Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: Gž Zk-35/2026-2
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sucu Larisi Gačanin, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja upisa Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Opatija, Maršala Tita 4, radi provedbe prijavnog lista, odlučujući o žalbi protustranaka IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oba zastupana po Odvjetničkom društvu Knežević & Partneri j.t.d. Rijeka, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj: Z-32734/2024 od 20. siječnja 2026., dana 27. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba protustranaka IŠ i ČŠ, kao neosnovana te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj: Z-32734/2024 od 20. siječnja 2026.
II. Nalaže se brisanje žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim je rješenjem odbijen prigovor protustranaka te su potvrđene toč. III. I IV. Izreke rješenja zemljišnoknjižnog referenta posl.br. Z-30409/2024 od 4. prosinca 2024., određuje se upis zabilježbe odbijenog prigovora i nalaže se provedba predmetnog rješenja u zemljišnoj knjizi.
2. Protustranke – IŠ i ČŠ, podnose žalbu protiv citiranog rješenja, pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14., 70/19., 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) i predlažu preinačiti pobijano rješenje odbijanjem prijedloga, odnosno podredno isto ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predlagatelj je podnio prijavni list za zemljišnu knjigu za provedbu promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja izvedenog stanja ceste na kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], uz očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti (Općina Matulji) i Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Matulji od 5. rujna 2024.
5. Postupajući po prijavnom listu prvostupanjski je sud dopustio upis svojim rješenjem poslovni broj Z-30409/2024-2 od 4. prosinca 2024.
6. Protiv tog rješenja protustranke su izjavile prigovor, u kojem navode identično kao u predmetnoj žalbi. Prigovor je odbijen pobijanim rješenjem, u bitnom uz obrazloženje da se radi o provedbi prijavnog lista sukladno čl. 131. Zakona o cestama (''Narodne novine?? Br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23, 133/23, dalje ZC) temeljem kojeg sud, po službenoj dužnosti, na temelju prijavnog lista dostavljenog od strane nadležnog Katastra, nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišnoj knjizi, upisuje u zemljišnu knjigu.
7. Neosnovano protustranke pobijaju predmetno rješenje, ukazujući na pogrešnu primjenu materijalnog prava.
8. Naime, prema čl. 124. st. 1. ZC-a javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, broj 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odluke iz čl. 7. st. 2. ZC-a, geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista, dok prema stavku 3. tog članka prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 1. toga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenoga geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste, snimljenog prema pravilima propisanim posebnim zakonom, a koji pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja pravna osoba koja upravlja javnim cestama.
9. Odredbom čl. 125. ZC-a propisano je da se na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige javnih cesta iz čl. 123. i 124. ZC-a ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, a kojima je propisana parcelacija građevinskog zemljišta i evidentiranje građevina u katastru, niti odredbe zakona kojim se uređuje katastar nekretnina te odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne čl. 123. do 130. ZC-a.
10. Citirane odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i odredbe tog Zakona ne propisuju da upisani vlasnik nekretnine kojom prolazi cesta treba sudjelovati u postupku utvrđivanja stvarnog stanja ceste, kao niti da su stvarnopravni ili obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste.
11. U konkretnom slučaju radi se o provedbi prijavnog lista na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste na koji se primjenjuju odredbe čl. 131. do 133. ZC-a, dok je potvrđeni geodetski elaborat dokaz da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je rađen i da se može upotrijebiti za potrebe katastra nekretnina. Kako se promjena broja katastarske čestice, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti zemljišta provodi u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta na temelju čl. 11. st. 4. ZZK-a, to se promjena oblika, površine, načina uporabe i izgrađenosti nekretnine koja je u konkretnom slučaju određena prijavnim listom provodi u zemljišnoj knjizi.
12. Žalbeni navodi o nezakonitosti isprava, o samovlasnom oduzimanju prava vlasništva, da obuhvaćen prijepor ne predstavlja nerazvrstanu cestu, čime se zapravo osporava pravilnost podataka sadržanih u prijavnom listu, predstavljaju činjenice koje u konkretnom slučaju nije ovlašten utvrđivati zemljišnoknjižni sud, nego su ih protustranke ovlaštene isticati i dokazivati u odgovarajućem postupku. Ovo iz razloga jer zemljišnoknjižni sud nije ovlašten ispitivati pravilnost podataka sadržanih u prijavnom listu koje mu je dostavljen na provedbu po službenoj dužnosti niti je ovlašten ispitivati pravilnost vođenja postupka pred upravnim tijelom.
13. Valja dodati da je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U- I/6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC-a izrazio pravno stajalište - da su ceste dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u vezi s čl. 52. Ustava, čl. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12.); da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije Republike Hrvatske, a od 2011. i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC-a i da primjena čl. 124., 131., 132. i 133. ZC-a same po sebi nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje", a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika nekretnina jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.
14. Slijedom svega navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP- a, u vezi sa čl. 99. stavka 2. ZZK-a i čl. 149. st. 3., odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Rijeci 27. svibnja 2026.
Sudac
Larisa Gačanin
