REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod
Poslovni broj: Pn-108/2022-41
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Jadranki Babić- Milberg, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Aniti Pezer, odvjetnici iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 15. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Anite Pezer, odvjetnice i za tuženika punomoćnika Bojana Nikolića, odvjetnika, nakon javne objave presude 27. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 182, Zagreb, da tužitelju HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 2.500,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. prosinca 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita određenim na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%-tna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 182, Zagreb, da tužitelju HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći isplati iznos od 300,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
III. Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete u iznosu od 2.150,00 eura i 952,00 eura imovinske štete ili ukupno 3.102,00 eura, skupa sa zakonskom zateznom kamatom na neimovinsku štetu od 22. prosinca 2021. do isplate a na imovinsku štetu od presuđenja do isplate.
IV. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 182, Zagreb, da tužitelju HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.363,77 eura, na koje troškove teku zakonske zatezne kamate od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
V. Odbija se tužitelj sa dijelom troškova postupka u iznosu od 1.597,77 eura kao neosnovanim.
r i j e š i o j e
Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od 30. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da se 30. rujna 2021. u 15,00 sati u ulici Eugena Kumičića kod kbr 48 u Slavonskom Brodu dogodila prometna nesreća u kojoj je tužitelj sudjelovao kao vozač u osobnom automobilu marke Volkswagen Polo reg. ozn. [registarska oznaka].
1.1 Navodi da je prometnu nesreću prouzrokovao TK, koji je kritične zgode upravljao vozilom marke Volkswagen Caddy reg. ozn. [registarska oznaka] koje je u vrijeme prometne bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja].
1.2. Nadalje, tužitelj navodi da je u prometnoj nesreći zadobio tjelesne ozljede zbog kojih tjelesnih ozljeda je trpio fizičke bolove i strah u sva tri stupnja intenziteta, a za vrijeme kućnog liječenja mu je bila potrebna tuđa njega i pomoć, te je kod istog zaostalo trajno umanjenje životne i radne aktivnosti zbog čega mu je povrijeđeno njegovo pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, te isti ima temeljem čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima pravo na naknadu neimovinske štete, a isto tako temeljem čl. 1089. Zakona o obveznim odnosima pravo na naknadu imovinske štete.
1.3. Specificira tužbeni zahtjev, te na ime naknade imovinske i neimovinske štete potražuje i to za pretrpljene fizičke bolove 4.000,00 kn, za pretrpljeni strah 2.500,00 kn, za duševne bolove zbog umanjenja životne i radne aktivnosti 3.500,00 kn i za tuđu njegu i pomoć 1.500,00 kn, ili ukupno 11.500,00 kn (sada 1.526,31 eura).
1.4. Navodi da se obratio tuženiku odštetnim zahtjevom od 21. prosinca 2021. e po kojem mu je tuženik kao nesporni iznos na ime naknade štete isplatio iznos od 7.105,00 kn , sada 943 eura (7.000,00 kn na ime neimovinske štete, i 105,00 kn na ime imovinske štete za tuđu njegu i pomoć), a o čemu je obaviješten od strane tuženika dopisom od 25. siječnja 2022.
1.5. Slijedom navedenog, potražuje daljnji iznos od 11.500,00 kn na ime naknade štete, od kojeg iznosa 10.000,00 kn na ime neimovinske i 1.500,00 kn na ime imovinske štete.
2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje svoju pasivnu legitimaciju, odnosno priznaje da je vozilo koje je prema navodima tužitelja, sudjelovalo u prometnoj nezgodi, na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti.
2.1. Ne osporava način nastanka prometne nesreće i odgovornost tuženika.
2.2. Ističe da je tuženik na ime nespornog dijela neimovinske štete isplatio iznos od 7.000,00 kuna a na ime imovinske štete iznos od 105,00 kuna, ili ukupno 7.105,00 kuna.
2.3. Smatra da kod tužitelja nisu nastupile trajne posljedice umanjenja opće životne i radne aktivnosti i protivi se zahtjevu za zakonskom zateznom kamatom na neimovinsku štetu počev od 22.12.2021. jer liječenje tužitelja do tada nije bilo završeno.
2.4. Zaključno predlaže odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti kao neosnovanim.
3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja po vještaku dr. AK od 16. prosinca 2024. tužitelj je podneskom od 30. prosinca 2024. preinačio tužbeni zahtjev tako da umjesto tužbom zatraženi iznos za neimovinsku štetu u visini od 929,06 eura, potražuje iznos od 4.650,00 eura a na ime imovinske štete za tuđu njegu i pomoć zatraženom u iznosu od 13,94 eura, potražuje iznos od 1.252,00 eura, ili ukupno umjesto tužbom zatraženog iznosa od 943,00 eura potražuje iznos od 5.902,00 eura.
4. Nakon provedenog medicinskog vještačenja po vještaku dr. Damiru Roško od 8. rujna 2025. snižava tužbeni zahtjev tako da na ime neimovinske štete potražuje iznos od 2.500,00 eura a na ime imovinske štete iznos od 300,00 eura, ukupno 2.800,00 eura.
5. Sud je dopustio preinaku tužbenog zahtjeva iz podneska od 30. prosinca 2024. jer je ista postavljena nakon provedenog medicinskog vještačenja, sve temeljem odredbe čl. 190. st.3. ZPP-a. Dopuštanje preinake svrsishodno je za konačno rješenje spora između stranaka i iz razloga što bi nedopuštanjem preinake tužbe tužitelju bilo nametnuto ograničenje prava na pristup sudu, koje pravo je jedan vid „prava na sud“ sadržanog u pravu na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine –Međunarodni ugovori“ broj: 18/97,6/99-pročišćeni tekst,8/99-isp., 14/02 i 1/06: dalje Konvencija) te je stoga u svakom pojedinom slučaju primjenom testa razmjernosti potrebno ispitati je li takvim ograničenjem narušena sama bit toga prava, dakle da li dolazi do povrede prava na pristup sudu. U situaciji kada tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ne raspolaže svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, s obzirom da je objektivno postavljanje tužbenog zahtjeva bez prethodnog vještačenja realno nemoguće budući je teško procijeniti i odrediti neimovinsku štetu (i uz nju vezanu imovinsku štetu), već je nužno i u pravilu potrebno provesti medicinsko vještačenje nakon kojega je i tek tada moguće saznati sve odlučne činjenice vezane uz visinu tužbenog zahtjeva, nedopuštanje preinake tužbe koja je uslijedila odmah nakon provedenog medicinskog vještačenja nije razmjerno legitimnom cilju iz odredbe čl.190.st.1.ZPP-a i rezultira povredom prava na pristup sudu. To iz razloga jer je legitimni cilj zabrane preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka onemogućavanje zlouporabe procesnih prava u cilju ubrzanja parničnog postupka, a povećanje tužbenog zahtjeva odmah nakon provedenog vještačenja, koje je utemeljeno na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, nije od utjecaja na dužinu i trajanje ovoga postupka, dok nedopuštanjem preinake tužbe tužitelju se nameće prekomjeran teret. Stoga, odluka kojom se ne bi dopustila preinaka tužbe ne bi bila razmjerna legitimnom cilju iz odredbe čl.190.st.1.ZPP-a, čime bi bila narušena sama bit tužiteljevog prava na pristup sudu. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.
6. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: potvrda MUP PU Brodsko-posavske PPP Slavonski Brod od 28.10.2021. (str. 5-7 spisa), medicinska dokumentacija (str. 8-17 spisa), izvješće o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad ( str. 24-25 spisa), u prijavu ozljede na radu (str. 18-23 spisa), uvid u odštetni zahtjev od 21. prosinca 2021. (str. 26-27 spisa), u obrazloženje (konačnu) ponudu tuženika od 25. siječnja 2022. (str. 28 spisa), u zdravstveni karton za tužitelja kao prilog dopisa od 4. studenog 2024. (str. 56 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke AK dr. med. od 16. prosinca 2024. (str. 64-65 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke Damira Roško dr. med. od 8. rujna 2025. (str. 95-97 spisa). Nadalje, u postupku je saslušan vještak AK i tužitelj kao stranka u svrhu dokazivanja.
7. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno i primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.
8. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 30. rujna 2021. kada se dogodila prometna nesreća u kojoj je tužitelj ozlijeđen kao vozač osobnog vozila.
9. Između stranaka nije sporno da je za prometnu nezgodu odgovoran vozač vozila koje je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti. Nije sporno da je tužitelj zadobio tjelesne ozljede.
10. Sporno je o kakvim se ozljedama radi, njihova kvalifikacija kao i obim pretrpljene štete po pojedinim vidovima zatražene neimovinske i imovinske štete. Sporni su iznosi pravične naknade po pojedinim vidovima štete
11. Radi objektivnog utvrđivanja spornih činjenica, proveden je dokaz saslušanjem tužitelja i dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima AK dr. med. i Damiru Roško dr. med, kao i dokaz saslušanjem vještaka AK na glavnoj raspravi.
12. Tužitelj, saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja, u svom iskazu je naveo kako se sječa da je imao prometnu nezgodu u rujnu 2021., da se vraćao s posla i upravljao svojim vozilom Kumičićevom ulicom od juga prema sjeveru, da su se u to vrijeme odvijali radovi na cesti zbog čega su bili postavljeni pokretni semafori koji su regulirali promet, a koji se odvijao na jednom prometnom traku, propuštajući vozila u jednom, pa u drugom smjeru, da je zaustavio vozilo na znak crvenog svjetla, i to iza vozila koje je bilo prvo u koloni te da iza njega nije bilo niti jedno drugo vozilo. Navodi da dok je stajao da je vidio u retrovizoru da nailazi jedno vozilo koje po svom načinu kretanja, odnosno brzini, nije odavalo utisak da će se zaustaviti, da je vidio da priča na mobitel i da ne prati prometnu situaciju ispred sebe tako da se pripremio i osjetio udarac u zadnji kraj vozila. Od udarca je nabačen na vozilo ispred sebe i zbog bolova u vratu nije mogao izaći iz vozila. Kada je nakon određenog vremena došao sebi polako je izašao iz vozila i sjeo sa strane. Došla je policija koja je provela alkotestiranje učesnika, a naknadno su zvali i hitnu koja je došla i dobio je injekciju protiv bolova. Dolaskom u bolnicu učinjena je obrada rtg snimanjem nakon koje je dobio Schantzov ovratnik i propisana je terapija, uglavnom je koristio tablete protiv bolova koje i danas osjeća. U bolnici ga nisu zadržali a na kućnom liječenju proveo je 20-25 dana, a nakon toga je počeo raditi i radio je par dana i vidio da mu nije dobro. Kako radi posao zavarivača vidio je da kada sagne glavu da mu nije dobro i da mu se vrti u glavi nakon čega je otišao doktoru koji mu je prepisao fizikalne terapije u trajanju od 10 dana. Nakon toga bio je još par dana kod kuće i vratio se raditi, ali mu je doktor rekao da ponovno dođe ako mu ne bude dobro. Zbog potrebe posla ostao je određeno vrijeme raditi, bio je kod doktora koji mu je zbog jakih bolova propisao brufen 800, tako da je nekako mogao raditi uz te medikamente, nisu mu preporučili nikakve daljnje obrade, već su mu rekli da kada ne može trpjeti bolove da se javim. Nakon fizikalne bilo mu je dobro u periodu od mjesec dana, a nakon toga je morao uzimati Brufene 800, u prosjeku svaki drugi dan jer mu položaj sagnute glave pravi poteškoće zbog čega osjeća bolove u vratu. Posebno napominje da je unazad godinu dana osjetio bol u kuku koji mu ide u nogu u području koljena. Kada je bio na liječenju kod kuće pomagala mu je supruga koja je u to vrijeme bila trudna i ona ga je služila jer mu je sve bilo teško, nije mogao oprati noge, niti samostalno obavljati bilo što u kući. Iskazao je da u periodu od listopada 2021. do veljače 2022. nema nikakvu medicinsku dokumentaciju, odnosno da se nije javljao doktoru. Ističe da je na bolovanju bio nakon prometne nesreće u periodu od 20 dana, nakon toga se vratio raditi i ponovno otvorio bolovanje u 2. mjesecu 2022 kada mu je bila određena fizikalna terapija.
13. Iz pisanog nalaza i mišljenja medicinskog vještaka AK dr. med. od 16. prosinca 2024. (str. 64-65 spisa) proizlazi da je stradao kao vozač automobila pri frontalnom sudaru s drugim vozilom i prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji, zadobio ozljede konstatirane kao istegnuće vratne kralježnice (Dystensio col,vert.), posttraumatski cervikobrahijalni sindrom (Sy servicobrachialae posttr.) i postraumatska lijevostrana lumboishijalgija (Lumboishialgia Isin.posttr.). Navodi da je liječenje trajalo od 30.9.2021. do 28.2.2022., sveukupno 5 mjeseci i da je pretrpio laku tjelesnu ozljedu. Navodi da jer trpio bolove u jakom stupnju koji su trajali 3 dana, u srednjem stupnju 3 tjedna i u lakom stupnju 3 mjeseca, te povremeno u lakom stupnju do završetka liječenja. Nadalje da trpio strah primarni koji je bio intenzivan i kratkotrajan, oko 1 minute, zatim sekundarni strah u jakom stupnju u trajanju od 3 dana u srednjem stupnju tri tjedna i u lakom stupnju do završetka liječenja. Navodi da je tužitelju bila potrebna tuđa njega i pomoć 7 dana po 4 sata dnevno a zatim po 2 sata dnevno do završetka liječenja, i to kod odlaska na liječničke kontrole, fizikalni terapiju, pomoć pri osobnoj higijeni, pomoć kod oblačenja, spremanja hrane i drugim kućnim poslovima. Konstatirao je privremeno umanjenja opće životne i radne aktivnosti od 5 % kroz pet mjeseci, a zatim su sve tegobe kao posljedica nezgode regredirale nestale. Zaključno je konstatirao da je mehanizam nastanka ovakvih ozljeda je tipičan za lančane prometne nezgode.
14. Neposredno saslušan na raspravi vještak je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza od 16.12.2024. Vezano uz period od 5.10.2021. kada je tužitelj pregledan po neurokirurgu pa do 2.2.2022. kada je zabilježen nalaz fizijatra, naveo je da nije zabilježen odlazak liječniku u periodu od pregleda po neurokirurgu do nalaza fizijatra kod kojega se dalje pregledao 28.2.2022. Fizikalna terapija je prijedlog spec. fizijatra provedena od 14.2. do 25.2.2022. kada je uslijedio i drugi nalaz fizijatra. Ocjenu trajanja bolova srednjeg stupnja od tri tjedna, kao i straha u istom trajanju temelji na nalazu specijalista kirurga i neurokirurga. Posttraumatska lijevostrana lumboishijaglija i kao posttraumatski cervikobrahijalni sindrom najmanje dva do tri tjedna traži mirovanje zbog bolova koji traju u tom periodu. U tom periodu nema zabilježeno da se javljao liječniku. Mogao se javljati svom liječniku opće prakse ili po uputi spec. neurokirurga provoditi liječenje na fizikalnoj terapiji. Prema podacima spisa tužitelj je bio na bolovanju u periodu od 1.10. do 20.10.2021. i 14.2. do 28.2.2022.
15. Kako je tuženik i dalje ustrajao kod primjedbi na nalaz vještaka, provedeno je novo vještačenje po stalnom sudskom vještaku medicinske struke Damiru Roško dr. med. koji je dao pisani nalaz i mišljenje od 8. rujna 2025. (str. 95-97 spisa). U svom naslazu vještak konstatira da je tužitelj zadobio laku tjelesnu ozljedu opisanu kao Trzajna ozljeda vratne kralježnice - Distensio vertebrae cervicalis koja se može uzročno-posljedično povezati sa spornom prometnom nezgodom. Obzirom na tip i vrijeme proteklo od ozljede ne nalazi za svrsishodno osobno pregledati tužitelja, jer takve ozljede u pravilu ne ostavljaju trajne posljedice. Uvidom u medicinsku dokumentaciju i trajanje liječenja mišljenja je da se radi o lakim tjelesnim ozljedama koje nisu dovele do trajnijih posljedica. Vezano uz kvalifikaciju pojedinih vidove štete naveo je da je imenovani trpio bolove jakog intenziteta kroz 3 dana nakon ozljede, do kupiranja istih stabiliziranjem vratne kralježnice Schanzovim ovratnikom i analgetskom terapijom, bolove srednjeg intenziteta trajanja do 14 dana, bolove slabog intenziteta trajno u trajanju od 21 dan , te bolove slabog intenziteta povremeno kroz 30 dana pri ulasku u napore i prilikom fizikalne th. Nada je da je pretrpio primarni strah jakog intenziteta kratkotrajno (1 minutu) , zatim sekundarni strah jakog intenziteta 1 dan do kraja dijagnostičke obrade, strah srednjeg intenziteta kroz 14 dana, slabog intenziteta kumulativno kroz 30 dana a sve zbog zabrinutosti za zdravlje i ishod liječenja. Smatra da je imenovanom bila potrebna tuda pomoć i njega za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i održavanje higijenskih potreba kroz 7 dana po 4 sata dnevno radi bolova , tegoba i obaveznog mirovanja, a potom kroz 45 dana po 2 sata dnevno radi imobilizacije vratne kralježnice, bolova , potrebe mirovanja, odlaska na kontrolne preglede i fizikalnu terapiju. Liječenje imenovanog u svezi ozljeda zadobivenih u štetnom događaju može se smatrati završenim krajem veljače 2022.g. po završetku fizikalne terapije. Kod tužitelja ne postoji naruženje vezano za ozljede zadobivene u prometnoj nezgodi. Kod tužitelja ne postoji trajno umanjenje opće životne aktivnosti vezano za ozljede zadobivene u prometnoj nezgodi. Postojalo je privremeno umanjenje opće životne aktivnosti za vrijeme liječenja u iznosu od 5%.
16. Nalaz vještaka Damira Roško, dr. med. je prihvaćen po obje parnične strane i sud ga je prihvatio kao stručan i objektivan, sačinjen u skladu s pravilima struke.
17. Nadalje, nalazom vještaka su potvrđeni i navodi iz iskaza tužitelja kojem je sud priklonio vjeru jer su potkrijepljeni objektivnim činjenicama utvrđenim u postupku.
18. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 3. i 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., 155/23., dalje: ZOOP) i članaka 1045, 1046., 1085. stavka 3., 1086., 1089., 1093., 1101. i 1103. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO).
19. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. ZOOP prometna nesreća je događaj kod kojega je šteta nastala zbog uporabe prijevoznog sredstva, točke 3. korisnik prijevoznog sredstva je fizička ili pravna osoba koja voljom vlasnika stvarno raspolaže prijevoznim sredstvom, točke 7. odgovorni osiguratelj je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, a kojim je prouzročena šteta, sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama, a prema točki 8. oštećena osoba je svaka osoba kojoj je nanesena šteta na stvarima i/ili na osobama, koja na temelju ovoga Zakona ima pravo podnijeti odštetni zahtjev.
20. Odredbom članka 1045.st.1. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, osim ako ne dokaže da je do štete došlo bez njegove krivnje. U ovom postupku je dokazano da je do štete došlo krivnjom osiguranika tuženika.
21. Istovremeno odredbom članka 1046. definirano je što predstavlja štetu, tako da se navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
22. Prema odredbi članka 1085. stavka 3. ZOO kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a prema odredbi članka 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.
23. Prema odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.
24. Ocjenjujući tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete sud je ponajprije uzeo u obzir karakter ozljeda koje je zadobila tužitelj, jačinu i trajanje fizičkih boli, dob tužitelja, postojanje i intenzitet straha, duševne boli zbog privremenog umanjenja opće životne i radne aktivnosti, sve u smislu odredbe čl. 1100.st.2.ZOO.
25. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući prvenstveno u vidu postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja kao i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sve uz uvažavanje i daljnjih inflatornih kretanja zbog kojih su kriteriji doneseni kao orijentacijski u 2022. godini djelomično obezvrijeđeni.
25.1. Tužitelj je tužbenim zahtjevom potraživao naknadu neimovinske štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova, straha i umanjenja opće životne i radne aktivnosti (privremenog) u iznosu od 2.500,00 eura. Uvažavajući činjenicu da je nesporno prethodno isplaćen iznos od 929,06 eura, tužitelj potražuje ukupnu štetu od 3.429,00 eura.
25.2. Uvažavajući činjenicu okvalificirani fizičkih bolova, straha i umanjenja opće životne i radne aktivnosti (privremenog) ovaj sud smatra da je u cijelosti primjerena naknada od zatraženih 3.429,00 eura, odnosno razlika od 2.500,00 eura.
26. Na ime tuđe njege i pomoći tužitelj je zatražio ukupno iznos od 313,94 eura (300,00 eura i prethodno isplaćenih 13,94 eura). Uvažavajući činjenicu o potrebnih ukupno 118 sati (7 dana x 4 sata i 45 dana x 2 sata), sud je ocijenio primjerenim zatraženi iznos i dodijelio tužitelju pravo na daljnju razliku štete po ovom osnovu u iznosu od 300,00 eura.
27. Slijedom navedenog, tužitelju je dodijeljeno pravo na naknadu daljnje neimovinske štete u iznosu od 2.500,00 eura i na naknadu imovinske štete od 300,00 eura, kako je to navedeno pod I. i II. izreke presude.
28. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose po osnovu imovinske i neimovinske štete temelji se na odredbama članka 29., 1103. (neimovinska) i 1086. (imovinska) ZOO. Istovremeno odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP), kao posebnog zakona, propisano je kako je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva ili obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne, dok je stavkom 3. istog članka propisano kako je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, da je u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka, a stavkom 4. istog članka je propisano kako u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka , oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.
29. Kako je tužitelj 21. prosinca 2021. podnio odštetni zahtjev koji je tuženik zaprimio istoga dana, sud mu je dodijelio pravo na zatezne kamate na neimovinsku štetu počev od 22. prosinca 2021. kako je to i zatraženo tužbenim zahtjevom.
30. Istovremeno, pravo na zatezne kamate na materijalnu štetu na ime tuđe njege i pomoći i materijalne troškove prijevoza dodijeljeno je počev od dana presuđenja jer je naknada po tim vidovima zatražene štete dosuđena prema cijeni sata tuđe njege i pomoći u vrijeme presuđenja i cijeni karte u vrijeme podnošenja tužbenog zahtjeva.
31. Tužitelj je podneskom od 30. prosinca 2024. preinačio tužbeni zahtjev, koju preinaku je sud dopustio, tako da je umjesto tužbom zatraženog iznosa štete od 943,00 eura postavio preinačeni zahtjev u ukupnoj visini od 5.902,00 eura.
32. Nadalje, navedeni iznos je podneskom od 2.listopada 2025. djelomično povukao na ukupni iznos od 2.800,00 eura.
33. Tuženik se protivio djelomičnom povlačenju tužbe zbog čega je odlučeno kao pod III. izreke presude i tužitelj odbijen sa dijelom prethodno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.150,00 eura neimovinske štete i 952,00 eura imovinske štete ili ukupno 3.102,00 eura.
34. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku.
34.1. Tužitelj je u cijelosti uspio s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom ali je nesporno da je tužbeni zahtjev djelomično povukao podneskom od 2. listopada 2025. Nakon preinake tužbenog zahtjeva od 30. prosinca 2024. njegov uspjeh u sporu je neznatno manji od uspjeha tuženika.
34.2. Slijedom navedenog, uvažavajući tužbom postavljenu vrijednost predmeta spora (11.500,00 kn / 1.526,31 eura), priznat mu je trošak zastupanja po punomoćniku prema priloženom troškovniku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: Tarifa) za učinjene radnje do 30. prosinca 2024. prema postavljenoj vrijednosti predmeta spora, i to na ime sastava odštetnog zahtjeva, sastava tužbe , sastava podneska od 3. listopada 2022. i pristupa ročištu 10. lipnja 2024., za svaku radnju u iznosu od 200,00 eura ili ukupno 800,00 eura, skupa s pridodanim PDV-om, ukupno troškovi zastupanja po punomoćniku u iznosu od 1.000,00 eura.
34.3. Dodjeljuje mu i pravo na trošak naknade medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 eura kao i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura i pristojbe na presudu u iznosu od 37,23 eura.
34.4. Ukupni priznati troškovi tužitelja iznose 1.363,77 eura.
35. Na priznati trošak tužitelju su priznate i kamate od dana donošenja presude u skladu sa zatraženim te primjenom čl. 151. st.3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022).
36. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod IV. izreke presude.
37. U preostalom dijelu zatraženog troška zahtjev tužitelja je odbijen kao neosnovan, za sve radnje učinjene nakon preinake od 30. prosinca 2024. jer je njegov uspjeh u sporu u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev (5.902,00 eura/ 2.800,00 eura) neznatno niži od uspjeha tuženika (48% / 52%) zbog čega je sud odlučio da će svaka strana snositi svoje troškove postupka primjenom članka 154. stavak 4. ZPP-a-
38. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod V. izreke presude.
Slavonski Brod, 27. svibnja 2026.
Sutkinja
Jadranka Babić-Milberg
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP-a). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. ZPP-a).
Dna:
1. Odvj. Anita Pezer, Slavonski Brod,
2. OD Grgić i partneri, Osijek.