Poslovni broj P Ob-1110/2025-31

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Mariu Samardžiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Vladimiri Hebrang, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ani Hrabar, odvjetnici u OD Hrabar i partneri u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. DĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici CĐ iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu te sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Dubrava (dalje: HZSR), OIB:52966791065, radi razvoda braka, roditeljske skrbi i uzdržavanju, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 17. travnja 2026. u prisutnosti tužiteljice osobno i njezine punomoćnice, tuženika osobno i njegovog zamjenika punomoćnice VĐ te djelatnica HZSR-a AĐD i HĐ te posebne skrbnice, dana 27. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Mlt. dijete DĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će sa majkom AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na njezinoj adresi.

II. Osobni odnosi mlt. DĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] s ocem GĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će se na slijedeći način:

-ponedjeljkom i srijedom nakon vrtića do 19,00h, na način da otac preuzme mlt. dijete u vrtiću i vrati ga po okončanju susreta na adresu majke;

-svaki drugi petak poslije vrtića do nedjelje u 18,00h, na način da otac preuzme dijete u vrtiću i vrati ga po okončanju susreta na adresu majke;

-svaki drugi državni i vjerski blagdan koji je zakonom utvrđen kao neradni dan u RH, na način da otac preuzme dijete u 10,00h na adresi majke te ga vrati majci u 19,00h;

-polovicu svih zimskih i ljetnih praznika u vrtiću, a kasnije i školskih.

-roditelj kod kojeg mlt. dijete ne boravi i mlt. dijete svaki će dan ostvarivati neizravne osobne odnose na način da roditelj kod kojeg dijete ne boravi u 18,00h nazove dijete na mobitel drugog roditelja kod kojeg dijete boravi te s mlt. djetetom obavi razgovor u trajanju do 20 minuta, a uvažavajući potrebe i aktivnosti mlt. djeteta.

III. Nalaže se tuženiku GĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] za uzdržavanje maloljetnog djeteta DĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti iznos od 372,00 eura u roku od 15 dana te se nalaže tuženiku GĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta DĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečni iznos od 224,00 eura počevši od 27. svibnja 2026. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, najkasnije do 15.– tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zatezne kamate koje se obračunavaju na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve na tekući račun majke AĐ OIB: [osobni identifikacijski broj].

IV. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Majka ŠĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] će samostalno i potpuno ostvarivati pravo na roditeljsku skrb nad mldb. DĐ OIB [osobni identifikacijski broj]. Za zastupanje mldb. DĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] u vezi promjene prebivališta mldb. DĐ."

kao neosnovan.

V. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"Mlt. DĐ, rođena **.**.2021. OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeti će s ocem GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na očevoj adresi.

Osobni odnosi mlt. DĐ, rođene **.**.2021. OIB: [osobni identifikacijski broj], s majkom AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odvijati će se dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom, na način da majka preuzme dijete u vrtiću te da ga u 20,00 sati vrati na adresu oca, svaki drugi vikend od subote u 10,00 sati na način da majka preuzme dijete na adresi oca te ga u 18,00 sati vrati na adresu oca, polovicu svih praznika, te svaki drugi državni i vjerski blagdan koji su neradni dani u Republici Hrvatskoj.

Nalaže se majci AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da na ime uzdržavanja mlt. DĐ, plaća mjesečno iznos od 264,00 EUR-a, počevši od dana donošenja presude, do svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec, pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena."

kao neosnovan.

VI. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužiteljica je 11. rujna 2025. podnijela tužbu u kojoj navodi da je s tuženikom sklopila brak dana 27. svibnja 2022. U braku je rođeno jedno dijete, mldb. DĐ, rođena **.**.2021. Parnične strane su živjele zajedno sve do 14. travnja 2025. kada je tužiteljica s kćeri napustila zajednički dom na adresi [adresa]. Naime, odnosi stranaka su već bili znatno poremećeni radi zlostavljanja tuženika i to kako verbalnog tako i fizičkog, a posebice kada je bio pod utjecajem alkohola. Tako je i dana 14. travnja 2025. ponovno i verbalno i fizički nasrnuo na tužiteljicu pri čemu je ona pobjegla s mldb. DĐ kod susjede te je pozvala policiju. Radi obiteljskog nasilja tuženik je prekršajno kažnjen s novčanom kaznom te zabranom približavanja i uznemiravanja tužiteljice. Osim ovoga protiv tuženika u tijeku je još jedan prekršajni postupak radi obiteljskog nasilja koji nije pravomoćno okončan. S obzirom na prestanak bračne zajednice pred naslovljenim Sudom tuženik je pokrenuo postupak radi privremene mjere te je ista donesena u postupku pod poslovnim brojem R1 Ob-1006/2025. Stranke su se pridržavale održavanja osobnih odnosa kako je to uređeno, međutim dana 2. rujna 2025. ponovno je izbio incident jer je tuženik prvotno došao na radno mjesto tužiteljice i vrijeđao je (dana 28.8.2025.) pa je 2. rujna 2025. u pijanom stanju došao ispred stana tužene u kojem živi s mldb. Aurorom te udario drugo vozilo i vikao radi čega su susjedi zvali policiju. Tužiteljica je o svemu obavijestila Zavod. Nakon opisanih događaja, mldb. DĐ pokazuje otpor odlaska kod tate pa je teško postupati po privremenoj mjeri jer se dijete izlaže stresu. Unatoč ovome, tužiteljica potiče mldb. DĐ tako da odlazi kod tuženika i provodi vrijeme s bakom i s njime. Postupak obveznog savjetovanja je proveden još u svibnju. Imajući u vidu činjenica kako tuženik je opterećen s odnosom s tužiteljicom i time ima li ili nema dečka i s kime provodi vrijeme, a manje usmjeren na odnos s mldb. DĐ koja uglavnom vrijeme provodi s bakom (majkom tuženika) potrebno je smanjiti opseg osobnih odnosa te uputiti tuženika na tretman radi poboljšanja roditeljskih kompetencija. Koliko je poznato, određena je mjera nadzora koja počinje ovih dana. Emocionalni razvoj jedan je od najvažnijih procesa u razvoju osobnosti djeteta, posebice u mladoj životnoj dobi, određen kako biološkim dispozicijama (naslijeđenim mehanizmima reagiranja) na koje se ne može utjecati, ali i socijalnim okruženjem u kojem protivnik osiguranja može pridonijeti, u konkretnom slučaju negativno, kao uzor (model) za imitaciju načina izražavanja emocija. Zbog navedenog, razvidno je da je radi dobrobiti mldb. DĐ u njezinom najboljem interesu živi s majkom, a da s tuženikom ostvaruje jednom tjednom kontakte pod nadzorom. Pritom, naglašava se da nije u interesu isključiti oca iz života mldb. DĐ već osigurati dinamiku susreta i druženja kada se za to ispune uvjeti od strane tuženika koji pridonose adekvatnom emocionalnom razvoju djeteta. Osim navedenoga, tužiteljica smatra nužnim promijeniti prebivalište mldb. DĐ što ne može bez suglasnosti tuženika. U ostvarivanja prava majke u ovom konkretnom predmetu mjerodavni su i članci 3. i 27. Konvencije o pravima djeteta te je u više svojih odluka (primjerice broj:

