K-378/2026

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Gordanu Tonkoviću kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Helene Škomrlj, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog PG, zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: KO-DO-194/2026 od 26. veljače 2026., nakon javno provedene rasprave održane u prisutnosti okrivljenika PG, branitelja Željka Gulišije i zamjenika Općinske državne odvjetnice u Splitu AG, **.**.2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik: PG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin P i DG, rođene A, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, ekonomist, sa završenom srednjom stručnom spremom, nezaposlen, lošeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, bez vojnog čina, neodlikovan, kazneno osuđivan,

k r i v  j e

što je 13. studenog 2025. godine, oko 12:35 sati, u Splitu, na raskrižju kolnika Velebitske ulice i Zagorskog puta, upravljajući osobnim automobilom marke „Audi A6“ registarske oznake [registarska oznaka], krećući se iz smjera istoka u smjeru zapada, sjevernom kolničkom, a desnom prometnom trakom Velebitske ulice koja je namijenjena vozilima koja u raskrižju skreću u desno, postupio protivno članku 38. stavku 2. i članku 199. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'' br. 67/08, 48/10,74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23), jer je upravljao vozilom pod utjecajem droge kokain, svjestan da takvom vožnjom može ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu i izazvati nesreću i pristajući na to, te je dolaskom do raskrižja s kolnikom Zagorskog puta, na kojem se prometom upravlja prometnim svjetlima, skrenuo desno na kolnik Zagorskog puta u smjeru sjevera dok je za njegov smjer kretanja bilo uključeno zeleno svijetlo na semaforu, te nije prišao obilježenom pješačkom prijelazu s osobitim oprezom ni vozio takvom brzinom da može zaustaviti vozilo kako bi propustio pješake koji su stupili na pješački prijelaz, zbog čega je prednjim desnim dijelom vozila udario u desnu stranu tijela pješakinje VG, koja je već stupila na pješački prijelaz, krećući se od smjera zapada u smjeru istoka, a kojoj je zelenim svjetlom na semaforu za pješake bio dopušten prolaz, te je od udara odbačena u smjeru sjevera, uslijed čega je VG zadobila krvne podljeve glave čeono i tjemeno desno, oguljotinu i krvni podljev područja desnog oka, ranu razderotinu zatiljka, krvarenje meke moždanice čeono lijevo, prijelom 6. vratnog kralješka, prijelom 5. slabinskog kralješka i višestruke prijelome zdjelice obostrano, što čini jednu cjelinu koja predstavlja povredu teške naravi, nakon čega je PG automobilom napustio mjesto događaja, a da nije pružio pomoć osobi u opasnosti koju je sam prouzročio, iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe i drugoga, već se vozilom udaljio u nepoznatom pravcu,

dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, te nije pružio pomoć osobi u opasnosti koju je sam prouzročio, iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga,

čime je počinio dva kaznena djela i to jedno kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano i kažnjivo u članku 227. stavku 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" 125/11, 144/12, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25, dalje u tekstu: KZ/11), te jedno kazneno djelo protiv života i tijela – nepružanjem pomoći – opisano i kažnjivo u članku 123. stavku 2. Kaznenog zakona, sve u svezi članka 51. KZ/11.

II. Temeljem članka 227. stavak 1. u svezi članka 51. KZ/11 okrivljenom se za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu

utvrđuje

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) GODINE

Temeljem članka 123. stavak 2. u svezi članka 51. KZ/11 okrivljenom se za kazneno djelo nepružanja pomoći

utvrđuje

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE

Temeljem članka 61. stavak 1. u svezi s člankom 53. stavak 1. KZ/11 okrivljenom PG

OPOZIVA SE UVJETNI OTPUST

izrečen rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, broj: Kž-uv- 80/2025 od 28. kolovoza 2025., a koji uvjetni otpust je određen nalogom za otpust Županijskog suda u Karlovcu od 23. rujna 2025., broj: Ik I-202/2025 kojim je određeno kako uvjetni otpust započinje 24. rujna 2025., te traje do isteka kazne 27. svibnja 2029., dakle opoziva se vrijeme iz uvjetnog otpusta u trajanju od 3 godine, 8 mjeseci i 3 dana,

Temeljem članka 53. stavak 1. i članka 51. KZ/11 okrivljeni PG

o s u đ u j e s e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 9 (DEVET) GODINA

III. Temeljem članka 54. KZ/11 okrivljeniku PG se u kaznu zatvora uračunava vrijeme od trenutka uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u domu i to od 27. studenog 2025. pa nadalje.

IV. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi sa člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26 – dalje ZKP/08), nalaže se okrivljeniku PG da u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude nadoknadi troškove kaznenog postupka u iznosu od 2.700,00 eura (dvijetisućeisedamstoeura).

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, dana 26. veljače 2026., podnijelo je ovom sudu optužnicu, broj: KO-DO-194/2026 protiv okrivljenika PG zbog dva kaznena djela u stjecaju i to jednog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1. KZ/11 i jednog kaznenog djela nepružanja pomoći iz članka 123. stavak 2. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11.

2. Očitujući se o optužbi, na raspravi održanoj 7. svibnja 2026. okrivljeni PG izjavio je kako se djelomično smatra krivim.

Potom je okrivljeni PG pozvan da temeljem članka 416. ZKP/08 točno odredi koji dio optužnice poriče i zbog kojih razloga, nakon čega je branitelj okrivljenika, odvjetnik Vinko Gulišija preuzeo riječi i kazao da u cijelosti poriču točku 2. optužnice navodeći kako nije utvrđeno da bi okrivljeni počinio to djelo jer nije imao niti svijest da je došlo do kontakta automobila i oštećene, a što se tiče kaznenog djela iz točke 1. da poriču nalaz i mišljenje vještaka prometne struke jer se ne slažu s tim načinom nastanka prometne nesreće.

S obzirom na takvo očitovanje okrivljenika o krivnji, sud je okrivljenika poučio da će temeljem članka 417.a stavak 5. ZKP/08 biti ispitan na završetku dokaznog postupka, osim ako on drukčije ne zahtijeva.

3. U dokaznom postupku na raspravi održanoj 7. svibnja 2026. pročitani su i pregledani sljedeći dokazi: situacijski plan prometne nesreće s fotodokumentacijom (list 3, 5 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu PG, serijski broj: [serijski broj] od 13. studenog 2025. (list 8 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti opojnih droga ili lijekova u organizmu PG, serijski broj: [serijski broj] od 13. studenog 2025. (list 9 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu VG (list 10 spisa), zapisnik o očevidu Postaje prometne policije Split od 13. studenog 2025. pod brojem 511-04/25- K/2237 (list 12-13 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Postaje prometne policije Split od 13. studenog 2025. pod brojem 511-12-36/06-K-123/2025 (list 25-26 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Postaje prometne policije Split od 14. studenog 2025., serijskog broja [serijski broj] (list 27 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Postaje prometne policije Split od 14. studenog 2025., serijskog broja [serijski broj] (list 28 spisa), nalaz i mišljenje Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 92-93 spisa), nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Stanka Smodlake po provedenom prometno-tehničkom vještačenju (list 112-119 spisa), nalaz i mišljenje Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 133-136 spisa). Budući da stranke nisu osporavale vrstu i kvalifikaciju ozljeda koje je pretrpjela oštećena, to je temeljem članka 431. stavak 1. točka 1. ZKP/08 na raspravi 7. svibnja 2026. pročitan nalaz i mišljenje vještaka dr. Antonia Alujevića po provedenom sudsko-medicinskom vještačenju (list 121-130 spisa). Na raspravi održanoj 25. svibnja 2026. reproducirana je snimka prometne nesreće (list 4) te je pregledan spis Županijskog suda u Splitu, broj: IKI-3/10. Također, na raspravi održanoj 25. svibnja 2026. ispitan je prometno tehnički vještak Stanko Smodlaka (list 338), svjedok VG (list 339-340) i svjedok PGB (list 340-341). Na raspravi održanoj 26. svibnja 2026. provedeno je psihijatrijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Sanji Batini (list 348). Na kraju dokaznog postupka pročitan je i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika od 26. svibnja 2026.

3.1 Na raspravi održanoj 25. svibnja 2026. temeljem članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP/08 odbijen je kao nevažan dokazni prijedlog okrivljenika da se tijekom postupka sasluša svjedok BG. Naime, okrivljeni PG predložio je da se svjedok BG sasluša na okolnosti bijega sa prometne nesreće jer da svjedok ima saznanja kako okrivljeni uopće nije bio svjestan događaja.

Dokazni prijedlog obrane, sud je odbio iz razloga što se činjenica koja se nastoji utvrditi iskazom svjedoka BG ne može dokazati subjektivnim mišljenjem svjedoka. Naime, svjedoci se tijekom kaznenog postupka ispituju o činjenicama o kojima imaju neposredna saznanja, a ne o vlastitim dojmovima i vlastitim prosudbama psihičkog stanje treće osobe.

Budući da predloženi svjedok BG nije bila očevidac prometne nesreće, odnosno ista nije opažala sam nalet, ponašanje okrivljenika u trenutku naleta, niti njegovo udaljavanje s mjesta događaja, to ista niti ne može iskazivati o odlučnim činjenicama koje se odnose na svijest okrivljenika u trenutku napuštanja mjesta prometne nesreće, već bi njezina saznanja o „svijesti događaja okrivljenika“ potjecala isključivo iz onoga što joj je okrivljenik kazao. Radi navedenog, sud je stava da se iskaz BG ne bi odnosio na činjenice koje je ona sama opazila i koje bi mogle biti odlučne za odlučivanje, već bi njezin iskaz zapravo predstavljao posredno prenošenje obrane okrivljenika, a koju obranu je okrivljenik neposredno i iznio na sudu.

Pritom se ukazuje, kako odbijanjem dokaznog prijedloga okrivljenika, obrana nije bila ograničena u dokazivanju navedenih okolnosti iz razloga što je upravo branitelj okrivljenika, odvjetnik Vinko Gulišija upravo na tu okolnost na raspravi 7. svibnja 2026. predložio provođenje psihijatrijskog vještačenja, a koji dokazni prijedlog je sud i prihvatio.

Stoga, budući da se iskazom predloženog svjedoka BG odlučne činjenice objektivno ne mogu utvrditi, a okolnosti o kojima bi taj svjedok iskazivao nisu važne za odlučivanje, to je sud temeljem članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP/08 odbio prijedlog okrivljenika.

4. Potom se pristupilo uzimanju obrane okrivljenika.

U svojoj obrani na raspravi održanoj 26. svibnja 2026. (list 349) okrivljeni PG u bitnome je kazao kako on prije ovog događaja dva do tri dana nije spavao. Nakon što je izašao iz zatvora jako mu se teško bilo prilagoditi na život, što zbog zdravstvenih smetnji, što zbog psihičkih smetnji koje je dobio zbog dugotrajnog boravka u zatvoru. Kada je izašao iz zatvora često se družio sa jednom djevojkom koja je negativno utjecala na njega, oni su se drogirali, a on nije bio niti svjestan da će mu to sve ovo donijeti. Predmetnog dana bio je svjestan da nije bio u stanju voziti automobil, ali je sjeo u automobil jer je morao preći kratki put od dvije minute te je računao da mu se ništa loše ne može dogoditi. Žao mu je što je sjeo u automobil. Što se tiče kaznenog djela nepružanja pomoći kazao je da je on tog dana bio pod utjecajem kokaina i antidepresiva. Kad se dogodio udarac on to nije vidio, u prilog tome ide i činjenica da nije bilo tragova kočenja. Mislio je da je zakačio branik od automobila, a nisu točni navodi svjedokinje koja je kazala da se zaustavio i pogledao. Nije stao, osjetio je da je nešto udario i iz tog razloga je popustio papučicu gasa, pogledao je u retrovizor i zaista ništa nije vidio. Zbog droge i antidepresiva tog dana ništa nije vidio, nije bio u stanju voziti.

Na upit suda kazao je kako je nakon par minuta došao do svoje kuće, izašao iz automobila i primijetio je oštećenja, a tada je i primijetio na automobilu komad tkanine. Shvatio je da je udario nekoga. Odmah je nazvao prijateljicu BG, rekao joj o čemu je riječ i zamolio ju je da ga preveze do mjesta gdje se to dogodilo, ali da mu je ona kazala da to ne može, da je ona u Kauflanda i da ne paničari. Tada je on krenuo natrag na mjesto nesreće, vidio je policajca i predao mu se. Bio je sam u automobilu. Odmah nakon nekoliko dana zvao je u bolnicu u Splitu te je osobu koja mu se javila na telefon zamolio da kontaktiraju oštećenu i vide s njome je li ona želi da joj on dođe u posjetu. Nije htio da se dogodi nekakav incident. Kazao je da se želi doći ispričati. Kazali su mu da će ga nazvati za sat vremena, ali ga nitko nije nazvao, a na njegovo ponovno pozivanje nitko se nije javljao, radi čega je zaključio da njega oštećena ne želi vidjeti.

