REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

Dubrovnik

Poslovni broj P-819/2025-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Marijani Capurso Kulišić, u pravnoj stvari tužiteljice SL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Nita Svilokos, odvjetnica u [adresa] protiv tuženika Grad Dubrovnik, OIB: [osobni identifikacijski broj], Pred Dvorom 1,20000 Dubrovnik, radi utvrđenja i uknjižbe, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 23. travnja 2026., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zastupnika tuženika, dana 27, svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica, ĆL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnica za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je dužan tuženik temeljem ove presude trpjeti uknjižbu prava vlasništva na njeno ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika."

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadom parničnog troška u iznosu 11.114,98 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je vlasnica i posjednica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u staroj katastarskoj izmjeri) koja čini sastavni dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u novoj katarskoj izmjeri) u naravi nedjeljiv dio kompleksa na adresi [adresa] u [adresa]. Ističe kako je predmetnu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i zgrade i zemljišta koje čine kompleks ograđen i zidom odvojen od ostalih nekretnina, a nalaze se na adresi [adresa] u [adresa], naslijedila od svog supruga, sada pok. GL, a on je tu nekretninu (kao i cijeli kompleks) naslijedio dijelom od brata, pok. KL, a dijelom od oca, pok. HL, pok. GL. Nadalje, tvrdi da je prednik tužiteljice, HL, pok. GL (njen svekar) je 27.6.1951. temeljem kupoprodajnog ugovora od RL rođ. UL, kao jedine nasljednice UL, pok. S stekao u vlasništvo i posjed nekretnine koje su bile upisane u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], među kojima je navedena i prvobitna čest. zem. [katastarska čestica] kao biće 8., te je od tada (lipanj 1951.) predmetna nekretnina u zakonitom, poštenom i istinitom nesmetanom posjedu i vlasništvu prednika tužiteljice, sada tužiteljice. Nadalje, navodi da je u svibnju 2013. ishodila je rješenje o izvedenom stanju za objekt izgrađen između ostalog i na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Od nadležnog upravnog tijela tuženika zatražila je izdavanje rješenja o utvrđivanju građevinske čestice za stambeno-poslovnu zgradu I na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim njenom zahtjevu nije udovoljeno između ostalog jer je predmetna nekretnina ostala upisana na tuženicu (kao sljednica Općine Dubrovnik) iako nikada niti tuženica, a niti pravna prednica tuženice, nisu bili u posjedu niti na bilo koji način stekli pravo niti raspolagati predmetnom nekretninom, već upravo suprotno, zbog režima društvenog vlasništva , ostao je upis u listu “B” kao društveno vlasništvo na ime Općine Dubrovnik temeljem propisa o nacionalizaciji u prijašnjem pravnom režimu. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud utvrdi da je vlasnica predmetne nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev predlaže ga odbiti. Tvrdi da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Dubrovnika, i to za cjelinu prava vlasništva, a da predmetna čestica u novoj katastarskoj izmjeri samo jednim svojim dijelom ulazi u sastav kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri. Osporava da bi prednik tužiteljice HL kupio cjelinu prava vlasništva prvobitne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već je predmet kupoprodaje bila ½ prava vlasništva iste je je ½ predmetne nekretnina bila upisan kao vlasništvo EL pod posl.br. Z-1614/31 te je ista na temelju pravomoćne presude VSRH 1946.g. oduzeta EL i upisana na ime Državnog Erara F.R.Jugoslavije, a kasnije kao Općenarodna imovina. Ističe da je rješenjem posl.br. Z-257/59 je navedena čestica 853 k. o. [katastarska općina] na zahtjev pok. HL cijepana na čest. zem. [katastarska čestica] te je sporazumom stranaka razdijeljena na način da je HL pripala čest. zem. [katastarska čestica], a Općenarodnoj imovini pripale su čest. zem. [katastarska čestica]. Osporava da bi tužiteljica i njeni pravni prednici bili pošteni posjednici predmetne nekretnine jer su znali da im ne pripada pravo na posjed. Također, tužiteljica uz tužbu nije dostavila niti jednu ispravu iz koje proizlazi da ona ili njezini prednici imaju valjani pravni temelj za posjedovanje nekretnine već se isključivo to pravo izvodi iz posjeda i vlasništva drugih nekretnina koje nisu predmet tužbenog zahtjeva, što osporava budući je stekao vlasništvo nekretnine, a što su tužiteljica i njezini prednici znali odnosno znali su da je predmetna nekretnina u režimu društvenog vlasništva. Osporava da bi tužiteljica bila u posjedu cijele nekretnine već samo njezinog dijela. Osporava aktivnu legitimaciju, odnosno da bi baš ona bila jedina pravna slijednica pok. HL odnosno njegovih sinova GL i KL. Osporava da bi, sve i da je tužiteljica u posjedu protekao zakonom propisan rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

3. Sud je u postupku pregledao cjelokupnu pravno relevantnu dokumentaciju u spisu i to uvjerenje Područnog ureda za katastar od 27.01.2011g.. (list spisa 3 -8), kopiju kat.plana (list 4-5,6-7), rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za izdavanja i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika Klasa:UP/I-361-03/12-08/194 Urbroj:2117/01-15-13-14 od 02.svibnja 2013g. (list spisa 9-14), zk izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list spisa 16-17), povijest promjena na kat. česticama za kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina](nova izmjera) od 1963.g. Područnog ureda za katastar Klasa: 936-02/19-05/344, Urbroj:541-28-02/12-19-2 od 23.12.2019.g. (list spisa 18-19), povijest promjena na kat. česticama za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) od 1963g. Područnog ureda za katastar Klasa: 936-02/20-05/112, Urbroj:541- 28-02/12-20-2 od 05.05.2020.g. (list spisa 20-22), Ugovor kupnje i prodaje od 27.lipnja 1951.g. (list spisa 23-24), prijepis posjedovnog lista br. 108 (list spisa 25), povijesni slijed upisa u zemljišne knjige (list spisa 47-57), rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŠL (list spisa 61-63), OL (list spisa 64-65), Ugovor o darovanju između SL i AL (list spisa 66-67), Ugovor o darovanju između SL i ČL (list spisa 68-69), Ugovor o darovanju između Ć i PL (list spisa 70-72), uvid u spis Z-1614/31, Z-370/47, Z-1298/48, Z-402/51 i Z-257/59, proveo očevid na licu mjesta uz prisustvo vještaka geodeta Stjepana Grmoljeza (list spisa 78-96), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka VL i AL (list spisa 119-121), saslušanje tužiteljice (list spisa 133-134), pregledao nalaz i mišljenje vještaka te istoga saslušao (list spis 138-139).

3.1. Nakon ovako izvedenih dokaza, sud je donio presudu posl.br. P-821/2020 od 23. rujna 2022. kojom je odbio tužbeni zahtjev, a navedena presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-80/2023 od 31. srpnja 2025. i predmet vraćen na ponovno suđenje.

3.2. U nastavku postupka sud je uz navedene dokaze, koje je pročitao, izveo i dokaz saslušanjem tužiteljice (list 182-183 spisa), pročitao rješenje o nasljeđivanju posl.br O- 440/93 od 7. studenog 1997. (list 190-192 spisa).

4. Ocjenom provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj ukupnosti, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka zaključak je suda da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je ista vlasnica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje pravo vlasništva je stekla dosjelošću i kupoprodajom.

6. Među strankama spora je aktivna legitimacija, posjed cjeline predmetne nekretnine, savjesnost, odnosno poštenje posjeda, ispunjenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

7. Pregledom zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je kako je kčbr. [katastarska čestica] upisana kao zemljišnoknjižno tijelo II. vlasništvo tuženika.

8. Pregledom Povijesti promjena na katastarskih česticama Područnog ureda za katastar u Dubrovniku klasa: 936-02/19-05/344 od 23. prosinca 2019., Pregledom Ugovora kupnje i prodaje koji je 27.lipnja 1951. utvrđeno je kako kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u posjedovni list broj 108. kao posjed HL od 1963., kada je rađena nova izmjera. Nadalje, utvrđeno je da je prijavnim listom 3/65 iz 1965. evidentirana promjena oblika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i upisana površina 459., a da je 1976. prijavnim listom broj 1168/76 brisan HL i upisani HL, SLJ i ĐL, Lukin. Utvrđeno je kako kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri čini kčbr. [katastarska čestica] i dio kčbr. [katastarska čestica], dio kčbr. [katastarska čestica] i dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Pregledom spisa i zbirke isprava pod Z-370/47, Z-1298/48, Z-402/51, Z-257/59, povijesnog slijeda upisa z.k. odjela ovog suda z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Ugovora kupnje i prodaje koji je 27.lipnja 1951. utvrđeno je:

- da temeljem rješenja Okružnog narodnog suda u Dubrovniku rješenjem broj Pl- 211/46 dana 23. studenog 1946. kčbr. [katastarska čestica] upisano na G za 3/8 dijela prava vlasništva preneseno u vlasništvo Državnog erara FNRJ, (Z-370/47)

- da je rješenjem Narodne republike Hrvatske, Gradski N.O. Dubrovnik broj 32660/48 od 12. studenog 1948. (Z-1298/48) određeno na nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] kao organ upravljanja Gradsko privredno poduzeće uprave stambenih zgrada u [adresa],

- da je kčbr. [katastarska čestica] vrt, pašnjak bila upisana u prvom zemljišnom biću s kčbr. [katastarska čestica] k.o.

- da je u zemljišnim knjigama na temelju rješenja Z-1309/48 dana 19. studenog 1948. upisana Općenarodna imovina, organ upravljanja Gradsko privredno poduzeće uprava stambenih zgrada u Dubrovniku za 3/8 dijela i u odnosu na zemljišnoknjižno biće 1.

- da je pod brojem Z 402/51 proveden upis na ime HL pok. GL, a temeljem Ugovora kupnje i prodaje od 27. lipnja 1951. kojim je LL žena S prodala HL, kao slijednica UL pok. S, između ostalog i 3/8 dijela prava vlasništva kčbr. 853

- da je 13. srpnja 1957. upisom provedenim pod brojem Z-1130/57, na temelju prijavnog lista Ureda za katastar u Dubrovniku zabilježeno, izvršeno cijepanje kčbr. [katastarska čestica] u podčestice kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. 853/2

- da je po prijedlogu HL, a na temelju rješenja od 31.srpnja 1952. broj I 117/51/8 i rješenja 4.listopada 1958 broj I 117/51/10 Kotarskog suda u Dubrovniku dopušteno, između ostalog "istjelovljenje" kčbr. [katastarska čestica] iz bića 1 z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženog vlasništva HL. GL za 5/8 dijela i Općenarodne imovine za 3/8 dijela, te upis ove čestice u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo kao vlasništvo Općenarodne imovine, organ upravljanja Uprava stambenih zgrada u Dubrovniku. ,Istodobno je kčbr. [katastarska čestica] uknjižena na ime ZL pok. GL uz brisanje Općenarodne imovine (točka IV. rješenja), a sve je provedeno temeljem rješenja Kotarskog suda u Dubrovniku u ovršnoj stvari posl.br I-117/51, donesene temeljem pravomoćnosti izvršive presude od 7. studenog 1951. broj G-549/51.

- da predmetna kčbr. [katastarska čestica] prelaskom z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] više ne dijeli pravnu sudbinu nekretnina prvog bića z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] već je otpisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s upisom Općenarodne imovine

- da se u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na ostale nekretnine tuženik upisao 1997. temeljem čl. 365 i 367 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV).

10. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŠL (list spisa 61-63), OL (list spisa 64-65), Ugovor o darovanju između SL i AL (list spisa 66-67), Ugovor o darovanju između SL i ČL (list spisa 68-69), Ugovor o darovanju između Ć i PL (list spisa 70-72) utvrđeno je kako pok. HL za nekretnine u k. o. [katastarska općina] naslijedio OL, a kojeg su temeljem rješenja o nasljeđivanju ovog suda O.664/12 naslijedili na jednake dijelove tužiteljica te djeca PL, AL i ČL, koji su potom ugovorima o darovanju, dostavljenim u spis, nekretninama raspolagali u korist tužiteljice. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pok. HL pok. GL utvrđeno je da je isti preminu **.**.1989.

11. Na očevidu na licu mjesta utvrđeno je kako se do kčbr. [katastarska čestica] pristupa preko dvorište kčbr. [katastarska čestica], u naravi je riječ o uređenom zemljištu s nasadom smokava, limuna, naranče, a dok se uskim dijelom proteže prema jugu u kojem dijelu se nalazi nisko šumsko raslinje i teško pristupačno. Kuća na adresi [adresa] nosi oznaku kčbr. zgr. [katastarska čestica] u opisanom dijelu kčbr. [katastarska čestica] je ograđena zidovima osim južne strane.

12. Sudski vještak Stjepan Grmoljez u nalazu i mišljenju navodi kako se za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vode dvije izmjere k. o. [katastarska općina], nova izmjera koja je službena izmjera po katastarskom operatu i nju službeno vodi Područni ured za katastar Dubrovnik i koja je nastala temeljem aerofotogrametrijskog snimanja i službena je postala početkom 70-tih godina, a terenska izmjera je rađena tijekom 50-60 godina i tkzv. stara izmjera k. o. [katastarska općina] za koju pisani dio operata održava zemljišna knjiga OS u Dubrovniku, a grafički dio plana kao arhivsku građu održava PUK Dubrovnik. Kada je nova izmjera postala službena, podaci koje je do tada vodio PUK Dubrovnik postali su arhivska građa te se na planovima stare izmjere provode samo promjene vezano uz grafički prikaz postojećih parcela te promjena na njima dok se pisani dio ne održava u PUK Dubrovnik. Ističe kako su unutar vještačenja temeljem terenskih snimanja izrađene dvije skice lica mjesta na kojima su prikazane promjene koje se odnose na predmetnu česticu u staroj i novoj izmjeri. Za predmetnu česticu pronađena je skica br. 20/1941 koja prikazuje cijelu parcelu u njenom izvornom obliku prije diobe. Sljedeća skica je skica premjeravanja br. 16 iz 1952.g. koja prikazuje diobu č. zem. [katastarska čestica] na 853/1 i 853/2 k. o. [katastarska općina]. Pregledom navedene skice koja je uspoređena sa trenutnom službenom kopijom kat. plana zaključuje da oblik novonastale čest. zem. [katastarska čestica] (zapadna granica č. zem. [katastarska čestica] prema 853/1) je na kopiji kat. plana pogrešno grafički prikazana tj. prema podacima skice premjeravanja ona je ravna crta dok je na kopiji kat. plana ova granica prikazana na način da postoji određeno klinasto uvlačenje tako da je ova granica na skici lica mjesta prikazana sa podataka skice premjeravanja jer prema pravilima struke ako postoji skica kojom je granica parcele utvrđena, granica parcele se prikazuje sa podataka skica jer su točnije u odnosu na ka tastarski plan, a pogotovo jer je u vrijeme izrade ove skice PUK Dubrovnik održavao promjena na kat. planu mjerila 1:2880 a tek je 1989-1990. kat. plan uvećan u mjerilo 1:1000 te su se promjene u pogledu položaja i oblika parcela od tada provodile na planovima mjerila 1:1000. Također č. zem. [katastarska čestica] je cijepana na č. zem. [katastarska čestica], ali u arhivi PUK Dubrovnik nije pronađena skica izmjere kojom je ta dioba nastala. Stupanjem nove izmjere k. o. [katastarska općina] u službenu upotrebu skice koje su se izrađivale za predme tnu parcelu su se izrađivale u novoj izmjeri k. o. [katastarska općina], ali se podaci o novonastalim kat. čest. nove izmjere također odnose i na podatke stare izmjere k. o. [katastarska općina]. Skica premjeravanja iz 1964.g. je skica koja je izrađena po brojevima nove izmjere tj. ka t. čest. 1784 je promijenila svoj oblik i površinu na način da joj se povećala površina na teret kč. [katastarska čestica] tj. ovim elaboratom je cijepana č. zem. [katastarska čestica] na 853/1 i 853/4 k. o. [katastarska općina] (stara izmjera). Navodi kako je predmetna čestica koja je predmet spora u svom sjevernom dijelu pravilnog četvrtastog oblika dok se sa svojeg zapadnog dijela prema jugu klinasto formira u trokut. Na sjevernom dijelu u trenutku očevida nalazili su se uređeni kaskadni vrtovi sa posađenim agrumima, a u trenutku geodetskog snimanja na njima su bili nasumično posložen građevinski materijal jer su dva objekta koji se nalaze u susjednim parcelama u postupku rekonstrukcije, a vrtovi im služe kao deponija materijala. Južni trokutasti dio č. zem. [katastarska čestica] na terenu je šumoviti dio koji je trenutno pokošen da se može fizički proći s napomenom da je taj dio terena u naravi kosi teren koji se sa sjevera penje prema jugu, a sama parcela završava u točki koja se nalazi ispod betonskog potpornog zida cca 6m iza kojeg se nalazi uređeni parking. Zapadna granica č. zem. [katastarska čestica] prema č. zem. [katastarska čestica] na terenu se ne prepoznaje pa je ova granica na skici lica mjesta prikazana sa kopije kat. plana.