U-III-2182/2014 od 17. lipnja 2014., "Narodne novine" broj 108/14.; broj: U-III- 4784/2013 od 6. ožujka 2014., "Narodne novine" broj 34/14. i dr.), Ustavni sud Republike Hrvatske zauzeo stajalište: "... da u svim postupcima koji se odnose na skrb o djeci središnje mjesto moraju imati najbolji interesi djeteta". U tim odlukama naglašeno je da se u razrješenju obiteljskih odnosa, koji svakako uključuju i donošenje odluke o dinamici susreta i druženja roditelja s djetetom, mora polaziti od uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji te zaštite dobrobiti i prava djece, kao i od odgovornosti oba roditelja za podizanje i odgoj djece, a ispunjavanje tih okolnosti ocjenjuje se ovisno o specifičnim okolnostima pojedinog slučaja. Također, Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-III-2490/2018 od 14. studenoga 2019.2 navodi: „Kada odlučuju o dodjeli djece na skrb jednom od roditelja (nakon prestanka bračne zajednice) i kada odlučuju o određivanju načina i vremena održavanja susreta i druženja roditelja i njihove djece, nadležni sudovi moraju voditi računa o postizanju ravnoteže između zahtjeva za osiguravanjem prava djece na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti i obveze roditelja da im to pravo osiguraju, s jedne strane, te prava (ali i dužnosti) oba roditelja na odgoj djece, s druge strane.“ Slijedom navedenog, tužiteljica od suda traži da zaštiti prvenstveno mldb. DĐ, njezinu dobrobit i najbolji interes.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu podnosi i protutužbu. Tuženik čini nespornim da su stranke sklopile brak 27. svibnja 2022., da je u tom braku rođeno jedno zajedničko dijete, mlt. DĐ, rođena **.**.2021. kao i da je bračna zajednica među strankama prestala dana 14. travnja 2025. Također, tuženik ističe da se ne protivi točki 1. tužbenog zahtjeva te predlaže da sud donese djelomičnu presudu kojom se razvodi brak između tužiteljice i njega, sklopljen 27. svibnja 2022., upisan u matičnom uredu Dubrava pod rednim brojem 00157. Tuženik se u cijelosti protivi preostalom dijelu tužbenog zahtjeva. Naime, tužiteljica u tužbi neistinito navodi da bi mlt. DĐ pokazivala otpor prema odlasku k tuženiku. Štoviše, tužiteljica kao razlog navodnom djetetovu otporu navodi navodni incident od 2. rujna 2025. godine u kojemu je tuženik navodno u pijanom stanju vrijeđao tužiteljicu. Radi se o u cijelosti neosnovanim i proizvoljnim tvrdnjama tužiteljice. Tuženik ima razvijen i prisan odnos s mlt. DĐ. U slučaju da se kod djeteta zaista pojavio otpor prema tuženiku, takvo što može biti posljedica, jedino i isključivo tužiteljičina utjecaja, odnosno njene namjere da tuženika u cijelosti isključi iz života mlt. DĐ. Da je tomu tako razvidno je iz samog sadržaja tužbe u kojoj tužiteljica navodi kako „Imajući u vidu činjenicu kako je tuženik opterećen s odnosom s tužiteljicom i time ima li ista dečka i s kime provodi vrijeme, a manje usmjeren na odnos s mldb. DĐ koja uglavnom provodi vrijeme s bakom (majkom tuženika) potrebno je smanjiti opseg osobnih odnosa te uputiti tuženika na tretman radi poboljšanja roditeljskih kompetencija.“ Naime, tužiteljica tuženikovu zabrinutost za to s kime mlt. DĐ provodi vrijeme pokušava prikazati kao svojevrsnu partnersku fiksaciju i ljubomoru, a što nije istina. Naravno da tuženika zanima s kime to zajedničko mlt. dijete provodi vrijeme i tko je osobakoju mu mlt. dijete često spominje, a o kojoj tuženik ne zna apsolutno ništa. Iako je ne samo pravo nego i dužnost roditelja da zna s kime mu dijete boravi, tužiteljica je ta koja tuženiku uskraćuje tu informacije kao i većinu informacija bitnih za dijete. Međutim, čak i kada bi se neosnovano zauzelo gledište da je tuženik opterećen odnosom s tužiteljicom, nejasno je na koji način bi takvo što bilo opravdanje za smanjenjem opsega osobnih odnosa između oca i djeteta. Radi se o apsurdnom i nelogičnom zaključku tužiteljice. Tužiteljica de facto priznaje kako joj je namjera smanjiti osobne odnose između djeteta i oca zbog vlastitih nerazriješenih odnosa s tuženikom. Iz sadržaja tužbe je krajnje nejasno koji su to opravdani razlozi uslijed kojih bi bilo potrebno smanjiti opseg osobnih odnosa između tuženika i djeteta. Nejasno je na koji način bi bila ugrožena dobrobit i interesi mlt. djeteta ako bi tuženik osobne odnose nastavio ostvarivati dva puta tjedno kao što je to sada slučaj. Navedeno je posebno potrebno cijeniti kada se u obzir uzme da sama tužiteljica predlaže da tuženik ostvaruje osobne odnose s djetetom svaki drugi vikend od subote u 9 sati do nedjelje u 19 sati te polovicu svih praznika i blagdana. Drugim riječima, neživotno je nelogično da tužiteljica s jedne strane nema problema da dijete s ocem provede cijeli vikend i polovicu svih praznika, a s druge strane smatra primjerenim i u interesu mlt. djeteta da tijekom tjedna oca vidi samo jednom. Ovakav prijedlog tužiteljice, osim što je kontradiktoran, nelogičan i neživotan, po mišljenju tuženika jasno pokazuje da za cilj ima neosnovano smanjiti učestalost osobnih odnosa između tuženik i djeteta te na taj način postepeno udaljiti mlt. DĐ. Opisanim modalitetom i načinom ostvarivanja osobnih odnosa, dijete bi tuženika tako rijetko viđalo da bi se time anulirali svi, do sada postignuti pozitivni rezultati na razvoju odnosa tuženika i DĐ, a dugoročno bi se postiglo to da bi dijete, kako bude starije, bilo sve udaljenije od oca. Tuženik ističe bojazan da je upravo to i cilj tužiteljice te se u cijelosti protivi bilo kakvom smanjenju osobnih odnosa njega i djeteta. Štoviše, tuženik ističe bojazan da tužiteljica već sada provodi negativno atribuiranje njega kao oca pred djetetom te u vezi s time, već sada pokušava prikazati da dijete navodno pokazuje otpor prema odlasku k tuženiku. S obzirom na navedeno, tuženik smatra kako je jedini način da se otkloni takav utjecaj i pritisak majke, da dijete stanuje s njim, a s tuženom provodi osobne odnose. Tuženik napominje da mu je nakon prestanka bračne zajednice, uslijed ponašanje tužiteljice, bilo u potpunosti onemogućeno viđanje djeteta i to kroz razdoblje od nekoliko mjeseci. U postupku kojega je zbog toga pokrenuo pred naslovnim sudom i u kojemu je donesena privremena mjera, tužiteljica je prvotno isticala kako je protiv bilo kakvih kontakta između tuženika i mlt. DĐ da bi potom ublažila svoj stav te predlagala odvijanje osobnih odnosa pod nadzorom, a sada nakon što se privremena mjera primjenjuje gotovo 4 mjeseca, tužiteljica očigledno nema problema da dijete vikende kao i polovicu praznika i svih blagdana provodi s tuženikom. Međutim, usprkos navedenom, tužiteljica ponovno pokušava smanjiti učestalost kontakata između oca i djeteta čime potvrđuje da ista samo na deklaratornoj razini pokazuje razumijevanje za ulogu i prisustvo oca u Aurorinu životu. Tuženik ukazuje da je, tužitelji već ranije dano do znanja, konkretno u mišljenju psihologa od, kako narušen partnerski odnos ne može biti razlog obustavljanja viđanja oca s mlt. DĐ, te da otac nema motivaciju niti namjeru nauditi djetetu. Također, psiholog je istaknuo da je je ocu potrebno dati priliku za razvoj kvalitetnijeg odnosa s mlt. DĐ te priliku pokazati svoju skrb u kontekstu redovitog viđanja djeteta i organizacije života i drugih aktivnosti. Drugim riječima, jasno je utvrđeno da na strani oca, ovdje tuženika, ne postoji nijedan razlog uslijed koja bi mu se imalo uskratiti ili smanjiti odnose s kćeri, a što je trenutno ponovno posrijedi. Stručni tim je u svom prijedlogu i mišljenju od 9. lipnja 2025. jednako tako utvrdio da je uzimajući u obzir sve okolnosti, mlt. DĐ potrebno osigurati zadovoljavanje temeljnih razvojnih potreba za sigurnošću i stabilnošću uz redoviti kontakt s oba roditelja, a što tužiteljica ponovno namjerava onemogućava ocu iz čega je jasno vidljivo da ista i dalje nije u stanju prepoznati važnost uloge oca u djetetovu životu. Tuženik se u cijelosti protivi i zahtjevu tužiteljice kojim se traži samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi u vezi promjene prebivališta mlt. djeteta. Naime, tuženik ponavlja da mu tužiteljica opetovano uskraćuje informacije o tome na kojoj adresi i s kime stanuje te tuženik do danas nije upoznat s kime mu mlt. kćer boravi i provodi vrijeme dok je kod tužiteljice. Također, tuženik ističe kako on nema ni pouzdana saznanja o adresi na kojoj tužiteljica boravi zajedno s mlt. djetetom. Da je tomu tako uostalom pokazuje i to da tužiteljica u uvodu kao i petitu tužbe izostavlja svoju adresu prebivališta/boravišta. S obzirom na sve navedeno, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice te podnosi protutužbu.

3. Rješenjem ovog suda od 12. rujna 2025. mlt. djetetu DĐ je imenovana posebna skrbnica JĐ, dipl. pravnica u Centru za posebno skrbništvo.

4. Rješenjem ovog suda od 05. ožujka 2026. razriješena je posebna skrbnica JĐ te je mlt. djetetu DĐ imenovana posebna skrbnica CĐ, dipl. pravnica u Centru za posebno skrbništvo.

5. Tijekom postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu, izveo je dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika, djetetu nije omogućeno izražavanje mišljenja zbog niske kronološke dobi (četiri godine), ali je dijete provelo razgovor sa psihologom HZSR-a te je izvršen uvid u mišljenje i prijedlog HZSR-a.

6. Cijeneći rezultate provedenog postupka, kako cjelokupnog tako i svakog pojedinačno, a na osnovi odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), a u svezi s čl. 346. Obiteljskog zakona Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: ObZ) tužbeni zahtjev je ocjenjen djelomično osnovanim kako je to odlučeno u izreci presude, dok je protutužba o uređenju roditeljske skrbi, osobnim odnosima djeteta s roditeljem i uzdržavanju mlt. djeteta neosnovana, pri čemu sud nije vezan zahtjevima stranaka u uređenju roditeljske skrbi , osobnim odnosima djeteta s roditeljem i uzdržavanju mlt. djeteta.

7. Uvidom u izvadak iz matice vjenčanih i rođenih utvrđeno je da su stranke zaključile brak 27. svibnja 2022. te da su stranke roditelji mlt. djeteta DĐ rođene **.**.2021.

8. U odnosu na zahtjev za razvod braka tužiteljica i tuženik su se suglasili sa razvodom braka te je sud primjenom čl. 369. st. 3. ObZ-a smatrao tužbu sporazumnim zahtjevom za razvod braka, slijedom čega je djelomičnom presudom od 05. ožujka 2026. brak razveden.

9. Rješenjem ovog suda posl. br. R1 Ob-1006/2025-19 od 14. srpnja 2025. određena je privremena mjera prema kojoj će zajedničko dijete stranaka mlt. DĐ stanovati s majkom AĐ. Određeno je da se osobni odnosi oca GĐ sa mlt. DĐ održavaju sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane: svaki utorak i četvrtak na način da otac preuzme dijete u vrtiću do 20,00 sati na način da otac vrati dijete na adresu majke; svaki drugi vikend od subote od 10,00 sati na način da otac preuzme dijete na adresi majke do nedjelje u 18,00 sati na način da otac vrati dijete na adresu majke; ljetne praznike u parnim godinama prva dva tjedna u srpnju i prva dva tjedna u kolovozu, a neparne godine obrnuto i tako naizmjenice; polovicu svih školskih praznika (jesenski, zimski i proljetni); svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji su neradni u Republici Hrvatskoj. Određeno je uzdržavanje u iznosu od 224,00 eura mjesečno.

10. Uvidom u presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. Pp - 5743/2025 od 15. travnja 2025. utvrđeno je da su GĐ i njegova majka ZĐ krivi što su počinili nasilje na štetu AĐ u prisutnosti mlt. DĐ dana 14. travnja 2025.

11. Iz mišljenja i prijedloga HZSR-a od 10. veljače 2026. proizlazi da je sastavljeno temeljem razgovora s roditeljima, razgovora s mlt. djetetom, obavljenih terenskih izvida, temeljem uvida u dokumentaciju i redovnog rada s obitelji. Utvrđeno je roditelji GĐ i AĐ iskazuju emocionalnu povezanost s mlt. DĐ, pri čemu majka preuzima primarnu skrb i dosljedno osigurava djetetu strukturu i rutinu, dok otac pokazuje toplinu, želju za bliskošću i aktivnijim sudjelovanjem u svakodnevnom životu djeteta. Kroz rad s obitelji utvrđeno je da su odnosi između roditelja konfliktni te opterećeni nerazriješenim partnerskim odnosima što se reflektira na emocionalno funkcioniranje mlt. djeteta. Kod oba roditelja nužno je raditi na smanjenju međusobnih konflikata, poticanju pozitivne slike kod drugog roditelja djeteta, kao i na uspostavu dosljednosti, strukture predvidljivosti u roditeljskom ponašanju, uz primarni fokus na dobrobit djeteta. Kod majke AĐ potrebno je dodatno raditi na poticanju i omogućavanju redovitog održavanja osobnih odnosa mlt. djeteta s ocem, uz uvažavanje djetetova prava na odnos s oba roditelja, kao i na jačanju djetetove emocionalne otpornosti radi lakše prilagodbe aktualnim obiteljskim okolnostima. Unatoč postojanju emocionalne povezanosti, kod oca se uočava usmjerenost na nerazriješeni partnerski odnos i na ponašanje majke, uz otežano preusmjeravanje fokusa na roditeljsku suradnju i djetetove razvojne potrebe. Uvažavajući cjelokupne obiteljske okolnosti, Stručni tim je mišljenja kako je u najboljem interesu mlt. djeteta da i nadalje stanuje s majkom na njezinoj adresi stanovanja, a da s ocem ostvaruje osobne odnose po dogovoru roditelja. Ukoliko dogovor izostane, Stručni tim predlaže da mlt. dijete s ocem ostvaruje osobne odnose: ponedjeljkom i srijedom nakon vrtića do 19,00h, na način da otac preuzme mlt. dijete u vrtiću i vrati ga po okončanju susreta na adresu majke; svaki drugi petak poslije vrtića do nedjelje u 18,00h, na način da otac preuzme dijete u vrtiću i vrati ga po okončanju susreta na adresu majke; svaki drugi državni i vjerski blagdan koji je zakonom utvrđen kao neradni dan u RH, na način da otac preuzme dijete u 10,00h na adresi majke te ga vrati majci u 19,00h; polovicu svih zimskih i ljetnih praznika u vrtiću, a kasnije i školskih. Predlažu da roditelj kod kojeg mlt. dijete ne boravi i mlt. dijete svaki dan ostvaruju neizravne osobne odnose na način da roditelj kod kojeg dijete ne boravi u 18,00h nazove dijete na mobitel drugog roditelja kod kojeg dijete boravi te s mlt. djetetom obavi razgovor u trajanju do 20 minuta, a uvažavajući potrebe i aktivnosti mlt. djeteta. Roditelje potiču na suradnju, pravovremenu razmjenu informacija i izbjegavanje međusobnih konflikata, a u interesu mlt. djeteta.

12. Iz izvješća voditeljice mjere stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi proizlazi da je zbog narušenog međusobnog odnosa roditelja, u planu daljnje praćenje obiteljske dinamike i usmjeravanja zbog zaštite mlt. djeteta od verbalnih i fizičkih sukoba roditelja, emocionalno opterećujućeg sadržaja, uspostavi minimalne i pravovremene suradnje među roditeljima, primjene primjerene komunikacije s mlt. djetetom te primjerene komunikacije o drugom roditelju pred mlt. djetetom. Nastavak praćenja apstinencije roditelja od alkohola i poticanje oca na nastavak građenja odnosa sa kćeri te usmjeravanje oboje roditelja na jasno i dosljedno postavljanje granica u odgoju.

13. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je njoj najvažniji interes djeteta. Dijete ima puno zdravstvenih problema od SĐ, Candide, bronhitisa AD te iz tog razloga smatra da dijete treba samo jednu noć prespavljivati kod oca. Ne osporava da se dijete treba viđati i družiti s ocem, ali se malo viđa jer joj dijete zna reći da je bilo sa bakom, a ne sa ocem. Tuženik neredovito vraća dijete te kasni u dolascima i odlascima, a nju je prijavio jer je jedan dan kasnila 1 minutu, naime došla je minutu poslije 18 sati. Što se tiče prijedloga da se osobni odnosi s ocem odvijaju četvrtkom, a ne srijedom, smatra da je djetetu prenaporno jer se u nedjelju navečer vraća kod nje, a u ponedjeljak ujutro idu u vrtić, a poslije vrtića ide kod oca, a utorkom i četvrtkom dijete ide na ritmiku te bi ju otac u četvrtak pokupio u 17 sati, te bi mogao održavati susrete do 19 sati. Kad je kod oca, dijete je reklo da spava sa bakom u dnevnom boravku, radi se o stanu od 60 m2, a svaki drugi vikend u stanu ih je 6-tero, dolazi njezina teta s djecom i nećaci. Otac je dolazio u alkoholiziranom stanju, to je bilo 2. rujna 2025. kada je dovezao dijete u alkoholiziranom stanju u kombiju te ga je prijavila radi toga, a dijete se uplašilo i rekla joj je da kod tate više ne ide. Dijete joj govori da želi ići kod tate, ali ona želi spavati u svojoj sobi, ali to se kod nje mijenja jer ima svoje faze pa nekad kaže da želi kod mame, pa kod tate. Bilo je situacija da otac nekad u terminu nije mogao preuzeti dijete, gdje ga je zvala socijalna radnica da dođe pokupiti dijete. Dijete govori da više vremena provodi s bakom nego s ocem, jer otac nije prisutan, ili je u garaži ili gore na katu nešto piše. Dijete se žali da ju ne želi voditi na kat gore u kuću. Otac plaća alimentaciju 224,00 EUR. Mjesečne potrebe djeteta su oko 50,00- 60,00 EUR da li za odjeću ili obuću po potrebi s obzirom na njene zdravstvene probleme, u ljekarni je potrošila 110,00 EUR, najam stana plaća 420,00 EUR, režije su sada zimi iznosile oko 130,00-150,00 EUR, vrtić plaća 20,00 EUR, ritmiku 40,00 EUR, po rođendanu oko 30,00-40,00 EUR s time da su u 11.- tom mjesecu imali tri rođendana. Na hranu troše oko 300,00 EUR mjesečno, za nju i za dijete, dijete jede sve. Tek od 1. siječnja 2026. počela se primjenjivati privremena mjera, nova godina, nova pravila i bilo joj je dosta da ima kontrolu nad njenim životom, jer joj je dolazio pred zgradu nekontrolirano. Dijete je bilo kod oca u 10. -11.- tom mjesecu te ju je on zvao da dijete plače i da ne želi biti kod njega i da želi doma, a rekla mu je neka ne forsira jer je dijete u obradi kod stručnog tima, a n jihova komunikacija kada se naruši više nema dogovora, oni su se međusobno dogovarali i nikada nije dobro završilo. U ponedjeljak je stavila dijete u njegov auto gdje joj je dijete reklo da ne želi kod tate, a stavila ju je u sjedalicu i nakon toga je otišla kod tate. Tuženik nije došao po dijete prema dogovorenom terminu u periodu od 01. rujna pa do Božića. Svoje dijete ne ispituje o vremenu provedenom kod oca, dijete samo govori kada želi i što želi, a njen otac ne sluša dijete, ona mi kaže da mu ona priča, a on ju ne sluša. Otac bi doprinosio zdravstvenim problemima djeteta, ako joj smanji količinu stresa, nije joj normalno da ju pokupi u 21:30 sati na staru godinu i doveze na Novu godinu u 1:40 sati noći. Ne zna kakav odnos dijete ima s ocem.

14. Iz iskaza tuženika proizlazi da je DĐ spavala kod njega od sredine 8-.og mjeseca do kraja mjeseca što su ljetni praznici po privremenoj mjeri, ima jako dobar odnos s djetetom i ne zna zašto je trebala prilagodba djeteta na oca jer su svi živjeli u zajedničkom kućanstvu. Da bi od 1. rujna pa do Nove godine se njemu dijete uskraćivalo, nije se provodila mjera, njemu su oduzeta prava kao ocu, a tek od 1.1. je socijalna radnica odlučila da će se provoditi mjera i da će dijete prespavljivati kod oca i nema nikakvih problema s tim. Kada DĐ bude kod njega vikendom dođe mu sestra sa nećacima jer DĐ je jako društvena i voli se igrati s njima, ali nije istina da oni spavaju kod njega. Što se tiče spavanja sa bakom to je bila njezina želja koju je poštivao i to je bilo par puta na početku, a sada on spava s DĐ u dnevnom boravku i uspavljuje ju. Nije istina da ne želi DĐ voditi u njenu sobu, jer ona nekada želi, a nekada ne i tako mu kaže ponekad da odu gore. Što se tiče dolaska po DĐ po privremenoj mjeri ju mora vratiti do 20 sati, a uvijek je vratio prije oko 18-19 sati jer mu je AĐ govorila da je dijete umorno i da se mora odmoriti. Što se tiče navoda tužiteljice da je kasnila jednu minutu kada je doveo dijete, to nije točno jer je kasnila 20-25 minuta, nazvao ju je i rekla mu je da je u kafiću na Ravnicama te je došla vidno pod utjecajem alkohola, zadihana jer je vjerojatno trčala, a bio je led, te ga izvrijeđala što je prijavio policiji i socijalnoj radnici. Odgovoran je otac koji želi više vremena provoditi s djetetom i smatra da mu je ta sloboda oduzeta, također smatra da oba roditelja trebaju imati iste mogućnosti i ista prava. Njegovi prihodi su oko 960,00-990,00 EUR, živi u kućanstvu u kojem plaća režije oko 350,00 -400,00 EUR u što su uključene i police osiguranja, mjesečno troši oko 300,00 -350,00 na hranu za njega i majku, plaća alimentaciju u iznosu koji je sud odredio. U vlasništvu ima osobni automobil koji mu je isto trošak plus održavanje kućanstva. Od 22. listopada do danas je i dalje na bolovanju gdje su mu primanja smanjena na 650,00-680,00 EUR bez obzira na to uredno plaća alimentaciju od 224,00 EUR., a prije nego je donesena mjera plaćao im je oko 100,00 eura svaki mjesec. Nema kredita, kuća u kojoj živi je u vlasništvu njegove majke. Mikro poduzetnik je i bavi se adaptacijama unutarnjih prostora. Porezna olakšica za dijete je na njemu. Nije išao kod pedijatrice s djetetom, jer se brinuo o financijama. Povremeno je vodio DĐ u vrtić dok su živjeli zajedno. Nije došao u alkoholiziranom stanju, kada je doveo dijete kod majke. Ne sjeća se što se dogodilo 2. rujna 2025. Smeta mu što se njemu predbacuje kada njegovo dijete spava sa bakom ili s nekim od ukućana kada je kod njega, a također dijete spava i s majkom od tužiteljice i u tome nema problema.

15. Posebna skrbnica prihvaća prijedlog i mišljenje HZSR-a.

16. Tužiteljica nema primjedbi na mišljenje HZSR-a, osim što predlaže da se osobni susreti sa ocem odvijaju ponedjeljkom i četvrtkom te svake druge subote od 10 sati do nedjelje u 18 sati iz razloga jer djevojčica odbija spavati kod oca i ime tikove i zbog toga je u obradi, a i sama je rekla da kad je kod oca spava sa bakom, a ne u svojoj sobi pa bi s toga bilo dobro da za početak spava samo jedanput, a dalje će se vidjeti.

17. Tuženik ostaje kod prijedloga da dijete stanuje sa ocem, a u odnosu na prijedlog tužiteljice ističe da je na snazi privremena mjere po kojoj se dijete nalazi kod oca od svake druge subote do nedjelje te se ista primjenjuje 3 mjeseca i stoga nema nikakvog razloga da se ne prihvati prijedlog HZSR-a, a što se tiče tikova majka isto previše neosnovano naglašava da bi isto bilo uzorkovano odlaskom i boravkom kod oca.

18. Iz iskaza stranaka i mišljenja i prijedloga HZSR-a sud je utvrdio da je majka primarni skrbnik mlt. djeteta, majka adekvatno skrbi o djetetu i dijete je s njom emotivno povezano te je i sud ocijenio da je u interesu mlt. djeteta da stanuje s majkom, pri čemu je cijenio i tuženikovu osuđivanost za nasilje počinjeno na štetu tužiteljice u prisustvu mlt. djeteta. Slijedom čega je na osnovi čl. 408., čl. 409., čl. 410., čl. 414., čl. 416. ObZ-a odlučeno kao u točki I. izreke, pa je i odbijen protutužbeni zahtjev da dijete stanuje s ocem.

19. U odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa oca i mlt. djeteta sud je iz mišljenja i prijedloga Zavoda, iskaza tužiteljice i tuženika utvrdio da se sada osobni odnosi odvijaju od 01. siječnja ove godine po privremenoj mjeri te da je dijete prespavljuje kod oca jednu noć, a ranije je već prespavljivalo kod oca drugu polovicu kolovoza u kontinuitetu.

20. Tužiteljica je na zadnjem ročištu navela da su se dogodile neke nove stvari kod viđanja te je navodno voditeljica rekla da će ponovno provesti razgovor s djetetom te je zatražila očitovanje HZSR-a.

21. HZSR se očitovao na način da ostaje kod prijedloga i mišljenja te smatra da nije došlo do nikakvih okolnosti koje bi utjecale na promjenu mišljenja, iz izvješća voditeljice mjere je razvidno da postoje konfliktni odnosi između roditelja, a iz provedenih razgovora s djevojčicom se ne vidi da postoji strah od oca niti da postoji ugroza za dijete.

22. Nadalje, iz izvješća voditeljice mjere stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi proizlazi da je zbog narušenog međusobnog odnosa roditelja, u planu daljnje praćenje obiteljske dinamike i usmjeravanja zbog zaštite mlt. djeteta od verbalnih i fizičkih sukoba roditelja, emocionalno opterećujućeg sadržaja, uspostavi minimalne i pravovremene suradnje među roditeljima, primjene komunikacije s mlt. djetetom te primjerene komunikacije o drugom roditelju pred mlt. djetetom, a također iz iskaza stranaka je utvrđen konfliktni odnos između roditelja.

23. Sud prihvaća prijedlog HZSR-a koji je i sud ocijenio u interesu mlt. djeteta te nije prihvatio prijedlog tužiteljice o ostvarivanju osobnih odnosa s ocem od svake druge subote do nedjelje kao niti viđanje s djetetom ponedjeljkom i četvrtkom, jer za takvu dinamiku ostvarivanja osobnih odnosa oca i djeteta ne nalazi razloga.

24. Naime, majka previše naglašava tikove djeteta te ih povezuje s prespavljivanjem kod oca. Iz izvješća pedijatrice, kojim izvješćem raspolaže HZSR, dojam pedijatrice je kako tužiteljica kao majka stavlja prevelik naglasak na povezivanje pojave tikova s boravkom djeteta kod oca te je upoznata kako bi trebala slušati savjete i upute nadležne pedijatrice za dijete. Također, iz provedenog razgovora psihologa HZSR-a s djetetom utvrđeno je da je treskavica započela od Božića te kako joj je majka objasnila da se navedeno javlja zbog peckanja u intimnom području, pri čemu djevojčica pojašnjava da se počinje tresti kada osjeti peckanje u intimnom području. Nadalje navodi kako majka navedeno područje maže kremom, nakon čega dolazi do poboljšanja stanja. S obzirom na podatak da je kod djevojčice unazad mjesec dana prisutna Candida, navedeno se povezuje s pojačanim fokusom djevojčice na intimno područje te s pojavom psihosomatskih poteškoća. Tako da je utvrđeno kako tikovi nemaju uzročno posljedičnu vezu s prespavljivanjem kod oca te sud nije utvrdio opravdanim tužiteljičin zahtjev da dijete prespavljuje kod oca samo jednu noć.

25. Također, u odnosu na odbijanje djeteta da spava kod oca, sud smatra da je za pravilan psihosocijalni razvoj djeteta važno odrediti osobne odnose djeteta s roditeljem s kojim dijete ne stanuje u što većem obimu, pa obzirom da se radi o djetetu od četiri godine, sud smatra da djetetovo odbijanje prespavljivanja nije u interesu djeteta. U odnosu na navedeno bitno je istaknuti stajalište Europskog suda za ljudska prava iz presude K. B. i dr. protiv Hrvatske: „Sud smatra kako je važno ponoviti da iako sudska praksa zahtijeva da se uzmu u obzir stajališta djece, ta stajališta nisu nužno nepromjenljiva i njihovi prigovori, kojima se mora dati odgovarajuća težina, nisu nužno dovoljni da nadjačaju interese roditelja, osobito u pogledu redovnog kontaktiranja s njihovim djetetom (vidi, mutatis mutandis, predmet Raw i drugi protiv Francuske, br. 10131/11, odlomak 94., 7. ožujka 2013.).

26. Nadalje, tužiteljičin prijedlog da otac preuzima dijete četvrtkom, a ne srijedom, nije prihvaćen, jer dijete četvrtkom ima ritmiku, pa bi otac dijete preuzimao tek od 17:00 sati, pa sud smatra da je taj prijedlog usmjeren na smanjivanje osobnih odnosa oca s djetetom, što nije u interesu djeteta.

27. Naime, sud smatra predloženu dinamiku ostvarivanja osobnih odnosa oca s mlt. djetetom, kako je predložio HZSR, u interesu djeteta, pri čemu otac mora usmjeriti više pažnje na stvaranje kvalitetnog odnosa sa djetetom koji će se temeljiti na razumijevanju njezinih potreba.

28. U skladu s navedenim, sud je pri donošenju odluke dužan prvenstveno voditi računa o najboljem interesu maloljetne djece, koji mora imati prednost pred interesima roditelja, kao i pred trenutačno izraženim preferencijama djece.

29. Slijedom navedenoga, prihvaćajući prijedlog i mišljenje HZSR-a sud smatra da je predložena dinamika ostvarivanja osobnih odnosa oca s mlt. DĐ u najboljem interesu djeteta te od posebne važnosti za djetetovu dobrobit, pa je na osnovi čl. 119. st.1. i čl. 121. st. 2. ObZ-a odlučeno kao u točki II. izreke.

30. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva za samostalnu roditeljsku skrb , sud ga smatra neosnovanim, jer tužiteljica nije dokazala okolnosti iz čl. 105. ObZ-a da je to u skladu s dobrobiti djeteta. Naime, bez obzira na razdvojeni život, oboje roditelja trebaju pokazati maksimalan angažman i što veću prisutnost u životu djeteta. Ne postoji ni jedna dob ni razvojna faza kod djeteta koja je neosjetljiva na roditeljsko neslaganje, a za dobru prilagodbu djeteta nakon razdvajanja roditelja važna su dva uvjeta. Prvi je stalna dostupnost i trajna uključenost oba roditelja u život djeteta, a drugi je suradnja roditelja koji su u stanju donositi zajedničke odluke u najboljem interesu djeteta bez obzira na to što osjećaju jedno prema drugom. Svako dijete ima potrebu za pozitivnom slikom o oba roditelja, bez obzira s kojim od njih živi. Potpuno ili djelomično isključivanje jednog roditelja iz života djeteta, neuviđanje važnosti uloge oba roditelja za pravilan socio-emocionalni razvoj djeteta predstavlja oblik emocionalnog zanemarivanja i zlostavljanja djeteta. Vrijeme koje svaki roditelj provodi s djetetom podrazumijeva i izvršavanje svih obveza vezano za dijete bez obzira da li je dijete u to vrijeme s majkom ili ocem. Jednako tako, roditelji trebaju zajednički donositi odluke koje se odnose na dijete. Zbog toga je, s obzirom na konfliktan odnos u kojem se nalaze, potrebno poticati roditelje na međusobnu suradnju i zajedničku skrb za mlt. dijete, sve u njegovom najboljem interesu, pa je sud mišljenja kako roditelji trebaju ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb.

31. Nadalje, sukladno čl. 417. st 3. ObZ-a nepoštivanje obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nosi pravne posljedice i to mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do 3.980,00 eura, mogućnost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci te mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.

32. Nadalje, odredbom čl. 288. ObZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje dijete i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi obveze uzdržavanja. Odredbom čl. 309. ObZ-a propisano je da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a odredbom čl. 310. ObZ-a propisano je da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb za dijete, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Temeljem odredbe čl. 311 st. 1 ObZ-a ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta, a dok je st. 2 propisno da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Odredbom čl. 313. st. 1. ObZ-a propisno je da se ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje, st. 2 propisno je da je roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja, a dok je st. 4 propisano da kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz st. 2 ovoga članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja.

33. Na zadnjem ročištu od 17. travnja 2026. stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga te je uzdržavanje utvrđeno na temelju iskaza stranaka i uvida u potvrde Porezne uprave (list 113-115 spisa).

34. Na osnovi odredbe čl. 307 st. 1 i st. 2, čl. 311. i čl. 317. st. 1 ObZ -a iz izvatka iz matice rođenih utvrđeno je da je mlt. DĐ starosti četiri godine. Iz iskaza tužiteljice, koji je sud prihvatio jer je iskazivala logično i uvjerljivo, utvrđeno je da su mjesečne potrebe djeteta oko 50,00-60,00 EUR za odjeću ili obuću po potrebi. Obzirom na njene zdravstvene probleme, u ljekarni je potrošila 110,00 EUR, najam stana plaća 420,00 EUR, režije su sada zimi iznosile oko 130,00- 150,00 EUR, vrtić plaća 20,00 EUR, ritmiku 40,00 EUR, po rođendanu oko 30,00-40,00 EUR s time da su u 11. -tom mjesecu imali tri rođendana. Na hranu troše oko 300,00 EUR mjesečno, za nju i za dijete, dijete jede sve.

35. Na osnovi odredbe čl. 307. st. 3. i čl. 313. ObZ-a sud je iz navoda tuženika utvrdio da ostvaruje oko 960,00-990,00 eura mjesečnih prihoda. Također, od prekida bračne zajednice je plaćao 100,00 eura, a od donošenja privremene mjere plaća uzdržavanje za mlt. DĐ 224,00 eura mjesečno.

36. Iz potvrde Porezne uprave utvrđeno je da je 2025. dohodak tuženika iznosio 965,26 eura mjesečno, dok je za siječanj 2026. dohodak bio 100,89 eura te naknada plaće za vrijeme spriječenosti za rad na teret sredstava obveznih osiguranja u iznosu od 651,74 eura, što potvrđuje njegov iskaz da je na bolovanju.

37. Dakle, utvrđeno je da je mlt. DĐ dijete s prosječnim potrebama djece u Republici Hrvatskoj u skladu s njezinom dobi.

38. Odlukom o Tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne Novine broj 75/25) propisano je da minimalni novčani iznos za uzdržavanje djeteta za roditelja koji ostvaruje prihod do 1.318,00 eura za dijete do 6 godina iznosi za 2025. godinu 224,00 eura.

39. Sud je prihvatio iskaz majke u odnosu na potrebe djeteta jer je ista iskazivala logično i životno uvjerljivo te je iz njezinog iskaza utvrđeno da se radi o uobičajenim potrebama djeteta te dobi. Temeljem čl. 311. st. 2. ObZ-a ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja te tužiteljica traži iznos od 400,00 eura za uzdržavanje djeteta, a koji iznos sud smatra neprimjerenim uzevši u obzir potrebe djeteta, ali i očeve materijalne prilike. Slijedom navedenoga sud je ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice u mjesečnom iznosu od 224,00 eura pa nadalje na osnovu čl. 311. st. 1. i 2., čl. 313. i čl. 309. ObZ-a.

40. Obzirom da je utvrđeno kako je bračna zajednica prekinuta 14. travnja 2025., obveza je tuženika uzdržavati dijete od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe na osnovi čl. 289. ObZ-a te se smatra da je obveza nastala za pojedini mjesec krajem mjeseca, pa budući da je uzdržavanje sud odredio u iznosu od 224,00 eura mjesečno, tuženik je dužan isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje. Dakle, za travanj, svibanj i lipanj 2025. obveza tuženika iznosi 124,00 eura mjesečno (budući da je plaćao 100,00 eura), što je ukupno 372,00 eura.

41. Nadalje, tuženik plaća uzdržavanje određeno privremenom mjerom od 14. srpnja 2025. u iznosu od 224,00 eura, pa je sud odredio uzdržavanje od dana donošenja presude, a u slučaju zakašnjenja sa zateznim kamatama sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO).

42. Temeljem odredbe čl. 310. ObZ-a majka koja s djetetom stanuje svoj dio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o njemu.

43. U odnosu na zatražene troškove postupka, sud slobodnom ocjenom utvrđuje kako ni jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, temeljem odredbe čl. 366. ObZ-a, pa je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

44. Slijedom navedenog je odlučeno kao u izreci presude.

U Zagrebu dana 27. svibnja 2026.

Sudac:

Mario Samardžić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranka koja je pristupila ročištu radi uručenja presude, rok za žalbu teče od dana kad je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Punomoćnik tužiteljice

2. Punomoćnik tuženika

3. Posebna skrbnica

4. Hrvatski zavod za socijalni rad Područni ured Dubrava