Na upit branitelja kazao je da od kada je izašao iz istražnog zatvora da u cijelosti poštuje sva pravila, njegovo zdravstveno stanje je jako loše, čeka ga više operacija i brojne pretrage, a boravak u zatvoru mu to onemogućuje. Fizičko stanje mu je pogoršano otkad je izašao iz zatvora. Stanuje sa svojim roditeljima.

5. Imajući u vidu obranu okrivljenika PG nije sporno da je on predmetnog dana upravljao osobnim automobilom marke Audi A6, registarske oznake [registarska oznaka], da je vozilom upravljao pod utjecajem droge kokain i da je bio svjestan da u takvom stanju nije sposoban upravljati vozilom. Nije sporno da je na pješačkom prijelazu došlo do sraza između vozila kojim je upravljao okrivljeni i pješaka VG, niti je sporno da je pješak VG uslijed sraza pretrpjela teške tjelesne ozljede. Isto tako nije sporno da se okrivljenik nakon sraza udaljio s vozilom.

Sporno je, je li se prometna nesreća dogodila na način kako je utvrđeno provedenim prometno tehničkim vještačenjem te je li okrivljeni PG u trenutku napuštanja mjesta događaja bio svjestan da je vozilom udario pješaka, kao i je li s obzirom na svoje stanje u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv.

6. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti opojnih droga ili lijekova u organizmu PG, serijski broj: [serijski broj] od 13. studenog 2025. (list 9 spisa), proizlazi kako je okrivljeni prije testiranja na prisutnost opojnih droga izjavio kako je konzumirao kokain u večernjim satima prije 12 sati. Postupanje je započelo 13. studenog 2025. u 12:40 sati, a obavljeno je u 13:30 sati u Splitu, u prostorijama Postaje prometne policije Split. Ispitivanje je obavljeno putem uređaja Drager. Okrivljeni je prihvatio ispitivanje, a provedenim ispitivanjem nije utvrđena prisutnost opojnih droga ili lijekova. Proizlazi da je u zapisniku navedena napomena "pokazuje znakove prisutnosti droge".

6.1 Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu VG (list 10 spisa), proizlazi da je testiranje prema VG započelo 13. studenog 2025. u 13:40, a da je isto obavljeno u 13:45 u Splitu, KBC Split. Testiranje je obavljeno primjenom uređaja Drager, a provedenim testiranjem je utvrđena koncentracija alkohola u krvi 0,00 g/kg. Nadalje, proizlazi kako VG nije potpisala zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola s napomenom da isti nije mogla potpisati zbog ozljeda.

6.2 Iz zapisnika o očevidu Postaje prometne policije Split od 13. studenog 2025. pod brojem 511-04/25-K/2237 (list 12-13 spisa), proizlazi kako je izlazak na mjesto događaja izvršen povodom dojave operatera HMP dana 13. studenog 2025. u 12:40 sati. Očevid da je započet 13. studenog 2025. u 13:10 sati. Nadalje, proizlazi da se prometna nesreća dogodila u Splitu, na križanju ulica Velebitska i Zagorski put. Nadalje proizlazi da je riječ o križanju, četverokraknom nepreglednom križanju, da je pad/uspon u nagibu do 8%, da je riječ o asfaltu koji je bio suh i čist. Proizlazi da je semafor bio uključen u normalnom režimu rada, vertikalna signalizacija da je bila dobra kao i horizontalna. Ograničenje brzine da je 50 km/h, stanje prometa da je bilo normalno, a vremenske prilike vedro i dan. Proizlazi da je u trenutku dolaska policijskih službenika na mjesto događaja isto u cijelosti izmijenjeno jer je pješak VG kolima hitne pomoći prevezena u KBC Split na ukazivanje liječničke pomoći, a okrivljeni da je s osobnim automobilom marke Audi, registarske oznake: [registarska oznaka] napustio mjesto događaja prometne nesreće. Na kolniku ulice Zagorski put zatečen je trag sasušene tekućine nalik na krv, koji je označen brojem 1 na mjestu događaja i u situacijskom planu. Slovom A u situacijskom planu označen je smjer kretanja osobnog automobila Audi registarske oznake i broja [registarska oznaka], a slovom B smjer kretanja pješaka VG. Očevid je dovršen 13. studenog 2025. u 15:00 sati.

6.3 Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Stanka Smodlake po provedenom prometno-tehničkom vještačenju (list 112-119 spisa), proizlazi kako se osobno vozilo kretalo iz pravca istoka prema zapadu sjevernim kolničkim trakom Velebitske ulice i to desnim prometnim trakom koji služi za kretanja vozila koja skreću na raskrižju u desno. Pješakinja da se kretala preko obilježenog pješačkog prijelaza iz smjera zapada prema istoku. Proizlazi da su na vozilu marke Audi registarske oznake [registarska oznaka] vidljiva oštećenja na prednjem desnom dijelu vozila i to prednji branik desno krilo, poklopac motora, desno putno svijetlo i prednji desni blatobran. Do sraza da je došlo na istočnom kolničkom traku Zagorskog puta, odnosno na obilježenom pješačkom prijelazu sa sjeverne strane raskrižja. Sami sraz da je bio na istočnom dijelu obilježenog pješačkog prijelaza, a do sraza dolazi sa prednjom desnom stranom vozila i najvjerojatnije desne strane pješaka. Nakon naleta da je pješak odbačen prema sjeveru gdje pada na kolnik, a nakon prometne nesreće, da je vozač sa vozilom napustio mjesto događaja. Proizlazi da je vještak mišljenja kako se vozilo u skretanju kretalo brzinom oko 30-35 km/h i da se u trenutku sraza vozilo nalazi u pokretu. Pješak da se kretao brzinom oko 5,76 km/h. Iz provedenog vještačenja proizlazi kako u vremenu 1,00 i 2,00 sekunde pred sraz vozač može vidjeti pješaka. Proizlazi da u trenutku nastanka prometne nesreće se promet na raskrižju regulirao pomoću svjetlosnih prometnih znakova – semafora. Semafori da su radili po programiranom sustavu na drugom programu. Kada je za pravac kretanja vozila bilo zeleno svjetlo tada u istom vremenu zeleno svjetlo da je bilo i za pravac pješaka. Vještak je mišljenja da se sraz dogodio između 15-20 sekunde vremenskog plana rada semafora, kada je sudionicima prometne nesreće zeleno svijetlo. Zaključno, proizlazi da kada vozač sa vozilom na raskrižju skreće mora propustiti pješake koji se kreću bočnim pješačkim prijelazima bilo na lijevoj ili desnoj strani gledano kuda se kreće vozilo.

6.4 Iz nalaza i mišljenja Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 133-136 spisa) proizlazi kako je u utvrđenim biološkim uzorcima PG utvrđena u krvi prisutnost kokaina i njegovih metabolita benzoilekgonina, metilekgonina i amhidrometilekgonina. Nadalje, u mokraći je utvrđena prisutnost kokaina i njegovih metabolita norkokaina, kokaetilena, benzoilekgonina, metilekgonina i anhidrometilekgonina, 3,4 MDMA i njegovog metabolita 3,4 MDA, amfetamina. Proizlazi kako je kvantitativnim vještačenjem uzorka krvi utvrđena koncentracija kokaina 164 (ng/ml), Benzoilekgonina 2659 (ng/ml). Nadalje, proizlazi da s obzirom na takvu koncentraciju kokaina i njegovog metabolita benzoilekgonina utvrđenom u uzorku krvi 1.36 sati nakon događaja, imenovani je u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem kokaina. S obzirom da u trenutku vađenja u krvi okrivljenika nisu utvrđeni 3,4 MDMA niti amfetamin te vrijeme njihovog poluodstranjivanja iz krvi, da okrivljenik u trenutku prometne nesreće nije bio pod njihovim utjecajem. Proizlazi kako nije moguće utvrditi u kojoj mjeri su vozačke sposobnosti okrivljenika bile umanjene, međutim da prilikom uzimanja kokaina povećava se rizik za nastanak prometne nesreće s teškim ozljedama i smrtnim ishodom, odnosno ta vjerojatnost je 2-10 puta veća nego u vozača koji nisu konzumirali drogu. Tvari koje su utvrđene u mokraći da samo ukazuju na činjenicu da ih je osoba konzumirala i nemaju izravni, aktivni učinak na osobu te određivanje njihove koncentracije nije neophodno.

6.5 Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Antonia Alujevića po provedenom sudsko- medicinskom vještačenju (list 121-130 spisa), proizlazi kako je oštećena pješakinja VG u prometnoj nesreći zadobila krvne podljeve glave čeono i tjemeno desno, oguljotinu i krvni podljev područja desnog oka, ranu razderotinu zatiljka, krvarenje meke moždanice čeono lijevo, prijelom 6. vratnog kralješka, prijelom 5. slabinskog kralješka te višestruke prijelome zdjelice obostrano. Ozljede kralježnice i zdjelice da čine jednu cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu koja je nastala kao sekundarna nabacivanjem na poklopac motora. Ozljede glave i vratne kralježnice čine cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu koja je nastala kao sekundarna, odnosno tercijarna nabacivanjem na poklopac motora, pa padom na kolnik. Dakle, oštećena da je kritične prigode zadobila tešku tjelesnu ozljedu.

6.6 Pregledom snimke prometne nesreće (list 4) utvrđeno je sljedeće:

- u 12:35:25 vidi se pješak kako prelazi cestu preko obilježenog pješačkog prijelaza, te se primjećuje osobni automobil marke Audi sive boje kako skreće u desno (gledano u smjeru kretanja automobila),

- u 12:35:40 dolazi do sraza između automobila Audi i pješaka, na način da automobil marke Audi sive boje bez kočenja ili usporavanja samo prolazi kroz pješaka te od sile udara odbacuje pješaka,

- nakon sraza vidljivo je kako vozač automobila marke Audi sive boje se udaljava s mjesta prometne nesreće.

6.7 Iz spisa Županijskog suda u Splitu, broj: IKI-3/10 proizlazi kako je rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, broj: Kž-uv-80/2025 od 28. kolovoza 2025. okrivljeniku PG odobren uvjetni otpust s izdržavanja jedinstvene kazne dugotrajnog zatvora od 21 godine na temelju pravomoćne presude Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 9. kolovoza 2022., broj: I-Kž-345/2021. Uvjetni otpust da započinje trenutkom otpusta s izdržavanja kazne zatvora i traje do isteka neizdržanog dijela kazne zatvora na koju je osuđen (27. svibnja 2029.), a datum otpusta da će biti određen nalogom za otpust zatvorenika.

Nadalje, pregledom spisa utvrđeno je kako je nalogom Županijskog suda u Karlovcu, broj: Ik-I-202/2025 od 23. rujna 2025. zatvorenik PG temeljem rješenja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske broj: Kž-uv-80/2025 od 28. kolovoza 2025. otpušten na uvjetni otpust iz Kaznionice Turopolje, 24. rujna 2025. i da mu uvjetni otpust traje do isteka kazne 27. svibnja 2029.

6.8 Prilikom ispitivanja na raspravi održanoj 25. svibnja 2026. vještak Stanko Smodlaka kazao je da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

Na upit branitelja kazao da je u zapisniku o očevidu Postaje prometne policije Split nisu pronađeni tragovi kočenja. Do prometne nesreće da ne bi došlo da je vozač automobila reagirao na kočnicu kada je od mjesta sraza bio udaljen osam metara, tada bi se automobil zaustavio ako bi se kretao brzinom od petnaest do dvadeset km/h. Kazao je da postoji još jedna varijanta, a to je da u situaciji koju je utvrdio u pisanom nalazu, odnosno minimalno 30 km/h, da je reagirao na kočnicu kada je od mjesta sraza bio udaljen oko 16 metara, tada bi se zaustavio i do prometne nesreće ne bi došlo.

6.9 Svjedok VG prilikom ispitivanja na raspravi 25. svibnja 2026. u bitnome je kazala da se sjeća da je toga dana išla kući i da se kretala Velebitskom ulicom u smjeru kvarta Pujanke. Kada je došla na križanje Velebitske ulice i ulice Zagorski put da je stupila na pješački prijelaz i kategorički tvrdi da je bilo upaljeno zeleno svjetlo za kretanje pješaka. Kazala je da je prešla dio ceste te je u jednom trenutku došlo do udarca i ona se više ničega ne sjeća. Nju je udario automobil, udarila je glavom i ničega se ne sjeća, tako da ne zna je li taj vozač trubio, kočio ili nešto drugo. Prvo iduće sjećanje je bilo kada se probudila u kolima hitne pomoći. U prometnoj nesreći zadobila je ozljede, danas se osjeća ok, ali i dalje ima bolove koji su posljedica ovih ozljeda. Protiv okrivljenika da je pokrenula građanski postupak, a u ovom postupku ne postavlja imovinskopravni zahtjev. Još uvijek ide na fizikalne terapije, ne zna koliko dugo će to trajati, ali ne treba pomoć u svakodnevnom životu. Još uvijek je na bolovanju i ne zna koliko će trajati. Na upit je li zainteresirana za kazneni progon kazala je ne, da to ostavlja sudu.

6.10 Svjedok PGB prilikom ispitivanja na raspravi 25. svibnja 2026. u bitnome je kazala da se sjeća ovog događaja istome je nazočila. Ona da se nalazila u automobilu i u jednom trenutku uočila je automobil marke Audi A6. Taj automobil da se samo odjednom stvorio ispred nje i skretao je desno, tim pravcom se kretala i ona. Kazala je kako je primijetila na pješačkom prijelazu jednu žensku osobu i vidjela je da će je on udariti. Taj automobil da je pred njenim očima udario tu pješakinju, ona je poletjela i pala. Odmah se zaustavila i primijetila je da je vozač tog automobila zastao, pogledao kroz prozor i kada je vidio pješakinju da leži da je pobjegao. Skoncentrirala se da upamti marku i model automobila, kao i registarsku oznaku kako bi ga mogla prijaviti policiji. Bila je skoncentrirana na vožnju pa se ne sjeća koje je svjetlo na semaforu bilo upaljeno za pješaka.

Na zahtjev predstavnika optužbe svjedoku je predočen zapisnik o ispitivanju svjedoka od 8. prosinca 2025., alineja 4., rečenica "Kada se približavala raskrižju uočila je da je za njezin smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo na semaforu", nakon čega je PGB kazala da ovo što joj je predočeno je točno.

Na daljnji zahtjev predstavnika optužbe svjedoku je predočen zapisnik o ispitivanju od 8. prosinca 2025. alineja 6., u dijelu "Nadalje, izjavljuje da je u jednom trenutku uočila vozilo marke Audi A6, srebrne boje koji udara i obara na tlo pješakinju koja je prelazila obilježeni pješački prijelaz Ulice Zagorski put od smjera zapada u smjeru istoka dok je na semaforu za pješake bilo upaljeno zeleno svjetlo, a nakon čega se udaljava sa mjesta događaja u smjeru Pujanki" nakon čega je PGB kazala da pretpostavlja da je to točno, da se danas više ne sjeća svih tih detalja.

6.11 Na raspravi održanoj 26. svibnja 2026. provedeno je psihijatrijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Sanji Batini iz kojeg u bitnome proizlazi kako je nakon razgovora sa okrivljenim i pregleda dokumentacije iz spisa vještak mišljenja da okrivljeni u vrijeme počinjenja kaznenih djela nije imao naznaka da bi bila reducirana mogućnost shvaćanja njegovog postupanja ili vladanja voljom, odnosno da je okrivljenik bio ubrojiv. Što se tiče navoda branitelja da se očituje na prisutnost alkohola vještak je kazao da iz pregleda toksikološkog vještačenja je utvrđeno kako kod okrivljenika u vrijeme počinjenja djela nije utvrđena koncentracija alkohola. Vještak je kazao da je unatoč upotrebi kokaina svijest okrivljenika predmetnog dana bila očuvana.

Na upit branitelja vještak je kazao kako ne može zaključiti koliku količinu kokaina bi okrivljenik konzumirao predmetnog dana. Na upit kolika količina kokaina bi utjecala na mogućnosti reakcije i kako djeluje na percepciju vještak je kazao da ne zna jer se teško o tome izjasniti, to ovisi o više čimbenika poput visine, konstitucije čovjeka i slično. Na upit je li s obzirom na dugotrajni boravak okrivljenika u zatvoru isti uopće imao mogućnost percepcije utjecaja kokaina na njega, vještak je kazao da je okrivljenik mogao biti svjestan istoga iz razloga što je riječ o osobi prosječnih intelektualnih kapaciteta, e ne osobi nedovoljnog duševnog razvitka.

7. Kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1. KZ/11 čini sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera.

Člankom 38. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23) određeno je da kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza.

Člankom 199. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, BE, F, G i AM ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

Kazneno djelo nepružanja pomoći iz članka 123. stavak 2. KZ/11 čini onaj tko ne pruži pomoć osobi u opasnosti koju je sam prouzročio, iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga.

Analizirajući provedene dokaze i dovodeći ih u međusobnu vezu sud je utvrdio kako je okrivljeni PG počinio dva kaznena djela i to jedno kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1. KZ/11 i jedno kazneno djelo nepružanja pomoći iz članka 123. stavak 2. KZ/11, sve u svezi s člankom 51. KZ/11 i to na način kako je činjenično i pravno opisano u izreci presude.

8. Obrazloženje suda u odnosu na kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1. KZ/11.

8.1 Kako je već navedeno, iz obrane okrivljenika PG nesporno je kako je okrivljenik predmetnog dana upravljao osobnim automobilom marke Audi A6, registarske oznake [registarska oznaka] i da je na obilježenom pješačkom prijelazu na raskrižju Velebitske ulice i Zagorskog puta došlo do sraza između njegovog vozila i pješaka VG. Osim iz obrane okrivljenika, navedena utvrđenja proizlaze i iz snimke prometne nesreće, zapisnika o očevidu sa situacijskim planom, prometno tehničkog vještačenja po vještaku Stanku Smodlaki te iskaza svjedoka PGB.

8.2 Da je okrivljeni PG u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem droge kokain, utvrđeno je iz nalaza i mišljenja Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja JG (list 133-136). Iz navedenog nalaza i mišljenja utvrđeno je kako je u krvi okrivljenika, izuzetoj 1,36 sati nakon događaja, pronađena prisutnost kokaina u koncetraciji 164 ng/ml i njegova metabolita benzoilekgonina u koncetraciji 2659 ng/m. Rezultati vještačenja u skladu su s obranom okrivljenika PG u kojoj je sam kazao kako je predmetnog dana bio pod utjecajem kokaina i antidepresiva. Činjenica da iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti opojnih droga ili lijekova u organizmu PG, serijski broj: [serijski broj] od 13. studenog 2025. (list 9 spisa), nije utvrđena prisutnost opojnih droga ne dovodi u sumnju nalaz i mišljenje Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić (list 133-136) i to iz razloga što analiza krvi predstavlja pouzdaniju i precizniju metodu utvrđivanja prisutnosti droga u organizmu.

8.3 Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka Stanka Smodlake, jer je isti dan jasno, precizno, na temelju pravila struke, a niti jedna okolnost nije dovela u pitanje nalaz i mišljenje vještaka. Iz navedenog vještačenja utvrđena je dinamika nastanka prometne nesreće, odnosno da je okrivljenik s vozilom skretao u desno brzinom od oko 30-35 km/h i da je vozilom udario pješakinju koja se kretala obilježenim pješačkim prijelazom. Također, utvrđeno je kako su semafori i okrivljeniku i pješaku pokazivali zeleno svjetlo za prolazak, kao i da je okrivljeni mogao vidjeti pješaka 1 do 2 sekunde pred sraz. Osim toga, nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka Stanka Smodlake potkrijepljen je i materijalnim dokazima i to situacijskim planom i snimkom prometne nesreće. Upravo iz snimke prometne nesreće vidljivo je da okrivljenik vozilom dolazi do pješačkog prijelaza bez da koči ili usporava vozilo, nakon čega prolazi kroz pješaka, zbog koje sile udara odbacuje pješaka. Branitelj okrivljenika osporavao je nalaz i mišljenje vještaka Stanka Smodlake navodeći da se ne slaže s utvrđenim načinom nastanka prometne nesreće, ali pritom nije iznio niti jedan konkretan i argumentiran prigovor koji bi doveo u sumnju nalaz i zaključke vještaka.

8.4 Ozljede koje je oštećena VG zadobila u prometnoj nesreći sud je utvrdio iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka Antonia Alujevića, a koji iskaz je pročitan (članak 431. stavak 1. točka 1. ZKP/08) budući da pretrpjele ozljede oštećene, obrana nije osporavala. Nalaz i mišljenje vještaka Antonia Alujevića sud je prihvatio jer je isti stručan, objektivan i u skladu s ostalim dokazima. Dakle, provedenim sudsko medicinskim vještačenjem utvrđeno je kako je oštećena VG zadobila krvne podljeve glave čeono i tjemeno desno, oguljotinu i krvni podljev područja desnog oka, ranu razderotinu zatiljka, krvarenje u meke moždanice čeono lijevo, prijelom 6. vratnog kralješka, prijelom 5. slabinskog kralješka te višestruke prijelome zdjelice obostrano. Utvrđeno je kako ozljede kralježnice i zdjelice predstavljaju jednu tešku tjelesnu ozljedu koja je nastala nabacivanjem tijela na poklopac motora, a ozljede glave i vratne kralježnice drugu tešku tjelesnu ozljedu koja je nastala nabacivanjem na poklopac motora i potom padom na kolnik. Imajući u vidu prometno tehničko vještačenje to je razvidno kako mehanizam nastanka ozljeda u cijelosti odgovara dinamici sraza koja je utvrđena prometno tehničkim vještačenjem.

8.5 Cijeneći sve prethodno navedeno, sud je utvrdio kako je okrivljeni PG kao sudionik u cestovnom prometu prekršio odredbu članka 199. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometna na cestama i to iz razloga što je upravljao vozilom pod utjecajem kokaina, kao i članak 38. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer obilježenom pješačkom prijelazu nije prišao s osobitim oprezom. Naime, provedenim prometno tehničkim vještačenjem utvrđeno je kako je okrivljeni mogao vidjeti pješaka 1 do 2 sekunde prije sraza, na udaljenosti od oko 16 metara, ali okrivljeni PG unatoč tome, uopće nije reagirao na nazočnost pješaka na pješačkom prijelazu, odnosno nije kočio, usporavao, a niti pokušao izbjeći nalet, što je jasno i iz pregleda snimke prometne nesreće, kao i činjenicom da na mjestu prometne nesreće nisu pronađeni tragovi kočenja.

Takvim kršenjem prometnih propisa okrivljenik je skrivio prometnu nesreću u kojoj je oštećena VG zadobila tešku tjelesnu ozljedu. Ističe se kako na strani oštećene VG sud nije pronašao nikakav doprinos nastanka ove prometne nesreće, jer se ista kretala obilježenim pješačkim prijelazom, uz zeleno svjetlo za pješake, brzinom kretanja od oko 5,76 km/h, a niti je utvrđena prisutnost alkohola u tijelu oštećene.

8.6 Slijedom navedenog, a cijeneći sve prethodno navedeno, utvrđeno je kako je okrivljeni PG ostvario objektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1. KZ/11, na način kako je činjenično opisano u izreci presude.

9. Obrazloženje suda u odnosu na kazneno djelo nepružanja pomoći iz članka 123. stavak 2. KZ/11.

9.1 Imajući u vidu obranu okrivljenika PG u odnosu na ovo kazneno djelo spornim se ukazala činjenica je li okrivljeni PG u trenutku napuštanja mjesta događaja bio svjestan da je vozilom udario pješaka i da je pješak radi toga u opasnosti.

U svojoj obrani okrivljeni PG kazao je kako je osjetio da je nešto udario i da je zbog tog razloga popustio papučicu gasa, pogledao u retrovizor i ništa nije vidio, da je mislio da je zakačio branik, a da je tek kod kuće shvatio da je udario osobu. Takvu obranu okrivljenika, sud nije prihvatio smatrajući da je ista usmjerena isključivo ka izbjegavanju kaznene odgovornosti.

9.2 Iz provedenih dokaza sud je utvrdio kako je okrivljeni PG u trenutku naleta bio svjestan da je udario čovjeka. Navedeno je sud utvrdio iz provedenog sudsko medicinskog vještačenja po vještaku Antoniu Alujeviću i prometno tehničkom vještačenju izrađenom po vještaku Stanku Smodlaki, a što je sve potvrđeno snimkom prometne nesreće. Iz navedenih dokaza utvrđeno je kako je tijelo pješaka VG od siline naleta bilo nabačeno na prednji dio i poklopac motora vozila okrivljenika, dakle u neposredno vidno polje vozača, a što potvrđuju oštećenja na vozilu okrivljenika koja je utvrdio prometno tehnički vještak Stanko Smodlaka. Osim toga, vještak psihijatar Sanja Batina utvrdila je kako je svijest okrivljenika, unatoč konzumiranju kokaina bila očuvana i da je riječ o osobi prosječnih intelektualnih sposobnosti. Kada se svi ti dokazi dovedu u međusobnu vezu tada je razvidno kako obrana okrivljenika "da je mislio da je zakačio branik" nije životna niti uvjerljiva, radi čega je sud ne prihvaća u tom dijelu već smatra da je ista usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti.

