REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1045/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i Jadranke Anić-Matić članova vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i protustranke FTA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Srđana Barišić, odvjetnica u Zagrebu, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o prijedlozima za reviziju zainteresiranih osoba: 1) MT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2) ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Matej Miletić, odvjetnik u Rijeci, protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Zk-20/2025 od 27. kolovoza 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-58437/2024-9 od 20. siječnja 2025., u sjednici održanoj 26. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačeno pitanje.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Predlagateljice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Zk-20/2025-2 od 27. kolovoza 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z- 58437/2024-9 od 20. siječnja 2025.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da su predlagateljice naznačile pravno pitanje koje smatraju važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te su kao razlog važnosti naznačile odluke drugostupanjskih sudova. Predlagateljice su istaknule i da im je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje i u njemu sadržano pravo na obrazloženu sudsku odluku kao i pravo na jednakost svih pred zakonom.
4. Predlagateljice su naznačile sljedeće pitanje:
„Je li dopušteno u zemljišnoknjižnom postupku tumačiti pogreške u pisanju i dopustiti uknjižbu ili drugi upis unatoč pogrešci u pisanju zbog koje bi uknjižba/upis bio neprovediv“.
5.1. Predmet postupka je prijedlog radi uknjižbe prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine protustranke koji je upisan kao stan na II katu lijevo koji se sastoji od 6 soba i ostalih prostorija u površini od 210,32 m2, [adresa], koji posebni dio je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom k. č. [katastarska čestica], zgrada mješovite uporabe [adresa] i dvorište, ukupne površine 668 m2. Prijedlog za upis predlagatelj FT temelji na ugovoru o darovanju nekretnine od 26. lipnja 2024. koji je sačinjen u formi javnobilježničkog akta. Iz ugovora o darovanju nekretnine proizlazi da je kao predmet darovanja određena nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i opisana kao E-12 (čl. 1. Ugovora), dok je u čl. 2. Ugovora u cijelosti opisan posebni dio nekretnine u skladu sa stanjem u zemljišnoj knjizi te je navedeno da se radi o stanu na II. katu lijevo koji se sastoji od 6 soba i ostalih prostorija u površini od 210,32 m2, [adresa], kao posebnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-12). U čl. 6. Ugovora navedeno je kako darovatelj ovlašćuje obdarenika da na darovanoj nekretnini, odnosno darovanom suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom „etažno vlasništvo (E-1)“ nekretnine opisane u čl. 2. st. 1. Ugovora, bez ikakvog daljnjeg pitanja i pristanka izvrši upis prava vlasništva na svoje ime. Ovlašteni zemljišnoknjižni referent dopustio je predloženu uknjižbu prava vlasništva.
5.2. Prvostupanjski je sud zaključio da okolnost da je u dijelu odredbe čl. 6. Ugovora navedeno da se dopušta uknjižba prava vlasništva na „Etažno vlasništvo (E -1)“ u cijelosti irelevantna pored činjenice da je u istoj toj odredbi upućeno na čl. 2. st. 1. ugovora u kojem je poseban dio nekretnine opisan u cijelosti u skladu s podacima iz zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je protustranka uknjižena kao vlasnik posebnog dijela nekretnine koji je opisan kao E-12. Poseban dio nekretnine ne određuje podatak o oznaci etaže već su za opis nekretnine relevantni podaci o konkretnom posebnom dijelu, a to je u konkretnom slučaju stan na II. katu lijevo koji se sastoj od 6 soba i ostalih prostorija u površini od 210,32 m2, [adresa], koji posebni dio je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom kč. br. [katastarska čestica], zgrada mješovite uporabe [adresa], Frankopanska ulica 14 i dvorište, ukupne površine 668 m2. Stoga je prvostupanjski sud sukladno odredbi čl. 59. st. 1. toč. a) i b) Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22 i 155/23 - dalje: ZZK), kojom je propisano da privatne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba trebaju, uza sve ono što je propisano tim ili posebnim zakonom, sadržavati i točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva i izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu, što znači da privatne isprave moraju sadržavati točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva, a što pak znači da nekretnina u ispravi mora biti opisana na način na koji sud nedvojbeno može utvrditi u pogledu koje nekretnine ili knjižnog prava se uknjižba predlaže. Poseban dio nekretnine ne određuje podatak o oznaci etaže već su za opis nekretnine relevantni podaci o konkretnom posebnom dijelu, a to je u konkretnom slučaju stan kako je opisan u čl. 2. st. 1. Ugovora. Stoga je prvostupanjski sud potvrdio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta broj Z-32590/24 od 20. studenoga 2024.
5.3. Drugostupanjski je sud ocijenio da su neosnovani žalbeni navodi predlagateljica da se iz isprave, na temelju koje je dopuštena uknjižba pravo vlasništva, ne može nedvojbeno utvrditi predmet upisa te je potvrdio prvostupanjsko rješenje u cijelosti.
6. U naznačenom pitanju predlagateljice polaze od pogrešne pretpostavke da bi upis bio neprovediv i da se predmet upisa ne može nedvojbeno utvrditi jer iz postupka proizlazi da je upis izvršen u skladu s odredbama čl. 59. i čl. 117. ZZK s obzirom da je nedvojbeno utvrđeno da je poseban dio nekretnine (iz ugovora o darovanju) opisan u cijelosti u skladu s podacima iz zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Stoga naznačeno pitanje nije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
7. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP te je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačeno pitanje trebalo odbiti sukladno odredbi čl. 389.b st. 1. ZPP kao u točki I. izreke.
8.1. Predlagateljice su u prijedlogu za dopuštenje revizije navele i da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaštićeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i teme ljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99-proč. tekst, 8/99-ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija), kao i čl. 14. st. 2. Ustava. Predlagateljice su istaknule da im je povrijeđeno pravo na obrazloženu sudsku odluku i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
8.2. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo jer pobijana drugostupanjska odluka nije obrazložena treba istaknuti da je sud u pobijanoj presudi obrazložio žalbene navode od odlučnog značaj sukladno čl. 375. st. 1. ZPP. Osim toga, pravo na obrazloženu sudsku odluku, sadržano u čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, obvezuje sudove da obrazlože svoje odluke, ali se isto ne može tumačiti na način da su sudovi dužni dati detaljan odgovor na svaku tvrdnju (García Ruiz protiv Španjolske, 1999., st. 26.; Perez protiv Francuske, 2004., st. 81.; Van de Hurk protiv Nizozemske, 1994., st. 61.; Jahnke i Lenoble protiv Francuske, 2000.). Ovaj sud je ocijenio da je u pobijanoj presudi sud odgovorio na sve navode od odlučnog značaja. Pobijana presuda je detaljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. U postupku pred nižim sudovima predlagateljicama je bilo omogućeno da se izjasne o svojim navodima, iznesu činjenice i ravnopravno sudjeluju u postupku. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da nisu imale pravično suđenje odnosno predlagateljice nisu učinile vjerojatnim im je u postupku pred nižim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
8.3. Predlagateljice nisu učinile vjerojatnim da im je povrijeđeno pravo na jednakost pred zakonom zajamčeno čl. 14. st. 2. Ustava. Naime, pobijana drugostupanjska odluka donesena je u skladu s mjerodavnim pravom Republike Hrvatske, dok je pravno stajalište i primjenu zakona drugostupanjski sud obrazložio na valjan i prihvatljiv način koji isključuje arbitrarnost.
9. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaknuti da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
10. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a. st. 4. ZPP valjalo riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 26. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić
