REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj PR-936/2024-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužiteljice AL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Damiru Pokupec, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Hrvatske komore fizioterapeuta, [adresa], OIB: 48223065486, zastupane po punomoćniku Mirku Cetini, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 15. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 27. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„I./ Utvrđuje se da je nedopuštena Odluka tuženika o otkazu ugovora o radu, od dana 31.5.2024. godine kojom je tuženik otkazao tužiteljici Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, od dana 16.02.2024. godine.

II./ Utvrđuje se da radni odnos tužiteljice kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, od dana 16.02.2024. godine nije prestao, te se utvrđuje da tužiteljica kod tuženika u razdoblju od otkazivanja Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, od dana 31.05.2024. godine pa nadalje, ima sva prava koja proizlaze iz otkazanog ugovora o radu.

III./ Nalaže se tuženiku da tužiteljicu u roku od 8 dana vrati na rad.

IV./ Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužiteljici parnični trošak s pripadajućom zateznom kamatom.“

II.Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 400,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 27. svibnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je u radnom odnosu kod tuženika od 16. veljače 2024. S tuženikom je prilikom zasnivanja radnog odnosa ugovorila da isti bude na neodređeno vrijeme u nepunom radnom vremenu. Ugovoreno je kako će obavljati slijedeće poslove: analiza zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju nadležnost tuženika uz poveznicu učinaka ovih akata na komorski sustav te ekonomski položaj fizioterapeuta; sačinjavanje mišljenja na prijedloge izmjena i dopuna prethodno navedenog; analiza dopisa koje zaprima poslodavac te dorada istih; pisanje prijedloga dopisa koje poslodavac šalje drugima na dogovorene teme; izrada prezentacija za potrebe tuženika u sudjelovanju na konferencijama; sačinjavanje prijedloga aktivnosti koje se odnose na organizaciju konferencija iz nadležnosti tuženika uz komunikaciju sa nadležnim institucijama i tvrtkama; analiza zapisnika o provedenim nadzorima tijela državne uprave te djelovanje po istom; ostali poslovi koji podrazumijevaju uredsko poslovanje, a ne sezonske poslove kako je to tuženik naveo prilikom prijave. Ističe da do dana podnošenja tužbe nije zaprimila i potpisala ugovor o radu. Dana 5. lipnja 2024. uvidom u sustav e-građani saznala je kako ju je tuženik odjavio sa obveznog i mirovinskog osiguranja s datumom 31. svibnja 2024. godine. Nikada nije zaprimila pisanu odluku o otkazu ugovora o radu. Stoga, predlaže sudu utvrditi da je nedopuštena Odluka tuženika o otkazu ugovora o radu od 31. svibnja 2024. kojom joj je tuženik otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 16. veljače 2024., utvrditi da njezin radni odnos temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 16. veljače 2024. nije prestao, utvrditi da kod tuženika u razdoblju od otkazivanja Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 31. svibnja 2024. pa nadalje ima prava koja proizlaze iz otkazanog ugovora o radu te naložiti tuženiku vratiti ju na rad, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe da su on i tužiteljica dana 16. veljače 2024. temeljem Ugovora o radu sklopljenog 16. veljače 2024. (dalje u tekstu: Ugovor o radu) zasnovali radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto stručni suradnik na nepuno radno vrijeme od 15 sati tjedno, odnosno tri sata dnevno. Njemu je hitno trebao radnik na određeno vrijeme radi obavljanja poslova organizacije prve faze kongresa fizioterapeuta koji je određen za prosinac 2024. Zakonska zastupnica tuženika poznavala je osobno tužiteljicu kao magistricu ekonomije u mirovini sa dugogodišnjim radnim iskustvom te joj ponudio radni odnos. Ugovor o radu potpisan je u uredu tuženika gdje su uz tužiteljicu i zakonsku zastupnicu tuženika bile prisutne i radnice tuženika VL, voditeljica Ureda za registraciju i licenciranje, i ALČ, administrativna referentica. Tom prilikom i tužiteljici je predan jedan primjerak Ugovora o radu, a po potpisivanju on je odmah pristupio elektronskoj prijavi tužiteljice na HZMO i to na određeno vrijeme i na nepuno radno vrijeme od 3 sata dnevno, jer je to bilo dovoljno optimalno radno vrijeme za obavljanje sezonskog posla - pripremne radnje za organizaciju kongresa. Za vrijeme trajanja radnog odnosa tužiteljica je radila 5 dana u tjednu, od ponedjeljka do petka, 3 sata dnevno, na poslovima pripreme organizacije prve faze kongresa, a koji obuhvaćaju: pronalazak ponude hotela, dvorane za organizaciju kongresa i posebnog prostora za obljetnicu tuženika; dostava prijedloga dvorana, coffee breakova; dogovor s hotelom svih predradnji za potpisivanje ugovora; organizacija sastanaka s predstavnicima Državnog arhiva u svezi digitalizacije arhive; pisanje dopisa i dokumentacije u svezi kongresa i obljetnice; izrada i slanje poziva na kongres te drugi poslovi po nalogu tuženika u okviru stručne spreme tužiteljici. Za obavljeni rad tužiteljici su isplaćene plaće za veljaču, ožujak, travanj i svibanj 2024. Dana 29. svibnja 2024. podnio je prijavu HZMO-u o prestanku osiguranja tužiteljice s danom 31. svibnja 2024. Kako je omaškom u navedenoj prijavi u točki 2. pod spol navedeno „M“ umjesto „Ž“, ista je vraćena na korekciju i nakon korekcije obrađena dana 5. lipnja 2024. Dana 14. lipnja 2024. godine tuženik je tužiteljici putem pošte dostavio obrađenu prijavu o prestanku osiguranja i obračunsku listu plaće za svibanj 2024. a koju pošiljku je ista zaprimila 20. lipnja 2024. Pregledom arhive dokumentacije kod tuženika utvrđeno je kako je dokumentacija u izvorniku - Ugovor o radu nestao. Tužiteljica je 16. srpnja 2024. navršila 65 godina. Odluku o otkazu nije izradio, jer je tužiteljici radni odnos prestao istekom vremena na koji je Ugovor o radu sklopljen, odnosno dana 31. svibnja 2024. Stoga, predlaže odbiti tužbu i tužben zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnih troškova.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u elektronički zapis HZMO-a od 27. svibnja 2024., zamolbu tužiteljice za dostavom dokumentacije od 29. svibnja 2024., prijavu HZMO-u o prestanku osiguranja, zahtjev za zaštitu prava, prijavu prekršaja tuženika, presliku Ugovora o radu, prijavu HZMO-a o početku osiguranja, zapisnik od 6. srpnja 2024., e-mail korespondenciju, dopis Državnog inspektorata od 3. veljače 2025., SMS poruke, Statut tuženika, WhatsApp poruku CL od 26. veljače 2024., objavu sa portala skole.hr i mirovine.hr, provedeno je grafološko vještačenje, saslušani su svjedokinje VL i ALČ te su saslušane tužiteljica i zakonska zastupnica tuženika.

4. Na ročištu 15. travnja 2026. odbijen je prijedlog tužiteljice za dopunskim saslušanjem tužiteljice i zakonske zastupnice tuženika, budući su iste na sve relevantne okolnosti saslušane detaljno na ročištu 5. lipnja 2025. Na istom ročištu kao nepotreban je odbijen i prijedlog tužiteljice za saslušanjem svjedoka OL, supruga tužiteljice, i JL, jer isti nemaju neposrednih saznanja o radnom odnosu tužiteljice kod tuženika, dok odluka o naravi predmetnog radnog odnosa predstavlja pravno pitanje o kojem odlučuje sud.

5. Podnošenje kaznene prijave zbog krivotvorenja potpisa na Ugovoru o radu nije razlog za prekid postupka, a kako je to na ročištu 15. siječnja 2025. tvrdila tužiteljica.

6. Uvidom u Ugovor o radu (list 98. spisa) utvrđeno je da su tužiteljica i tuženik dana 16. veljače 2024. zasnovali radni odnos na određeno vrijeme do 31. svibnja 2024. za obavljane poslova potrebe organizacije prve faze kongresa za radno mjesto stručni suradnik. Navedeni poslovi obuhvaćaju pronalazak ponude hotela, dvorane za organizaciju kongresa i posebnog prostora za obljetnicu tuženika, komunikaciju putem e-maila i sastanke izvan ureda, dostavu prijedloga dvorana, coffe breakova, dogovor sa hotelom svih predradnji za potpisivanja ugovora, organiziranje sastanaka sa predstavnicima Državnog arhiva u svezi digitalizacije arhive, pisanje svih pripremnih dopisa i dokumentacije u svezi kongresa i obljetnice, izradu i slanje poziva na kongres i dan obilježavanja obljetnice. Rad se obavlja u uredu tuženika, a po potrebi i izvan mjesta rada u nepunom radnom vremenu od 15 sati tjedno sa osnovnom mjesečnom neto plaćom u visini od 2000 bodova, pri čemu je vrijednost boda 0,5 eura.

7. Uvidom u Prijavu HZMO-a o početku osiguranja (list 24. spisa) utvrđeno je da je ista podnesena 16. veljače 2024. i da je tužiteljica prijavljena kod tuženika na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom – sezonski poslovi na tri sata dnevno.

8. Uvidom u Prijavu HZMO-a o prestanku osiguranja (list 25. spisa) utvrđeno je da je tuženik tužiteljicu koja je kod njega bila prijavljena na određeno vrijeme od 16. veljače 2024. odjavio s danom 31. svibnja 2024. te je kao razlog prestanka svojstva naveden istek ugovora o radu na određeno vrijeme. Navedena prijava podnesena je 29. svibnja 2024. s pogrešnim podacima o spolu.

9. Uvidom u Prijavu HZMO-a o prestanku osiguranja (list 10. spisa) utvrđeno je da je tuženik tužiteljicu koja je kod njega bila prijavljena na određeno vrijeme od 16. veljače 2024. odjavio s danom 31. svibnja 2024. te je kao razlog prestanka svojstva naveden istek ugovora o radu na određeno vrijeme. Navedena prijava podnesena je 4. lipnja 2024., a obrađena 5. lipnja 2024.

10. Tužiteljica tvrdi da je dana 5. lipnja 2024. uvidom u sustav e-građani saznala da je odjavljena, koju odjavu smatra nedopuštenom Odlukom o otkazu ugovora o radu. Također tvrdi da nikakav ugovor o radu nije potpisala i da se na Ugovoru o radu ne nalazi njezin potpis, te da je s tuženikom zasnovala radni odnos na neodređeno vrijeme.

11. Uvidom u SMS poruku između tužiteljice i zakonske zastupnice tuženika (list 59. spisa) utvrđeno je da se zakonska zastupnica tuženika obratila tužiteljici 7. veljače 2024. i ponudila joj suradnju, koja nije volonterska.

12. Uvidom u e-mail tužiteljice od 16. veljače 2024. utvrđeno je da je ista u 11,53 sati poslala zakonskoj zastupnici tuženika podatke o adresi, OIB [osobni identifikacijski broj]u, datumu rođenja, zvanju i kontaktu.

13. Uvidom u WhatsApp poruku od 26. veljače 2024. (list 161. spisa) utvrđeno je da tužiteljica obavještava prijateljicu CL da joj zakonska zastupnica još nije napisala ugovor, iako je dogovor bio 22. veljače 2024.

14. SMS porukom od 28. veljače 2024. u 19,41 sati (list 81-82. spisa), zakonska zastupnica tuženika je od tužiteljice zatražila broj A, navodeći kako treba poslati nalog za obračun plaće.

15. E-mailom od 28. veljače 2024. u 19,47 sati zakonska zastupnica tuženika je ĆL, vanjskoj računovotkinji iz društva PROF-OR d.o.o. poslala nalog za isplatu plaće za veljaču zaposlenicima tuženika dopunjeno sa dostavljenim podacima tužiteljice. U nalogu za obračun plaće za veljaču 2024. (list 88. spisa) za tužiteljicu je navedeno: početak rada 16. veljače 2024., stručni suradnik VSS, plaća neto 2000 bodova, umirovljenica.

16. Uvidom u SMS poruke između tužiteljice i zakonske zastupnice tuženika (list 59-84. spisa) utvrđeno je da je tužiteljica za vrijeme radnog odnosa obavještavala zakonsku zastupnicu tuženika o dogovorenim sastancima, slala joj tekst za kampanju i sponzore, PPT za konferenciju KOKOZ i sl.

17. Uvidom u e-mail korespondenciju (list 42. spisa) utvrđeno je da je tužiteljica s predstavnicom hotela dogovarala ponudu za hranu i piće za konferenciju fizioterapeuta u hotelu International 7. i 8. prosinca 2024.

18. Uvidom u SMS tužiteljice od 22. svibnja 2024. (list 79. spisa), utvrđeno je da je tužiteljica u 15,14 sati obavijestila zakonsku zastupnicu tuženika da je od V dobila revidiranu ponudu za International i da joj je odgovorila.

19. Uvidom u e-mail od 22. svibnja 2024. u 17,15 sati (list 41. spisa) utvrđeno je da zakonska zastupnica tuženika skreće pozornost tužiteljici da ubuduće na poslovne ponude treba odgovoriti samo da je primila e-mail i da će im odgovoriti nakon konzultacije sa nadređenima. Istim e-mailom ju je i obavijestila da s obzirom da više nema poslova glede organizacije kongresa u lipnju, srpnju i kolovozu morati će se prekinuti ugovor i po dogovoru nastavljaju od 1. rujna 2024. Odluke o tome donijeti će kada se vrati iz Rige.

20. Na prethodno navedeni e-mail tužiteljica je odgovorila e-mailom od 22. svibnja 2024. u 18,12 sati (list 40. spisa) navodeći kako je kod nje u uredu bio dogovoren njezin angažman do 15. prosinca 2024. U svezi toga, a temeljem dogovora još u veljači 2024. trebao je biti potpisan i ugovor o njezinom angažmanu koji do tada nije potpisan. Nadalje, tužiteljica u istom e-mailu navodi kako ju je dan ranije u telefonskom razgovoru zakonska zastupnica tuženika izvijestila, kao i u e-mailu, da od lipnja do rujna 2024. na poslovima oko kongresa neće baviti aktivnosti i da se u tom razdoblju njezin angažman prekida. Ukoliko, ipak, u tom razdoblju bude bilo kakva komunikacija po pitanju kongresa (telefon, e-mail) ona će se prema uputi od lipnja do rujna 2024. izuzeti od sudjelovanja u odgovorima na e-mailove.

21. Uvidom u e-mail zakonske zastupnice tuženika od 23. svibnja 2024. u 8,52 sati (list 40. spisa) utvrđeno je da ista navodi kako je ugovor s njezine strane potpisan i da ne može vjerovati da ju proziva te ju pita da zašto je radila i primala plaću ako nema ugovor.

22. Uvidom u Zapisnik od 6. srpnja 2024. (list 28 spisa) utvrđeno je da LL, voditeljica Ureda za registraciju i licenciranje, i ALČ, administratorica potvrđuju da je 16. veljače 2024. tužiteljica u uredu tuženika potpisala ugovor o radu, te joj je i uručen primjerak istog. Navedene potvrđuju i da platne liste predsjednica tuženika predaje svim zaposlenicima istovremeno, kada su u istom prostoru do 15-tog u mjesecu.

23. Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za grafologiju Davora Butorca od 13. listopada 2025. utvrđeno je da je vještačenje rukopisa provedeno grafičkom metodom temeljenom na komparacijskoj analizi općih i posebnih karakteristika. Posebno je uzimao u obzir elemente kao što su linija rukopisa (ulazna,silazna), ujednačenost, fluidnost linija, urednost, nagib slova, smjer pisanja, međusobni odnos i način vezivanja elemenata. U radu su korišteni elektronski mikroskop i računala opremljena suvremenim programima za analizu i komparaciju grafičkog materijala kao i za superpoziciju (fotopreklapanja transparentnih materijala). Koncentrirao se na analizu fragmenata spornog potpisa, vodeći računa o uobičajenim i kroz praksu uočavanim podudarnostima u potpisima istog skriptora kada se radi o namjernom iskrivljavanju potpisa. Širim uvidom u spis pronašao je više potpisa tužiteljice čija međusobna komparacija dovodi do zaključka da ona nije konzistentna u načinu potpisivanja. Nepodudarnosti u komparacijama nespornih potpisa tužiteljice nalazi u brojnosti elemenata i općem izgledu potpisa koji se nalaze na listu 4. spisa (preslika punomoći odvjetniku od 11. lipnja 2024.), na listu 27. spisa (preslika povratnice Hrvatske pošte od 14. lipnja 2024.) te na listu 135 spisa (preslika punomoći odvjetniku od 22. rujna 2025.). Podudarnosti koje nalazi pri komparaciji općih i individualnih značajki pri komparaciji nespornih potpisa sa spornim potpisom značajne su, a fluidnost poteza kojim je izveden sporni potpis udaljava od zaključka da je autor bio fokusiran na oblike, što bi bio jak indicij da se radi o imitiranju. No, zbog činjenice da se radi o jednostavnom parafu nastalom na jednom potezu, ne može se isključiti da su te podudarnosti rezultat imitiranja po poznatom uzoru. Pri komparativnoj analizi podvrgao je sporni potpis računalnoj superpoziciji (preklapanje transparentnih slika) s referentnim nespornim potpisom i taj slikovni prikaz je sastavni dio ovog nalaza s mišljenjem. Materijal sa spornim potpisom je preslika, što je i formalni razlog za davanje mišljenja u stupnju vjerojatnosti. Mišljenja je da je tužiteljica vjerojatno autor potpisa na ugovoru o radu sklopljenog 16. veljače 2024. Radi se o drugom najnižem stupnju vjerojatnosti.

24. Navedenom nalazu i mišljenju prigovorila je tužiteljica navodeći kako je vještak postupao isključivo na temelju preslike spornog ugovora o radu. Navela je da je vještak umjesto da utvrđene izrazite nekonzistentnosti tužiteljičinih nespornih potpisa shvati kao ozbiljan indikator opreza, pogrešno ih je koristio kao alibi za širenje raspona "normalne varijabilnosti".

