Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Pr-57/2024-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovač, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., OIB: 85584865987, Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, zastupanog po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku iz Zagreba, II Loparska ulica 2, radi isplate solidarne potpore, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 14. svibnja 2026. godine, u prisutnosti pun. tužitelja i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP- a, dana 27. svibnja 2026. godine,

presudio je

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovar 41, OIB:85584865987, da tužitelju RČ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati solidarnu potporu u visini od neto 1.012,33 EUR, sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate, u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovar 41, OIB:85584865987, da tužitelju RČ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekući od dana donošenja presude do isplate, po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.",

kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju RČ da tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. naknadi parnični trošak u iznosu od 2.013,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 13. siječnja 2024. navodi da je radnik u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, Podružnici Zagrebparking. Člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od prosinca 2019. godine je, među ostalim, propisano da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca. Tužitelj ima prebivalište u [adresa].,, uslijed potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. u ranim jutarnjim satima (6:24 sata), potresanje tla maksimalne magnitude po Richteru 5,50, koji se tijekom dana nastavio potresanjem tla (cca 30-tak potresa) na navedenoj građevini nastala su oštećenja u vidu pukotinskih oštećenja na unutarnjim zidnim površinama i pukotinskih oštećenja fasade. Osim potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. uslijedili su potresi 28. prosinca 2020. u 6:28 sati s epicentrom kod Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 5,00. Na objektu tužitelja nastala su dodatna oštećenja (ovaj potres se na području grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,50 - 2,80 po Richteru. Sljedećeg dana, 29. prosinca 2020. u 12:19 sati zabilježen je razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 6,20. Nakon toga potresa uslijedilo je mnoštvo potresa slabijeg intenziteta. Svi ovi potresi imali su pojedinačno (ali i kumulativno) štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine na području grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja. Navedena oštećenja su takvog karaktera da ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost građevine već je potrebno provesti sanaciju nastalih oštećenja kako ne bi došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina. Prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca (svibanj, lipanj i srpanj 2023. godine) iznosi 1.150,00 EUR/8.664,67 kn. Tužitelj smatra da ispunjava uvjete iz članka 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za ostvarivanje prava na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Predlaže da su donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati na ime solidarne potpore iznos u visini od neto 1.150,00 eura, te da obveže tuženika da tužitelju naknadi parnični trošak s zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate.