13. Stranke u bitnom nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, a isti usmeno saslušan pojasnio je da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala cijepanjem čest. 853 i to prema skici iz 1952.g, kada se čestica 853 razdvojila na čest. zem. [katastarska čestica]. Čestica 853/2 je u naravi dio kuće i dvorište, na adresi [adresa], a dok je čestica 853/1 zapadno od kuće u naravi je voćnjak, vrt te dio trokutastog oblika koji se proteže sve do ispod betonskog zida. Jedini vidljivi pristup kući na adresi [adresa] je sa čest. 853/2. Navodi da šiljasti dio čestice 853/1 koji je prikazan u nalazu i mišljenju na listu spisa 86-87, je sastavni dio i nije ni na koji način odvojen od ostalog dijela čest. 853/1, dok manji zidić koji postoji na licu mjesta je u naravi sastavni dio vrta, te na terenu nije vidljivo ništa što bi visinski predstavlja prepreku koja onemogućava neometan pristup tom dijelu čest. 853/1. U novoj izmjeri ova čestica ne predstavlja cjelinu, te se u novoj izmjeri ona sastoji od dijelova kat. čest. [katastarska čestica]. Pojašnjava kako je razlika nastala stoga što je nova izmjera koja je rađena 1960 -tih godina rađena prema stanju posjeda koje je tada zatečeno na terenu, a stupila je na snagu 70-tih godina prošlog stoljeća. Prema sadašnjem stanju stvari ovaj trokutasti dio čestice koji se proteže prema betonskom zidu u zemljišnoknjižnom smislu čini cjelinu 853/1 k. o. [katastarska općina].

14. Kako nije bilo primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, a sud nalazi da je isti detaljno skicama i opisno prikazao promjene i stvarno stanje nekretnina, objektivno i stručno, to ga u cijelosti prihvaća.

15. Temeljem provedenog vještačenja te očevidom na licu mjesta utvrđeno da predmetna kčbr. [katastarska čestica] nastala cijepanjem čest. 853 i to prema skici iz 1952. kada se kčbr. [katastarska čestica] razdvojila na kčbr. [katastarska čestica]. Kčbr. [katastarska čestica] je u naravi dio kuće i dvorište, na adresi [adresa], a dok je čestica 853/1 zapadno od kuće u naravi je voćnjak, vrt te dio trokutastog oblika koji se proteže sve do ispod betonskog zida. Utvrđeno je da kčbr. [katastarska čestica] u novoj izmjeri predstavlja dijelove kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Utvrđeno je da predmetna nekretnina dijelom služi kao vrt, a dijelom je nisko raslinje.

16. Na okolnost posjeda predmetne nekretnine sud je saslušao svjedokinju VL, TL i tužiteljicu. Svjedokinja VL nije član obitelji TL niti ima očit osobni interes u sporu. Njezin iskaz temelji se na profesionalnom angažmanu tijekom legalizacije 2012. i na osobnim saznanjima iz ranijeg života jer je do 1970. živjela u blizini. Ona potvrđuje da je čestica bila ograđena zajedno s ostalim nekretninama obitelji TL, da se koristila kao dio jedinstvenog kompleksa kuće i okućnice te da je bila obuhvaćena geodetskom snimkom upravo zato što je bila u faktičnom posjedu obitelji TL. Da je njen iskaz vjerodostojan ukazuju i dijelovi iskaza u kojima otvoreno priznaje da ne zna točne granice čestice, da ne zna tko je bio raniji vlasnik prije obitelji TL i da ne može povezati ruševinu sa stanjem iz 2012. Takva odmjerenost povećava vjerodostojnost njezina iskaza jer pokazuje da govori samo ono što stvarno zna. I svjedok Iskaz Lukše BL detaljno je opisao način korištenja sporne čestice kroz više desetljeća. On navodi da je zemljište služilo kao drvarnica, vrt, prostor za sadnju voćki i prolaz prema Petki, da je bilo ograđeno zidom te da nitko drugi nije koristio taj prostor niti im osporavao posjed. Njegov iskaz djeluje životno i konkretno u dijelu u kojem je iskazivao o posjedovnim činima. S druge strane, dio njegovog iskaza u kojem je govorio o kupnji nekretnine temelji se na onome što mu je govorio djed, a ne na vlastitom neposrednom saznanju ili dokumentaciji. On tvrdi da je djed kupio cijeli kompleks od obitelji LL, ali ne navodi nikakav konkretan pravni akt, a i njegov iskaz u navedenom dijelu protivan je ispravama koje prileže spisu i zemljišnoknjižnim spisima i ugovorima koji su položeni u zbirku isprava, a koji svjedoče o načinu stjecanja. O posjedu iskazivala je i tužiteljica, dosljedno, životno i logično. Međutim, u dijelu iskaza o načinu stjecanja i pravnom temelju, njen iskaz je preopćeniti i nije moguće zaključiti da bi bilo drukčije nego je sud utvrdio temeljem isprava koje se nalaze u spisu. Stoga je sud utvrdio da je tužiteljica, ranije njen suprug, a prije njega njen svekar HL, bili u posjedu predmetne nekretnine zasigurno od 1951.

17. Prema paragrafima 1460, 1461, 1463, 1468 1477 1493 Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ-a), a koji se je na teritoriju Republike Hrvatske primjenjivao do 2. studenog 1946., a od tog datuma do dana 31. prosinca 1991. god. i od 1. siječnja 1992. do 31. prosinca 1996. kao pravno pravilo i to prema Zakonu o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ 84/46), odnosno prema Zakonu o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/91) koji se ima primijeniti u konkretnom slučaju propisano je da se kroz dosjelost steče nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći; nego je još potrebno da onaj, koji ovim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. Zakonit i dovoljan za dosjelost je svaki posjed utemeljen na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost, da je ova pristojala prodavaocu. Takvi su naslovi na pr. zapis, darovanje, zajam, kupovanje i prodaja, promjena, isplata i t.d. Posjed mora biti pošten. Nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom nastupniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana posjeda svojeg (paragraf 1493). U onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, i gdje se stečenje stvari nepokretnih ima dokazati po sudskim spisima i po inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost se svršuje tek poslije 30 godina. Tko dosjelost svojega posjeda osniva na vremenu od 30 ili 40 godina, taj nije dužan pokazati zakoniti naslov stečenja svojeg. Ali ako bi proti njemu bilo dokazano nepoštenje posjeda, tad ne biva dosjelost ni istečenjem pomenutom duljeg vremena. Tko načinom poštenim prima kakvu stvar od zakonitog i poštenog posjednika; taj ima pravo kao nasljednik da uračuna sebi vrijeme dosjelosti svojeg prednika (paragraf 1463). Glede dosjelosti od 30 ili 40 godina, može se ovo uračunanje učiniti i bez zakonitog naslova, a glede zastare u pravom smislu može se učiniti i bez dobre vjere ili nevinoga neznanja.

18. U postupku nije dokazano da bi pok. HL, pok. GL imao naslov koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost, odnosno nije imao pravni temelj posjedovanja jer iz dokaza provedenih u postupku ne bi proizlazilo da je stekao kupnjom ili po nekom pravnom poslu sada kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već je stekao suvlasnički udio u kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem kupoprodaje od 27. lipnja 1951. predmetnoj nekretnini i upisao se kao suvlasnik. Nije dokazano da bi od pravne prednice otkupio točno određeni dio nekretnine kčbr. [katastarska čestica] koji bi obuhvaćao cjelinu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već je pregledom upisa i zemljišnim knjigama utvrđeno da je stekao samo suvlasnički dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Osim toga upravo on je sudjelovao u diobi s pravnim prednikom tuženika te ishodio uknjižbu pod Z.257/59. Pregledom rješenja o uknjižbi u tom postupku utvrđeno je da je kčbr. zgr. [katastarska čestica] (točka 2. izreke tog rješenja) i kčbr. [katastarska čestica] (točka 4. tog rješenja) koja se, usporedbom sa skicom izmjere 1 / 4 1952 od 16. ožujka 1957. (list 89 spisa) nalaze usporedno jedna do druge, pripale su pravnom predniku tuženika, a upravo ravna linije označena crvenom bojom koja razgraničava i formira kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ravnini je s kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su pripale HL (točka II. izreke tog rješenja). Da HL nije stekao kupnjom upravo dio kčbr. [katastarska čestica] koji je sada kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svjedoči i sudska odluka iz tog doba rješenje od 31. srpnja 1952 broj I 117/51/8 i rješenje od 4. listopada broj I-117/51/10 kojom nije njemu pripada kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno nije smatrao ili nije dokazao u to vrijeme da polaže pravo na tu novoformiranu nekretninu. Dakle, on je naknadnom diobom upravo s pravnim prednikom tuženika, Općenarodnom imovinom, N.O. Dubrovnik, stekao je isključivo vlasništvo tada formiranu kčbr. [katastarska čestica], ali ne i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je u cijelosti tada upisana kao Općenarodna imovina. U tom smislu ne mogu se prihvatiti tvrdnje tužiteljice da je HL od ŽL kupio tada određeni fizički dio kčbr. [katastarska čestica], sada kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sve kad bi bilo i drukčije, nakon kupnje 1951., vršio je diobi s pravnim prednikom tuženika 1959. kojom je uglavljeno što kome pripada pa sve da je i imao naslov za stjecanje prava vlasništva, navedenom diobom 1959., ga je izgubio.

19. S obzirom na navedeno, posjed Luka Boro bi se mogao gledati samo kroz izvanrednu dosjelost, ako bi bio pošten posjednik. Međutim , na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, osobito slijedom upisa pod Z-257/59 i položene zbirke isprava koja je bila temelj upisa proizlazi da je rješenjem Kotarskog suda u Dubrovniku I 117/51 raskinuta suvlasnička zajednica između Boro Luke i Općenarodne imovine te je prema toj podjeli kčbr. [katastarska čestica] vrt dio kuće z. ul. [broj ZK uloška] u površini 1443 m2 podijeljena u kčbr. [katastarska čestica] vrt površine 1293m2, kčbr. [katastarska čestica] vrt površine 65 m2 i kčbr. [katastarska čestica] vrt površine 85m2 te da se upravo na prijedlog HL, pok. GL u zemljišnim knjigama izvršio upis kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na Općenarodnu imovinu, pri čemu se on upisao kao isključivi vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pok. HL, nastavljajući vršiti posjed i na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nakon 1959, kada je ishođena uknjižba diobe, nije mogao biti savjestan posjednik. Pored činjenice da je HL podnio i prijedlog za uknjižbu svog vlasničkog prava na kčbr. [katastarska čestica] kao i upis prava vlasništva kčbr. [katastarska čestica] na općenarodnu imovinu, bio je svjestan da mu ne pripada pravo vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je nastala parcelacijom izvorne nekretnine 853 k. o. [katastarska općina]. dakle znao je da mu pravo na posjed kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne pripada.

20. Pregledom rješenja o nasljeđivanju ovog suda posl.br O-440/93 od 7. studenog 1997. utvrđeno je da je HL pok. GL preminuo **.**.1989., a naslijedio ga je OL (tužiteljičin suprug). OL pok. HL kao njegov nasljednik stupio je u posjed danom otvaranja nasljedstva, odnosno danom smrti **.**.1989., u vrijeme važenja Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/80., 36/90., "Narodne novine" br. 53/91., 91/96., u daljnjem tekstu: ZOVO).

21. Člankom 28 stavkom 5 ZOVO propisano je da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa. Prema članku 72. ZOVO savjesnost posjeda se pretpostavlja. Prema članku 28. stavku 4. ZOVO-a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina, a koji rok bi protekao 30. kolovoza 2009. u primjeni odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tek, dalje: ZV).

22. U smislu odredbe članka 159. stavka 4. ZV-a samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, Županija i jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koji ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili opće korisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed, neprekidno traje dvostruko vrijeme od onog iz stavaka 2. i 3. toga članka (20 godina za zakonit, istinit i pošten posjed i 40 godina za barem pošten posjed). Prema ustaljenoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu (a predmetna nekretnina je to bila) treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavka 4. ZV-a nego na temelju drugih odredaba toga zakona. Nakon odluke ESLJP-a u predmetu K protiv Republike Hrvatske moguće je uračunavati u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenog 1999. i ako na nekretnini ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba . Argumentum a contrario znači da ukoliko na nekretninama bivšeg društvenog vlasništva pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nisu ispunjene do 17. studenog 1999. rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa se počev od 8. listopada 1991 .

23. U postupku nije dokazano da bi OL stupanjem u posjed iza svog pravnog prednika BL, bio nepošten niti da je morao znati da je njegov otac 1951. godine podijelio s pravnim prednikom tuženika, pa se poštenje njegovo posjeda pretpostavlja, a nije dokazano suprotno.

23.1 U odnosu na poštenje posjeda tužiteljice valja reći da je utvrđeno da je ona pravna slijednica GL, koji je preminuo **.**.2012., te je nastavila posjedovati predmetnu nekretninu, pri čemu ovaj sud zaključuje da nije morala znati, iako se udala 1962. za GL i živjela s njegovim ocem, svojim svekrom HL, za izvršenu diobu 1951., a tuženik nikakvim konkretnim dokazima nije učinio vjerojatnim niti dokazao da je mogla znati niti da je znala, pa da bi oborio predmnijevu poštenja posjeda.

24. S obzirom na stupanje u savjestan (pošten) posjed GL, kao pravnog sljednika nesavjesnog (nepoštenog) stjecatelja HL, pok. GL 1989., do 17. studenog 1999. nisu se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Zbog toga je rok potrebno računati počevši od 8. listopada 1991. Kako od tog datuma, do podnošenja tužbe u ovom postupku 3. studenog 2020. nije proteklo 40 godina, koliko je potrebno s obzirom na odredbu članka 159 stavka 4. ZV-a to se nisu ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u konkretnom slučaju.

25. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke.

26. Kako je tužiteljica u cijelosti izgubila spor to joj ne pripada ni pravo na naknadu troškova parničnog postupka sukladno odredbi članka 154. Zakon o parničnom postupku (""Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst,

25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP) pa je i taj dio tužbenog zahtjeva odbijen kao neosnovan (točka II. izreke).

U Dubrovniku 27. svibnja 2026.

Sutkinja

Marijana Capurso Kulišić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

DNA:

- tužiteljici po pun.

- tuženiku