9.3 Iskaz svjedoka PGB da je okrivljeni nakon sraza zastao, pogledao i kada je vidio pješakinju kako leži pobjegao, sud prihvaća kao vjerodostojan i to iz razloga što je riječ o nepristranom svjedoku, koja nema nikakvog interesa za ovaj postupak, a iz iskaza je utvrđeno kako je ista pažljivo promatrala događaj, što proizlazi iz činjenice da se fokusirala na vozilo okrivljenika kako bi upamtila marku, model i registarsku oznaku vozila. Također, iskaz svjedoka PGB u pogledu dinamike prometne nesreće suglasan je i s rezultatima provedenog prometno – tehničkog vještačenja. Pritom treba imati u vidu kako se na snimci prometne nesreće ne zamjećuje zaustavljanje vozila okrivljenika, ali snimka prometne nesreće pokriva samo kratki dio kolnika nakon pješačkog prijelaza. Međutim, unatoč navedenom sud je utvrdio kako je okrivljeni bio potpuno svjestan naleta na pješaka, što je već obrazloženo pod točkom 9.2 obrazloženja, a navodi svjedoka PGB samo dodatno potvrđuju utvrđenja suda iz točke 9.2 obrazloženja. Dakle, da je okrivljeni bio svjestan da je udario pješaka sud je utvrdio iz okolnosti naleta, nastalih oštećenja na vozilu, mehanizma nastanka ozljede kod oštećene.

9.4 Dakle, sud je iz izvedenih dokaza utvrdio kako je okrivljeni već prilikom sraza bio svjestan da je svojim vozilom udario pješaka, koji je od udara ostao ležati na kolniku. U tom trenutku okrivljeni je pomoć mogao pružiti bez ikakve opasnosti za sebe ili drugoga iz razloga što okrivljeni u događaju nije bio ozlijeđen, imao je mogućnost zaustaviti svoje vozilu, što je upravo uradila svjedokinja PGB, međutim isto nije uradio, a niti je naknadno telefonom izvijestio hitne službe kako bi se oštećenoj pružila pomoć, već se samo s vozilom udaljio s mjesta događaja.

Navodi okrivljenika, čak da se i prihvate kao istiniti da se naknadno išao vratiti na mjesto događaja i da se predao policiji ne utječu na postojanje kaznenog djela iz razloga što je kazneno djelo nepružanja pomoći iz članka 123. stavak 2. KZ/11 dovršeno u trenutku kada je okrivljeni napustio mjesto događaja.

10. Nakon što je utvrđeno da je okrivljeni PG počinio kaznena djela iz izreke presude trebalo je odlučiti i o krivnji okrivljenika.

Temeljem članka 23. KZ/11 kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

Iz provedenog psihijatrijskog vještačenja, po stalnom sudskom vještaku Sanji Batini utvrđeno je kako kod okrivljenika u vrijeme počinjenja kaznenih djela nije bilo naznaka da bi bila reducirana mogućnost shvaćanja vlastitog postupanja ili vladanja voljom, odnosno da je okrivljenik bio ubrojiv, te da je njegova svijest unatoč uporabi kokaina bila očuvana. Nalaz i mišljenje vještaka psihijatra Sanje Batine sud je prihvatio jer je isti dan određeno, jasno i precizno, na temelju pravila struke, znanosti i iskustva.

10.1 U odnosu na kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz članka 227. stavak 1. KZ/11 sud je utvrdio kako je okrivljenik PG postupao s neizravnom namjerom.

Člankom 28. stavak 3. KZ/11 određeno je da počinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristaje.

Sam okrivljeni je u svojoj obrani kazao kako je bio svjestan da nije bio u stanju voziti automobil, zbog konzumiranja kokaina i antidepresiva. Dakle, znajući da je pod utjecajem droge okrivljeni se ipak odlučio na upravljanje automobilom, na koji način se svjesno u takvom stanju uključio u gradski promet usred dana. Ističe se kako se namjera ne procjenjuje temeljem smanjene percepcije vozača u vrijeme vožnje, već prema svjesnoj odluci vozača da u takvom stanju upravlja vozilom i da pritom pristane na opasnost koju time stvara za druge sudionike.

Obranu okrivljenika kako je računao da mu se ništa loše ne može dogoditi jer je riječ o kratkom putu od dvije minute sud ne prihvaća, jer takvom obranom okrivljeni pokušava prikazati da je djelo počinio pod svjesnim nehajem. Da bi se radilo o svjesnom nehaju nije dovoljna samo nada da posljedica neće nastupiti, već trebaju postojati stvarne, pouzdane osnove za uvjerenje da se događaj neće dogoditi ili da će okrivljeni to moći spriječiti. Takva pouzdana osnova u konkretnom slučaju nije postojala jer kratkoća puta ni na koji način ne umanjuje opasnost vožnje automobila pod utjecajem kokaina, a u vlastite sposobnosti se okrivljenik prema vlastitim navodima objektivno nije mogao pouzdati jer je i sam kazao kako ništa nije vidio i da nije bio u stanju voziti. Dakle, okrivljeni je priznao kako je sam sebe smatrao nesposobnim za vožnju, iz čega je razvidno kako se njegovo postupanje ne može ocijeniti kao svjesni nehaj, nego kao pristajanje na opasnost koju je svjesno stvorio vožnjom u takvom stanju.

10.2 U odnosu na kazneno djelo nepružanja pomoći iz članka 123. stavak 2. KZ/11 okrivljeni PG postupao je s izravnom namjerom. Naime, okrivljeni je bio svjestan da je vozilom udario pješaka, da pješak leži na kolniku i da pomoć može pružiti bez ikakve opasnost za sebe ili drugoga. Radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja sve navedeno je već detaljno obrazloženo pod točkama 9.2 do 9.4 ovog obrazloženja. Unatoč takvoj svijesti okrivljeni je svjesno odlučio ne pružiti pomoć i udaljiti se s mjesta događaja. Da je okrivljeni svjesno odlučio ne pružiti pomoć i udaljiti se potvrđuje činjenica da se s mjesta događaja udaljio bez da je poduzeto iti jednu radnju da pomogne oštećenoj premda je to mogao. Takvim postupanjem svjesno je propustio pomoći osobi u opasnosti koju je sam prouzročio.

10.3 Zabrana upravljanja vozilom pod utjecajem droge, obveza osobitog opreza prema pješacima na obilježenim pješačkim prijelazima i dužnost pružanja pomoći osobi koju se dovede u opasnost općepoznate su i osnovne norme ponašanja u prometu, a da je okrivljeni PG bio svjestan zabranjenosti istog upućuje i njegov navod iz obrane kada je kazao da mu je žao što je sjeo u automobil.

10.4 Imajući u vidu sve prethodno navedeno, sud okrivljenika drži krivim za počinjenje kaznenih djela iz izreke presude.

11. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti na strani okrivljenika.

Stupanj krivnje okrivljenika PG izrazito je visok. Naime, kod okrivljenika je izostala bilo kakva, čak i najmanja reakcija u vožnji približavanjem pješačkom prijelazu, što ukazuje na njegovu krajnju ravnodušnost prema sigurnosti drugih sudionika u prometu.

Otegotnim je sud okrivljeniku cijenio njegov prijašnji život. Naime, iz izvatka iz kaznene evidencije razvidno je kako je okrivljeni PG presudom Županijskog suda u Splitu, broj: K-78/07 od 3. prosinca 2008., pravomoćne 27. listopada 2009. osuđen zbog kaznenog djela ubojstva iz članka 90. KZ/97, kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz članka 90. u svezi članka 33. KZ/97 i kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz članka 173. stavak 1. KZ/97. Presudom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske broj: Kž-345/2021 od 9. kolovoza 2022. preinačena je u odluci o kazni presuda te je okrivljeni osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 21 godinu.

Osobito otegotnom okolnošću sud je okrivljeniku cijenio činjenicu da je kaznena djela počinio za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta. Pritom treba imati u vidu činjenicu i da je djela okrivljenik počinio svega 50 dana nakon izlaska iz zatvora na uvjetni otpust (pušten 24. rujna 2025.). Uvjetni otpust predstavlja institut kojim se već osuđenim osobama daje povjerenje da daljnje izvršavanje kazne zatvora nije nužno jer se očekuje da će se osuđenici na slobodi ponašati u skladu s pravnim poretkom. Unatoč danom takvom povjerenju, okrivljeni PG je isto iznevjerio u prvim tjednima slobode. Znajući da se nalazi na uvjetnom otpustu, okrivljeni konzumira kokain i odlučuje se na upravljanje vozilom u gradskom prometu čime je pokazao kako dugogodišnje izdržavanje kazne zatvora, kao i pogodnost koju je dobio uvjetnim otpustom kod njega nisu ostvarili nikakav specijalno preventivni učinak.

Otegotnim je sud okrivljeniku cijenio jačinu povrede zaštićenog dobra. Pritom sud ima u vidu kako oštećena VG šest mjeseci nakon događaja i dalje osjeća posljedice pretrpjele ozljede, radi kojih se nalazi na bolovanju.

Olakotnim je sud okrivljeniku cijenio djelomično priznanje odlučnih činjenica. Naime, okrivljeni je priznao da je upravljao vozilom pod utjecajem kokaina, da je znao da nije sposoban za upravljanje. Olakotnim mu je cijenio i izraženo žaljenje i ispriku prema žrtvi prilikom njezinog saslušanja na raspravi. Olakotnim je sud okrivljeniku cijenio i njegovo narušeno zdravstveno stanje.

12. Kaznenopravnu sankciju je potrebno odmjeriti tako da se njome izrazi društveni prijekor zbog počinjenog kaznenog djela, a istovremeno da se ostvari i retribucija prema počinitelju. Isto tako bitno je da se izrečenom kaznom ostvari i generalna i specijalna prevencija.

Uzimajući u obzir utvrđene olakotne i otegotne okolnosti kao i stupanj krivnje, jačinu ugrožavanja, povrede zaštićenog dobra te svrhu kažnjavanja i visinu propisanih kazni, kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz članka 227. stavak 1. KZ/11 (6 mjeseci do 5 godina zatvora) i nepružanja pomoći iz članka 123. stavak 2. KZ/11 (do 3 godine zatvora), sud je okrivljeniku za kazneno djelo iz članka 227. stavak 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 4 godine, a za kazneno djelo iz članka 123. stavak 2. KZ/11 kaznu zatvora u trajanju od 2 godine. S obzirom na utvrđene otegotne okolnosti koje ipak značajno prelaze utvrđene olakotne okolnosti to se ukazuje opravdanim utvrditi kazne bliže gornjoj granici koja je propisana zakonom.

Budući da je okrivljeni ova kaznena djela počinio dok se nalazio na uvjetnom otpustu, koji je trajao od 24. rujna 2025. pa do 27. svibnja 2029., to je s obzirom na utvrđene kazne za pojedinačna kaznena djela (od 1 godine), sud temeljem članka 61. stavak 1. KZ/11 okrivljeniku trebao opozvati uvjetni otpust koji mu je bio izrečen rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 28. kolovoza 2025., a određen nalogom za otpust Županijskog suda u Karlovcu od 23. rujna 2025., te je neizdržani dio kazne zatvora u trajanju od 3 godine 8 mjeseci i 3 dana sud uzeo kao utvrđenu kaznu.

Potom je sud odlučujući o jedinstvenoj kazni zatvora temeljem članka 51. stavak 1. i 2. u svezi članka 53. KZ/11 okrivljenika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 9 godina.

Sud smatra da se u konkretnom slučaju svrha kažnjavanja može postići samo ovako odmjerenom kaznom. Navedena kazna nužna je da izrazi društvenu osudu zbog počinjenih kaznenih djela, a i da utječe na okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela, što dosadašnje sankcije, kao i pogodnost uvjetnog otpusta očito nisu postigle. Osim toga, ovakva sankcija jača društveni moral i odvraćat će buduće moguće počinitelje kaznenih djela.

13. Temeljem članka 54. KZ/11 okrivljeniku je u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunato vrijeme oduzimanja slobode od 27. studenog 2025. pa nadalje.

14. Odlučujući o troškovima postupka, okrivljeniku PG naloženo je u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude podmiriti trošak postupka u iznosu od 2.700,00 eura. Trošak kaznenog postupka sastoji se od troška provedenog sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 525,00 eura, troška prometno – tehničkog vještačenja u iznosu od 708,75 eura, troška toksikološkog vještačenja u iznosu od 821,20 eura, troška pristupa prometno – tehničkog vještaka na raspravu 25. svibnja 2026. u iznosu od 78,75 eura, dok preostali trošak u iznosu od 566,30 eura predstavlja paušalni trošak postupka primjeren duljini i složenosti ovog postupka.

U Splitu 26. svibnja 2026.

Sudac

Gordan Tonković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

- Općinsko državno odvjetništvo Split,

- okrivljeni PG (putem Zatvora u Splitu),

- branitelj Vinko Gulišija,

- branitelj Boris Majić,

- u spis.