Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-505/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Iris Gović Penić, predsjednice vijeća, Sanje Joka Umićević, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Vesne Žulj, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽO, [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d.o.o., Zagreb, Ozaljska ulica 105, OIB: 82031999604, zastupanog po punomoćnici DO, zaposlenici tuženika (generalna punomoć Su-198/2023), radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-1421/2024-15 od 8. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 26. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d.o.o., kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-1421/2024-15 od 8. srpnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice ŽO za naknadu troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 250,00 EUR.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d.o.o. da tužiteljici ŽO isplati ukupan iznos od 5.407,19 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 105,16 EUR od 16. studenog 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 99,86 EUR od 16. prosinca 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 107,31 EUR od 16. siječnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 111,23 EUR od 16. veljače 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 106,71 EUR od 16. ožujka 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 111,23 EUR od 16. travnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 105,56 EUR od 16. svibnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 112,00 EUR od 16. lipnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 114,98 EUR od 16. srpnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

118,77 EUR od 16. kolovoza 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 111,39 EUR od 16. rujna 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 115,21 EUR od 16. listopada 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 115,23 EUR od 16. studenog 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 117,48 EUR od 16. prosinca 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 123,08 EUR od 16. siječnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 110,68 EUR od 16. veljače 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 105,24 EUR od 16. ožujka 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 120,12 EUR od 16. travnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 114,89 EUR od 16. svibnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 109,04 EUR od 16. lipnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 115,04 EUR od 16. srpnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 114,34 EUR od 16. kolovoza 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 116,34 EUR od 16. rujna 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 116,41 EUR od 16. listopada 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 112,35 EUR od 16. studenog 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 119,67 EUR od 16. prosinca 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 129,88 EUR od 16. siječnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 116,39 EUR od 16. veljače 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 107,18 EUR od 16. ožujka 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 119,98 EUR od 16. travnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 109,67 EUR od 16. svibnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 114,86 EUR od 16. lipnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 112,92 EUR od 16. srpnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 110,74 EUR od 16. kolovoza 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 120,71 EUR od 16. rujna 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 116,09 EUR od 16. listopada 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 108,05 EUR od 16. studenog 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 114,40 EUR od 16. prosinca 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 115,92 EUR od 16. siječnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 121,39 EUR od 16. veljače 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 108,17 EUR od 16. ožujka 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 90,35 EUR od 16. travnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 51,80 EUR od 16. svibnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 59,62 EUR od 16. lipnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 62,98 EUR od 16. srpnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 60,35 EUR od 16. kolovoza 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 65,41 EUR od 16.rujna 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 58,75 EUR od 16. listopada 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 62,39 EUR od 16. studenog 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 58,95 EUR od 16. prosinca 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 60,14 EUR od 16. siječnja 2024. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 65,42 EUR od 16. veljače 2024. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,34 EUR od 16. ožujka 2024. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

sve prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.187,50 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 8. srpnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana. “

2. Protiv točaka I. i II. prvostupanjske presude, tj. protiv prvostupanjske presude u cijelosti, žalbu podnosi tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženik u žalbi osporava istinitost i vjerodostojnost iskaza svjedoka PO i KO. Naime, tuženik ističe kako svjedok PO nije zaposlen na radnom mjestu „Kontrolora karata“, već na radnom mjestu „Kontrolor koordinator kontrole karata“. Dakle, svjedok PO nije zaposlen na istom radnom mjestu kao tužiteljica, stoga je nejasno kako svjedok PO i tužiteljica mogu obavljati iste poslove. Što se tiče svjedoka KO, tuženik ističe kako navedeni svjedok vodi istovrstan spor protiv tuženika pred prvostupanjskim sudom, što dovodi u pitanje objektivnost i vjerodostojnost njegovog iskaza. Nadalje, tuženik ističe kako je netočan zaključak prvostupanjskog suda da je tužiteljica obavljala isti posao u istim uvjetima kao i drugi kontrolori karata koji su primali plaću prema većem koeficijentu, uzevši u obzir iskaze svjedoka te dostavljenu radno-pravnu dokumentaciju. Tuženik smatra kako je tužiteljica podnijela neurednu tužbu, a što je prvostupanjski sud zanemario. Također ističe kako tužiteljica nije dostavila adekvatne dokaze za utvrđivanje činjenica – isplatne liste. Tuženik smatra kako prvostupanjski sud nije savjesno i brižljivo ocijenio sve dokaze. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti i da se tužiteljicu obveže nadoknaditi troškove tuženiku, podredno predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Ne potražuje trošak žalbenog postupka.

3. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu tuženika. Tužiteljica smatra kako je u postupku jasno utvrđeno da ne postoji sadržajna razlika u opisu poslova radnih mjesta „kontrolor karata I“, „kontrolor karata II“ i „kontrolor karata III“, stoga nije opravdano da postoje razlike u koeficijentima za navedena radna mjesta, budući da svi radnici obavljaju iste poslove, neovisno o tome na koje su radno mjesto raspoređeni. Slijedom navedenog, tužiteljica ima pravo da joj se isplati jednaka plaća za jednak rad, kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud. Predlaže odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu. Potražuje trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 250,00 eura.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji je prethodio njenom donošenju nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj:

53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje u tekstu: ZPP), a na što ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Suprotno žalbenim navodima tuženika, nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, a presuda sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama.

7. Sud prvog stupnja je ocijenio sve izvedene dokaze zasebno i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. ZPP-a pa je neosnovano tuženikovo isticanje povrede čl. 8. ZPP-a.

8. Suprotno žalbenim navodima tuženika, konačno uređena tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice, specificiran u podnesku od 26. veljače 2025. (list 54-57 spisa) je razumljiv i sadrži sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njime moglo postupiti. Stoga je neosnovan žalbeni navod tuženika da je tužiteljica podnijela neurednu tužbu, tj. neosnovano je tuženikovo isticanje povrede čl. 106. i 109. ZPP-a u svezi s čl. 354. st. 1. ZPP-a.

9. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice, konačno uređen podneskom od 26. veljače 2025. (list 54-57 spisa), za isplatu razlike plaće u ukupnom bruto iznosu od 5.407,19 EUR, zajedno sa zateznom kamatom tekućom na pojedinačne iznose (izuzev kamate koja teče na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) , u razdoblju od listopada 2019. do veljače 2024.

9.1. Tužiteljica svoj zahtjev temelji na tome što joj je tuženik, u utuženom razdoblju, isplaćivao plaću prema koeficijentu složenosti poslova 2,00, a kasnije 2,10, dok tužiteljica smatra da joj je plaća trebala biti isplaćena prema koeficijentu složenosti poslova 2,20. Naime, prema koeficijentu 2,20 je isplaćivana plaća njezinim radnim kolegama koji su obavljali potpuno iste poslove kao i tužiteljica (poslove kontrole karata), bez obzira na formalni naziv radnog mjesta.

9.2. Prvostupanjski sud je ocijenio da je zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

10. Nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika, i to:

- u razdoblju od 1. listopada 2019. do 24. travnja 2023. na radnom mjestu „kontrolor karata I“ sa koeficijentom složenosti poslova 2,00

- u razdoblju od 25. travnja 2023. do 10. travnja 2024. na radnom mjestu „kontrolor karata II“ sa koeficijentom složenosti poslova 2,10

11. Nadalje, nije sporno da su kontrolori karata zaposleni kod tuženika razvrstani u tri kategorije, i to I., II. i III., kako to proizlazi Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zagrebačkog holdinga d.o.o., podružnice Zagrebački električni tramvaj (list 26-42 spisa).

12. Također nije sporno da se plaća zaposlenicima tuženika koji su raspoređeni na :

- radno mjesto „kontrolor karata I“ isplaćuje prema koeficijentu složenosti poslova 2,00,

- radno mjesto „kontrolor karata II“ isplaćuje prema koeficijentu složenosti poslova 2,10,

- radno mjesto „kontrolor karata III“ isplaćuje prema koeficijentu složenosti poslova 2,20.

13. Među strankama je sporno obavljaju li sve tri kategorije kontrolora karata sadržajno iste poslove, tj. postoji li razlika u obavljanju poslova između tri kategorije kontrolora karata. Također je sporno, ako ne postoji razlika u obavljanju poslova, je li tuženik takvim postupkom doveo tužiteljicu u neravnopravni i diskriminatorni položaj u odnosu na druge zaposlenike koji su obavljali isti posao, a imali viši koeficijent složenosti poslova te su time primali i veću plaću u odnosu na tužiteljicu.

14. Iz iskaza svjedoka PO i KO te iskaza tužiteljice ŽO (list 58-59 spisa) proizlazi kako su svi kontrolori karata obavljali iste poslove, neovisno o koeficijentu za obračun plaće.

15. Iskazi navedenih svjedoka te iskaz tužiteljice su u cijelosti suglasni u pogledu odlučne činjenice, a to je da sve tri kategorije kontrolora karata obavljaju potpuno jednak rad. Stoga je prvostupanjski sud takve iskaze pravilno prihvatio kao vjerodostojne, životne i logične, budući da svjedoci i tužiteljica identično iskazuju o svim odlučnim činjenicama.

16. Nadalje, valja istaknuti kako iz sadržaja tuženikovog Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i Kataloga radnih mjesta po grupama složenosti poslova proizlazi da je kod tuženika radno mjesto kontrolor karata bilo razvrstano u tri kategorije (I, II i III) sa različitim koeficijentima složenosti poslova (2,00 za kontrolor karata I, 2,10 za kontrolor karata II i 2,20 za kontrolor karata III), ali iz navedenog Pravilnika i Kataloga nije vidljivo u čemu se sastoji razlika između navedenih kategorija radnog mjesta i posljedično tome iz kojeg razloga je za svaku kategoriju kontrolora karata propisan različit koeficijent za obračun plaća.

17. Kako navedenu razliku nije objasnio tuženik u odgovoru na tužbu niti u kasnijem tijeku postupka, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da se navedena radna mjesta razlikuju isključivo po propisanom koeficijentu složenosti poslova, a navedeno su jasno potvrdili i svjedoci saslušani u postupku koji su u spornom razdoblju obavljali istovrsne poslove kao i tužiteljica, ali im je plaća bila isplaćivana prema većem koeficijentu složenosti poslova.

18. Visina utuženog potraživanja u iznosu od 5.407,19 EUR nije sporna među strankama. Dapače, sam tuženik je u podnesku od 24. veljače 2025. (list 51-53 spisa) izračunao razliku plaće u utuženom razdoblju, tj. razliku između plaće obračunate primjenom koeficijenta 2,00 odnosno kasnije 2,10 i plaće obračunate primjenom koeficijenta 2,20, te su navedeni izračun prihvatile obje parnične stranke .

19. Sukladno čl. 91. st. 1. i 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje u tekstu: ZOR), poslodavac je dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti. Jednak rad obavljaju dvije osobe različitog spola ako:

1. obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju

2. je rad koji jedna od njih obavlja slične naravi radu koji obavlja druga, a razlike između obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih nemaju značaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti.

20. U tijeku prvostupanjskog postupka je utvrđeno kako je tužiteljica, osoba ženskog spola, obavljala iste poslove kontrole karata kao i usporedni radnik KO, koji je bio saslušan na tu okolnost. Međutim, tužiteljici se plaća obračunavala temeljem koeficijenta složenosti poslova 2,00, odnosno 2,10, dok je radniku KO plaća isplaćena temeljem većeg koeficijenta složenosti poslova 2,20, unatoč tome što je obavljao iste poslove kao i tužiteljica. Nadalje, tužiteljica bi mogla zamijeniti sve druge kontrolore karata kojima se plaća isplaćuje temeljem višeg koeficijenta složenosti poslova, budući da nema stvarne razlike u načinu obavljanja posla, tj. sve tri kategorije kontrolora karata obavljaju isti posao u istim uvjetima. Kako tuženik tijekom postupka nije dokazao postojanje objektivnog i opravdanog razloga za kategorizaciju radnog mjesta kontrolora karata u tri skupine , pri čemu se svakoj skupini plaća obračunava temeljem različitog koeficijenta složenosti poslova , a samim time nije tuženik dokazao opravdanost primjene nižih koeficijenta na radnike koji obavljaju jednake poslove kontrole karata, proizlazi da je tužiteljici povrijeđeno njezino pravo da joj se isplati jednaka plaća za jednak rad, zajamčeno čl. 91. st. 1. i 2. ZOR-a.

21. Slijedom svega navedenog, tuženik je bio dužan isplaćivati tužiteljici , zaposlenoj na radnom mjestu „kontrolor karata I“ i kasnije na radnom mjestu „kontrolor karata II“ plaću koju je obračunavao drugim kontrolorima karata na radnom mjestu „kontrolor karata III“, budući da je riječ o jednakom radu, sve u smislu čl. 91. st. 1. i 2. ZOR-a. Stoga je prvostupanjski sud pravilno usvojio tužbeni zahtjev i naložio tuženiku da isplati tužiteljici bruto iznos od 5.407,19 EUR, koji iznos predstavlja razliku između plaće koja bi tužiteljici bila isplaćena temeljem većeg koeficijenta (2,20) i plaće koja je tužiteljici isplaćena temeljem manjeg koeficijenta (2,00, odnosno 2,10).

22. Zbog svega navedenog, žalbeni navodi tuženika se ne mogu prihvatiti.

23. S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio spor, odluka o trošku, sadržana u točki II. izreke prvostupanjske presude, donesena je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj: 138/23., dalje: Tarifa).

24. Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu te, primjenom odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a, odlučiti kao u točki I. izreke drugostupanjske presude.

25. Sukladno čl. 166. st. 1. ZPP-a, odlučeno je i o zahtjevu tužiteljice za naknadu troška nastalog povodom njezinog odgovora na žalbu tuženika. Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu, budući da sastav odgovora na žalbu nije bio potreban za vođenje ovog postupka u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki II. izreke drugostupanjske presude.

U Zagrebu, 26. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

mr.sc. Iris Gović Penić