Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Poslovni broj: Pp-4787/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika RP, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. u svezi članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: ZZNO) temeljem optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, II. policijske postaje Rijeka klasa: 211-07/24-5/31590, urbroj: 511-09-24-24-1 od 17. studenog 2024. godine, nakon javne i glavne rasprave održane 27. svibnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, dana 27. svibnja 2026., javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I Okrivljenik RP, sin R, rođ. **.**.1966. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan, kazneno nekažnjavan, protiv kojeg su nisu tijeku drugi prekršajni i protiv kojeg je u tijeku kazneni postupak
na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ)
kriv je
što je
dana 16. studenog 2024. godine oko 13:30 sati pa sve do kasnih večernjih sati u obiteljskoj kući na adresi u [adresa] počinio psihičko nasilje u obitelji prema svojoj bivšoj supruzi NP rođenoj 1959. godine koja je osoba starije životne dobi, i to u nazočnosti mlaloljetnog djeteta RPČ (rođenog 2014. godine) na način da je okrivljeni u alkoholiziranom stanju (1,93 g/kg) verbalno vrijeđao oštećenu BP govoreći joj: „kurvetino, jebeš se za pare, nona ti je kurvetina, imaš ih njih 100, đubre si i govno“ kojom prilikom je BP rekla okrivljenom da prestane i da ode u svoju sobu spavati jer se unuk rasplakao na što se okrivljeni RP oglušio te nastavio vrijeđati. Također u jednom trenutku okrivljeni je sjeo na kauč pored svog mlt. unuka RPČ te se na istog počeo derati nakon čega se RPČ uplašio i otišao kod BP. Opisano ponašanje okrivljenog RP izazvalo je povredu dostojanstva i uznemirenost kod BP i mlt. unuka RPČ zbog čega je ista i zatražila intervenciju policijskih službenika.
dakle, u nazočnosti djeteta i osobe starije životne dobi počinio psihičko nasilje u obitelji
čime je počinio prekršaj iz članka 22. st. 3. u svezi članka 10. točke 3. ZZNO-a,
pa se okrivljeniku UP, na temelju članka 22. stavka 3. ZZNO-a,
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 2.539,82 eura (dvije tisuće petsto trideset i devet eura i osamdeset i dva centa).
Na temelju članka 40. PZ okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja od dana 17. studenog 2024. u 01:40 sati do dana 17. studenog 2024. u 10:45 sati, odnosno u trajanju od 1 (jednog) dana, dana što iznosi 39,82 eura (trideset i devet eura i osamdeset i dva centa) pa je okrivljenik dužan platiti novčanu kaznu u iznosu od 2.500,00 eura (dvije tisuće petsto eura i nula centi).
Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.
Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.
Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s članka 138. stavka 2. točke 2. i 3. PZ okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura i nula centa) u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.
Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.
Obrazloženje
1. Optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, Prve policijske postaje Rijeka, okrivljenika se tereti za prekršaj iz članka 22. stavka 6. u svezi članka 10. točke 3. ZZNO-a. Sud je međutim, s obzirom da je u međuvremenu za okrivljenika nastupila rehabilitacija te se u Prekršajnoj evidenciji ne vodi kao počinitelj nasilja u obitelji počinjenog u prisutnosti djeteta, okrivljenika osudio po članku 22. st. 3. ZZNO-a, tj. kao da je ovaj oblik nasilja u obitelji počinio prvi put.
2. Dana 27. svibnja 2026. godine održana je glavna rasprava, a na ročište u ovom postupku se nisu odazvali niti tužitelj niti okrivljenik, kojima su pozivi bili uredno dostavljeni, a svoj izostanak nisu opravdali. Također nije pristupila ni žrtva nasilja koja je također uredno primila poziv za ročište.
2.1. Okrivljenik je bio upozoren o svojim pravima u smislu članka 109.a stavka 1. točaka 2. do 8. Prekršajnog zakona, te je obavijest potpisao dana 17. studenog 2024. godine. Okrivljenik je u pozivu za ročište je, između ostalog, upozoren da će se, ukoliko se pozivu ne odazove, a njegova nazočnost i ispitivanje nisu potrebni i ne utječu na zakonito i pravilno donošenje presude, postupak provesti i donijeti presuda bez njegove nazočnosti, sve sukladno članku 128. stavku 2. točki 7. i članku 167. stavku 3. Prekršajnog zakona. Sud je utvrdio da okrivljenik izbjegava primitak poziva za ročište koje mu je slano na prijavljenu adresu prebivališta te je poziv istakao na e- oglasnoj ploči suda sukladno čl. 145. st. 5. PZ-a. Stoga je Sud, utvrdivši da su dokazi u spisu dostatni za donošenje pravilne i zakonite odluke o prekršaju i bez ispitivanja okrivljenika, ocijenio da su se stekli uvjeti za provođenje glavne rasprave bez nazočnosti uredno pozvanog okrivljenika.
