Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26d

Poslovni broj: Gž-1389/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Tatjani Ledinšćak-Babić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mariu Maraviću, odvjetniku iz Ogulina, protiv protustranke ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu poslovni broj R1-39/2020-26 od 11. rujna 2023., dana 27. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protustranke te se ukida rješenje Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu poslovni broj R1-39/2020-26 od 11. rujna 2023. pod točkom I., II., III., IV. i V. izreke i u tom dijelu predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. Odbacuje se kao nedopuštena žalba protustanke u odnosu na točku VI. izreke istog rješenja.

III. O troškovima žalbe odlučit će se u novoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke osnovan je za korist povlasne nekretnine pod oznakom čkbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] nužni prolaz -služnost puta provozom i prolazom preko dijela poslužnih nekretnina pobliže navedenih u izreci u širini od 3 m i dužini od 50 m, sve kako je prikazao narančastom bojom u skici lica mjesta izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke Zdravka Pavelića od studenog 2018. za potrebe predmeta prvostupanjskog suda broj P- 198/2016., koja skica je sastavni dio navedenog rješenja. Ujedno je pod točkom II. izreke ovlašten predlagatelj da u zemljišnoj knjizi po pravomoćnosti navedenog rješenja zatraži upis osnovane služnosti nužnog prolaza-služnosti puta provozom i prolazom u odnosu na nekretnine navedene u točki I. izreke istog rješenja. Pod točkom III. izreke naznačeno je da protustranka kao vlasnik poslužnih nekretnina ima pravo na punu novčanu naknadu za sve što će trpjeti i biti oštećen, a koja naknada ne može biti manja od one na koju bi imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje, a koju naknadu mu je dužan isplatiti predlagatelj kao vlasnik nekretnine u čiju korist se osniva nužni prolaz, dok je pod točkom IV. izreke sud naveo da ukoliko se stranke glede naknade nisu drugačije sporazumjele, da će se osnutak nužnog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade. Sud je pod točkom V. izreke naložio protustranci da predlagatelju naknadi prouzročeni trošak u iznosu od 944,46 EUR - a/7.116,03 kn, a pod točkom VI. Izreke odbijen je predlagatelj s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška u iznosu od 235,08 EUR-a/1.771,21 kn.

2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom u cijelosti pobija protustranka, sadržajno ukazujući na sve zakonom dozvoljene žalbene razloge, pa predlaže da ovaj sud ukine pobijano rješenje uz naknadu troškova žalbe.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj navodi da je žalbu protustranke pisala supruga njegova sina koja radi kao odvjetnica u Zagrebu bez štambilja i da kao takva nema snagu javne isprave.

4. Žalba protustranke je djelomično osnovana, a djelomično nedopuštena.

5. Nije sporno da je u predmetu Općinskog suda u Gospiću pod brojem P -198/2016 donijeta 15. veljače 2019. presuda u pravnoj stvari tužitelja, ovdje predlagatelja, protiv tuženika, ovdje protustranke, radi utvrđenja prava služnosti staze, kolnika i progona stoke preko čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u širini od 3 m, a za korist čkbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], te da je tom postupku izrađena skica lica mjesta koja je korištena u ovom postupku, uz napomenu da je parnični sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja iz razloga jer nije utvrđeno da bi isti stvarnu služnost koju predlaže utvrditi stekao dosjelošću.

6. Pozivajući se na odredbu čl. 191. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 - dalje: ZV) sud navodi da je poklonio punu vjeru utvrđenjima s lica mjesta koja su predočena na navedenoj skici, a na kojoj je prema legendi narančastom bojom označen predloženi nužni prolaz, zaključujući pri tom da je isti ekonomičniji i svrsishodniji od prijedloga puta kojeg je predložila protustranka, slijedom čega je sud usvojio prijedlog predlagatelja u cijelosti. Taj zaključak objašnjava utvrđenjima da je navedeni put najkraći i najprikladniji, dok je pak s druge strane nužni prolaz kojeg predlaže protustranka višestruko duži i prelazi preko velikog broja nekretnina u vlasništvu trećih osoba, pa sud smatra da predlagatelj nema prikladnije putne veze do svoje nekretnine osim upravo navedenog pravca, koji je prema mišljenju suda najmanje opterećujući za vlasnika, odnosno vlasnike drugih nekretnina. Isto tako sud smatra da navedeni nužni prolaz neće biti toliko tegoban za protustranku u smislu ograničavanja njegovih vlasničkih, odnosno posjedničkih prava obzirom da je riječ o nužnom prolazu i provozu koji se ne izvršava svakodnevno, već u poljoprivredne svrhe, odnosno u određenim vremenskim intervalima, a smatra da nema zapreke za osnivanje nužnog prolaza koje su propisane u čl. 224. st. 2. ZV-a. Stoga je sud prihvaćanjem prijedloga utvrdio obvezu predlagatelja kao vlasnika nekretnine u čiju je korist osnovan nužni prolaz da protustranci kao vlasniku poslužnih nekretnina plati punu novčanu naknadu za sve što će trpjeti i biti oštećen, a koja naknade ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje.

