REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ĐAKOVU

Trg dr. Franje Tuđmana 2

31400 Đakovo

Poslovni broj: Ovr-420/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Đakovu, po sucu Petru Grguru, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja mlt. ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po majci i zakonskoj zastupnici ND, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Marinu Brajku, odvjetniku u Đakovu, radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te za odgodu izdavanja naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, 26. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine pred Financijskom agencijom na temelju ovršne isprave – sudske nagodbe Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu od 4. srpnja 2017., poslovni broj: R1 Ob-374/17 i sudske nagodbe Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu od 20. listopada 2022., poslovni broj: R1 Ob-131/2021.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovršnog postupka.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave – sudske nagodbe Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu od 4. srpnja 2017., poslovni broj: R1 Ob-374/17 i sudske nagodbe Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu od 20. listopada 2022. , poslovni broj: R1 Ob- 131/2021, iz razloga propisanog odredbom članka 50. stavak 1. točka 9. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 21. travnja 2026. ovome sudu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate, te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – sudske nagodbe Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu od 4. srpnja 2017. , poslovni broj: R1 Ob-374/17 i sudske nagodbe Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu od 20. listopada 2022., poslovni broj: R1 Ob-131/2021.

1.1. Ovršenik u bitnome navodi kako je primio obavijest da je protiv njega 14. travnja 2026. putem Financijske agencije od strane ovrhovoditelja pokrenut postupak izravne naplate po sudskoj nagodbi Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu poslovni broj: R1 Ob-374/17 od 4. srpnja 2017. i nagodbi istog suda poslovni broj: R1 Ob-131/2021 od 20. listopada 2022. Ukazuje kako ovrhovoditelj zahtijeva izravnu naplatu dugovanja na ime zakonskog uzdržavanja mlt. djeteta po specifikaciji koja prileži kao prilog zahtjevu za izravnu naplatu.

1.2. Ovršenik navodi kako je ovakav postupak izravne naplate neosnovan iz razloga što ovrhovoditelj potražuje prisilnu naplatu zakonskog uzdržavanja za mjesece kada je ovršenik plaćao obroke uzdržavanja. Tako u odnosu na period od siječnja 2021. pa nadalje, u prilogu ovog prijedloga ovršenik prilaže izvod iz svog tekućeg računa iz kojeg se jasno vide sve uplate na ime uzdržavanja počev od siječnja 2021. pa do danas, te se može jasno vidjeti da je ovršenik uredno plaćao obroke uzdržavanja, čak je neke obroke uzdržavanja plaćao i ranije, unaprijed, na zahtjev majke ovrhovoditelja.

1.3. Ovršenik napominje kako je i prije siječnja 2021. uredno plaćao obroke uzdržavanja, ali je sve obroke prije tog datuma plaćao na ruke majci ovrhvoditelja i o tome nažalost nema nikakav dokaz, jer nije sačinjavao nikakve potvrde o uplatama, međutim da je ovršenik i ranije uredno plaćao obroke uzdržavanja ovršenik dokazuje prilaganjem zapisnika s rasprave održane dana 29. ožujka 2022. u kaznenom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Osijeku poslovni broj: Kzd-117/2021, a upravo na toj raspravi je majka ovrhovoditelja ND decidirano izjavila da ovršenik uredno novčano doprinosi uzdržavanju mlt. ovrhovoditelja i da plaćanjem uzdržavanja nema nikakvih problema.

1.4. Imajući na umu navedeno ovršenik ističe kako je neosnovan zahtjev za izravnu naplatu i u dijelu koji se odnosi na godinu 2017., 2018., 2020. i 2021., jer majka mlt. ovrhovoditelja je i sama svojim iskazom u kaznenom postupku potvrdila da je plaćanje uzdržavanja bilo uredno. U odnosu na mjesec listopad, studeni i prosinac 2025. ovršenik navodi da je i za te mjesece plaćao uzdržavanje uredno, ali na ruke mlt. ovrhovoditelju ČD i naravno, o tome nije sačinjavao nikakvu potvrdu, ali je majka itekako upoznata s tim uplatama.

1.5. Nadalje, ovršenik ukazuje na činjenicu da je majka i zz mlt. ovrhovoditelja ND namjerno pokrenula ovaj postupak prisilne naplate kako bi napakostila i prouzročila štetu ovršeniku, budući je ovršenik obrtnik te su mu ovakvim činom blokirani svi računi, pa i računi njegova obrta te ovršenik sada ne može normalno poslovati, niti isplaćivati plaće svojim radnicima, a niti može primati narudžbe i uplate svojih klijenata na račun obrta, jer će isti novci biti blokirani. Isto tako, ovršenik sada ima i veliki problem, jer zbog blokade računa ne može plaćati svoje dobavljače, niti kupovati materijal za poslovanje, dakle kompletan posao mu zbog ove situacije staje i ugrožava materijalnu egzistenciju. Naime, ovršenik ima obrt pod nazivom ST dizajn za završne radove u građevinarstvu što se vidi iz priloženog izvatka obrtnog registra, a ima i dvojicu zaposlenih čije plaće više ne može isplatiti, a što dokazuje priloženim obrascima HZMO-a. Isto tako majka mlt. ovrhovoditelja nije nikad prije pokretanja prisilne naplate kontaktirala ovršenika da ga eventualno opomeni na neplaćene obroke uzdržavanja, ako već smatra da nisu plaćeni, već je ista odmah pokrenula ovaj postupak jedino s ciljem da mu zagorča život, što je vrlo vjerojatno povezano s kaznenim postupkom koji je vođen protiv njega pred Općinskim sudom u Osijeku , u kojem je ista bila oštećenica/žrtva.

1.6. Ovršenik u podnesku od 25. svibnja 2026. navodi kako su mu novčana sredstva na Fini trenutno odblokirana, jer je isti uplatio blokirani iznos svojim novčanim sredstvima kako bi njegov obrt mogao i dalje nesmetano funkcionirati i poslovati, međutim ovršenik ističe kako će uplaćeni iznos nakon proteka roka od 60 dana s računa Fine biti uplaćen majci ovrhovoditeljice ND, no ovršenik ističe kako je majka ovrhovoditeljice bez stalnog prebivališta i bez stalnog zaposlenja, sklona je trošenju novaca u vlastite svrhe, a ne u svrhe uzdržavanja svog djeteta, a k tome je još u lošim odnosima sa ovdje ovršenikom radi čega je ista i pokrenula postupak prisilne naplate, iako ovršenik uredno podmiruje uzdržavanje i dan danas. Stoga, ovršenik predlaže Naslovnom sudu da naloži Fini da odgodi prijenos ustegnutih novčanih sredstava sa svog računa na račun majke ovrhovoditeljice dok ovaj postupak pravomoćno ne završi, jer postoji opasnost nenadoknadive štete, odnosno kad jednom novčana sredstva dospiju s računa Fine na račun ND u slučaju da ovršenik uspije u parničnom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom isti neće biti u mogućnosti dobiti povrat novčanih sredstava, jer ND iste neće tada moći vratiti i ovršenik će time biti oštećen. Ovršenik napominje kako dan danas uredno svaki mjesec podmiruje obveze uzdržavanja na račun majke ovrhovoditeljice te odgodom prijenosa novčanih sredstava mlt. ČD kao ovrhovoditelj neće biti materijalno ugrožena niti oštećena za neplaćanje uzdržavanja.

1.7. Zaključno, ovršenik predlaže da ga sud uputi u parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa po izravnoj naplati djelomično nedopuštenom, a prije toga postupi hitno po prijedlogu za odgodu ovrhe u potpunosti.

2. Valja ukazati kako je zaključkom ovoga suda od 23. travnja 2026., poslovni broj: Ovr-420/2026-2, ovrhovoditelj pozvan u roku od petnaest dana očitovati se na prijedlog za odgodu ovrhe ovršenika od 21. travnja 2026. Ovrhovoditelj je predmetni zaključak zaprimila 28. travnja 2026., ali se do danas nije očitovala.

3. Odredbom članka 210. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24- dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavak 1. ovoga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje, stavkom 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

4. Nesporno je da se pred Financijskom agencijom u postupku izravne naplate provodi prisilna naplate tražbine na novčanim sredstvima ovršenika po zahtjevu ovrhovoditelja na temelju ovršne isprave – sudske nagodbe Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu od 4. srpnja 2017., poslovni broj: R1 Ob-374/17 i sudske nagodbe Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu od 20. listopada 2022., poslovni broj: R1 Ob-131/2021.

4.1. Prvotnim rješenjem Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu od 4. srpnja 2017., poslovni broj: R1 Ob-374/17, ovršeniku je određena obveza uzdržavanja mlb. ČD u iznosu od 1.200,00 kuna, da bi sudskom nagodbom Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu od 20. listopada 2022., poslovni broj: R1 Ob-131/2021, taj iznos povećan na 1.500,00 kuna / 199.09 eura mjesečno.

5. U odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik se poziva na žalbeni razlog iz odredbe članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, a obzirom da se ovrhovoditelj nije očitovao, to je primjenom odredbe članka 52. stavak 3. OZ-a sud odlučio kao u izreci ovog zaključka.

6. Prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika nije osnovan.

7. Odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz stavka 1. točke 1. do 11. navedenog članka OZ-a.

7.1. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u odredbi članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a.

8. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu sukladno odredbi članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a. U pogledu tog istog uvjeta (prijedloga za proglašenje) sud je zaključkom ovršenika uputio u parnicu kako je to obrazloženo u točki 7. ove odluke.

8.1. U odnosu na drugi uvjet za odgodu, i to nastanak nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, ovršenik prema ocjeni ovog suda, uvodno opisanim navodima, nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a. Naime, pokretanje postupka izravne naplate i sama provedba ovrhe ne može se smatrati razlogom nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, niti je ovršenik učinio vjerojatnim da provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

8.2. Nadalje se ističe kako je potrebno navesti da čak i kada je ispunjena pretpostavka iz članka 65. stavak 1. OZ-a i jedna od pretpostavki iz članka 65. stavak 1. točke 1. do 11. OZ-a, sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno nasilje, u smislu odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, su okolnosti koje moraju postojati u trenutku provedbe ovrhe te se kao ispunjeni uvjet za odgodu u tom smislu ne može uzeti šteta koja bi tek trebala nastati u budućnosti.

8.3. Ovršenik, osim što predlaže odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, nije priložio nikakve dokaze koje bi ukazivale na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

8.4. Valja ukazati kako za odgodu izravne naplate ne traži se postojanje bilo kakve štete, već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik (neovisno o visini štete koja bi mogla nastati) ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Dakle, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovisi prvenstveno o sposobnosti ovrhovoditelja da eventualnu štetu nadoknadi. Ovršenik nije dostavio nikakve dokaze kojim bi učinio vjerojatnim da ovrhovoditelji ne bi bili u mogućnosti nadoknaditi štetu te da bi iz toga proizlazila vjerojatnost nemogućnosti nadoknade štete. Ovršenik navodi kako je majka ovrhovoditeljice bez stalnog zaposlenja o čemu ne prilaže niti jedan dokaz.

9. Slijedom navedenog, a s obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nije ispunjena pretpostavka iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, dok ispunjenje uvjeta propisanog odredbom članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a nije dostatno za odgodu ovrhe, te je sud odbio prijedlog ovršenika kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

10. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovršnog postupka sud je odbio kao neosnovan valjanom primjenom odredbe članka 14. stavak 4. i 5. OZ-a, a s obzirom da zatraženi trošak nije bio potreban za ovrhu, nit je isti neosnovano prouzročen od strane ovrhovoditelja, stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

Đakovo, 26. svibnja 2026.

Sudac

Petar Grgur

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka može u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka rješenja podnijeti žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda u četiri primjerka za sud i protivnu stranku, odnosno e-komunikacijom.

Protiv zaključka nije dopuštena žalba (članak 11. stavak 5. OZ-a).

Dostaviti:

1. Ovršeniku – putem punomoćnika

2. Zakonskom zastupniku mlb. ovrhovoditelja