25. Očitujući se na iznesene prigovore tužiteljice stalni sudski vještak je na ročištu 15. travnja 2026. naveo da kako mišljenje nije dano u najvišem stupnju vjerojatnosti, jer ga materijali s potpisima preslike ograničavaju u davanju sigurnog mišljenja. To, međutim, ne mora značiti da i nakon analize materijala izvornika mišljenje mora biti dano decidirano. Upravo je zbog toga u nalazu i navedeno kako postoji mogućnost da je sporni potpis rezultat imitacije, no autor takve imitacije mora biti izvježbana, odnosno visoko motivirana osoba. Osobe koje ispoljavaju nekonzistentnost u načinima potpisivanja u pravilu su one kod kojih je teže odrediti referentan nesporni potpis. Međutim, bez obzira na eventualna namjerna iskrivljavanja, ili neuvježbanost u načinu potpisivanja, u grafomotoričkim navikama uvijek ostaju prepoznatljivi simptomi. Iz tih razloga u njegovom mišljenju prevagnulo je uvjerenje kako je autorica spornih i nespornih potpisa ista osoba. Razlike u načinima potpisivanja ne moraju uvijek biti rezultat namjere da se vlastiti potpis iskrivi. Često osobe koje rijetko potpisuju, ili imaju nizak stupanj ispisanosti rukopisa, iskazuju veoma velike razlike u općim izgledima, brojnosti elemenata, općim i posebnim značajkama potpisa. U ovom slučaju nisu primijećene drastične razlike, no razlike postoje u brojnosti elemenata i općem izgledu. Ostavlja teoretsku mogućnost da je netko tko je dobro uvježban i visoko motiviran stavio potpis na Ugovor o radu uz naznaku da je imao poznati uzrok odnosno da je znao kako se osoba potpisuje. Na pitanje je li sporni potpis apliciran sa nekog drugog dokumenta odgovorio je da su za takvu vrstu vještačenja specijalizirani vještaci grafičke struke, a njegov posao grafologa je baviti se rukopisima, odnosno utvrđivanjem autorstva. Autori ponekad iskazuju nekonzistentnosti, a jedna od njih je i izostanak interpunkcije, odnosno dijaklitičkih znakova. Iz svega opisanog je i proizišao nalaz u stupnju vjerojatnosti i decidirano mišljenje. U njegovoj branši dobar dio teoretičara zagovara izbjegavanje vještačenja onih rukopisa koji se nalaze na preslikama. S druge strane postoji niz stručnjaka kako u Republici Hrvatskoj, tako i u inozemstvu koji smatraju da su preslike adekvatan materijal za vještačenje uz poštivanje kriterija, a to znači da kada su preslike u zadovoljavajućoj kvaliteti tada se vještačenje može provesti. Osnovno pravilo pri tome je da se kod izražavanja mišljenja suzdržavaju od davanja decidiranog mišljenja, a mišljenje u stupnju vjerojatnosti može biti dano u rasponu od vrlo vjerojatno, gotovo sigurno pozitivno, odnosno vrlo vjerojatno, gotovo sigurno negativno. Smatra da je preslika ugovora o radu bila dovoljno kvalitetna da bi se na njoj provelo vještačenje. Vrijeme je faktor koji utječe na grafomotoriku osobe, a pri određivanju referentnog nespornog potpisa vremenski je faktor važan, no bolji kriterij je pronalazak onog nespornog potpisa koji svojim značajkama najviše odgovara značajkama spornog potpisa. Teoretski je moguće postići bolju kvalitetu imitata. Da je smatrao da je tako onda bi izrazio mišljenje u višem stupnju vjerojatnosti, a ono bi glasilo vrlo vjerojatno, gotovo sigurno je autor.

26. Imajući u vidu:

- da je stalni sudski vještak potvrdio da je predmetna preslika Ugovora o radu dovoljno kvalitetna za provođenje vještačenja, a što je u skladu s pravilima struke;

- da je, bez obzira na nekonzistentnost u načinu potpisivanja tužiteljice, stalni sudski vještak pronašao značajne podudarnosti pri komparaciji općih i individualnih značajki nespornih potpisa sa spornim potpisom (prepoznatljivi simptomi u grafomotoričkim navikama) te

- da fluidnost poteza kojim je izveden sporni potpis udaljava od zaključka da je autor bio fokusiran na oblike (a što bi bio jak indicij da se radi o imitiranju) sud je kao stručan i objektivan prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Davora Butorca da je tužiteljica vjerojatno autorica potpisa na Ugovoru o radu sklopljenog 16. veljače 2024.

27. Tužiteljica je u svom iskazu navela da je kod tuženika bila zaposlena na radnom mjestu stručnog suradnika. Ona s tuženikom nije potpisala nikakav ugovor o radu, niti se njezin potpis nalazi na preslici Ugovora o radu u donjem desnom uglu. Iako je tuženika višekratno tražila, tuženik joj nikada nije dao ugovor o radu na potpis. Na temelju telefonskog razgovara zakonske zastupnice tuženika pozvana je na kavu 7. veljače 2024. te je na prvi informativni razgovor došla 16. veljače 2024. kada joj je zakonska zastupnice tuženika ponudila da sklope ugovor na neodređeno vrijeme. Zakonska tuženika joj je prvo ponudila radno mjesto savjetnice i plaću od 1.000,00 eur neto, i da u uredu bude dva puta tjedno po dva-tri sata, uobičajeno utorkom i četvrtkom, na što je ona načelno pristala. Razgovarale su da bi ona trebala obavljati poslove koji se odnose na proučavanje regulative iz nadležnosti tuženika, davanje mišljenja na regulativu iz nadležnosti tuženika, pripremu različitih materijala za predstavljanje tuženika, izradu power point prezentacija za potrebe konferencije na tematske cjeline, odnosno sve poslove koji su nabrojani u tužbi. Na tom sastanku zakonskoj zastupnici tuženika dala je svoje podatke, ime, prezime, adresu, OIB. U utorak odnosno 20. veljače 2024. zakonska zastupnica tuženika rekla joj je da tog radnog mjesta nema prema sistematizaciji i da će biti stručni suradnik, na što je ona pristala, pri čemu nisu ugovorile novu plaću te su ugovorili rad na neodređeno. Kako je ona u mirovini, njoj je odgovaralo da radi dva puta tjedno po dva-tri sata i da radi od kuće. Tjedan dana nakon toga je saznala da bi trebala voditi kompletnu pripremu za Međunarodnu konferenciju fizioterapeuta koja se trebala održati u prosincu 2024., a što je uključivalo pronalazak prostora, sponzora i svu komunikaciju sa svim dionicima koji se tiču te konferencije. U razdoblju od 20. veljače 2024. pa do kraja svibnja 2024. obavljala je poslove koje su ugovorile i to poslove stručnog suradnika, a to je bilo proučavanje regulative tuženika, davanje mišljenja, provjera dobivenih mišljenja, izrada power point prezentacije i organizaciju Međunarodne konferencije. Navedene poslove obavljala je dio iz ureda, a veći dio od doma. Uobičajeno je u poslovne prostorije dolazila dva puta tjedno,a nekada i rjeđe. Tuženik joj je uredno isplatio plaću za veljaču, ožujak, travanj i svibanj 2024. Zakonska zastupnica tuženika joj je govorila da je zauzeta za napisati ugovor o radu, da ne može naći šprance ugovora. I njezin suprug ju je prilikom konferencije u Novom Vinodolskom pitao što je s njezinim ugovorom o radu, jer mu se svaki dan žalila da nema potpisan ugovor o radu. Nikada nije vodila dokument o prijavi. Nikada nije bila sama u poslovnim prostorijama tuženika, već je uvijek bila u prisutnosti sa radnicama VL i ALČ. Nije imala ključeve od službenih prostorija. Morala je pozvoniti da bi ušla. U par navrata je bio i sin od zakonske zastupnice tuženika i još jedna gospođa koja je povremeno dolazila. 23. svibnja 2024. joj je promijenjena šifra kompjutora preko kojeg je radila i ona se obratila odvjetniku. Ona i zakonska zastupnice tuženika se jako dugo i dobro poznaju i iz tog razloga joj nije rekla da će otići, jer nema ugovora o radu, već je vjerovala i bila u dobroj vjeri da će ista sastaviti taj ugovor. Ona se do 22. svibnja 2024. nikada nije pisano obratila tuženiku da što je sa njezinim ugovorom o radu, već tek nakon što joj je zakonska zastupnica tuženika 21. svibnja 2024. rekla da nema više razloga za daljnju suradnju. Ona je u e-građani provjerila i utvrdila da je prijavljena. Za vrijeme rada kod tuženika nikada joj nije onemogućen ulazu u poslovne prostorije, već joj je samo 23. svibnja 2024. onemogućen pristup službenom e-mailu. Nakon 23. svibnja 2024. radila je od kuće, primjerice proučavala je regulativu. Također je prijedloge mišljenja o pravnoj regulativi davala zakonskoj zastupnici tuženika. Ona je preko e-građana saznala da je odjavljena. Navodi iz njezinog e-maila od 22. svibnja 2024. u kojem navodi da je dogovor oko njezinog angažmana bio do 15. prosinca 2024. odnose se na poslove vezane za konferenciju i izradu završnog mišljenja.

28. Zakonska zastupnica tuženika NL iskazala je da je tužiteljica radila kod tuženika od 16. veljače 2024. pa do 31. svibnja 2024. na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za radno mjesto stručni suradnik. Ona i tužiteljica su 16. veljače 2024. potpisale ugovor o radu na određeno vrijeme za radno mjesto stručnog suradnika, i to u isto vrijeme, u poslovnim prostorijama tuženika u prisutstvu radnica LL i ALČ. Tuženik je 2024. imao obljetnicu 15 godina postojanja, slijedom čega su odlučili organizirati Međunarodni kongres fizioterapeuta, jer je zadnji održan 2018. Ona je tužiteljicu poznavala jako dugo i dobro i znala je da ima kompetencije za organizirati taj kongres, pa je ista zaposlena isključivo zbog organizacije tog kongresa i obljetnice što se trebalo održati u prosincu 2024. Ona je s tužiteljicom pregovarala samo o poslovima koji se tiču organizacije kongresa. Ona je sama sastavljala predmetni ugovor o radu sa kojim se i tužiteljica složila. Prvi dio kongresa, a koji se odnosi na poslove koji su navedeni i u Ugovoru o radu, trebao je biti završen do 31. svibnja 2024. One su se usmeno dogovorile da ako bude posla preko ljeta da će produžiti taj ugovor, a ako ne da će od 1. rujna ponovno nastaviti raditi, jer će krenuti prijave i biti će novi ugovor. S tužiteljicom je ugovorila neto plaću od 1.000,00 eura i ta je plaća tužiteljici uredno isplaćena. Dogovor je bio da će tužiteljica raditi 3 sata dnevno, međutim tužiteljica je dosta izbivala iz poslovnih prostorija radi ostvarivanja potrebnih kontakta i osiguranja prostora. U konačnici je tužiteljica to vrlo uspješno i u kratkom vremenu odradila, s obzirom da se dvorane rezerviraju 2 godine unaprijed. Tužiteljica nije imala ključ od poslovnih prostorija tuženika, kao niti drugi radnici, osim radnika koji ima ključ i otvara vrata. Službeni e— mail tuženika [adresa elektroničke pošte]. Tužiteljica nikada nije bila u posjedu tog službenog e-maila nego je dobila na korištenje [adresa elektroničke pošte] koji se koristi isključivo za organizaciju i poslove oko kongresa. Da je tužiteljica 23. svibnja 2024. došla u ured tuženika istoj bi bio omogućen pristup i rad na kompjutoru. Tužiteljica je imala svoj kompjutor i svoj stol. Tuženiku je zabranjeno zapošljavati umirovljenike na neodređeno vrijeme, jer svaki zaposlenik koji se zapošljava na neodređeno vrijeme Izvršni odgovor tuženika mora prethodno potvrditi. Ne postoji pisana zabrana o zapošljavanju umirovljenik na neodređeno vrijeme, ali je Izvršni odbor takvog stava. Do 31. svibnja 2024. sklopljen je ugovor o najmu dvorane za kongres u prosinu 2024. Sve ostale aktivnosti je organizirao hotel. Klasa i urudžbeni broj ne stavljaju se na ugovor o radu. Na dostavljenom ugovoru o radu navedena je prethodna adresa tuženika vjerojatno od neke ranije šprance ugovora o radu. Adresu tužiteljice je tražila SMS porukom 28. veljače 2024., jer ju je računovođa tražio adresu radi obračuna plaće, te je ona par minuta nakon što joj je tužiteljica dostavila tu adresu to dostavila računovođi radi obračuna plaće. Sa tužiteljicom su dogovoreni poslovi isključivo oko organizacije kongresa i konferencije, i svi ostali poslovi po njezinom nalogu i poslovi digitalizacije arhive. Tužiteljica nije obavljala poslove oko pravne regulacije, jer to kod njih obavljaju pravnici i odvjetnici. Tužiteljica je dala prijedlog power point prezentacije za konferencije KOKOZ koju ona nije prihvatila, već je na toj konferenciji prezentirala svoju prezentaciju. Tužiteljica nju nikada nije tražila sklapanje ugovora te je ostala zatečena njezinim e-mailom od 22. svibnja 2024. Ona se iz Rige vratila 26. svibnja 2024, a 27. svibnja 2024. majka joj je imala moždani zbog čega je morala otputovati u Šibenik i tamo je provela narednih 10 dana. Po povratku se šokirala sa odvjetničkim dopisima. Oni nisu mogli pronaći originalni Ugovor o radu u arhivi. Oni su primijetili da ugovora nema kada se je vratila iz Šibenika. Ugovori o radu stoje u njezinom uredu u ormaru i taj je ormar pod ključem, kao i njezina soba. Samo ona ima te ključeve. Prvih tjedana dana po sklapanju Ugovora o radu tužiteljica je bila zajedno sa njom u sobi. Po potpisivanju Ugovora o radu administratorica ALČ je kopirala ugovor o radu te je jedan primjerak ostavila kod sebe pod ključem u ormaru, kao što ima i ugovore o radu ostalih radnika, a original ugovora o radu je stavila u jednu pokretnu ladicu na njezin stol u njezinom uredu, jer tamo inače ostavlja dokumente koje ona mora potpisati i riješiti. Nikome nije prijavila nestanak ugovora o radu. Ovo je prvi slučaj da je nestala službena dokumentacija.

29. Svjedokinja VL, voditeljica Ureda za registraciju i licenciranje, iskazala je da je njezino radno mjesto bilo u velikoj sobi, open space u kojem je sjedila sa administratoricom ALČ. U toj velikoj sobi kada se uđe sa lijeve strane su bila tri radna stola, za jednim je sjedila ona, za jednim ALČ i bio je taj još jedan prazan radni stol za kojim je kasnije radila tužiteljica. U sredini te velike sobe se nalazio veliki ovalni stol i pri kraju te sobe je bio još pomoćni radni stol. S desne strane se nalazio još jedan mali ograđeni stakleni prostor u kojem je bio radni stol sa kompjutorom i sa serverom i tu je sjedio administrator po potrebi. Zakonska zastupnica tuženika je imala svoj posebni ured do kojeg se moglo doći samo prolaskom kroz tu veliku open space prostoriju. Misli da je 16. veljače 2024. zakonska zastupnica tuženika došla zajedno sa tužiteljicom u taj veliki open space prostor u kojem su bile ona i ALČ. Zakonska zastupnica tuženika im je predstavila tužiteljicu i rekla da će ona raditi pripremne poslove za kongres u prosincu 2024. Predsjednica je sjela za taj srednji prazan stol i otišla za kompjutor, natipkala ugovor i isprintala ga. Njoj je rekla da stavi pečat, budući su ključevi od pečata bili kod nje. Iza njezinog radnog stola su se nalazili ormari i u tom ormaru su bili pečati pod ključem. Bio je jedan okrugli pečat od tuženika, faksimil od predsjednice i još neki pečati. Kod sklapanja ugovora o radu koristi se pečat tuženika. Ključ od tog ormara sa pečatima je imala samo ona. Ona je uzela taj pečat, lupila dva pečata i vratila se za svoj stol. Potvrdila je da je potpisala Zapisnik s lista 28. spisa. Ne zna je li ugovor o radu bio na određeno, ili neodređeno vrijeme. Originali ugovora o radu drže se u registratoru u ormaru kod predsjednice tuženika. Naknadno se saznalo da je iz evidencije tuženika nestao original ugovora o radu za tužiteljicu. Po povratku s godišnjeg odmora u svibnju 2024. tužiteljice više nije bilo. Pretpostavljala je da se tužiteljica kandidirala za Europski parlament, jer je bila nositeljica liste umirovljenika. Tužiteljica je radila pripremne radnje za kongres u prosincu 2024. Ispočetka je dolazila jednom tjedno, a kasnije sve rjeđe, možda svaka dva tjedna, pa pretpostavlja da se ona posvetila tom izboru za Europski parlament. Tužiteljica nije sudjelovala u izradi pravnih mišljenja i pravnih akata. Njezin ugovor o radu nema klasu i urudžbeni broj, dok za druge ugovore ne zna. Puno puta se znalo dogoditi da u dokumentima stoji neka stara adresa tuženika. Vjeruje da preko ljeta nema poslova na organizaciji kongresa, jer su godišnji odmori. Sva dokumentacija koja uđe i izađe mora se skenirati, i to kopira, odnosno skenira administratorica ALČ.

30. Svjedokinja ALČ, administratorica kod tuženika, iskazala je da ona sjedi u jednoj velikoj sobi, otvorenom prostoru, i to za trećim stolom, odnosno od ulaza na zadnjem stolu na kojem se nalazi kompjutor. U tom dijelu se nalaze još dva stola, a za srednjim je sjedila tužiteljica. Još je jedan stol za kojim sjedi gospođa VL. Za svakim stolom se nalazi kompjutor. U tom prostoru se nalazi još jedan veliki ovalni stol za sastanke na kojem predsjednica potpisuje licence i sve što treba. Predsjednica tuženika ima svoju posebnu sobu. Do te sobe se mora proći kroz jedan kratak hodnik iz kojeg se ulazi u čajnu kuhinju. Do ureda predsjednice mora se proći kroz tu sobu u kojoj se nalazi taj veliki ovalni stol. Tužiteljicu poznaje, jer je jedno vrijeme došla raditi kod tuženika kako bi pomogla predsjednici oko organizacije kongresa u prosincu 2024. Misli da je tužiteljica radila od 16. veljače 2024. Tužiteljica je dolazila u ured povremeno, ako je trebala nešto dogovoriti sa predsjednicom, ili ako je trebala ispisati neki dopis. Ostalo vrijeme je radila vani, dogovarala dvorane. Htjela se organizirati odvojena svečana sjednica radi obilježavanja 15 godina postojanja

