnja ispravno ocijenio kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjska presuda sadrži valjane, logične i jasne razloge koje žalitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju, pa zbog toga ta utvrđenja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

22. Nadalje, prijeboj se obavlja prema pravilima koja vrijede za uračunavanje ispunjenja samo kad između dviju osoba postoji više obveza koje mogu prestati prijebojem.

23. U odnosu na žalbene navode tuženika koji se odnose na prigovore načinu na koji je sud ocijenio dokaze, valja reći kako žalbeni sud ne nalazi propust ili bilo kakvu suprotnost zapisnicima koji te iskaze sadrže, te cijeneći sadržaj obrazloženja, ovaj sud ocjenjuje kako prvostupanjska presuda sadrži odgovore relevantne za odluku o predmetu spora pa u njoj, nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

24. Isto tako, obrazloženje presude sadrži sve što je propisano procesnim pravilima te nije počinjena relativno bitna povreda odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 338. stavak 4. ZPP-a. Razlozi navedeni u pisanom obrazloženju odluke obuhvatili su sve važne aspekte predmetnog slučaja, a koji su mogli utjecati na konačnu odluku suda.

25. Sud prvog stupnja razmotrio je sve relevantne čimbenike odnosno uzeo je u obzir sve činjenične i pravne elemente koji su objektivno mjerodavni za donošenje odluke, te nije odbio provesti dokaze koji su mogli dovesti do drugačije odluke i pri tome nije zanemario dokaze koje su sudu prezentirale stranke.

26. Suprotno žalbenim navodima u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi sa člankom 250. ZPP-a kojom je propisano da će sud izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

27. U konkretnom slučaju, shodno navedenom provedeno je vještačenje, te je vještak odgovorio na sve primjedbe stranaka i u njegovom nalazu nema nejasnoća i proturječnosti koje bi trebalo otkloniti novim vještačenjem.

28. Inače, izračun kamata nije protivan zabrani anatocizma.

29. Navedenim, prvostupanjski sud je ispitao sve činjenice i okolnosti odlučne za odlučivanje o tužbenom zahtjevu, pa je temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja ispravno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev.

30. Nadalje, pri odlučivanju koje će troškove tužitelju naknaditi prvostupanjski sud je jasno naveo koje radnje je prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora (članak 155. stavak 1. ZPP-a), te koliko bodova pripada tužitelju za svaku pojedinu poduzetu radnju. Pritom je sud prvog stupnja, a suprotno žalbenim navodima, pravilno vodio računa radi li se o ročištu na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari ili se pak samo raspravljalo o procesnim pitanjima, kao i je li u pitanju obrazloženi podnesak ili je to podnesak čije sastavljanje spada u ostale podneske pa su neosnovani žalbeni prigovori s tim u vezi.

31. Kako na izloženi način nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, a prvostupanjskom presudom, kao niti postupkom koji joj je prethodio, nije počinjena niti bilo koja od bitnih postupovnih povreda, na koje ovaj drugostupanjski sud, temeljem članka 365. stavka 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti, dok je na pravilno utvrđeno činjenično stanje, materijalno pravo ispravno primijenjeno, valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, slijedom čega je presuđeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a).

32. Zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupaka odbijen je pozivom na odredbu članka 166. stavak 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 154. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu 27. svibnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

dr. sc. Daniela Pivčević