2. Tijekom postupka tužitelj je postavio konačan tužbeni zahtjev na način da je na ročištu održanom 04.02.2025. (str. 103 spisa) naveo da konačno potražuje, s utužene osnove isplatu iznosa od neto 1.012,33 eura prema prosjeku tromjesečne plaće tužitelja, a na ročištu od 12. lipnja 20205. (str. 160-161 spisa) je naveo da na iznos glavnice potražuje zateznu kamatu tekuću od dana podnošenja tužbe do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava da je tužitelju šteta uopće nastala, te visinu i osnovu takvog potraživanja. Ako neka šteta postoji, ona nije u svezi s potresom za koji se odobrava pravo na solidarnu potporu. Također, nisu ispunjeni formalni i materijalni uvjeti potrebni za odlučivanje o zahtjevu za isplatu solidarne potpore, pa je već i tu zahtjev neosnovan. Nadalje, tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te nespornim smatra jedino činjenicu da se tužitelj nalazi u radnom odnosu s tuženikom te da je člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike tuženika iz 2019. (nadalje: KU) propisano pravo na solidarnu potporu u slučaju otklanjanja posljedica prirodne nepogode. Sporni su svi ostali navodi tužbe tužitelja. Također, tužbeni zahtjev protivan je samoj svrsi solidarne potpore. Tužitelj nije ispunio formalnopravne uvjete propisane KU i „Tumačenjem Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZGH d.o.o.“ (nadalje: Povjerenstvo). Navedeno iz razloga što tužitelj: - - - Nije dostavio svu vjerodostojnu dokumentaciju potrebnu za postupanje po zahtjevu za isplatu potpore (čl 86. st. 3. KU i točka 10. Tumačenja Povjerenstva za razdoblje od 01.01. -19.05.2020.) Nije uopće utvrdio, niti dostavio procjenu visine troškova otklanjanja posljedica potresa, već paušalno potražuje maksimalno propisani iznos (čl. 86. st. 3. KU i t. 10. Tumačenja Povjerenstva) Dostavlja nezakonit dokaz – „nalaz i mišljenje“ sudskog vještaka Ž. Šimanovića, uz kojeg su priložene fotografije navodnih posljedica potresa, a čija sanacija sigurno ne iznosi potraživani iznos od 1.150,00 eura Tuženik se protivi izvedenom „vještačenju“ u potpunosti te ukazuje na mogućnost da se radi o falsificiranom nalazu. Osim toga, tužitelj čini zlouporabu prava na način da potražuje maksimalno utvrđeni iznos solidarne potpore, a da pritom ne dostavlja procjenu iznosa navodno potrebne sanacije, nego dostavlja šprancirani (moguće falsificirani) nalaz vještaka. Tuženik smatra ključnim skrenuti pozornost na specifične okolnosti koje ukazuju na nepravilnost i nezakonitost postupanja tužitelja. Naime, tuženik u periodu od 31.01.2024. do 09.02.2024. zaprima šest identičnih tužbi i tužbenih zahtjeva koje su Naslovnom sudu podnesene u istog dana 28.01.2024. Tuženiku se od tada pa do zaprimanja predmetne tužbe dostavlja još pet istih takvih tužbi Te su tužbe identičnog sadržaja kao i predmetna tužba tužitelja, uz koju su priloženi isti prilozi, dakle i nalaz po provedenom „vještačenju“. Svih dosad zaprimljenih dvanaest primjeraka tužbe podnose radnici tuženika i glase na isti tužbeni zahtjev, a koji se temelji na istoj pravnoj i činjeničnoj osnovi (uz izmjenu adresa nekretnina i osobnih podataka tužitelja). Uz svaku tužbu priloženo je sadržajno identično „Očitovanje“ stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimunovića iz Krašića, te se ta očitovanja razlikuju samo i jedino u osobi navedenoj kao naručitelj i podacima o nekretnini za koju je naručena izrada očitovanja. Tako sastavljena priložena „očitovanja“ ne ispunjavaju formalno-materijalne uvjete za odobravanje isplate solidarne potpore, to s obzirom da iz sadržaja „nalaza i mišljenja“ proizlazi opetovano iznošenje općepoznatih činjenica vezanih za potres te paušalno navođenje navodnih oštećenja na nekretninama tužitelja, sve uz povremeno opisivanje predmetne nekretnine, što čini jedinu razliku u sadržaju tih „nalaza i mišljenja“. Osim toga, niti jedan „nalaz i mišljenje“ priloženo tužbama ne sadrži procjenu štete ili spomen o procijenjenom iznosu iste (što je pretpostavka odobravanja solidarne potpore). Nisu ispunjeni niti formalni niti suštinski uvjeti za odobravanje solidarne potpore tužitelju (prema KU i prema Zaključcima Povjerenstva). Obzirom na sve navedeno, tuženik ističe da tijekom 2022. godine zaprima preko 140 zahtjeva za isplatu solidarne potpore na osnovi članka 86. KU-a, od kojih se 123 zahtjeva temelje upravo na priloženom tzv. 'Elaboratu ovlaštenog sudskog vještaka', odnosno „očitovanju“ VČ. Sva zahtjevima priložena „očitovanja“ sadržajno su identična onim dostavljenim u prilogu zaprimljenih tužbi. Navedeni zahtjevi za isplatu solidarne potpore zaprimljeni su protekom roka od dvije godine od zagrebačkog potresa, odnosno protekom roka dužeg od godinu i pol dana od petrinjskog potresa. S obzirom da nije životno logično da bi radnik podnio zahtjev za ostvarivanje prava na solidarnu potporu za uklanjanje posljedica prirodne nepogode godinu i pol, odnosno dvije godine nakon nastanka iste, logično je zaključiti da su zahtjevi radnika šprancirani, a „nalazi i mišljenja“ vještaka (potencijalno) čak falsificirani (možda je netko krivotvorio očitovanja vještaka!) To s obzirom da se razlikuju samo u pogledu podnositelja zahtjeva za izradu „nalaza i mišljenja“ te podataka o nekretnini, dok su sadržajno identični. Također, mala je vjerojatnost da je vještak u mogućnosti nesporno utvrditi da šteta na nekretnini predstavlja posljedicu potresa od kojeg je prošlo više od godinu i pol dana. Dakle, nije moguće u navedenim okolnostima dokazati kauzalnu vezu između potresa i štete na nekretnini, niti se može sa sigurnošću utvrditi predstavljaju li fotografije oštećenja priložene „nalazu i mišljenju“ vještaka oštećenja upravo na nekretnini za čiju se sanaciju traži solidarna potpora. Tuženik iz tog razloga osporava da bi tužitelju uslijed potresa nastala oštećenja na nekretnini navedena u nalazu i mišljenju vještaka, jer se sumnja da su oštećenja na fotografijama nastala od redovne uporabe nekretnine te ne čini uzročno posljedičnu vezu s potresom. Vjerodostojnost navedenih „očitovanja“ Ž. Šimanovića, osim sadržaja, u pitanje dovodi i činjenica da na samom „nalazu i mišljenju“ te tome priloženoj dokumentaciji nedostaje pečat sudskog vještaka, već je isti samo potpisan. Tuženik osporava visinu i način utvrđenja visine tužbenog zahtjeva. Netočno je izračunat iznos tri prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca u gospodarstvu Grada Zagreba, kao što je pogrešno i razdoblje za koje se ista utvrđuje. Naime, tužitelj solidarnu potporu potražuje na bazi iznosa prosjeka tri prosječne mjesečne plaće (u gospodarstvu Grada Zagreba), ali za razdoblje plaće isplaćene u svibnju, lipnju i srpnju 2023. godine – što je pogrešno. Navedeni prosjek se treba računati prema plaćama nakon nastanka štetnog događaja, ili barem u vrijeme koje prethodi Zahtjevu kojega 2022. upućuje tuženiku. VIII. Osim načina izračuna, tuženik osporava samu visinu tužbenog zahtjeva. To iz razloga što, sve i da je tužiteljev zahtjev na isplatu naknade od 1.150,00 eur osnovan, iznos navodne sanacije bio bi zasigurno manji od zahtijevanog iznosa solidarne potpore. Navedeno je razvidno iz fotografija 'oštećenja' priloženih osporenom „nalazu i mišljenju“ sudskog vještaka iz kojih je razvidno da sanacija takvih 'oštećenja' sigurno na koncu ne bi iznosila 1.150,00 eur. Ne može se odobravati potpora za štetu u iznosu koji je veći od same štete. Takav zahtjev radnika je protupravan, i osobito suprotan svim načelima obveznog prava, a osobito načelu savjesnosti i poštenja, te stoga predstavlja kršenje obveza i postupanje radnika protivno ugovoru o radu i Kolektivnom ugovoru, osobito članku 86. st. 1., 2. i 3. te članku 104. i 110. Naime, institut solidarne potpore nije istovjetan potpunoj restituciji i svrha nije puna naknada eventualne štete. Potpora ne pretpostavlja punu naknadu, već participaciju poslodavca u šteti. Zato se događaji uslijed kojih je poslodavac predvidio solidarnu potporu ne mogu smatrati apsolutnom sanacijom cjelokupne štete, već se radi o pravu koje je kolektivno ispregovarano i koje je olakšica radnicima, a nikako ne puna naknada štete koju bi poslodavac nekako počinio i time morao naknaditi. S obzirom da se potporom zapravo pomaže radniku, odgovarajuće je pretpostaviti da se takvom pomoći ne pokriva cjelokupni iznos eventualne štete. Kako tužitelj nije dostavio procjenu štete uz tužbu, a koja je kao vjerodostojna dokumentacija uvjet za postupanje, tako nije moguće odrediti postotak participacije poslodavca (ovdje tuženika). A paušalno potraživanje maksimalno propisanog iznosa iz KU je u najmanju ruku zlouporaba prava tužitelja. Osim toga, sama riječi potpora kojom je predviđena solidarna potpora kao takva, definirana je kao oslonac ili novčana pomoć, dakle sa svrhom pružanja podrške uslijed određenog (štetnog) događaja, a ne preuzimanja obveze cjelokupne restitucije, kako to tumači tužitelj. Nadalje nije jasno u kakvoj vezi je potres u Petrinji na koji se tužitelj poziva, s pravom na solidarnu potporu, kao i navodnom štetom. Tužitelj uz tužbu ne prilaže „odluku o proglašenju elementarne nepogode“ za potres iz 12. mjeseca 2020. u Petrinji, a koji je temeljem 10. točke „Tumačenja“ Povjerenstva nužni dio vjerodostojne dokumentacije kod isplate solidarne potpore. Dakle, mjerodavna je 10. točka Zaključka Povjerenstva za razdoblje od 01.01.2020. do 19.05.2020. godine. Osim navedenog, Povjerenstvo je time utvrdilo da u slučaju potresa od 22.03.2020. radnici nisu u obvezi dostaviti odluku o proglašenju nepogode, budući je isto općepoznata činjenica. Slijedom toga, tužitelj ne dostavlja i nije obvezan dostaviti takvu dokumentaciju. Međutim, takvo što nije određeno i za potres u Petrinji iz 12. mjeseca 2020. godine i tužitelj je bio u obvezi dostaviti spomenuti Zaključak kao dio dokumentacije. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj pokušao oštećenja nastala potresom u ožujku 'provući' pod pozivanje na potrese od 22.03.2020. i tako izbjeći obvezu podnošenja potrebne dokumentacije za te potrese. Komplicirano je dakako, utvrditi koja su, ako su, oštećenja nastala kojim točno potresom, ali je upravo iz tog razloga jedina tužiteljeva obveza dostaviti potrebnu dokumentaciju. Nadalje, ističe se i prigovor zastare. Naime, zahtjev za solidarnu potporu u biti je akcesoran (zahtjevu s naslova) naknadi štete (zbog potresa) budući iz nje proizlazi. Samim time, nastupom zastare za naknadu štete, nastupila je i zastara za solidarnu potporu. Izvedena tražbina ne može imati duži zastarni rok od osnovne tražbine. Tužitelj zapravo nastoji izbjeći pravne posljedice nastupanja zastare za naknadu štete nastale Petrinjskim potresima, jer se naknada tih šteta mogla sudskim putem zatražiti u roku 3 godine otkad je oštećenik saznao za štetu. Zastarni rok za navedeno istekao je u 12. mjesecu 2023. godine. Dakle, osporava se da je tužitelju šteta uopće nastala te visina i osnova takvog potraživanja, sve u svezi s neispunjavanjem formalnih i materijalnih uvjeta potrebnih za odlučivanje o zahtjevu za isplatu solidarne potpore. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže Naslovnom sudu tužbu odbiti te naložiti tužitelju naknadu parničnog troška sastava odgovora na tužbu tuženika.

4. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u Zahtjev tužitelja od 02.06.2022. za isplatu solidarne potpore (str. 5 spisa), u elektronički zapis MUP RH o prebivalištu tužitelja (str.6. spisa), u očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina VČ dipl.ing. o stanju obiteljske kuće [adresa] nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa sa fotografijama oštećenja i drugom dokumentacijom (str. 7-14 spisa), u Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od 08. veljače 2023. (str. 25-73 spisa), u zaključke Povjerenstva za tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. o d19.01.2021. i 19.05.2020. (str. 75 -82 spisa), u izvadak iz zemljišne knjige Zemljišno knjižnog odjela Novi Zagreb, broj zk. uloška [broj ZK uloška], za katastarsku česticu broj [katastarska čestica] (str. 87 spisa), saslušan je svjedok VČ (str. 102-103 spisa), saslušan je tužitelj RČ kao stranka (str. 103 spisa), izvršen je uvid u izvod iz Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019. (str. 126-129 spisa), u podatak Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj neto plaći u Gradu Zagrebu za prosinac 2019. te siječanj i veljaču 2020. (str. 131-132 spisa), u Zaključak gradonačelnika Grada Zagreba od 23.03.2020. o proglašenju prirodne nepogode uzrokovane potresom na području Grada Zagreba (str. 133 spisa), proveden je dokaz uviđajem na lokaciji stambene zgrade tužitelja odnosno na adresi [adresa] uz sudjelovanje građevinskog vještaka Jadranovo d.o.o. (str. 213- 238 spisa).

5. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

6. U članu 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. U članu 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom solidarne potpore temeljem čl.86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode – potresa.

9. Među strankama nije sporno da je tužitelj zaposlenik tuženika, odnosno da se nalazi u radnom odnosu sa tuženikom.

10. Među strankama je sporna pravna osnovanost tužbe i visina tužbenog zahtjeva.

11. Tužitelj tvrdi da je šteta na njegovom stambenom objektu posljedica elementarnih nepogoda odnosno zagrebačkog i petrinjskog potresa iz 2020., te da temeljem čl. 86. KU za radnike tuženika iz 2019. ima pravo na solidarnu potporu radi otklanjanja posljedica prirodne nepogode/a.

12. Tuženik tvrdi da ukoliko i postoji neka šteta na stambenom objektu tužitelja, ona nije u svezi s potresom/ima za koji/e se odobrava pravo na solidarnu potporu.

13. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo prigovor zastare . Prigovor je neosnovan iz razloga što tužitelj potražuje isplatu solidarne potpore na temelju čl.86. KU tuženika, što sukladno čl.90.a. Zakona o radu / 14 predstavlja primitak koji radnik ostvaruje na temelju Kolektivnog ugovora, odnosno predmet spora je po traživanje iz radnog odnosa na koje se sukladno čl.139. Zakona o radu /14 primjenjuje zastarni rok od 5 godina. Tužba je podnesena 13.01.2024. a tužitelj potražuje solidarnu potporu uslijed posljedica tzv. zagrebačkog potresa od 22.03.2020. i petrinjskih potresa od 28., 29. i 30.prosinca 2020. Od dana tih događaja odnosno elementarnih nepogoda pa do dana podnošenja tužbe u ovom predmetu nije proteklo pet godina.

14. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zemljišno knjižnog suda u Novom Zagrebu, broj zk. uloška [broj ZK uloška] (str. 87 spisa) sud je utvrdio da se kao isključivi vlasnik zemljišno knjižne čestice broj 2736/2 a koja u naravi predstavlja kuću i dvorište ukupne površine od 251 m2 u [adresa] ovdje tužitelj RČ iz [adresa]. Na nekretnini je upisana zabilježba u smislu čl.75. Zakona o gradnji (NN 52/99 ) iz koje proizlazi da je upis kuće na lokaciji [adresa] izvršen bez lokacijske, građevne i uporabne dozvole.

15. Uvidom u elektronički zapis MUP RH o prebivalištu i boravištu za tužitelja (str.6 spisa) utvrđeno je da je tužitelj RČ imao prijavljeno prebivalište u [adresa], (Grad Zagreb) [adresa] od 15.02.1984. do 24.11.2004. a od 24.11.2004. pa nadalje na adresi [adresa].

16. U čl. 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019. koji je bio na snazi tijekom 2020., ugovoreno je da radnik ili njegova obitelj odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu u neto iznosu, pored ostalih slučajeva, u slučaju otklanjanja posljedica elementarne nepogode u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca. Prema čl.86. st.3. istog kolektivnog ugovora izdaci iz st.1. priznaju se na temelju pravovaljane dokumentacije.

17. Prema tumačenju Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019., a koje tumačenje je doneseno 19. svibnja 2020. (str. 78 -82 spisa), u odnosu na čl.86. navedenog KU proizlazi da vjerodostojnu dokumentaciju predstavlja Odluka o proglašenju elementarne nepogode koju donosi župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, te procjena štete ovlaštenog procjenitelja s potpisom i pečatom jedinice lokalne samouprave ili drugi vjerodostojni dokument, primjerice potvrda sudskih vještaka ili hrvatskih strukovnih udruga potpisana od strane stalnog sudskog vještaka Županijskog suda u Zagrebu. U tumačenju se navodi da za slučaj potresa od 22. ožujka 2020. radnici nisu obvezni dostaviti odluku o proglašenju prirodne nepogode, jer je to opće poznata činjenica. Za isplatu solidarne potpore potrebno je ispunjenje sljedećih uvjeta: prijavljeno prebivalište na adresi nastanka štete; pravo na potporu može se ostvariti isključivo na objektu za stanovanje; u slučaju da je isplatu zatražilo više radnika-članova obitelji prijavljenih na istoj adresi, pravo na potporu može ostvariti radnik koji je vlasnik objekta/stana; iznimno isključivo u slučaju proglašene prirodne nepogode zbog potresa od 22. ožujka 2020. pravo na solidarnu potporu može ostvariti svaki radnik koji na navedenoj adresi ima prijavljeno prebivalište.

18. Slijedom navedenog pod toč.17. ovog obrazloženja, vjerodostojnu dokumentaciju za isplatu solidarne potpore predstavlja odluka o proglašenju elementarne nepogode koju donosi župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, procjena štete ovlaštenog procjenitelja s potpisom i pečatom jedinice lokalne samouprave ili drugi vjerodostojni dokument, primjerice potvrda sudskih vještaka potpisana od strane stalnog sudskog vještaka Županijskog suda u Zagrebu. U postupku je utvrđeno da tužitelj dostavio u spis oduku o proglašenju elementarne nepogode gradonačelnika Grada Zagreba nakon petrinjskih potresa od 28., 29. i 30. prosinca 2020. Tužitelj je dostavio u spis (str. 133 spisa) Zaključak gradonačelnika Grada Zagreba od 23.03.2020. o proglašenju prirodne nepogode uzrokovane potresom na području Grada Zagreba, uzrokovane potresom na području Grada Zagreba od 23.03.2020. Navedeni zaključak ne odnosi se na petrinjske potrese. U naprijed navedenom tumačenju Povjerenstva za tumačenje odredi i praćenje primjene KU za radnike tuženika iz svibnja 2020. navedeno je da za slučaj potresa od 22.03.2020. radnici nisu obvezni dostaviti odluku o proglašenju prirodne nepogode, jer j eto opće poznata činjenica. To se ne odnosi i na petrinjske potrese iz prosinca 2020. Nakon petrinjskih potresa u prosincu 2020. Vlada RH donijela je dana 04.01.2021. Odluku o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom (NN 1/21) koja se odnosi na područje Sisačko-Moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, ali ne i na područje Grada Zagreba na kojem se nalazi tužiteljeva nekretnina. Slijedom navedenog proizlazilo bi da je tužiteljev zahtjev za isplatom solidarne potpore radi otklanjanja posljedica petrinjskih potresa iz prosinca 2020. neosnovan jer ne sadrži svu pravovaljanu dokumentaciju sukladno čl.86. st.3. KU za radnike tuženika iz 2019.

19. Pravo na potporu odnosilo bi se na oštećenja na objektu za stanovanje na području [adresa] a kao posljedica elementarne nepogode odnosno potresa od 23.03.2020. Iz dokumentacije koja prileži spisu a to je zemljišno knjižni izvadak za nekretninu tužitelja (str. 87 spisa) proizlazi da predmetna kuća nije izgrađena sukladno zakonu i pravilima struke. Naime na predmetnoj nekretnini uknjiženoj na zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišno knjižnog odjela Općinskog suda u Novom Zagrebu, k. o. [katastarska općina] novi, upisana je zabilježba da je upis kuće na adresi [adresa] izvršen bez lokacijske, građevne i uporabne dozvole. To znači da je kuća tužitelja izgrađena i upisana bez ikakve strukovne i zakonske podloge, odnosno bez građevinske, lokacijske i uporabne dozvole. S obzirom da se u ovom predmetu raspravlja o oštećenjima na objektu za stanovanje treba dokazati da je predmetna kuća izgrađena u skladu s pravilima struke, sukladno pravomoćnoj građevinskoj i/ili lokacijskog, a onda i uporabnoj dozvoli. Iz zabilježbe ka j se nalazi na predmetnoj nekretnini vidljivo je da za predmetnu kuću nisu izdane potrebne pravomoćne dozvole, pa se takva kuća u pravnom prometu zapravo smatra neizgrađenom. U ovom postupku u kojem se govori o potencijalnoj šteti uzrokovanoj potresima/ima može se raspravljati jedino i isključivo o šteti na građevinama odnosno objektima za stanovanje koje/i su izgrađene u skladu s pravilima struke i svim izdanim pravomoćnim dozvolama dakle sukladno zakonu.

20. Tuženik se protivio da se očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo VČ (str. 7-14 spisa) koristi kao dokaz u ovome predmetu, jer to vještačenje nije određeno od strane ovoga suda. Osim toga taj vještak nje u svom očitovanju naveo da bi recimo izvršio uvid u građevinsku dokumentaciju za predmetnu nekretninu već je samo priložio z.k. izvadak iz kojeg je vidljivo da je kuća upisana bez potrebnih dozvola. Budući da je očitovanje navedenog građevinskog vještaka bilo sporno među strankama sud je proveo dokaz uviđajem na mjestu predmetne nekretnine odnosno na adresi stanovanja tužitelja dana 13.11.2025. uz sudjelovanje građevinskog vještaka Jadranovo vještačenja d.o.o. Navedena tvrtka je na temelju nalaza na terenu, te na temelju dokumentacije, pozitivnih građevinskih propisa dala mišljenje da su na nekretnine tužitelja evidentirana oštećenja u vidu mreže vlasastih pukotina i pojedinih plitkih, površinskih, nepravilnih i valovitih pukotina završenog sloja fasade bez pomaka i raslojavanja konstrukcije. Pukotine su lokalizirane uz otvore, na stropu stubišnog prostora i oblozi stubišta te na većim plohama zida pročelja. Uočene su linijske pukotine samo s jedne strane zida bez znakova prodora kroz konstrukciju. Na pojedinim mjestima uobičajeno je tamnjenje uslijed djelovanja vode. Nisu uočene karakteristične potresne pukotine, poput dijagonalnih pukotina iz kutova otvora pod kutem od 45°, rasjedne pukotine, niti vertikalnih oštrih pukotina koje bi ukazivale na slom ili odvajanje nosive konstrukcije. Nema vidljivog odvajanja horizontalnih i vertikalnih elemenata konstrukcije, niti deformacija koje bi upućivale na pomak konstrukcijskih elemenata. Predmetna građevina izgrađena je 1970. -ih godina. Nosiva konstrukcija je zidana, bez armiranobetonskih vertikalnih i horizontalnih serklaža, a međukatna konstrukcija je izvedena od drvenih grednika. Objekt nema izdanu građevinsku ni uporabnu dozvolu, već samo rješenje o izvedenom stanju, što upućuje na to da objekt nije izgrađen prema suvremenim tehničkim propisima i pravilima struke. Uočene pojave su uobičajene i očekivane kod građevina tog tipa i doba. Pukotine su posljedica starosti i dotrajalosti konstrukcije i prirodnog procesa deformacije zidane konstrukcije, slijeganja tla, termo vlažnih promjena (širenja i skupljanja materijala uslijed promjene temperature i vlage), a time i različitog toplinskog širenja materijala (drvo – opeka), koja uzrokuju površinska naprezanja u završnoj obradi. Slijedom svega navedenog, oštećenja nastala na objektu nisu posljedica potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. godine i potresa koji je pogodio Petrinju u prosincu 2020. godine. Uočena oštećenja su površinske i estetske naravi. Oštećenja su ograničena na žbukani sloj fasade i prostora stubišta na spoju ploha i različitih materijala, bez indikacija oštećenja nosive zidane konstrukcije, odnosno bez znakova gubitka stabilnosti objekta. Vještak zaključuje da uočene pukotine nisu uzrokovane potresom ali ujedno napominjem kako potresno djelovanje utječe na širenje otprije nastalih pukotina. Zabilježeni su svi bitni detalji zbog osiguranja dokaza. Na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka Jadranovo d.o.o. tuženik nije imao primjedbi. U danom roku od 15 dana tužitelj nije stavio niti jedan prigovor na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka Jadranovo d.o.o. napominje se da je punomoćnik tužitelja nalaz i mišljenje vještak zaprimio 13.01.2026. Tužitelj je po proteku roka od 15 dana prigovarao nalazu i mišljenju predlažu da se provede nadvještačenje s obzirom da vještak u svom nalazu i mišljenju iz prosinca 2025. nije mogao isključiti utjecaj potresa iz 2020. na nastala oštećenja na stambenom objektu. Sud je odbio prijedlog tužitelja za provođenjem dokaz nadvještačenjem iz razloga što je prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka Jadranovo d.o.o. kao valjanu podlogu za donošenje odluke u ovom predmetu u pogledu pravne osnove. Iz nalaza i mišljenja jasno proizlazi da oštećenja nastala na objektu tužitelja nisu posljedica potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. već da su uočena oštećenja površinske i estetske naravi, bez indikacija oštećenja nosive zidne konstrukcije odnosno bez znakova gubitka stabilnosti objekta. Vještak je procijenio da su pukotine posljedica starosti i dotrajalosti konstrukcije i prirodnog procesa deformacije zidane konstrukcije, slijeganja tla i slično.

21. Na temelju provedenih dokaza proizlazi da tužitelj ne uopće dokazao da se na predmetnoj nekretnini nalazi kuća koja bi bila izgrađena sukladno zakonu i pravilima struke; nije dokazao, niti je to dokazano "očitovanjem" građevinskog vještaka VČ od 27.05.2022., daje kuća izgrađena sukladno građevinskim normama, tužitelj nije dokazao uzročno posljedičnu vezi između potresa u Gradu Zagrebu od 23.03.2020. i eventualne štete na kući, već je šteta posljedica nesolidne gradnje. Slijedom naprijed navedenog sud je donio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao pravno neosnovan.

22. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a koji regulira da je stranka koja izgubi spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi prouzročene parnične troškove. Odluka o trošku temelji se i na odredbi čl. 155. ZPP-a koji kaže da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.

23. Tuženik je uspio u sporu, pa mu je tužitelj dužan nadoknaditi prouzročeni parnični trošak.

24. Tuženika je tijekom postupka zastupao odvjetnik koji je do zaključenja glavne rasprave zatražio naknadu parničnog troška (str. 383 spisa).

25. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Vrijednost predmeta spora iznosi ukupno 1.012,33 eura. Tuženiku je priznat slijedeći trošak: sastava odgovora tužbe u visini od 750 bodova; za sastav četiri obrazložena podnesaka od 26.07.2024., 02.10.2024., 31.10.2024. i 12.02.2025., za svaki po 75 bodova; za očitovanje na nalaz i mišljenje 75 bodova; za zastupanje na ročištima od 16.09.2024., 04.02.2025., 12.06.2025., 13.11.2025. i 14.05.2026., za svako po 75 bodova. Kada se naprijed navedeno zbroji dobije se iznos od 825 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 1.650,00 eura. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 46 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 363,00 eura. Sveukupno je tuženiku priznat trošak ove parnice u iznosu od 2.013,00 eura.

U Zagrebu, 27. svibnja 2026.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP).

Dostaviti:

- pun. tužitelja odvj. Domagoj Kovač, iz Zagreba

- pun. tuženika odvj. Ivan Ester, iz Zagreba