REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Puli - Pola
Kranjčevićeva 8
52100 Pula
Poslovni broj: Ovr-180/2026-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Puli - Pola po sucu Saši Javoranu, kao sucu pojedincu, a temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Lipljana, u pravnoj stvari prvopredlagatelja osiguranja GB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugopredlagateljice osiguranja MB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Marija Budimir, odvjetnica iz Pule, protiv protivnice osiguranja FB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ingrid Roce Hrastić, odvjetnica iz Rovinja, radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina, 27. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
I Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja, zaprimljen na ovome sudu 2. ožujka 2026., za osiguranje novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 97.443,88 eur, kao neosnovan.
II Odbijaju se zahtjevi predlagatelja osiguranja i protivnice osiguranja za naknadu troškova ovog postupka, kao neosnovani.
III Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Rovinj da po pravomoćnosti ovog rješenja upiše zabilježbu odbijenog prijedloga osiguranja privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja, zaprimljenog na ovome sudu 2. ožujka 2026., na slijedećim nekretninama u vlasništvu protivnice osiguranja:
- kč. br. *205, BUBANI, k.cis.dv. KUĆA, površine 925 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i
- kč. br. [katastarska čestica], STANCIJA, ORANICA, površine 945 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Predlagatelji osiguranja su ovome sudu dana 2. ožujka 2026. podnijeli prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom protivnici osiguranja otuđenja i opterećenja nekretnina navedenih u točci I izreke.
1.1. Predmetna privremena mjera predložena je radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 97.443,88 eur za koju predlagatelji osiguranja tvrde da ju imaju prema protivnici osiguranja po osnovi građenja i ulaganja u nekretninu protivnice osiguranja kč. br. *205, BUBANI, k.cis.dv. KUĆA, površine 925 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
1.2. U svom prijedlog predlagatelji u bitnome navodi da su protiv protivnice osiguranja podnijeli protutužbu radi isplate novčanog iznosa od 97.443,88 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, pri čemu osnovanost, a najmanje vjerojatnost predmetne tražbine, da ne proizlazi samo iz činjenice da je u tijeku parnični postupak P-702/2025, već iz konkretiziranog i činjenično razrađenog protutužbenog zahtjeva iz tužbe koju dostavljaju u prilogu prijedloga. Navode da vrijednost ulaganja nije paušalno određena niti proizvoljno postavljena, već je detaljno razrađena po vrstama radova (građevinski, instalaterski, elektroenergetski, sanitarni, hortikulturni i dr.), vremenskim razdobljima izvođenja te pojedinačnim iznosima, a sve je potkrijepljeno materijalnom dokumentacijom (računi, ponude, otpremnice, potvrde o izvedenim radovima). Predlagatelji nadalje navode da je ispunjena i druga zakonska pretpostavka iz čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona i to postojanje opasnosti da će bez određivanja predložene privremene mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će raspolagati svojom imovinom. Navedena opasnost da proizlazi iz slijedećih okolnosti:
1. Protivnica osiguranja je već započela aktivne radnje usmjerene na raspolaganje nekretninama, uključujući oglašavanje prodaje putem agencija za promet nekretninama (Dokaz: . Prodajom bi došlo do trajnog otuđenja osnovne imovinske mase iz koje bi se Predlagatelji osiguranja mogli namiriti.
2. Predmetne nekretnine predstavljaju imovinu veće vrijednosti koja je, prema dostupnim podacima, ključni ili barem dominantni imovinski resurs Protivnice osiguranja. U situaciji u kojoj bi došlo do otuđenja tih nekretnina, novčana tražbina Predlagatelja osiguranja bila bi svedena na traženje namirenja iz eventualne novčane protuvrijednosti koja bi mogla biti potrošena, preusmjerena ili opterećena drugim obvezama. Time bi se bitno smanjila izvjesnost naplate.
3. Otuđenjem nekretnine trećoj osobi, osobito savjesnom stjecatelju, Predlagatelji osiguranja izgubili bi mogućnost namirenja iz same stvari koja je predmet ulaganja. Zaključno, sama dinamika odnosa između stranaka i to pokretanje parničnog postupka, zahtjev za predaju u posjed te paralelno oglašavanje prodaje, ukazuje na postojanje realne i neposredne namjere raspolaganja imovinom prije okončanja spora. Takvo ponašanje objektivno povećava rizik da će se imovina iz koje bi se tražbina mogla namiriti umanjiti ili nestati.
Slijedom svega navedenog, predlagatelji predlažu da sud odredi predloženu privremenu mjeru osiguranja i obveže protivnicu osiguranja da im naknadi troškove ovog postupka.
2. Na prijedlog za osiguranje protivnica osiguranja se, na poziv suda, očitovala podneskom zaprimljenim na ovome sudu 14. ožujka 2026., na način da je u cijelosti osporila prijedlog i navode iz prijedloga za osiguranje. Protivnica osiguranja navodi da se predlagatelj osiguranja nalaze u nepoštenom posjedu dijelova predmetnih nekretnina koji su pobliže opisani u tužbi protustranke radi predaje posjeda, koja je priložena uz prijedlog predlagatelja. Isti su uselili u dio kuće sagrađene na zgr.č. 205 k.o. Sošići 2018.g. te je to stanovanje trebalo biti samo privremeno, i to na godinu dana u kojem razdoblju su trebali pronaći dugi smještaj što su nakon toga počeli odbijati, unatoč pozivanjima vlasnice stana da napuste predmetni stan. Dakle, isti nisu uopće bili pošteni posjednici pa da bi s navedenog osnova mogli imati bilo kakva potraživanja, pa niti u navedenom iznosu. Prijašnja vlasnica im nikada nije dozvolila da stupe u posjed zemljišta na zgr.č. 205 k. o. [katastarska općina] niti na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti da mijenjaju postojeće stanje na istim nekretninama. Oni nisu imali nikakvu suglasnost tadašnje vlasnice za poduzimanje bilo kakvih radova u predmetnom stanu niti na zemljištu uz predmetnu kuću, a niti su financirali bilo kakve radove. Na navedene okolnosti predlaže se saslušati u svojstvu svjedoka raniju vlasnicu EB i predlagateljicu. Zato predlagatelji nisu u prijedlogu uopće dokazali vjerojatnost postojanja predmetne tražbine. Vjerojatnost postojanja tražbina ne može se temeljiti isključivo na navodima predlagatelja iz protutužbe i njihovim obračunima vrijednosti radova koje nisu uopće poduzeli niti platili. Predlagatelji su dostavili kopije narudžbenica iz kojih je vidljiv popis materijala, međutim nije dokazano uopće da bi taj materijal bio plaćen po predlagateljima, a kamoli ugrađen u predmetne nekretnine. Osim toga, na nekoliko narudžbenica i računa vidi se plaćanje od strane 3.osobe OB. Postoje dokazi u vidu svjedoka koji su izvodili radove u predmetnom dijelu nekretnine i koje je plaćala protustranka, ali i ispisi sa bankovnih računa protustranke gdje se vidi da im je upravo ona slala novac, plaćala njihov kredit radi čijeg je osiguranja upisana hipoteka na predmetnim nekretninama, posuđivala novac koji nisu vratili i dr. Predlagatelji pogrešno i lažno prikazuju činjenice u protutužbi kako u odnosu na zgr.