Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-406/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Željke Skomeršić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog SG, zbog kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavak 1. u vezi članka 34. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika, podnesene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-441/2026 od 28. travnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba optuženog SG kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-441/2026 od 28. travnja 2026., na temelju članka 351. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24, 72/25 i 13/26 u daljnjem tekstu: ZKP), odbijen je prijedlog optuženog SG podnesen po braniteljici, odvjetnici Moniki Mihelić a izdvajanje nezakonitog dokaza i to DVD medij video snimke s mobilnog uređaja oštećenika (list 82 spisa), kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio optuženik po braniteljici Moniki Mihelić, odvjetnici iz Vrbovca, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona, s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da se iz spisa predmeta kao nezakonit dokaz izdvoji DVD medij video snimke, podredno pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

3. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

4. Žalba optuženika nije osnovana.

5. Prvenstveno treba naglasiti da optuženik u svojoj žalbi ukazuje na povredu zakona o kaznenom postupku, povredu kaznenog zakona i pogrešno utvrđeno činjenično stanje, iznoseći međutim samo argumente za posljednji žalbeni navod, smatrajući da nije ispunjen standard razmjernosti zbog čega je snimka čije se izdvajanje predlaže – nezakonit dokaz.

5.1. Međutim, suprotno tim žalbenim navodima, u pravu je prvostupanjski sud kada ističe da je snimka nastala mobitelom od strane oštećenika na javnom mjestu, neposredno nakon što je optuženik počinio radnju kaznenoga djela razbojništva u pokušaju prema tom istom oštećeniku. Dakle, u takvoj situaciji, kada sam optuženik na javnom mjestu pokuša izvršiti kazneno djelo razbojništva, nema mjesta njegovoj tvrdnji da je tom snimkom povrijeđeno njegovo pravo na privatnost jer isti nije izravno dao pristanak da bude sniman, niti u takvoj situaciji njegovo pravo na privatnost preteže nad probicima javnog progona.

5.2. Pri tome je, suprotno navodima optuženika, prvostupanjski sud proveo test razmjernosti sukladno odredbi članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP-a, i za navedeno dao jasne i koncizne razloge pod točkom 6.4. pisanog obrazloženja svog rješenja. Naime, prvostupanjski sud je ocjenjujući razmjernost između javnog probitka kaznenog progona i zaštite prava pojedinca, u konkretnom slučaju optuženika, razmatrao težinu kaznenog djela koje je stavljeno na teret optuženiku, odnosno činjenicu da se radi o kaznenom djelu za koje je zapriječena kazna zatvora u trajanju do deset godina, te utvrđenje da je snimka nastala na javnom mjestu. Dovodeći u svezu te dvije okolnosti ustvrdio je da probitak kaznenog progona preteže nad zaštitom prava na privatnost pojedinca – u konkretnom slučaju optuženika. Prihvaćajući navedenu ocjenu prvostupanjskog suda, prema mišljenju ovoga suda kao drugostupanjskog, nije relevantna okolnost na koju ukazuje sam optuženik da prilikom provedbe testa razmjernosti sud nije ustvrdio je li navedena snimka bila nužna, pa da zbog toga sam test razmjernosti nije proveden. Naime, nužnost same snimke ili činjenica da snimka nije bila nužna kako se to podredno imputira žalbenim navodom – kraj provedenog testa razmjernosti i utvrđenog činjeničnog stanja, nije od utjecaja na zakonitost same snimke. Sasvim je međutim druga okolnost koja se odnosi na sadržaj same snimke i u svezi sa navedenim njen objektivni prikaz činjenica koji se također žalbom osporava. Naime, ocjena vjerodostojnosti same snimke kao i relevantnost tog dokaza biti će razmatrana tek nakon što ista bude izvedena na raspravi ako optužnica bude potvrđena i rasprava provedena, a ta ocjena nije od utjecaja na zakonitost same snimke.

6. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti prijedlog optuženika kao neosnovan te odlučiti kao u izreci ovog rješenja i na temelju odredbe članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP -a odbiti žalbu kao neosnovanu.

U Zagrebu 27. svibnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac