REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Av. Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-3520/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Lee Jagatić, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika FŽ, radi djela prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 41/77, 55/89, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23) i čl. 16. st.1. kažnjivo po čl.29. t.1. Zakona o osobnoj iskaznici (Narodne novine br. 62/2015, 42/2020, 144/2020, 114/2022, 18/2024) , povodom optužnog prijedloga PUZ-a , IV. Policijske postaje, Klasa: 211-07/26-5/5626, URBROJ:

511-19-30-26-1 od 5. ožujka 2026. te dopune i ispravka istog na zapisniku od 6. ožujka 2026., temeljem članka 221. i 222. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), nakon ispitivanja okrivljenika u žurnom prekršajnom postupku, u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. PZ-a, dana 26. svibnja 2026. objavio je i

presudio

Okrivljenik FŽ, sin F i majke H, djevojačko prezime L, rođen **.**.1981. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s adresom stanovanja u [adresa], državljanin RH, SSS, po zanimanju elektrotehničar, nezaposlen živi od dijela nasljedstva, bez mjesečnih primanja neoženjen, otac dvoje djece, prekršajno kažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak

I Temeljem članka 183. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

kriv je

1. što je 5. ožujka 2026. u 18:25 sati u Zagrebu na adresi [adresa], na javnom mjestu, na ulici ispred ulaznih vrata dvorišta svoga doma, u vidno alkoholiziranom stanju neartikulirano vikao i galamio čime je uznemiravao mir i spokoj okolnih stanara,

dakle, na javnom mjestu vikom remetio javni red i mir,

čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

2. što je istom prilikom kao pod točkom 1. izreke, vrijeđao i omalovažavao policijske službenike tijekom njihovog postupanja riječima: "jebem vam mater policijsku, pička vam materina" s čime je nastavio i tijekom boravka u službenim prostorijama IV. PP Zagreb,

dakle, vrijeđao i omalovažavao policijske službenike u vezi njihove službe , čime je počinio prekršaj opisa i kažnjiv u čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

3. što je istom prilikom kao pod točkom 1. izreke, na zahtjev policijskih službenik odbio dati na uvid osobnu iskaznicu

čime je počinio prekršaj opisan u čl. 16.st.1. i kažnjiv po čl. 29.t.1. Zakona o osobnoj iskaznici

pa mu se temeljem citiranih propisa uz primjenu čl. 26. st. 3. Prekršajnog zakona utvrđuje

za djelo pod točkom 1. izreke novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura

za djelo pod točkom 2. izreke novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura

Temeljem članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče

jedinstvena novčana kazna u iznosu do 500,00 (petsto) eura

Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljenom se uračunava vrijeme za koje je bio lišen slobode i to vrijeme smještanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstava i vrijeme uhićenja od 5. ožujka 2026. u 18:25 sati do 6. ožujka 2026. u 12:30 sati, kada je rješenjem ovog suda pušten na slobodu kao 79,64 € (sedamdeset devet eura šezdeset četiri centa) novčane kazne tako da se izjednačavaju 2 (dva) dana lišenja slobode u vezi prekršaja sa 79,64 € (sedamdeset devet eura šezdeset četiri centa) novčane kazne, pa okrivljeni ima za platiti preostali iznos od 420,36 € (četiristo dvadeset eura trideset šest centi) novčane kazne.

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljeni je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude. Temeljem čl.152.st.3. i čl. 183.st.2. PZ-a, ukoliko okrivljeni u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. U protivnom postupit će se prema odredbi čl.34. Prekršajnog zakona.

Temeljem članka 43. Prekršajnog zakona okrivljeniku se za djelo prekršaja pod točkom 3. izreke primjenjuje

mjera upozorenja – opomena

II Temeljem čl.139.st.6. PZ-a i u svezi čl.138.st.2.toč.2 i 3a PZ-a okrivljeni se oslobađa obveze naknade troška prekršajnog postupka u paušalnom iznosu i troškova psihijatrijskog vještačenja.

Obrazloženje

4. PU Zagrebačka, IV. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

5. Okrivljeni je u svojoj obrani iskazao da ne priznaje počinjenje prekršaja i da se ne smatra krivim. Naveo je da uopće nije zatečen po policijskim službenicima na ulici, ispred vrata dvorišta. Točno je da je popio tri piva i tri vilijamovke, nakon čega je otišao kući na adresu [adresa] i legao spavati kada su došli policijski službenici i bez razloga ušli u njegovu kuću gdje su ga doslovce oteli. Istaknuo je da on nije vikao na ulici, a niti je vrijeđao policijske službenike. Misli da je pozadina svega to što je na društvenoj mreži Facebook objavio svoju sklonost i simpatizerstvo o stanju u Izraelu, objavio je tko je mrtav, da je Teheran sravnjen sa zemljom, uglavnom je objavljivao vijesti, a po očevoj strani je HŽ pa su ga proglasili antisemitistom zbog tih vijesti. Napomenuo je da se objavljuju lažne vijesti i samo je htio objaviti prave i istinite. Ujedno je i član Iluminata i radio je na regrutaciji novih članova, a zadnji put se čuo **.**.2024. sa J. Kad je C umro, počeo je surađivati sa FŽB. Policija mu je konfiscirala mobitel. Osobna iskaznica mu je bila u kući i policijski službenici su sami prekopali kuću i uzeli osobnu iskaznicu , a njega oteli i odveli u zatvor. Na upit živi li sam na navedenoj adresi, iskazao je da živi. Na upit suda je li se gdje liječio, isti je iskazao da jest, da je boravio je PB Vrapče i dobio dijagnozu višestruke ličnosti, a kod kuće ima te papire te je u Vrapču prošao dvostruki sustav. Ističe da poštuje ustrojstvo RH, jer je ipak potomak N. Nije došao na sud lagati i nije mu problem razgovarati s bilo kime o bilo čemu.

6. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, izvješće o uhićenju okrivljenog, izjavu da se odriče prava na branitelja, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, ser. br. [serijski broj], naredbu o smještanju u posebnu prostor iju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, liječničko izvješće, prekršajnu evidenciju okrivljen ika iz koje je vidljivo da je prekršajno kažnjavan, te je, zbog sumnje u ubrojivost i raspravnu sposobnost okrivljenika, provedeno psihijatrijsko vještačenje po sudskom vještaku za psihijatriju dr. Darku Marčinku i saslušani su svjedoci djelatnici policije LŽ i JŽ. Uvidom u dostavljenu snimku utvrđeno je da se radi o video snimci koja se odnosi na ulicu i na kojoj je samo vidljivo kako policijski službenici vode okrivljenika, dok audio zapisa nema.

7. Sudski vještak za psihijatriju dr. Darko Marčinko, nakon što je spis brižljivo proučio te na temelju obavljenog razgovora sa okrivljen ikom, dostavio je nalaz i mišljenje, te ukratko, usmeno na zapisnik, naveo da se radi o okrivljeniku koji je u vrijeme počinjenja djela bio smanjeno ubrojiv. Preporučio je okrivljeniku, a s čime se i okrivljenik složio, nastavak liječenja, radi otklanjanja mogućih situacija koje bi dovele do ponavljanja protupravnog ponašanja. Sudski vještak je naveo da okrivljenik može ambulantnim putem ostvariti liječenje. U otpusnom pismu klinike Vrapče za FŽ navedene su smetnje ličnosti - shizotipni poremećaj, kao i problem ovisnosti o više PAT s obzirom na dokumentaciju u spisu i aktualno se radi o alkoholemiji od 1,72 g/kg. Dalje je sudski vještak naveo da mu je okrivljenik izjavio kako bi bio suglasan sa ambulantnim razgovorima, što vještak pohvaljuje. Okrivljeni je naveo da ima problem i voljan se ambulantno liječiti, no i dalje je tvrdio da nije počinio prekršaje koji su mu stavljeni na teret te da mu je nestao mobitel.

8. Nakon provedenog vještačenja, okrivljenik je naveo da posjeduje video snimku svoga uhićenja koju je dostavio sudu te je ujedno dostavio dokumentaciju iz koje je želio dokazati da nije lagao kad je naveo da je pripadnik Illuminata i da je u kontaktu s osobama koje je već spomenuo tijekom prvog saslušanja. Nadalje je naveo da su policijski službenici lagali, jer su naveli da su ga zatekli vani na dvorištu da se dere, a iz snimke se jasno vidi da su sami ušli u kuću i nisu ga zatekli nigdje na cesti. Oni su bez razloga ušli u njegovu kuću i na silu ga izvlačili van, pri čemu su ga natezali pa je zadobio i ozljede. Upali su u mrak i zabljesnuli ga baterijama, ostavili su raditi grijalicu 19 sati što je moglo dovesti do požara i psa mu uopće nisu zbrinuli , već ga je našao ozlijeđenog vjerojatno zato što su ga šutnuli nogom. Naveo je da je počeo vikati tek kasnije kada su ga policijski službenici vukli po ulici te je istaknuo da ga sustav ne mazi, da oduvijek njegova obitelji ima problema vjerojatno zbog porijekla, da je on intelektualac, humanist i pacifist, a tretiran je kao smeće, da ima velikih zdravstvenih problema i da nije sporno da je tog dana bio smanjeno ubrojiv, ali iz razloga što je bio izazvan, a sada je sasvim u redu i svjestan je svega kao i u vr ijeme događaja o tome što se zapravo dogodilo.

9. Svjedok policijski službenik CŽ je na saslušanju pred sudom iskazao da se sjeća intervencije po kojoj je postupao 5.3.2026. oko 18,25 sati u Zagrebu na adresi [adresa], gdje je upućen sa kolegom NŽ. Dojava je bila da nepoznata muška osoba iz kvarta oko navedene adrese narušava javni red i mir i oštećuje vozila na način da je u rastrojenom stanju i da je počupao brisače sa nekoliko parkiranih vozila, te na jednom vozilu na krovu grebao njime. To su saznali po dolasku na navedenu adresu gdje ih je dočekao tražitelj intervencije i tako im ispričao, s time da je tu bilo prisutno još nekoliko svjedoka. Tražitelj intervencije je rekao da zna o kome se radi jer je to osoba koju poznaje iz viđenja i kao takvog je imenovao okrivljenika FŽ. Ističe da je on ranije imao jedno postupanje prema okrivljeniku, kada je prije par godina trebao izvršiti uručenje, pa je i znao gdje isti živi. Dolaskom do kuće okrivljenika, vidio je da su ulazna vrata širom otvorena kao i vrata od dvorišta. Po ulasku u kuću zatekli su okrivljenika koji je ležao na podu u predsoblju, bio je alkoholiziran, s time da sumnja da je možda uzeo i još nešto, ali za to nema potvrdu . Nesuvislo je govorio, bio je nesuradljiv i kada su ga tražili osobnu iskaznicu, odbio ju je dati na uvid, te je pružao pasivan otpor. Iz tog razloga morali su primijeniti tjelesnu snagu i sredstva vezivanja nakon čega je odveden u policijsku postaju. Svjedok je iskazao da je okrivljenik tijekom policijskog postupanja vikao i galamio nekakve riječi koje do sada nije nigdje čuo, ali ne vjeruje da je to netko drugi na ulici mogao čuti, već bi prije rekao da je okrivljenik glasnije govorio, a i udaljenost je bila takva da ne vjeruje da su drugi građani to mogli čuti. Međutim, tijekom njihovog postupanja, okrivljenik ih je vrijeđao vičući im riječi da im jebe mater i još neke druge riječi što je činio i u kući i kasnije na ulici kada su ga vodili prema službenim kolima. Sjeća se da je vikao i spominjao ime BŽ, nekakve bogove, da će završiti u paklu, da je on član Iluminata. Na upit suda, ima li svjedok saznanja postoje li kamere i video nadzor na mjestu gdje je okrivljenik navodno počinio djela prekršaja i djelo oštećenja tuđe stvari, isti je iskazao da misli da nema, jer se radi o jednom prostoru gdje je u blizini dječje igralište i sam ugao zgrade i parkirališta, ali postoje svjedoci koji su vidjeli događaj . Naveo je da su svjedoci htjeli ostati anonimni jer poznaju okrivljenika i boje se, a radi se o nekoliko osoba koje su došle sa djecom. U postaji je okrivljeniku pozvana i hitna pomoć te je svjedok napomenuo da je okrivljenik i tada pričao nepovezano. Osobno misli da on ima nekih psihičkih poteškoća i da je bio neubrojiv jer je bio agresivan i zato je morao biti vezan. Na iskaz svjedoka okrivljenik je stavio primjedbu ponavljajući obranu, navodeći da su policijski službenici ušli u kuću bez naloga, a on je već 10 minuta spavao u krevetu i da su sa maglenkama svijetlili u njega. Bio je potpuni mrak i uplašio se jer nije znao da je to policija. Iskazao je da se samo branio, a moguće je da je psovao, ali nije znao da su policajci. Na poseban upit suda, može li se svjedok sjetiti točnih riječi psovki koje je okrivljenik uputio njima, isti je iskazao da se zbog proteka vremena ne sjeća svega, ali se sjeća da je govorio: "jebem vam mater, gorit ćete u paklu, jebem vam mater policijsku".

10. Svjedok djelatnik policije JŽ na saslušanju je iskazao da se sjeća događaja od 5. ožujka 2026. kada je radio noćnu smjenu sa kolegom ŽŽ. Oko 18,00 sati zaprimili su dojavu u operativno dežurstvo od NN građana da neka osoba oštećuje vozila u javnoj garaži na Donjim Sveticama. Po dolasku na mjesto događaja, uočili su tri vozila koja su bila oštećena, a bila su uredno parkirana, no ne u garaži nego ispred nje, točno na putu kojim bi se okrivljenik trebao kretati da dođe kući. Naime, na mjestu događaja dočekao ih je jedan građanin koji je rekao da je okrivljenik FŽ njegov susjed, da je alkoholiziran i vjerojatno drogiran i da ga je vidio kako oštećuje vozila. Budući da je adresa okrivljenika udaljena 100 metara od mjesta gdje su zatekli tog čovjeka, jasno su čuli da iz [adresa], gdje okrivljenik stanuje dolazi buka i galama, pa su ostavili službeno vozilo i pješke krenuli prema njegovoj adresi. Po dolasku uočili su derutnu kuću sa više vrata i sva su bila otvorena. Po ulasku u dvorište uočili su okrivljenika koji je vikao, derao se i oni su mu rekli da prestane s takvim ponašanjem, na što ih je počeo vrijeđati da im jebe mater policijsku, da im pička materina i slično. Rekli su mu da se smiri i prestane s takvim ponašanjem te da im da na uvid osobnu iskaznicu, što on nije htio učiniti već ih je nastavio vrijeđati na isti način. Iz tog razloga morali su primijeniti tjelesnu snagu i sredstva vezivanja. Na upit suda, može li svjedok pojasniti točno mjesto gdje su zatekli okrivljenika, isti je iskazao da su oni ušli kroz dvorišna vrata i okrivljenik je bio na dvorištu , te je tamo vikao i zato su i išli u postupanje prema njemu kao i zbog oštećenih vozila.

11. Na temelju obrane okrivljenika kao i provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje koji su mu stavljeni na teret optužnim prijedlogom.

12. Iako je okrivljenik osporavao da bi na javnom mjestu vikao i galamio te tako remetio javni red i mir kao i da bi vrijeđao policijske službenike tijekom njihovog postupanja, navedeno proizlazi iz iskaza saslušanih policijskih službenika. Sud je obranu okrivljenika ocijenio kao usmjerenu izbjegavanju prekršajne odgovornosti dok je svoju vjeru u cijelosti poklonio iskazima policijskih službenika kao nepristranim svjedocima. Sud je njihove iskaze ocijenio kao dosljedne, precizne, objektivne i životno logične te uvjerljive u svim oblicima komunikacije. Sud je mišljenja da isti nemaju nikakvih razloga niti skrivenih motiva teretiti okrivljenika za nešto što nije učinio, a tvrdnja okrivljenika, upravo u tom smjeru, po mišljenju suda nema činjeničnog uporišta. U tom kontekstu valja istaknuti da je tijekom postupka bilo sporno je li okrivljenik vikao i galamio na javnom mjestu ili se radi o mjestu bez elemenata javnosti. Obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da je do ovakve radnje počinjenja, prema iskazima svjedoka, došlo i na ulici i u dvorištu kuće okrivljenika, bilo je potrebno utvrditi postojanje elementa javnosti u odnosu na viku i galamu u dvorištu njegove kuće. Dakle, budući da je dvorište mjesto koje je po svojoj naravi fiktivno javno mjesto, isto će ispunjavati obilježja javnosti ako su zadovoljeni određeni parametri. To se odnosi na okolnost je li radnja okrivljenika bila takve naravi i intenziteta da su njegovu viku i galamu mogli čuti drugi građani i time biti uznemireni. U pogledu navedenog svjedok LŽ je naveo da je okrivljenik počeo galamiti i vikati po njihovom dolasku, da se nije smirivao i da su morali primijeniti tjelesnu snagu, no tijekom daljnjeg iskazivanja je naveo da ne bi mogao sa sigurnošću reći da su drugi građani mogli čuti što okrivljenik viče. Naveo je da bi se prema intenzitetu govora okrivljenika ipak moglo raditi o nešto glasnijem govoru i da sumnja da bi drugi građani to mogli čuti. Međutim, svjedok JŽ je u svom slobodnom iskazivanju naveo da su došli na intervenciju na adresu javnih garaža na Donjim Sveticama što svakako predstavlja pravo javno mjesto, gdje su prikupili obavijesti o NN počinitelju, da je tražitelj intervencije naveo o kome se radi, odnosno da je to njegov susjed i da je rastrojen, alkoholiziran i drogiran te da su čuli viku i galamu koja je dolazila iz smjera gdje okrivljenik stanuje. Iz ovakvog iskaza svjedoka sud zaključuje da se protupravno ponašanje okrivljenika ipak reflektira lo na javno mjesto jer su se prema opisu saslušanih policijskih službenika isti nalazili na ulici, dakle na javnom mjestu, na udaljenosti od cca 100 metara od mjesta stanovanja okrivljenika, a neprimjereno ponašanje okrivljenika koje je zamijećeno još kod javnih garaža i koje je uvjetovalo da su građani tražili pomoć policije, znači da su bili uznemireni i da je njih mir bio narušen upravo radnjama okrivljenika slijedom čega sud smatra da je okrivljenik svojim ponašanjem u cijelosti ostvario obilježja djela prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Okolnost na koju se okrivljenik poziva da se već nalazio u kući prije dolaska policijskih službenika i da je nasilno "otet" iz svog doma nije takva okolnost koja bi ga u potpunosti ekskulpirala od odgovornosti za počinjenje predmetnog djela prekršaja budući da je njegovo neprimjereno ponašanje počelo osjetno ranije te se nastavilo i tijekom privođenja na ulici koja je sama po sebi pravo javno mjesto, a što proizlazi iz iskaza svjedoka policijskog službenika LŽ gdje navodi da je okrivljenik tijekom policijskog postupanja vikao i galamio nekakve riječi koje do tada nije nigdje čuo što se s obzirom na tijek događaja i povezanost lokacija (dvorište, a zatim ulica), moralo reflektirat i na ulicu kao javno mjesto.

13. U pogledu djela prekršaja iz čl. 17. istog zakona, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio o to djelo prekršaja. Iskazi policijskih službenika su u pogledu navedenog podudarni i dani sa potpunom sigurnošću pa su time sudu bili uvjerljivi pri čemu je i sam okrivljenik tijekom postupka, prilikom saslušanja svjedoka LŽ, naveo da je možda i psovao, ali da nije znao da su policijski službenici. Takva obrana sudu je posve neuvjerljiva budući da policijski službenici imaju uniforme jasne oznake, a iz sadržaja psovki koje im je okrivljenik uputio je nedvojbeno da je znao da se radi o policijskim službenicima budući da im je "jebao mater policijsku".

14. Sumirajući sve navedeno, sud smatra utvrđenim da je okrivljenik svojim ponašanjem ostvario obilježja djela prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kao i iz čl. 16. Zakona o osobnoj iskaznici jer nije imao razlog sumnjati u istinitost iskaza policijskih službenika u odnosu na djelo prekršaja ne davanja osobne iskaznice na uvid na zahtjev policijskih službenika. Slijedom svega navedenog sud je okrivljenika proglasio krivim i za to djelo prekršaja.

15. Za djelo prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisana je novčana kazna u iznosu od 300 do 2.000,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 30 dana, za djelo prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira novčana kazna u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 30 dana dok je za djelo prekršaja iz čl. 16. kažnjivo po čl. 29. t. 1. Zakona o osobnoj iskaznici propisana novčana kazna u fiksnom iznosu od 20,00 eura.

16. Međutim, tijekom postupka, na osnovu provedenog medicinsko - psihijatrijskog vještačenja, utvrđeno je da je okrivljenik u vrijeme počinjenja djela bio smanjeno ubrojiv. Odredbom članka 26. stavak 3. Prekršajnog zakona propisano je: "Počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja zbog nekog stanja iz stavka 2. ovoga članka bio u znatnoj mjeri smanjeno ubrojiv može se blaže kazniti, ako do znatne mjere smanjene ubrojivosti nije došlo samoskrivljeno." U odnosu na navedeno i mogućnost primjene ove odredbe, sud je mišljenja da postoji osnova da se u odnosu na okrivljenika primjeni ovaj institut ublažavanja kazne. Okrivljenik je odgovoran za počinjenje prekršajnih djela koja su mu stavljena na teret optužnim prijedlogom pri čemu se sam doveo u stanje visoke alkoholiziranosti, no obzirom da ovisnost o alkoholu nije jedina psihička poteškoća kod okrivljenika već je kod istog utvrđeno postojanje smetnje ličnosti shizotipnog poremećaja, sud ne isključuje mogućnost da je i taj poremećaj, na koji okrivljenik ne može utjecati, doprinio ovisnosti i alkoholiziranosti u vrijeme počinjenja prekršajnih djela. Stoga sud smatra opravdanim primijeniti citiranu obranu i okrivljeniku ublažiti novčane kazne za djela prekršaja iz čl. 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ispod zakonom propisanog minimuma. Primjenom navedene odredbe, sud je okrivljeniku za svako od navedenih djela izrekao novčanu kaznu ispod zakonom propisanog posebnog minimuma, a u iznosu koji smatra primjerenim stupnju njegove odgovornosti, načinu počinjenja djela i nastaloj posljedici uzimajući u obzir osobne i imovinske prilike okrivljenika budući da je okrivljenik ujedno i nezaposlen. Sud je ovako utvrđene kazne zbrojio, te je okrivljeniku izrekao jedinstvenu novčanu kaznu u koju je uračunao vrijeme lišenja slobode u vezi prekršaja na način da je izjednačio dva dana lišenja slobode sa 79,64 eura novčane kazne pa je okrivljeniku ostalo za platiti 420,36 eura novčane kazne. Nadalje je određeno da, ukoliko okrivljenik u za to ostavljenom roku, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cijelosti. U odnosu na djelo prekršaja pod točkom 3. izreke, okrivljeniku je primijenjena mjera upozorenja – opomena obzirom da isti do sada nije kažnjavan, a radi se o blagom obliku prekršaja te sud smatra da će se adekvatan učinak postići i samo primjenom mjere upozorenja.

17. Obzirom da je okrivljenik zapravo lošeg zdravstvenog stanja i bez zaposlenja, sud ga je oslobodio dužnosti plaćanja troškova prekršajnog postupka ocjenjujući da bi plaćanjem istih bila dovedena u pitanje njegova egzistencija.

Zagreb, 26. svibnja 2026.

Zapisničar

Viša sudska savjetnica, specijalist Lea Jagatić

Marijana Đurinac

Sutkinja

Maja Župančić Ukropina

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.

Dostavna naredba:

1. Okrivljenom FŽ, [adresa]

2. Ovlaštenom tužitelju, IV Policijska postaja, Petrova 152, Zagreb

3. spis.