č. 205 k. o. [katastarska općina] tako i u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju kažu da su uređivali okoliš i mijenjali postojeće stanje. Ne odgovara istini da bi uređivali okoliš, a niti da bi imali dozvolu EB jer im ista nije niti dopustila da uđu u posjed zemljišta oko objekta, niti da bi to činili svojom novčanim sredstvima, kao niti da bi sadili masline i održavali ih. Uostalom na predmetnim nekretninama se uopće ne nalaze masline, što je vidljivo iz ortofoto prikaza koji se dostavlja. Tako je primjerice GB bez saznanja EB i protivno zakonu iskopavao zemlju na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] u vlasništvu EB (svoje bake) zatim tu istu zemlju dovozio na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i prodavao, te dopuštao 3.osobama da na iste nekretnine odlažu građevinski materijal i otpad, da bi sada na ime toga potraživao naknadu kao da je zemlju kupio što ne odgovara istini. Radi navedenog iskopavanja zemlje na terenu je uredovala poljoprivredna inspekcija i bilo je donijeto Rješenje državnog inspektora, Sektora za nadzor poljoprivrede, Područnog ureda Rijeka, Ispostava Pazin Klasa: UP/I-320-18/20-03/78, Urbroj:443-02-02-19/3-20-1 od 30.ožujka 2020.g. protiv EB, koja je protiv rješenja uložila žalbu koja se dostavlja u prilogu. U tom postupku saslušan kako svjedok, 1.predlagatelj je priznao da je upravo on to učinio, pa ne odgovara istini da bi on o svome trošku kupio zemlju sa kojom da bi potom uređivao okoliš na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Radi se o zemlji koja je iskopavana na nekretninama EB bez njezine suglasnosti i dovožena na nekretninu oznake 257/1 k. o. [katastarska općina] isto tako bez njezine suglasnosti. Nikada ranija vlasnica EB, a niti protustranka nisu dale nikakvu suglasnost predlagateljima da bilo što rade u predmetnoj nekretnini, te ukoliko su nešto i učinili to su u svakom slučaju učinili bez dozvole ranije vlasnice EB i unatoč njezinom protivljenju. Zato predlagatelji u prijedlog nisu učinili uopće vjerojatnim postojanje bilo kakve tražbine prema protustranki, a niti opasnost da bi se ista mogla otuđiti odnosno opteretiti predmetne nekretnine. Upravo predlagatelji time što se bez pravog osnova nalaze u posjedu predmetne nekretnine te ju odbijanu predati u posjed protustranci podnoseći protutužbu kojom nastoje odužiti postupak, te ne istoj imaju upisano založno pravo za njihov kredit, onemogućavaju protustranku u raspolaganju te nema potrebe za dodatnim ograničenjima određivanjem ove privremene mjere niti postoje stvarne okolnosti koje bi takvu mjeru opravdale. Slijedom navedenog, protivnica osiguranja predlaže da sud donese rješenje kojim će odbiti u cijelosti prijedlog radi određivanja privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine i naložiti predlagateljima osiguranja da protustranci solidarno naknade troškove ovog postupka.
2.1. Na podnesak protivnice osiguranja, predlagatelji osiguranja očitovali su se podneskom od 11. svibnja 2026., u kojemu navode da nije točno kako to tvrdi protivnica osiguranja da bi predlagatelji bili nepošteni posjednici nekretnine u pogledu koje traže osiguranje privremenom mjerom. Suprotno tvrdnji iz odgovora predlagatelji i njihovo četvero djece imaju prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], koje na toj adresi nisu mogli prijaviti bez dozvole i suglasnosti tadašnje vlasnice nekretnine EB, bake I. predlagatelja i majke protivnice osiguranja, koja je sadašnja vlasnica nekretnine na temelju Ugovora o darovanju iz 2025. Kroz vrijeme življenja na toj adresi rodilo se i četvrto dijete I. i II. predlagatelja, mlt. IB (rođ. **.**.2021.) za koju je , kao i za I. predlagateljicu te mlt. ZB , mlt. ĐB, i mlt. ŠB, EB, kao ondašnja vlasnica, dala suglasnost 05.11.2021. za prijavu prebivališta na adresi predmetne nekretnine. I. predlagatelj GB ima prijavljeno prebivalište na navedenoj adresi od 08.12.2020., jer se on najčešće i obraćao nadležnim tijelima za potrebe radova na toj nekretnini. Ni on adresu prebivališta nije mogao prijaviti na toj adresi, jer nije dolazio upisan kao vlasnik nekretnine, bez izričite suglasnosti EB. Mlt. ZB na toj je adresi imala prijavljeno boravište od 11.08.2020. jer je kretala u vrtić i morala biti s boravištem na adresi koja dolazi u obzir za polaznicu konkretnog vrtića. Kao dokaz predmetnih navoda predlagatelji su dostavili:
- Elektronički zapis o prebivalištu za I.predlagatelja od 17.03.2026.,
- Elektronički zapis o prebivalištu za II. predlagateljicu od 17.03.2026.,
- Elektronički zapis o prebivalištu za mlt. ŠB od 17.03.2026.,
- Elektronički zapis o prebivalištu za mlt. ĐB od 17.03.2026.,
- Elektronički zapis o prebivalištu za mlt. ZB od 17.03.2026.,
- Elektronički zapis o prebivalištu za mlt. IB od 17.03.2026 i
- Potvrda o prijavi boravišta za mlt. ZB od 11.08.2020.
Štoviše još šk.godinu 2018/2019. djeca I. i II. predlagatelja mlt.ĐB i mlt. ŠB polazili su Osnovnu školu Vladimira Gortana u Žminju, gdje je mlt. ŠB završila i III. razred , dok je u toj školi mlt. ĐB započeo i završio I. razred. Predlagatelji, obzirom su do lipnja 2018. bili podstanari u Kanfanaru, nisu željeli djeci napraviti i promjenom škole dodatni šok zbog preseljenja, te su mlt. ŠB koja je tamo počela ići u školu ostavili da tamo završi i III. razred, dok su mlt. ĐB upisali u I. razred u istoj školi u kojoj je bila i mlt. ŠB. Oboje djece vozili su iz [adresa] u školu u Žminj. Školske godine 2019/2020. oboje njih , nakon što su se djeca navikla na novu sredinu, upisali su u Osnovnu školu Petra Studenca Kanfanar koju su polazili u Područnoj školi Sošići, gdje su i pripadali obzirom su svi živjeli u [adresa]. Sve nastavne godine mlt. djeca predlagatelja polazila su Osnovnu školu Petra Studenca Kanfanar , a začetne godine se dostavljaju samo radi opovrgavanja tvrdnji protivnice osigurana o nepoštenosti posjeda I. i II. predlagatelja i njihove mlt. djece. S činjenicom gdje polaze školu mlt. djeca predlagatelja bila je upoznata i protivnica osiguranja, jer je dva puta godišnje, u svakom navratu po dvadesetak dana zajedno sa suprugom, dolazila u ožujku i travnju (za Uskrs) te u rujnu i listopadu. Kao dokaz ovih navoda, predlagatelji su dostavili slijedeću dokumentaciju:
- Svjedodžba Osnovne škole Vladimira Gortana Žminj za mlt. ĐB za šk.god. 2018/2019,
- Svjedodžba Osnovne škole Petra Studenca, Kanfanar za mlt. ĐB za šk.god. 2019/2020,
- Svjedodžba Osnovne škole Petra Studenca, Kanfanar za mlt. ĐB za šk.god. 2020/2021,
- Svjedodžba Osnovne škole Vladimira Gortana Žminj za mlt. ŠB za šk.god. 2018/2019,
- Svjedodžba Osnovne škole Petra Studenca, Kanfanar za mlt. ŠB za šk.god. 2019/2020,
- Svjedodžba Osnovne škole Petra Studenca, Kanfanar za mlt. ŠB za šk.god. 2020/2021.
Nadalje, da je netočno da nije postojala suglasnost ranije vlasnice EB i protivnice osiguranja za obavljanje radova – gradnju i uređenje stana po I. i II. predlagateljima te uređenje okoliša na predmetnim nekretninama i njihov život u toj nekretnini proizlazi i iz činjenice da su upravo I. i II. predlagatelji bili osobe od povjerenja protivnice osiguranja, te su za nju i njezina supruga faktično proveli sve potrebno da se uredi stan protivnice osiguranja, u kojem su ona i njezin suprug namjeravali živjeti po odlasku u mirovinu od jeseni 2024. Za vrijeme dok su tekli radovi i uređenje stana I. i II. predlagatelja u istoj nekretnini, , obzirom su to bila isključivo njihova ulaganja u kojima novčano nisu sudjelovali protivnica osiguranja niti EB, predlagatelji ih mahom o njima nisu obavještavali u smislu da su im slali slike tih radova. Međutim, protivnica osiguranja i njezin suprug svake su godine dolazili dva puta na odmor te im je jako dobro bilo poznato koji su radovi bili obavljeni te da obitelj predlagatelja živi u stanu u kući koji su uredili uz njezino dopuštenje te dopuštenje prethodne vlasnice. Iz te komunikacije i fotografija vidljivo je da im je bilo poznato da stan koji su uredili I i II. predlagatelji ima zaseban ulaz, da je zazidan zid koji je predstavljao komunikaciju u prizemlju kuće te novi ulaz kojim se pristupa na kat predmetne kuće, obzirom na katu I. i II. predlagatelji, kao i protivnica osiguranja imaju sobe koje su sastavni dijelovi stana svakog od njih. Iz te komunikacije se vidi da su I. i II. predlagatelji uređivali okoliš i sadili masline, te pohvale protivnice osiguranja za obavljene radove, za koje sada tvrdi da nisu obavljeni ili da su obavljeni bez njezine suglasnosti i bez suglasnosti njezine majke EB koja je u to vrijeme bila vlasnica nekretnine. Kao dokaz predlagatelji dostavljaju WhatsApp komunikacija II. predlagateljice s protivnicom osiguranja i odaslane fotografije. Pored toga, I. predlagatelj GB od 2020. službeno je komunicirao s Općinom Kanfanar , njezinim načelnikom, usmeno i putem mailova, u vezi pitanja asfaltiranja ceste, rasvjete , kupnje ili najma državnog zemljišta te stavljanja predmetnih nekretnina u plan urbanizacije – uvrštavanje u generalni urbanistički plan što sve ne bi činio da njegova obitelj nije uložila sredstva u gradnju i uređenje njihova stana te okolnih prostora s namjerom trajnog življenja na navedenoj adresi. U prilogu podneska, predlagatelji su dostavili e-mail I. predlagatelja od 04.07.2022. upućen načelniku Općine Kanfanar, e-mail I. predlagatelja od 09.02.2023. upućen načelniku Općine Kanfanar, e-mail I. predlagatelja od 15.02.2024. upućen načelniku Općine Kanfanar, e-mail PB načelnika [adresa] od 29.02.2024. upućen I. predlagatelju. Pored toga, predlagatelji su inicirali izradu Energetskog certifikata za stambenu građevinu [adresa], s čime je protivnica osiguranja bila suglasna, račun je glasio na nju kao vlasnicu, te je ona račun i platila (Dokaz: Račun i energetski certifikat). Predlagatelji su 2022. protivnicu osiguranja i njezinog supruga upoznali s namjerom budućeg razvoja nekretnina te Idejnim projektom [adresa] izrađenog po Studiju Putinja, kojim su bili oduševljeni i nisu se njemu protivili, jer su tada sve to doživljavali, kao i I. i II. predlagatelji dobrim za njihovu obitelj. Izradu idejnog rješenja Studiju Putinja platili su I. i II. predlagatelji u iznosu od 3.400,00 eur, dok je izrada nastavnog Glavnog projekta planirana za poslije. Sve