Republika Hrvatska
Općinski sud u Velikoj Gorici
Prekršajni odjel
Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sutkinji Gordani Trivunov, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Kristine Habunek u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe Općina Orle, [adresa], i II. okrivljenog KG, sa prebivalištem u [adresa], zastupani po Bruni Gamulin, odvjetnici po zamjeničkoj punomoći za odvjetnika Jasmin Avdagić i Ivančica Bobek, zbog prekršaja iz članka 156. stavak 1.t.30. Zakona o proračunu (NN 144/21), povodom optužnog prijedloga Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici broj: PP-DO-9/2024 od 02. siječnja 2025. na temelju čl. . 1., 2. i st. 3. i čl. . 1. Prekršajnog zakona, dana 26. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I okriv. Općina Orle, OIB:75359843194, [adresa], stanje loše
i
II okriv. KG, sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], načelnik općine [adresa], rođen **.**.1975., zastupana po odvjetnici Bruni Gamulin iz Zagreba po zamjenskoj punomoći, državljanin RH, SSS, direktor, zaposlen, mjesečna primanje od 1.000,00 eura, neoženjen, bez djece, do sada prekršajno nekažnjavan, kazneno nije odgovarao, a ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak.
krivi su
što u razdoblju od 1. lipnja 2022. do 29. ožujka 2023., na adresi [adresa], I- okrivljeni KG, kao općinski načelnik i II-okrivljena [adresa], sa sjedištem u [adresa], Orle, protivno odredbi članka 51. stavak 1. Zakona o proračunu, (Narodne Novine broj: 87/08, 136/12, 15/2015 i 144/21), nisu poduzeli mjere za prisilnu naplatu potraživanja s osnove komunalne naknade u iznosu od 661.076,00 kn/87.745,70 eura za 2022. godinu,
dakle, nisu poduzeli sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu
prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, odnosno nisu vršili njihovu uplatu u proračun,
pa da su time počinili prekršaj iz članka 51. stavak 1. Zakona o proračunu (Narodne novine, broj: 144/21), kažnjivo po članku 156. stavku 1. točka 30. Zakona o proračunu.
zbog čega se na osnovu istih propisa uz primjenu čl.37. Prekršajno zakona
k a ž n j a v a j u
I okr.
za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 eura (tisućupetstoeura)
I okrivljeni je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti ove presude uplatnicom na žiro račun. Ukoliko okrivljeni u zadanom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.
Temeljem čl. 139. st. 1. Prekršajnog zakona I okrivljeni je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura) u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.
II okr.
za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 600,00 eura (šesto eura)
II okrivljeni je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti ove presude uplatnicom na žiro račun. Ukoliko okrivljeni u zadanom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.
Temeljem čl. 139. st. 1. Prekršajnog zakona II okrivljeni je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici broj: PP-DO-9/2024 od 02. siječnja 2025.g. podnijela je ovome sudu Optužni prijedlog protiv I i II okrivljenih zbog prekršaja iz čl. 156. st. 1.t.30 Zakona o proračunu, činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Pozvani da se očituje o osnovanosti navoda iz optužnog prijedloga, I i II okrivljeni se pozivu za dan 29.09.2026. su se odazvali ali je braniteljica odvjetnica Bruna Gamulin iz Zagreba u cijelosti ostaje kod pisanih obrana za I i II okrivljenika te predlaže da se pisane obrane pročitaju, da se rasprava odgodi, a da se na sve okolnosti iz optužnog prijedloga i pisane obrane sasluša kao svjedok odvjetnica ŠG iz [adresa], a u prilogu pisane obrane su dokazi na koje se pozivaju I i II okrivljeni i da nakon provedenog postupka sud donese oslobađajuću presudu. Punomoćnica I okrivljene predložila je iste dokaze kao i u iskazu za II okrivljenika, te da se na sljedećoj raspravi sasluša odvjetnica iz [adresa] ŠG.
3. Dana 31.03.2026.g. ovaj sud dostavio je ovlaštenom tužitelj podnesak na koji je 18.05.2026 ovlašteni tužitelj uredio činjenični opis optužnog prijedloga od 02.01.2025.g. koji sada glasi "u razdoblju od 01.06.2022.g. do 29.03.2023.g. na adresi [adresa] I okrivljeni KG kao općinski načelnik i II okrivljena [adresa] sa sjedištem u [adresa], Orle protivno odredbi čl.51.st.1. Zakona o proračunu nisu poduzeli mjere za prisilnu naplatu potraživanja s osnova komunalne naknade u iznosu od 661.076,00 kuna/ 87.745,70 eura za 2022.g." dok u preostalom djelu optužni prijedlog ostaje neizmijenjen.
4. Sudac je zakazao novu raspravu za dan 26.05.2026.g na koju okrivljeni nije pristupio iako uredno pozvan, a braniteljica okrivljenica opravdala je I okrivljenika službenom spriječenošću te navela je da su I i II okrivljenici dostavili pisanu obranu 29.08.2025.g. te predložila da se na raspravi sasluša svjedokinja ŠG – odvjetnica iz [adresa].
5. Sudac je pročitao pisanu obranu I i II okrivljenih iz koje proizlazi da moraju istaknuti da se radi o jednoj od najmanjih i najsiromašnijih općina u Republici Hrvatskoj, osnovanoj 1996. godine, koja prema posljednjem popisu iz 2021 broji svega 1.765 stanovnika. To nije anonimna brojka — to su ljudi, pretežito stariji, umirovljenici, poljoprivrednici i stočari, ljudi koji žive od zemlje i skromnih mirovina, često na rubu egzistencije. Njihov život obilježen je skromnošću i mukotrpnim radom, a svaka prisilna naplata značila bi ne samo udar na njihov džep, nego i na njihovo dostojanstvo. Upravo ta socijalna stvarnost odredila je i način na koji je Općina, od dana svoga osnutka do danas, pristupala naplati komunalnih naknada. Postojala je jasna i dosljedna praksa koju je punih osamnaest godina provodio dugogodišnji načelnik OG — da se protiv vlastitih mještana ne pokreću ovršni postupci. To nije bila puka odluka iz nemara, nego svjesno odabrana politika zaštite najranjivijih. Ovrhe nad umirovljenicima i poljoprivrednicima s minimalnim prihodima značile bi da obitelji ostaju bez osnovnih sredstava za život, a da Općina, paradoksalno, od toga nema nikakvu korist. Iznosi komunalne naknade, određeni prema odluci staroj 25 godina, bili su toliko niski da ni u najboljem scenariju nisu mogli popraviti proračun, dok bi istodobno troškovi ovršnih postupaka Odvjetnički, javnobilježnički i sudski višestruko opteretili i općinu i same građane. Ono na što se osobito mora ukazati jest činjenica da ta politika nije bila nikada dovođena u pitanje: ne od strane vijeća, ne od strane državnih tijela, ne od strane institucija. Punih osamnaest godina nikome nije padalo na pamet osporiti je ili dovesti u pitanje njezinu legitimnost. Tek dolaskom aktualnog vodstva, praksa koja je desetljećima bila prihvaćena i prešutno odobravana odjednom se proglašava problematičnom, i to upravo sada kada je politički najpogodnije podmetnuti odgovornost onima koji danas nose teret upravljanja.
Pravno gledano, člankom 51. stavkom l. Zakona o proračunu propisano je da su jedinice lokalne samouprave odgovorne za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda iz svoje nadležnosti. Međutim, sam zakon ne propisuje način na koji se ta odgovornost mora ostvarivati, niti nameće obvezu isključive uporabe ovršnih postupaka kao jedinog dopuštenog sredstva naplate. Odgovornost se stoga mora tumačiti u svjetlu načela razmjernosti, ekonomičnosti i svrhovitosti, koja su opća načela svakog javnog upravljanja. Upravo zbog toga, Općina Orle se od svoga osnutka - odlučila na praksu slanja opomena i poziva te poticanja dobrovoljnih uplata, umjesto masovne prisilne naplate. Takav pristup bio je i razuman i opravdan: ovršni postupci nad socijalno ugroženim stanovništvom donijeli bi minimalan prihod proračunu jer se uslijed niskih primanja stanovnika ne bi naplatila niti 1/3 dugovanja, a stvorili nerazmjerno veće troškove te dodatno opteretili ionako ranjive obitelji. Time bi se narušila sama svrha zakona, zaštita i održivost javnih financija jer bi troškovi i socijalne posljedice nadmašili svaku korist od prisilne naplate. Osim toga, treba naglasiti da se u financijskom poslovanju razlikuje između formalnog ispunjenja obveze i sadržajne svrhe zakona. Ako se zakon tumači mehanički, onda bi svaka jedinica lokalne samouprave, bez obzira na okolnosti, morala provoditi ovrhe protiv vlastitih građana. No ako se zakon tumači svrhovito, u skladu s temeljnim načelima pravnog poretka, tada je jasno da je Općina Orle postupala u granicama svoje odgovornosti štiteći proračun od nerazmjernih troškova i istodobno štiteći svoje stanovnike od socijalne devastacije.
Optužni prijedlog formalno navodi iznose evidentiranih potraživanja (2020.g. 798.766,00 kn / 106.014,46 EUR; 2021.: 750.825,00 kn / 99.651,60 EUR; kn / 87.745,70 EUR), no potpuno previda strukturu tih potraživanja. U njima se nalaze i stara dugovanja s obračunatim kamatama, tražbine prema obveznicima koji su u međuvremenu preminuli bez poznatih nasljednika, osobe koje su odselile u inozemstvo i dugovanja koja su sporna ili teško naplativa. Upravo zato je i praksa pokretanja ovrha bila ograničena jer bi se u većem dijelu radilo o postupcima bez realnih izgleda na naplatu, dok bi istodobno stvarali troškove i dodatno opterećivali općinski proračun. Veliki dio tih potraživanja datira iz razdoblja kada je Općinom upravljala druga lokalna vlast, koja također nije poduzimala nikakve korake prisilne naplate, a sada se ti iznosi jednostavno pripisuju meni, suprotno načelu osobne krivnje, pa sam ja doveden u položaj da odgovaram za dugovanja koja je netko drugi odbijao ovršavati. Treba naglasiti da je veliki dio predmetnog duga kumuliran puno prije nego što sam ja izabran za načelnika, u razdobljima kada je općinom upravljala prethodna lokalna vlast koja također nije poduzimala prisilnu naplatu. Unatoč toj činjenici, sada se „koplja lome” upravo na meni pa nakon punih dvadeset godina upravo ja trebam biti prvi koji će ovršavati proračunska potraživanja nastala u vrijeme mojih prethodnika. Takav pristup protivan je načelu individualizacije prekršajne odgovornosti, jer se odgovornost ne može retroaktivno pripisivati osobi koja tada nije imala nikakve ovlasti ni mogućnosti postupanja. Potraživanja kojima se sada tereti njega kao aktualnu izvršnu vlast još uvijek se mogu zakonito naplatiti, a na njihovoj naplati se već aktivno radi kroz ažuriranje evidencija, slanje opomena i pripremu daljnjih mjera, pa je stoga pokretanje ovog prekršajnog postupka u najmanju ruku preuranjeno. Treba naglasiti i da pravni okvir jasno određuje postupanje u ovakvim slučajevima. Člankom 83. stavkom 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da se rješenje o utvrđenju komunalne naknade donosi i ovršava u postupku i na način propisan Općim poreznim zakonom. Člankom 108. stavkom l . i 2. Općeg poreznog zakona jasno je određeno da pravo i obveza poreznog tijela na utvrđivanje i naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina, računajući od dana kada je zastara počela teći, pri čemu zastara na utvrđivanje porezne obveze počinje istekom godine u kojoj je obveza nastala. To znači da velik dio navedenih tražbina već ulazi u zonu zastare, zbog čega bi masovno pokretanje ovrha bilo ne samo socijalno štetno, nego i pravno neučinkovito. S druge strane, čak i kada bi se prihvatilo da dugovanja evidentirana za 2020., 2021. i 2022. godinu još nisu u zastari, tada se mora zaključiti da je pokretanje ovog postupka u svakom slučaju preuranjeno. Naime, riječ je o obvezama koje se još uvijek mogu zakonito i učinkovito naplatiti u rokovima propisanim Općim poreznim zakonom. To znači da Općina, kao i on osobno u svojstvu odgovorne osobe, imaju stvarnu mogućnost poduzeti odgovarajuće mjere i sanirati svaku eventualnu nastalu štetu za proračun. Umjesto da se dopusti da se taj proces provede u okviru zakonskih rokova i mehanizama, ovim se postupkom ishitreno i nepotrebno stvara dojam protupravnosti ondje gdje ona objektivno još ne postoji. U skladu s nalozima i preporukama Državnog ureda za reviziju, Općina je obavila razgovore s predstavnicima upravitelja koji je ugovorno zadužen za naplatu, odnosno Gradskog stambenog poduzeća Velika Gorica. Tom prilikom zatraženo je da se napravi detaljan izlist strukture duga, nakon čega je započeto s praksom slanja opomena pred ovrhu. S upraviteljem je u više navrata komunicirano da se pooštri ton dopisa, da se oni jasnije strukturiraju te da se obveznici posebno pozovu na mogućnost obročne otplate, kako bi se minimalizirala i prevenirala buduća šteta po proračun. Međutim, takav pristup nije dao osobite rezultate, iz razloga koje će nadalje pojasniti.
Jednom tijekom ove godine Općina je objavila javni poziv za angažman odvjetnika radi vođenja postupaka prisilne naplate. Odaziv je, međutim, bio iznimno slab javilo se svega nekoliko odvjetnika, a najpovoljniju ponudu dao je odvjetnički ured iz [adresa], sa sjedištem u [adresa], po kojoj bi naknada za zastupanje iznosila svega 7 % od naplaćenih iznosa, uvećano za eventualno dosuđene sudske troškove. Već sama činjenica da je ponuđena naknada bila izrazito niska i neuobičajena pokazuje daje i samim odvjetnicima bilo jasno kako je, s obzirom na broj i strukturu stanovništva, realno i životno očekivano da se većina dugovanja neće naplatiti, čak ni nakon uspješno provedenog ovršnog postupka temeljem vjerodostojne isprave.
Nakon što su zaprimili obavijest o pokretanju ovoga postupka, dodatno su zamolili odvjetnicu izabranog putem javnog poziva da požuri s poduzimanjem radnji. Međutim, ubrzo se pokazalo da postoje brojni strukturni problemi koje se ni na koji način ne mogu pripisati krivnji ove vlasti, pa čak ni prethodnim mandatima, jer su oni mnogo dublji i imaju svoj korijen u samoj socijalnoj strukturi stanovništva, neriješenom zemljišnoknjižnom stanju te u dugogodišnjem neurednom upravljanju od strane dotadašnjeg upravitelja — GSVG-a, Gradskog stambenog poduzeća Velika Gorica. Upravo zato su odvjetnika najprije zamolili da pošalje nove opomene, polazeći od stava da će odvjetnička opomena izazvati ozbiljniji pritisak nego one koje je gotovo dvadeset godina bez učinka slao GSVG, a da se pritom ne pokreće odmah ovršni postupak kako se ni Općini ni stanovnicima ne bi nanijela šteta kroz odvjetničke troškove i sudske pristojbe. Time dolaze do problema koji se zapravo provlače još od samog osnutka ove općine, za koje on, kao sadašnji načelnik, nikako ne može snositi odgovornost. Ti strukturni problemi koji onemogućuju učinkovitu naplatu su brojni, a posebno su istaknuli sljedeće:
Katastrofalno stanje evidencija — u istim se i danas vode osobe koje su preminule prije gotovo dvadeset godina. Kao upravitelj zadužen za uredno vođenje, GSVG po tom pitanju nije poduzimao ništa. Iza mnogih od tih osoba nisu provedeni ostavinski postupci po službenoj dužnosti, pa su njihovi nasljednici Općini u potpunosti nepoznati.
Iseljenici i napuštene nekretnine — određeni broj ljudi odselio je u inozemstvo, njihove su nekretnine zapuštene i ruševne, a adrese boravišta u inozemstvu Općini nisu poznate.
Zemljišnoknjižni problemi — velik broj zemljišta i danas ima uknjižene vlasnike koji su umrli prije više desetljeća, neki još iz 1930-ih godina. Za takve nekretnine nužno je provoditi pojedinačne zemljišnoknjižne ispravne postupke, pri čemu nije jasno tko bi uopće bio adresat naplate i kako bi se utvrdilo tko koristi nekretninu.
Socijalna struktura stanovništva — većinu čine stariji ljudi i umirovljenici s minimalnim primanjima, često s zaštićenim računima koji su izuzeti od ovrhe, što svaku prisilnu naplatu čini faktično bespredmetnom.
Romska nacionalna manjina — dio stanovništva pripada romskoj nacionalnoj manjini koja nikada nije uredno podmirivala obvezu komunalne naknade, a pritom većina nema redovita primanja koja bi se uopće mogla zahvatiti ovrhom.
Neispunjavanje zakonskih obveza od strane obveznika plaćanja - dodatni problem u praksi predstavlja i činjenica da sami stanovnici nisu redovito ispunjavali svoju obvezu prijave promjene korisnika nekretnina, kako je to propisano Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Posebno je teško bilo utvrditi tko je stvarni korisnik u slučajevima vikendica ili napuštenih nekretnina, jer su formalno upisani vlasnici često bili umrle osobe ili oni koji uopće nisu koristili predmetne objekte. Primarni korisnici, zbog svog slabijeg pravnog obrazovanja, ali i zbog toga što većinu stanovništva čine starije osobe, u pravilu nisu ni znali da imaju zakonsku obvezu obavijestiti Općinu o promjeni korisnika. Time je dodatno otežano vođenje urednih i ažurnih evidencija, a što je objektivna okolnost koju sadašnje općinsko vodstvo nasljeduje i postupno ispravlja.
Iz svega jasno proizlazi da Općina nije bila pasivna, već daje upravo sada prvi put nakon više od dvadeset godina pokrenula sve nužne predradnje kako bi se uopće moglo ići u ovršne postupke. Angažiran je odvjetnički ured koji provodi zemljišnoknjižne provjere, utvrđuje stvarne vlasnike i nasljednike upisanih umrlih osoba te odašilje opomene, a već sada su ostvareni nezanemarivi iznosi naplate.
Naravno, dio većih dugovanja koja godinama nisu naplaćena zahtijeva dodatno istraživanje prvenstveno radi utvrđenja tko su nasljednici i tko je uistinu vlasnik pojedinih nekretnina, osobito onih ruševnih i zapuštenih u kojima nitko ne živi. Međutim, treba naglasiti i da Općina do sada jednostavno nije imala ljudske resurse niti financijske mogućnosti za ozbiljnije rješavanje ovoga pitanja: riječ je o maloj općini s malim proračunom, koja nije raspolagala sredstvima za angažman odvjetnika niti administrativnim aparatom koji bi se mogao posvetiti isključivo tim poslovima, a niti ima specifična znanja da ih rješava. Nemogućnost ad hoc pokretanja prisilne naplate prije nego što se riješe strukturni problemi nagomilani od osnutka Općine do danas. Na koncu, predlaže da sud održi glavnu raspravu i da nakon provedene rasprave odluči o mojoj krivnji, a posljedično i o odgovornosti Općine, te nakon što uvidi sve iznesene okolnosti iznese svoje stajalište kroz oslobađajuću presudu.
6. Sudac je prihvatio prijedlog braniteljice te na raspravi za dan 26.05.2026.g. saslušao svjedokinju ŠG koja je iskazala kako se od prošle godine javila na javni poziv II okrivljenika oko prisilne naplate komunalne naknade. Istaknula je da Općina Orle ima oko 1100 stanovnika obveznika komunalne naknade, a da se tu radi o zapuštenim vikendicama i da je praksa bila da se nisu pokretale ovrhe za naplatu te je utvrdila da ima preko 400 krivo evidentiranih obveznika koji nikada nisu niti plaćali naknade, a II okrivljenih je zaključio ugovor sa GS VG. Ona je ušla u taj posao i sad to trenutno raspetljavaju jer je naplaćeno preko 30.000,00 eura i to samo po opomenama nakon što je usklađena po zemljišnim knjigama stvarna evidencija stvarnih obveznika. Prilikom sređivanja evidencija utvrdila je i to nekih 20 % obveznika su stari upisi bez ikakvih identifikacijskih podataka iz kojih je vidljivo da egzistiraju još od 1900 g. i u velikom broju nije moguće utvrditi tko su opće nasljednici tih nekretnina. Od sada I i II okrivljeni po njezinom naputku počeli su izdavati opomene, a u dogledno vrijeme ćeju i pokretati ovrhe. A napomenula je i da gdje su identificirali obveznika po opomenu su i plaćali.
7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid čitanjem: u optužni prijedlog za I. i II. okrivljenika, u punomoć, u Izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenoj financijskoj reviziji Općine Orle za 2019. klasa: 041-01/20-02/30, urbroj: 613-03-21-8 od 26. siječnja 2021., u Izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenoj provjeri provedbe naloga i preporuke danih u financijskoj reviziji klasa: 041-02/22-01/62, urbroj: 613-03-23-10, od 27. veljače 2023. te dostavljene obavijesti Državnog ureda za reviziju o nalozima i preporuci koji su dani u prošloj reviziji Općine Orle, klasa: 026/02/23-05/283, urbroj: 613-01-18-23-1 od 29. ožujka 2023., u uvid u prekršajne evidencije za I i II okrivljenika, u dopis, u pisanu obranu I i II okrivljenika, u Dopis ODO VG o ispravljenom činjeničnom opisu, u zapisnik od 29.09.2025.g., u zapisnik od 26.05.2026.g.
8. Prilikom odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne iz čl. . 2. Prekršajnog zakona. Na temelju uvida u spis, sudac je našao da su se u ponašanju okrivljenih ispunila obilježja prekršaja koja im se stavljaju na teret, te im je izrekao temeljem čl.37. Prekršajnog zakona ublažene novčane kazne ispod zakonom propisani. Sud je mišljenja da će se i na takav način postići svrha kažnjavanja da ubuduće I i II okrivljeni ne čine prekršaje. Sudac je cijenio sve olakotne okolnosti kod okrivljenih kao što je dosadašnje nekažnjavanje kod istih.
9. Odluka o obvezi naknade troška prekršajnog postupka za I i II okrivljenika u paušalnom iznosu donijeta je sukladno čl. 139. st. 1. Prekršajnog zakona, uzimajući u obzir dužinu trajanja i složenost postupka.
U Velikoj Gorici 26. svibnja 2026.
Zapisničar:
Sudac:
Kristina Habunek, v.r.
Gordana Trivunov, v.r.
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove prvostupanjske presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave im presude, a žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.
Presuda se dostavlja:
1. I i II okrivljenom
2. Braniteljici I i II okrivljenih
3. Ovlaštenom tužitelju,
4. Prekršajni sud, radi izvršenja,
5. Sastav, ovdje.