7. U žalbi prustranka ističe da u postupku nisu sudjelovale stranke o čijim se stvarnim pravima odlučilo pobijanim rješenjem, pa da je neshvatljivo iz kojeg razloga sud nije pozvao vlasnike predmetnih nekretnina, već se priklanja proizvoljnoj ocjeni predlagatelja da je protustranka stvarni vlasnik i posjednik, dok se pobijanim rješenjem osniva nužni prolaz za čestice na štetu svih stvarnih vlasnika. Brani tezu da ne postoji svrsishodnost za osnivanje nužnog prolaza, te da ne postoje gospodarski razlozi za donošenje pobijanog rješenja jer predlagatelj i ostali suvlasnici povlasne nekretnine imaju nesmetan postojeći prolaz za pješake i livadu za provoz, pa smatra da će se osnivanjem nužnog prolaza na obradivim površinama i voćnjaku uništiti/ograničiti njihova upotreba, te upisom služnosti u zemljišne knjige u svakom smislu značajno umanjiti raspolaganje istima i njihova vrijednost, a sve da bi se udovoljilo zahtjevu predlagatelja koji je suvlasnik povlasne nekretnine u 3/98 dijela i koji provoz se događa jednom do dva puta godišnje za košnju. Navodi da služnost pu ta za čkbr. [katastarska čestica] postoji više od sto godina, da se svi suvlasnici koriste istim putem (što je utvrđeno u predmetu broj P-198/2016) tvrdeći da je osnivanje nužnog prolaza potpuno ekonomski neopravdano i štetno jer je postojeći prolaz funkcionalan i ne stvara nikakvu štetu a osnivanje novog prolaza po želji i na zahtjev samo jednog manjinskog suvlasnika dovodi do značajne nemjerljive štete za protustanku.

8. Prije svega valja istači, a obzirom da protustranka u žalbi navodi da pobija odluku prvostupanjskog suda u cijelosti, da ista nema pravni interes na pobijanje točke VI . izreke navedenog rješenja, jer je u odnosu na taj dio odluke protustranka uspjela u sporu, pa je u tom dijelu primjenom odredbe čl. 358. toč. 3 u svezi s čl. 367. i 381. ZPP-a žalbi protustranke valjalo odbaciti kao nedopuštenu.

9. Međutim, ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima i ovaj sud smatra da je u istoj počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju sadržajno ukazuje protustranka, koji svoju primjenu o ovoj pravnoj stvari nalazi u paragrafu 21. toč. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (primjenjuje se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941., Narodne novine 73/91), obzirom da je navedena odluka nejasna i u proturječju sa stanjem spisa, pa ovaj sud ne može ispitati pravilnost i zakonitost iste.

10. Naime, kako predlagatelj u ovom postupku traži osnivanje nužnog prolaza preko tuđih nekretnina, a iz stanja spisa proizlazi da se protustranka protivi navedenom prijedlogu, a sud je u pogledu pasivne legitimacije na strani protustranke samo na zapisniku od 24. lipnja 2021. konstatirao navod predlagatelja da je isti posjednik poslužnih nekretnina u odnosu na koje se predlaže osnivanje nužnog prolaza i da to proizlazi iz činjenica utvrđenih u predmetu istog suda broj P198/2016, potpuno je nejasno na koji način je sud utvrdio da je protustranka jedino pasivno legitimirana u ovom postupku, kad nije izvršila uvid u navedeni spis, a iz zk. izvadaka koji su priloženi uz prijedlog proizlazi da su osim protustranke suvlasnici poslužnih nekretnina i treće osobe koje nisu stranke ovog postupka, iako kad se traži osnivanje nužnog prolaza preko tuđih nekretnina, prijedlog mora biti usmjeren protiv svih suvlasnika poslužnih nekretnina jer su isti nužni suparničari, obzirom da osnivanje prava služnosti zadi re u njihovo vlasništvo i nužni prolaz predstavlja teret za poslužne nekretnine i utječe na pravo vlasništva svih njezinih suvlasnika, posebno jer je sud naložio upis nužnog prolaza u zemljišnim knjigama i u odnosu na suvlasnike koji uopće nisu bili stranke ovog postupka.

11. Stoga, kako je nužni prolaz institut stvarnog prava (stvarna služnost) kojim se trajno ili privremeno opterećuje nečije vlasništvo, a naznačena protustranka se protivi prijedlogu za osnivanje nužnog prolaza i ukazuje u žalbi na navedene okolnosti u pogledu pasivne legitimacije nužnih suparničara na strani protustranaka, predlagatelj mora na njihovoj strani naznačiti sve uknjižene suvlasnike nekretnina koje su navedene kao poslužne, pa je zbog navedenih propusta suda u pogledu pasivne legitimacije stranaka u ovom postupku, valjalo primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP- a u svezi s paragrafom 21. toč. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku prihvaćanjem žalbe protustranke, bez ocjene ostalih žalbenih navoda, ukinuti pobijano rješenje u odnosu na točke I. -IV. izreke, a posljedično i u odnosu na odluku o troškovima postupka pod točkom V. izreke i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak u kojem će prvo pozvati predlagatelja da sukladno odredbi čl. 109. ZPP-a ispravi prijedlog na način da naznači na strani protustranaka sve upisane suvlasnike iz zemljišnih knjiga, uz upozorenje o posljedicama nepostupanja, te nakon toga ponovno na osnovu provedenih dokaza odlučiti o osnovanosti zahtjeva uključujući i o troškovima postupka. Osim toga valja istači da ukoliko sud ocijeni prijedlog predlagatelja osnovanim da u svezi novčane naknade sud istu mora utvrditi i brojčano izraziti u izreci a ne samo istu odrediti na način da prepiše zakonsku odredbu.

U Varaždinu 27. svibnja 2026.

Sutkinja

Tatjana Ledinšćak Babić