navedeno pokazuje da je protivnica osiguranja bila suglasna otpočetka s životom predlagatelja i njegove obitelji u nekretnini kao i njihovim planovima za njezin budući razvoj. To pokazuje i namjeru predlagatelja da tamo trajno žive kao obitelj i prostor koji su izgradili i za sebe uredili razvijaju dalje (Dokaz: Ponuda za izradu projektne dokumentacije za obiteljsku kuću u [adresa] od Studio Putinja d.o.o. od 06.05.2022., Idejni Projekt [adresa] – Studio Putinja d.o.o.). U pogledu radova na zemljištu koje protivnica osiguranja navodi i dostavlja žalbu na odluku Državnog Inspektorata kojom je EB kažnjena kao ondašnja vlasnica nekretnine, ističe se da navedena kazna, ali ni žalba nisu povezane s onim što se u odgovoru tvrdi. Naime, predlagatelji u protutužbi nisu ni naveli da bi oni plaćali zemlju već da su platili prijevoz te zemlje i bager koji ju je iskopao i koja je potom korištena za uređenje okoliša nekretnine i površina koje je trebalo urediti i koje su uredili. Tvrdnje iz te žalbe da EB „nije u posjedu, ne obrađuje iz objektivnih razloga predmetne k.č., nije bila na njima godinama, niti je znala što se na njima događa“ potrebno je promatrati u kontekstu prekršajne kazne i pokušaja da se ta kazna ne plati. Indikativno je da EB u toj žalbi navodi kako se nije smjela niti usprotiviti tim radovima obzirom i na sadržaj Ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je sklopila sa kćeri RB (majkom I. predlagatelja GB) **.**.2016.“ iz čega proizlazi da su se radovi odvijali uz suglasnost njezine kćeri. Uostalom , prijavu Državnom Inspektoratu podnio je nezadovoljni susjed, obzirom je druga nepoznata osoba na tom iskopu odložila smeće, koje je uslijed vjetra bilo razneseno naokolo, što sve nema veze s prijedlogom za donošenje privremene mjere i protutužbom . Pored izloženog, tvrdnja protustranke o navodnom nepoštenom posjedu pravno je neodlučna za postojanje tražbine (iako se izričito osporava da bi posjed bio nepošten). Tražbina predlagatelja ne ovisi o kvalifikaciji posjeda, već proizlazi iz objektivnog povećanja vrijednosti nekretnine na strani protivnice osiguranja bez pravne osnove, sukladno čl. 1111.ZOO-a. Neovisno o tome, čak i kada bi se prihvatila tvrdnja protustranke o nepoštenom posjedu, koja nije istinita, predlagateljima pripada pravo na naknadu nužnih troškova sukladno čl. 165. st. 3. ZV-a, čime je postojanje tražbine učinjeno vjerojatnim i u najrestriktivnijem pravnom okviru. Predlagatelji su uz prijedlog priložili opsežnu materijalnu dokumentaciju koja nedvosmisleno potvrđuje vjerojatnost ulaganja, a time i vjerojatnost postojanja tražbine (Račun SALIDARU d.o.o. od 22.04.2013., 24.07.2013., 29.07.2013., Račun EICO d.o.o. od 06.05.2013., 11.05.2013., 15.05.2013., Račun SPINACE AGRACENTAR d.o.o. od 13.05.2013., Otpremnica br. 03-08 od 03.08.2013., Otpremnica 06-08 od 06.08.2013., Dostavnica Keramike Ivančić d.o.o. od 22.08.2013., Račun FERO-TERM d.o.o. od 05.11.2018., 17.11.2018., 21.11.2018., Ponuda [obrt] Obrta [obrt] od 03.04.2021., Račun Keramika Ivančić d.o.o. od 18.01.2019., Maloprodajni račun KERATERM d.o.o. od 29.01.2019., Ponuda [obrt], travanj 2013. i dr.) . Navedena dokumentacija nije paušalna ni izmišljena već se radi se o stvarnim računima s datumima, tvrtkama i iznosima. Pritom protustranka ne tvrdi da su ti dokumenti lažni, već samo da materijal nije ugrađen u nekretnine, a što je dakako besmislena tvrdnja budući da prije svega nije potkrijepljena nijednim dokazom, dok istodobno iz opsega, vrste i kontinuiteta nabavljenog materijala, kao i iz naravi radova (građevinski, instalaterski i infrastrukturni zahvati trajnog karaktera), proizlazi da se radi o materijalu koji je po svojoj svrsi namijenjen ugradnji u nekretninu, dok dodatno, činjenica dugotrajnog i neprekinutog posjeda predlagatelja, kao i postojanje izvedenih radova koji su fizički vidljivi na nekretnini, čini vjerojatnim da je predmetni materijal upravo u tu svrhu i korišten. Slijedom navedenog, prigovor protustranke da materijal nije ugrađen predstavlja neosnovanu činjeničnu tvrdnju koja nije potkrijepljena dokazima i kao takva ne dovodi u pitanje vjerojatnost tražbine u smislu čl. 344. Ovršnog zakona. Protustranka upire na ime OB s pojedinih faktura. Predlagatelji osiguranja upozoravaju naslovni sud da postojanje imena treće osobe (tete I. predlagatelja GB i sestre protivnice osiguranja) ) na pojedinim fakturama ne isključuje niti otklanja tražbinu predlagatelja jer činjenica da one glase na drugu osobu ne može dovesti u pitanje da su plaćanja izvršili predlagatelji, a da se ime OB pojavljuje jer je bila u srodničkom odnosu s predlagateljima i posudila im je svoju Diners karticu radi obročnog plaćanja, kojom karticom tada predlagatelji nisu raspolagali, a prodavatelj je davao robu na rate posredstvom te kartice. Navedeno plaćanje predlagatelj su obročno, jer se i radilo o obročnom plaćanju, svaki mjesec isplatili OB. Pored toga, konkretna pojedinost o tome tko je platio pojedinog dobavljača jest predmet dokazivanja u parnici, a ne u ovom postupku osiguranja. Neovisno o navedenom, predlagatelji su podnijeli detaljnu specifikaciju radova po vrstama i vremenskim razdobljima koja odgovara stvarnom stanju nekretnine. Vrijednost ulaganja nije paušalno određena niti proizvoljno postavljena, već je detaljno razrađena po vrstama radova (građevinski, instalaterski, elektroenergetski, sanitarni, hortikulturni), vremenskim razdobljima izvođenja te pojedinačnim iznosima.
3. Prijedlog predlagatelja osiguranja je neosnovan.
4. Člankom 342. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine”, broj:
112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024; dalje u tekstu: OZ) propisano je da u rješenju o određivanju privremene mjere sud će, ako je to potrebno s obzirom na vrstu mjere i svrhu koja se njome treba postići, odrediti na prijedlog predlagatelja osiguranja i sredstva kojima će se ona prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o određivanju sredstava i predmeta ovrhe u rješenju o ovrsi, dok je stavkom 3. istog članka određeno da rješenja o određivanju privremene mjere imaju učinak rješenja o ovrsi. Rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti obrazložena (stavak 5.). Člankom 344. OZ propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (stavak 2.). Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (stavak 3.). Odredbom članka 345. stavka 1. propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito, između ostalih, zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu (točka 3.). Članak 351. stavak 1. OZ propisuje da u rješenju kojim se određuje privremena mjera odredit će se i trajanje te mjere.
5. U ocjeni osnovanosti prijedloga predlagatelja osiguranja potrebno je ispitati kumulativno ispunjenje dvaju uvjeta propisanih odredbama članaka 344. OZ i to vjerojatnost postojanja novčane tražbine predlagatelja osiguranja i vjerojatnost opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.
5.1.U odnosu na prvi od dva kumulativno propisana uvjeta za određivanje privremene mjere - vjerojatnost tražbine čije se osiguranje predlaže, valja naglasiti da je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim osnovu i visinu tražbine. U odnosu na osnovu tražbine, predlagatelji se pozivaju na odredbu članka 1111. ZOO-a, kojim je propisano: "Kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom. Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala." Kao dokaz predlagatelji su predložili uvid u spis predmeta koji se pred ovim sudom, Stalnom službom u Rovinju, vodi pod poslovnim brojem P - 702/2025 te je sud po pribavi predmetnog spisa izvršio uvid u protutužbu predlagatelja osiguranja sa prilozima i utvrdio da je protutužbi priložena opsežna dokumentacija o narudžbi materijala, građevinskih i obrtničkih radova. Po stavu ovog suda iz predmetne dokumentacije, kao i iz dokumentacije priležeće u spisu ovog predmeta, proizlazi vjerojatnost (kao bitno manji stupanj utvrđenosti od dokaza) novčane tražbine po osnovi ulaganja u nekretninu protivnice osiguranja. Međutim, iz stanja spisa ovog predmeta nije moguće utvrditi visinu novčane tražbine čije se osiguranje predlaže. Sami predlagatelji osiguranja u podnesku od 11. svibnja 2026. navode: "Protustranka u podnesku tvrdi da predlagatelji nisu dokazali da je materijal plaćen po predlagateljima, a kamoli ugrađen u predmetne nekretnine, te da su radove plaćali svjedoci protustranke. Prije svega, predlagatelji izričito osporavaju ovakve navode protustranke, no neovisno o tome, ovakva tvrdnja je meritorna i ne može se rješavati u postupku osiguranja budući da ista predstavlja meritorno - činjeničnu tvrdnju koja se može razriješiti jedino u parničnom postupku P-702/2025, provođenjem predloženih dokaza i to građevinskog vještačenja, financijskog vještačenja, očevida na licu mjesta i saslušanja svjedoka." Iako se za osnovanost prijedloga za osiguranje ne traži dokaz novčane tražbine, već samo njezina vjerojatnost, visinu te tražbine nije moguće utvrditi niti na razini vjerojatnosti bez provođenja uviđaja na licu mjesta, građevinsko-obrtničkog vještačenja izvedenih radova i ugrađenih materijala te financijskog vještačenja računa, narudžbenica, dostavnica, međuskladišnica i ostale dokumentacije priležeće u spisu ovog predmeta i predmeta koji se vodi pred Stalnom službom u Rovinju pod poslovnim brojem: P - 702/2025, a koje dokaze predlagatelji nisu predložili u ovome postupku. Dakle, za sada ne postoje uvjeti za određivanje predložene privremene mjere osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja navedene u prijedlogu od 2. ožujka 2026.
6. Sukladno svemu navedenom, temeljem članka 344. OZ odlučeno je kao u izreci.
7. Budući da je odbijen prijedlog za osiguranje, odbijen je kao neosnovan i prijedlog predlagatelja osiguranja za naknadu troškova ovog postupka.
7.1. Podnesak protivnice osiguranja od 14. ožujka 2026. po ocjeni ovog suda nije bio nužan za donošenje ove odluke te je slijedom navedenog odbijen zahtjev protivnice osiguranja za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 1.468,00 eur, uvećao za PDV, na ime troška sastava predmetnog podneska.
U Puli-Pola, 27. svibnja 2026.
Sudac:
Saša Javoran
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od 8 (osam) dana od dana dostave rješenja, ovome sudu, pismeno u 3 (tri) primjerka, osim ako se podnosi putem e-komunikacije sa sudom.
DNA:
1. Predlagateljima osiguranja po punomoćnici,
2. Protivnici osiguranja po punomoćnici, uz podnesak predlagatelja osiguranja od 11. svibnja 2026.,
3. Zemljišnoknjižnom odjelu Rovinj - po pravomoćnosti.