Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj : IR-59/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Nade Horvatvoić i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv ŠP, u povodu prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske za izricanje zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na temelju čl. 34.a stavka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi ŠP, podnesenoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp Prz-49/2026-3 od 16. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ŠP i potvrđuje pobijano rješenje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp Prz-49/2026-3 od 16. veljače 2026. prihvaćen je prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske te je ŠP , na temelju čl. 34.a stavka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, izrečena zabrana prisustvovanja svim nogometnim utakmicama na kojima nastupaju HNK Hajduk i Hrvatska nogometna reprezentacija, u trajanju jedne godine.
2. Protiv tog rješenja ŠP je putem opunomoćenika Sebastiana Miše, odvjetnika u Zagrebu, podnio žalbu s prijedlogom da se pobijano rješenje i izrečena mjera zabrane ukinu.
3. Žalba nije osnovana.
4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da je prvostupanjski sud postupio pravilno i zakonito kada je ŠP na temelju čl. 34.a stavka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, izrekao zabranu prisustvovanja nogometnim utakmicama, pobliže opisanu u izreci prvostupanjskog rješenja.
5. Naime, odredbom članka 34. a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117/03., 71/06., 43/09. , 34/11 i 114/22) propisano je, da osobi za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja, prekršajni sud na prijedlog policijske uprave nadležne za mjesto održavanja športskog natjecanja ili policijske uprave nadležne za područje na kojem se nalazi prebivalište takve osobe, može izreći zabranu prisustvovanja određenim športskim natjecanjima za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci, niti duže od godine dana. U svrhu izricanja mjere, člankom 39.b istog Zakona, propisano je da Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi Zbirku podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja, radi pripreme poduzimanja odgovarajućih mjera za održavanje javnog reda i sigurnosti za vrijeme športskih natjecanja, a koja mogu biti ugrožena od strane pojedinaca koji svojim radnjama čine potencijalnu prijetnju zakonitosti, redu i sigurnosti, a ta operativna saznanja predstavljaju bitnu okolnost i valjanu osnovu za izricanje mjere iz čl. 34.a stavka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, kako je to pravilno i osnovano zaključio i prvostupanjski sud.
6. Saznanja na temelju kojih je izrečena predmetna mjera nisu nedokazana, kako se to sugerira u žalbi, jer je predlagatelj jasno specificirao pet događaja, od kojih je dokumentirao događaj od 3. svibnja 2025. za koji je dostavio posebno izvješće uz kaznenu prijavu, na temelju kojih je prvostupanjski sud izrekao predmetnu mjeru. Pogrešno žalitelj pokušava dovesti u pitanje pravilnost izrečene preventivne mjere protekom vremena od posljednjeg događaja uz koji se veže prijedlog, budući da za primjenu ove preventivne mjere nije odlučno da je konkretan događaj neposredno prethodio, već ukupnost saznanja o njegovim incidentnim ponašanjima u vezi sa sportskim događajima. Težina saznanja i razmjeri događaja (sudjelovanje u masovnoj tučnjavi sa evidentiranim većim brojem fizičkih ozljeda i najmanje jedna teška tjelesna ozljeda) koji proizlaze iz kaznene prijave su i prema mišljenju ovog suda u skladu sa određenim trajanjem preventivne mjere.
7. Neosnovano žalitelj ističe nerazumljivost pobijanog rješenja, jer da je nepotpuno i nejasno te da građani ne znaju koja je nadležna policijska postaja za provođenje preventivne mjere, budući da je provedba te preventivne mjere detaljno i određeno propisana čl. 34.a st. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, tako da je osoba kojoj je izrečena preventivna mjera najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja, dužan pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutan i nalazi se izvan RH u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja, kao i vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja, s time da ne može biti unutar dva kilometra od športskog objekta na kojem se održava natjecanje, osim u slučaju kada isti ima prebivalište ili boravište unutar tog područja, mjesto rada ili u drugim objektivnim slučajevima. Okolnost da predmetno rješenje ne sadrži uputu o provedbi jasno izrečene preventivne mjere, ne čini pobijano rješenje nerazumljivim, kako to pogrešno ističe žalitelj.
8. Žalbeni navod da predmetna preventivna mjera predstavlja ograničenje temeljnog ustavnog prava na slobodu kretanja nije od utjecaja na pravilnost i osnovanost pobijanog rješenja. Člankom 16. Ustava Republike Hrvatske propisano je da se slobode i prava mogu ograničiti, ali samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje te da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Po ocjeni ovog suda, zahvat u temeljna prava ŠP utemeljen je na normi zakonskog ranga i razmjeran je naravi potrebe u ovom predmetu.
9. Navedenom mjerom prava pojedinaca ograničena su zakonom da bi se zaštitila prava drugih ljudi, a primjena mjere usmjerena je na legitimni cilj i razmjerna naravi potrebe ugroženog dobra u odnosu na ograničenje prava imenovanoga, a ŠP kao član navijačke skupine „Torcida“ ne poštuje društvena pravila, onemogućava drugima da nesmetano prate športska natjecanja i svojim protupravnim ponašanjem iskrivljuje sliku o istinskim navijačima športskih klubova.
10. Činjenica da je protiv ŠP podnesena kaznena prijava zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 31.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, i po ocjeni ovog suda, upućuje na zaključak o osnovanosti izricanja ove mjere s ciljem preveniranja njegovog budućeg protupravnog ponašanja.
11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 211. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb 26. svibnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Gordana Korotaj,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, ŠP, opunomoćenika i tužitelja.