2.2. Na ročištu dana 27. svibnja 2026, godine su u dokaznom postupku pročitani sljedeći dokazi: zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 7 spisa), izvješće o uhićenju (list 9-10 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje (list 12-13 spisa), izvješće o intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 22-24 spisa), izvješće Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb (list 28-32 spisa), dopis Hrvatskog zavoda za socijalni rad (list 36-37 spisa), te izvješće Centra za pružanje usluga u zajednici Ivana Brlić Mažuranić (list 38-40 spisa) te izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika od 27. svibnja 2026. (list 41-42 spisa).
2.3. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 7 spisa) proizlazi kako je okrivljenik imao 1,93 g/kg alkohola u organizmu.
2.4. Iz izvješća o uhićenju (list 9-10 spisa) proizlazi kako je okrivljeniku bila oduzeta sloboda uhićenjem od dana 17. studenog 2024. u 01:40 sati do dana 17. studenog 2024. u 10:45 sati, odnosno u trajanju od 1 (jednog) dana.
2.5. Iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje BP (list 12-13 spisa) proizlazi kako ju je navedenog dana okrivljenik, a koji je njezini bivši suprug, vrijeđao riječima "ti si kurvetina, nona ti je kurvetina, nona ima njih 100, jebeš se za pare, đubre si, govno" dok je njezin maloljetni unuk bio pored nje i počeo plakati. Zamolila ga je da prestane jer unuk plače i da ode u svoju sobu, ali on se na to oglušio i nastavio ju vrijeđati. Zatim je okrivljenik sjeo pored unuka na kauč i počeo se derati na njega, da bi unuk potom otišao do bake BP jer se prepao.
2.6. Iz izvješća o intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 22-24 spisa) proizlazi da je intervenciju zatražila GP jer ju maltretira alkoholiziran bivši suprug, da su okrivljenika zatekli u vidno alkoholiziranom stanju. Na mjestu događaja je zatečeno i maloljetno dijete, unuk okrivljenika i žrtve nasilja.
2.7. Iz izvješća Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb (list 28-32 spisa) proizlazi kako su roditelji maloljetnog unuka lišeni prava na roditeljsku skrb te dječak ima skrbnicu. Baka dječaka, ovdje žrtva nasilja u obitelji je pokrenula postupak kako bi ostvarivala osobne odnose sa dječakom, a koji zahtjev je bio usvojen. Dječak se međutim nakon vikenda kod bake vratio ljut, neprijateljski raspoložen te je prijetio fizičkom silom i uništavao stvari u sobi. Izjavio je kako je deda puno popio vrijeđao baku te da je došla policija, a zbog utjecaja na dijete, Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Rijeka je zatražio da se zabrane susreti bake i unuka kod nje doma već isključivo u Centru za pružanje usluga u zajednici Ivana Brlić Mažuranić u prisustvu stručnog djelatnika ustanove.
2.8. Iz podatak Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjela za prekršajnu evidenciju za okrivljenika od 27. svibnja 2026 (list 41-42 spisa) proizlazi kako okrivljenik nije prekršajno kažnjavan za prekršaje iz ZZNO-a već za remećenja javnog reda i mira.
3. Iz članka 10. točke 3. ZZNO-a slijedi kako je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
3.1. Iz članka 22. stavka 3. ZZNO slijedi da tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.
4. Na temelju ovako provedenog postupka, analizom provedenih dokaza, i to svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, a u čiju vjerodostojnost sud nije našao razloga posumnjati, sud nalazi utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva obilježja djela prekršaja pa je okrivljenika proglasio krivim za opisani prekršaj psihičkog nasilja u obitelji koje se odvilo pred djetetom te mu izrekao novčanu kaznu kao u izreci ove presude.
4.1. Naime, iskaz žrtve BP, sud ocjenjuje uvjerljivim. Žrtva je neposredno nakon samog događaja policijskim službenicima na zapisnik iskazivala okolnosno i detaljno opisala tijek događaja, bez proturječja ili pretjerivanja, te sa sadržajem izvješća o pruženoj intervenciji. S obzirom na navedeno, sudu nije bilo potrebno dovoditi u sumnju vjerodostojnost iskaza žrtve. Iz opažanja policijskih službenika također proizlazi kako je žrtva bila vidno uznemirena.
4.2. Također, iz dopisa i izvješća Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb proizlazi da je maloljetni dječak djelatnicima Centra za pružanje usluga u zajednici Ivana Brlić- Mažuranić opisao događaje koji upućuju na izloženost nasilju u obitelji. Sud je iskaze djeteta ocijenio vjerodostojnima, imajući u vidu njegovu dob, način na koji je opisivao događaje te činjenicu da su njegovi navodi bili spontani i u bitnome podudarni s ostalim provedenim dokazima.
4.3. S druge strane, okrivljenik je izbjegavao sudjelovati u postupku iako je uredno primio poziv za ročište. Okrivljenik je na taj način sam odlučio da neće sudjelovati u postupku i davati svoju obranu dok iz svih zakonitih dokaza koje sud ima u spisu, proizlazi da je počinio prekršaj psihičkog nasilja u obitelji u prisutnosti maloljetnog djeteta.
4.4. Okrivljenik je stoga kriv za prekršaj jer je kao i svaka prosječna osoba bila dužan i mogao biti svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno.
5. Odabirući vrstu sankcije sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.
5.1. Također je u smislu članka 11. stavka 2. ZZNO imao u vidu da je svrha prekršajnopravnih sankcija predviđenih tim zakonom zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.
5.2. Imajući u vidu navedeno i vrstu prekršaja za koji se okrivljenik tereti te način počinjenja, sud smatra da je okrivljeniku potrebno izreći novčanu kaznu u iznosu 2.539,82 eura (dvije tisuće petsto trideset i devet eura i osamdeset i dva centa). Pritom je sud imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline. Sud smatra da se izrečenom kaznom može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenika odvrati od daljnjeg činjena prekršaja, a posebno da se spriječi ponovno počinjenje nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja.
5.3. Sud je prilikom odmjeravanja sankcije kao osobito otegotnu okolnost cijenio visok stupanj alkoholiziranosti okrivljenika u vrijeme počinjenja djela, budući da takvo stanje ukazuje na pojačanu nekontrolu ponašanja i povećanu opasnost za članove obitelji. U konkretnom slučaju nasilje je počinjeno u nazočnosti obje kvalificirajuće okolnosti, i u prisutnosti maloljetnog djeteta i prema osobi starije životne dobi. Sud je također imao u vidu da je maloljetni dječak i prije predmetnog događaja odrastao u emocionalno i obiteljski izrazito opterećujućim okolnostima, zbog čega je bio posebno ranjiv. Izloženost nasilju u obitelji pred djetetom dodatno je produbila osjećaj nesigurnosti, straha i emocionalne ugroženosti kod dječaka te je ostavila štetne posljedice na njegov psihološki razvoj i osjećaj sigurnosti u obiteljskom okruženju. Upravo stoga sud navedene okolnosti ocjenjuje izrazito otegotnima.
5.4. Sukladno članka 40. PZ vrijeme provedeno u uhićenju, zadržavanju i svako oduzimanje slobode u vezi s prekršajem uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu maloljetničkog zatvora i novčanu kaznu. Prilikom uračunavanja izjednačuje se svaki započeti dan uhićenja, zadržavanja i svakog drugog oduzimanja slobode te započetih 39,82 eura novčane kazne s jednim danom zatvora
5.5. Iz podataka u spisu odnosno Izvješća o uhićenju slijedi da je okrivljeniku bila oduzeta sloboda uhićenjem od dana 17. studenog 2024. u 01:40 sati do dana 17. studenog 2024. u 10:45 sati, odnosno u trajanju od 1 (jednog) dana pa mu se u izrečenu novčanu kaznu uračunalo to vrijeme.
5.6. Okrivljenik jer stoga dužan platiti 2.500,00 eura (dvije tisuće petsto eura i nula centi) izrečene novčane kazne, odnosno ako u roku koji je određen za plaćanje uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
6. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka.
7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Rijeci 27. svibnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Ivana Džafić
Lejla Rašidkadić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.
DNA:
1. ovlašteni tužitelj
2. okrivljenik RP,
3. svjedoku-žrtvi NP, po pravomoćnosti
4. Hrvatski zavod za socijalni rad – po pravomoćnosti