1 0

tuženika. Koliko je shvatila tužiteljica nije bila zaposlena na puno radno vrijeme. Predsjednica je rekla da je ona nova zaposlenica tuženika, da je u mirovini, da će pomoći oko organizacije kongresa i da će dolaziti povremeno. Nakon što su se tužiteljica i zakonska zastupnica tuženika odvojeno dogovorile, tužiteljica je došla i sjela za taj veliki ovalni stol, a zakonska zastupnica tuženika za taj srednji stol i počela je na kompjutor upisivati podatke, opis poslova i sve što su se dogovorile. Nakon toga je ispisala taj ugovor koji su potpisale ona i tužiteljica, a onda je gospođi VL rekla da otisne pečat budući ona ima ključ od pečata. Gospođa VL je to i učinila. Zakonska zastupnica tuženika je tužiteljici dala njezin primjerak u originalu, a onda je ona taj ugovor o radu kopirala i tu kopiju spremila u ladicu koju ona drži pod ključem. Tu ona inače drži kopije ugovora o radu. Ugovori o radu su se kopirali za slučaj raznih inspekcija. Original ugovora o radu je stavila u sobu predsjednice, i to na taj dodatni stol na plastičnu policu, odnosno stalak za dokumente. Za tim stolom je tužiteljica od početka sjedila sa predsjednicom. Ona to tako ostavi kako bi to kasnije predsjednica spremila, odnosno arhivirala u ormar pod ključem. Tužiteljica je prva dva, tri puta kada je dolazila sa predsjednicom sjedila za tim dodatnim stolom u sobi predsjednice. Predsjednica ima odvojeni stol. Ta soba od predsjednice je pod ključem dok nje nema i samo ona ima ključ. S tim da ako je predsjednica u uredu i ako ode do kuhinje, ili toaleta, onda tu sobu ne zaključava. Također i ako dođe potpisati licence ostavi otvorenu sobu. Potvrdila je da je potpisala Zapisnik od 6. srpnja 2024. s lista 28. spisa. Bio je pokrenut nekakav prekršajni postupak i predsjednica ih je pitala hoće li one to potvrditi što piše u tom zapisniku, s čim su one naravno bile suglasne, jer inače ne bi to potpisale. Ona je taj zapisnik skenirala i original stavila na stol kod predsjednice. U nekom se trenutku tužiteljica počela hvaliti da ona sigurno ide u Bruxelles. Ona ne skenira odluke o otkazu ugovora o radu i ugovore o radu. Prethodno predočeni zapisnik je skenirala, jer su ga trebali poslati inspekciji. Neki dokumenti koji izlaze od tuženika se kopiraju, neki skeniraju. Sve skenirano se pohranjuje u urudžbenom zapisniku što se urudžbira. Ugovori o radu se ne urudžbiraju. Niti jedan nije urudžbirala. Svi ugovori o radu se kopiraju, ali se svi ugovori o radu ne skeniraju, jer nisu dostupni svima. Sve odluke o raskidu ugovora o radu se ne kopiraju. Ona to ne šalje, niti ide preko nje. Sve odluke o raskidu ugovora o radu se ne skeniraju. Pretpostavlja da je tužiteljici istekao ugovor o radu, jer je bila zaposlena na određeno vrijeme. To zna jer je prilikom kopiranja ugovora o radu vidjela da je taj ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme. To je pisalo u naslovu. Ne zna na koji rok, jer nije dalje čitala. Nije čula da bi iz ureda predsjednice nestao još neki ugovor o radu. Čula je da je predsjednica tuženika tražila original ugovora o radu za tužiteljicu. 16. veljače 2024. sjedište tuženika nije bilo na adresi [adresa]. Kada je kopirala ugovor o radu tužiteljice nije vidjela koja je adresa tuženika bila navedena. Pristup originalima ugovora o radu ima predsjednica. Isti su zaključani u njezinom ormaru u njezinoj sobi i to nakon što ih ona spremi. Preko ljeta nisu bili nužni poslovi organizacije kongresa. Oni ljeti inače imaju manje posla i koriste godišnji odmor, pa tako predsjednica otkaže i studente.

31. U pogledu činjenica odlučnih za rješenje ovog spora, a koje se prvenstveno odnose na potpisivanje Ugovora o radu od strane tužiteljice sud je poklonio vjeru iskazu zakonske zastupnice tuženika i saslušanih svjedokinja VL i ALČ, jer su u tom dijelu iskazivale podudarno, objektivno i sukladno Zapisniku od 6. srpnja 2024. Tako su zakonska zastupnica tuženika i navedene svjedokinje suglasno potvrdile da je tužiteljica dana 16. veljače 2024. pred njima u poslovnim prostorijama tuženika potpisala Ugovor o radu. Sud je iskazima saslušanih svjedokinja u navedenom dijelu poklonio vjeru posebno, jer su na istom ročištu, odgovaranjem na

1 1

ista pitanja suda iskazivale uvjerljivo i suglasno o svim detaljima potpisivanja Ugovora o rada. Svjedokinje VL i ALČ na isti su način opisale kako je do potpisivanja Ugovora o radu došlo u velikoj poslovnoj prostoriji tuženika u kojoj su se, kada se uđe s lijeve strane, nalazila tri radna stola s kompjutorima. Za prvim stolom je sjedila svjedokinja ALČ, srednji stol je bio prazan, a za zadnjim je sjedila svjedokinja VL. U sredini te velike sobe nalazio se je veliki ovalni stol za sastanke i pri kraju te sobe je bio još jedan pomoćni radni stol. Zakonska zastupnica tuženika je imala svoj posebni ured do kojeg se moglo doći samo prolaskom kroz tu veliku prostoriju. Dana 16. veljače 2024. zakonska zastupnica tuženika je došla u tu veliku poslovnu prostoriju i svjedokinjama VL i ALČ predstavila tužiteljicu kao novu radnicu koja će radit na pripremi kongresa u prosincu 2024. i koja će u ured dolaziti povremeno. Tužiteljica je sjela za veliki ovalni stol, a zakonska zastupnica tuženika za srednji prazan stol. Zakonska zastupnica tuženika je u kompjutor upisala potrebne podatke, isprintala ugovor o radu koji su potpisale ona i tužiteljica. Pečati su bili pod ključem i nalazili su se u ormaru iza stola svjedokinje LL koja je imala te ključeve, pa je zakonska zastupnica tuženika istoj rekla da otisne pečat na ugovor. Navedena svjedokinja je otišla do ormara, uzela pečat, lupila dva puta i vratila se za svoj stol. Zakonska zastupnica tuženika je tužiteljici dala njezin primjerak u originalu, a svjedokinja ALČ je kopirala taj ugovor i kopiju spremila u ladicu pod ključem, u kojoj inače drži kopije ugovora o radu. Potom je original Ugovora o radu navedena svjedokinja stavila na stalak za dokumente na stol zakonske zastupnice tuženika u njezinom uredu.

32. U prilog zaključku potpisivanja Ugovora o radu od strane tužiteljice ukazuje i Prijava tužiteljice u radni odnos kod tuženika dana 16. veljače 2024. (list 24. spisa), dakle, istog dana kada je i potpisan Ugovor o radu i to sa podacima koji u cijelosti odgovaraju podacima iz Ugovora o radu (rad na određeno vrijeme do 31. svibnja 2024. s nepunim radnim vremenom – sezonski poslovi na tri sata dnevno). Tužiteljica je i sama u svom iskazu potvrdila da je uvidom u e-građani utvrdila da je prijavljena.

33. Nastavano na navedenu prijavu, i Odjava o prestanku osiguranja (list 25. i 10. spisa) prema kojoj je tuženik tužiteljicu odjavio iz radnog odnosa s danom 31. svibnja 2024. zbog isteka ugovora o radu na određeno vrijeme potvrđuje prethodno navedenu kronologiju.

34. Zahtjev za dostavom točnog kućnog broja adrese i broja računa, kao što je to zakonska zastupnica tuženika od tužiteljice zatražila SMS porukom od 28. veljače 2024. u 19,41 sati (list 81-82. spisa) ne upućuje na izostanak Ugovora o radu kako to tvrdi tužiteljica, već na potrebu brze dostave potrebnih podataka u večernjim satima predzadnjeg dana u mjesecu radi izrade naloga za obračun plaće.

35. Zbog svega navedenog, sud nije poklonio vjeru iskazu tužiteljice u dijelu u kojem je navela da ona s tuženikom nije potpisala nikakav ugovor o radu, i da potpis na preslici Ugovora o radu nije njezin. Kao neuvjerljiv se ukazuje i iskaz tužiteljice iz kojeg proizlazi da su ona i tuženik ugovorili rad na neodređeno vrijeme u nepunom radnom vremenu od tri sata dnevno i to radi poslova: proučavanje regulative iz nadležnosti tuženika, davanje mišljenja na regulativu iz nadležnosti tuženika, analiza dopisa koje tuženik zaprima, pisanje prijedloga dopisa koje tuženik šalje drugima, izrada prezentacija, sačinjavanje prijedloga aktivnosti koje se odnose na organizaciju konferencija, analiza zapisnika o provedenim nadzorima i ostali poslovi koji podrazumijevaju uredsko poslovanje. Naime, tužiteljica je na korištenje dobila samo e- mail tuženika [adresa elektroničke pošte] koji se koristio za organizaciju i poslove oko kongresa, dok joj nije dan na korištenje službeni e-mail tuženika [adresa elektroničke pošte] putem kojeg se obavljala sva službena korespondencija tuženika. U tom smislu, tužiteljica

1 2

nije priložila niti jedan dokaz o zaprimanju dopisa tuženika, ili slanju prijedloga istih, niti je priložila neko svoje mišljenje na regulativu iz nadležnosti tuženika, ili analizu zapisnika o provedenim nadzorima koje je uputila zakonskoj zastupnici tuženika. Slanje, pak, jedne prezentacije vezano za konferenciju KOKOZ 2024. i sudjelovanje tužiteljice na istoj konferenciji ne upućuje na zaključak da su tužiteljica i tuženik zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme za obavljanje prethodno navedenih poslova, već upućuje na uputu koju joj je tuženik dao u okviru ugovorenih poslova, a sve u smislu čl. 7. st. 1. Zakona o radu.

36. Iz svih prethodno obrazloženih razloga, nisu prihvaćeni niti navodi tužiteljice iz WhatsApp poruke od 26. veljače 2024. (list 161. spisa) kojim obavještava prijateljicu CL da joj zakonska zastupnica još nije napisala ugovor, iako je dogovor bio 22. veljače 2024.

37. Dovodeći u vezu:

-prethodnu ocjenu iskaza stranaka i saslušanih svjedokinja VL i ALČ;

- nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Davora Butorca od 13. listopada 2025.;

- podudarnost datuma zasnivanja i prestanka radnog odnosa, vrste ugovorenih poslova i narav radnog odnosa iz Ugovora o radu i Prijave i Odjave sa HZMO-a

- utvrđenja iz kojih proizlazi da je tužiteljica u razdoblju od 16. veljače 2024. do 31. svibnja 2024. obavljala isključivo poslove oko pripreme i organizacije kongresa u prosincu 2024.,

za zaključiti je da su tužitelj i tuženik dana 16. veljače 2024. sklopili Ugovor o radu i zasnovali radni odnos na određeno vrijeme do 31. svibnja 2024. za obavljanje poslova potrebe organizacije prve faze kongresa za radno mjesto stručni suradnik, i to u nepunom radnom vremenu od 15 sati tjedno sa osnovnom mjesečnom neto plaćom u visini od 2000 bodova, pri čemu je vrijednost boda 0,5 eura.

38. Člankom 10. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23., dalje u tekstu: ZR-a) propisano je da se radni odnos zasniva ugovorom o radu

39. Sukladno čl.11. st. 1. ZR-a propisano je da se govor o radu sklapa na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom nije drukčije određeno.

40. Člankom 12. st. 1. ZR-a propisano je da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. Pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja (st. 3.).

41. Sukladno čl. 14. st. 1. ZR-a ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora (st. 2.). Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu (st. 3.). Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme (st.4.)

42. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da su tužiteljica i tuženik dana 16. veljače 2024. sukladno čl. 10. i čl. 12. st. 1. ZR-a sklapanjem Ugovora o radu zasnovali radni odnos na određeno vrijeme u trajanju do 31. svibnja 2024. radi

1 3

obavljanja poslova potrebe organizacije prve faze kongresa za radno mjesto stručni suradnik (pronalazak ponude hotela, dvorane za organizaciju kongresa i posebnog prostora za obljetnicu tuženika, komunikaciju putem e-maila i sastanke izvan ureda, dostavu prijedloga dvorana, coffe breakova, dogovor sa hotelom svih predradnji za potpisivanje ugovora, organiziranje sastanaka sa predstavnicima Državnog arhiva u svezi digitalizacije arhive, pisanje svih pripremnih dopisa i dokumentacije u svezi kongresa i obljetnice, izradu i slanje poziva na kongres i dan obilježavanja obljetnice). Obavljanje navedenih poslova predstavlja objektivni razlog iz čl. 12. st. 3. ZR-a koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme.

43. Budući da je tužiteljici radni odnos kod tuženika prestao 31. svibnja 2024., odnosno istekom vremena na koje je sklopljen Ugovor o radu, a što sukladno čl. 112. ZR-a predstavlja jedan od načina prestanka ugovora o radu, nije bilo uvjeta odjavu tužiteljice sa HZMO-a s danom 31. svibnja 2024. tretirati odlukom o otkazu ugovora o radu, a kako je to predlagala tužiteljica.

44. Tuženik je s tužiteljicom prije početka radi sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, pa nisu ispunjene pretpostavke o presumpciji sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme iz čl. 14. st. 4. ZR-a na koju je tijekom postupka upirala tužiteljica.

45. Slijedom svega navedenog, nije osnovan zahtjev tužiteljice za utvrđenjem nedopuštenosti odluke tuženika o otkazu ugovora o radu od 31. svibnja 2024. i da njezin radni odnos temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 16. veljače 2024. nije prestao, nije osnovan zahtjev tužiteljice da se utvrdi da ona kod tuženika u razdoblju od otkazivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 31. svibnja 2024. pa nadalje ima sva prava koja proizlaze iz otkazanog ugovora o radu, niti je osnovan njezin zahtjev za vraćanjem na rad. Stoga je tužbeni zahtjev kao neosnovan valjalo u cijelosti, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

46. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., u daljnjem dijelu teksta: ZPP- a) te su tuženiku priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23., u daljnjem dijelu teksta: OT/23).

47. Tako su tuženiku priznati troškovi jednokratne nagrade u zatraženom iznosu od 200 bodova (Tbr. 7/2 OT/23) što uz vrijednost boda od 2,00 eur iznosi 400,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. ZOO). Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

48. Tužiteljica je izgubila u sporu, pa je na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a u cijelosti odbijen njezin zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka, kao pod točkom I. izreke presude.

49. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 27. svibnja 2026.

Sutkinja:

Ruža Garac

1 4

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

Dna:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika