Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijek

Europska avenija 7

31000 Osijek

Pn-165/2020-71

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari tužiteljice ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Zagreb, Ivana Lučića 2A, OIB: 00432869176, zastupani po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon rasprave održane i zaključene 27. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, 26. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Zagreb, Ivana Lučića 2A, OIB: 00432869176 da isplati tužiteljici ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana, iznos od 25.008,26 EUR (dvadesetpettisućaiosam euraidvadesetšestcenti) zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama, kako slijedi:

-veljača 2016. neto iznos od 21,79 eura s z.z. kamatama od 15.03.2016 pa do isplate -ožujak 2016. neto iznos od 311,23 eura s z.z. kamatama od 15.04.2016 pa do isplate -travanj 2016. neto iznos od 311,23 eura s z.z. kamatama od 15.05.2016 pa do isplate -svibanj 2016. neto iznos od 311,23 eura s z.z. kamatama od 15.06.2016 pa do isplate -lipanj 2016. neto iznos od 311,23 eura s z.z. kamatama od 15.07.2016 pa do isplate -srpanj 2016. neto iznos od 311,23 eura s z.z. kamatama od 15.08.2016 pa do isplate -kolovoz 2016.neto iznos od 311,23 eura s z.z. kamatama od 15.09.2016 pa do isplate -rujan 2016. neto iznos od 311,23 eura s z.z. kamatama od 15.10.2016 pa do isplate -listopad 2016.neto iznos od 311,23 eura s z.z. kamatama od 15.11.2016 pa do isplate -studeni 2016.neto iznos od 311,23 eura s z.z. kamatama od 15.12.2016 pa do isplate -prosinac 2016.neto iznos od 311,23 eura s z.z. kamatama 15.01.2017 pa do isplate -siječanj 2017.neto iznos od 288,90 eura s z.z. kamatama od 15.02.2017 pa do isplate -veljača 2017.neto iznos od 288,90 eura s z.z. kamatama od 15.03.2017 pa do isplate -ožujak 2017. neto iznos od 288,90 eura s z.z. kamatama od 15.04.2017 pa do isplate -travanj 2017. neto iznos od 288,90 eura s z.z. kamatama od 15.05.2017 pa do isplate -svibanj 2017. neto iznos od 288,90 eura s z.z. kamatama od 15.06.2017 pa do isplate -lipanj 2017. neto iznos od 288,90 eura s z.z. kamatama od 15.07.2017 pa do isplate

-srpanj 2017. neto iznos od 288,90 eura s z.z. kamatama od 15.08.2017 pa do isplate

-kolovoz 2017.neto iznos od 288,90 eura s z.z. kamatama od 15.09.2017 pa do isplate

-rujan 2017. neto iznos od 288,89 eura s z.z. kamatama od 15.10.2017 pa do isplate

-listopad 2017.neto iznos od 288,89 eura s z.z. kamatama od 15.11.2017 pa do isplate

-studeni 2017. neto iznos od 288,89 eura s z.z. kamatama od 15.12.2017 pa do isplate

-prosinac 2017.neto iznos od 288,89 eura s zz. kamatama od 15.01.2018 pa do isplate

-siječanj 2018.neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.02.2018 pa do isplate

-veljača 2018.neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.03.2018 pa do isplate

-ožujak 2018. neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.04.2018 pa do isplate

-travanj 2018. neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.05.2018 pa do isplate

-svibanj 2018.neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.06.2018 pa do isplate

-lipanj 2018. neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.07.2018 pa do isplate

-srpanj 2018. neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.08.2018 pa do isplate

-kolovoz 2018.neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.09.2018 pa do isplate

-rujan 2018. neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.10.2018 pa do isplate

-listopad 2018.neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.11.2018 pa do isplate

-studeni 2018. neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.12.2018 pa do isplate

-prosinac 2018.neto iznos od 291,63 eura s z.z. kamatama od 15.01.2019 pa do isplate

-siječanj 2019.neto iznos od 374,12 eura s z.z. kamatama od 15.02.2019 pa do isplate

-veljača 2019. neto iznos od 374,12 eura s z.z. kamatama od 15.03.2019 pa do isplate

-ožujak 2019. neto iznos od 374,12 eura s z.z. kamatama od 15.04.2019 pa do isplate

-travanj 2019. neto iznos od 374,12 eura s z.z. kamatama od 15.05.2019 pa do isplate

-svibanj 2019. neto iznos od 215,96 eura s z.z. kamatama od 15.06.2019 pa do isplate -lipanj 2019. neto iznos od 84,20 eura s z.z. kamatama od 15.07.2019 pa do isplate - srpanj 2019. neto iznos od 84,20 eura s z.z. kamatama od 15.08.2019 pa do isplate - kolovoz 2019.neto iznos od 84,20 eura s z.z. kamatama od 15.09.2019 pa do isplate -rujan 2019. neto iznos od 84,20 eura s z.z. kamatama od 15.10.2019 pa do isplate - listopad 2019. neto iznos od 84,20 eura s z.z. kamatama od 15.11.2019 pa do isplate -studeni 2019. neto iznos od 84,20 eura s z.z. kamatama od 15.12.2019 pa do isplate

-prosinac 2019. neto iznos od 84,20 eura s z.z. kamatama od 15.01.2020 pa do isplate

-siječanj 2020.neto iznos od 177,27 eura s z.z. kamatama od 15.02.2020 pa do isplate

-veljača 2020. neto iznos od 153,11 eura s z.z. kamatama od 15.03.2020 pa do isplate

-ožujak 2020. neto iznos od 153,11 eura s z.z. kamatama od 15.04.2020 pa do isplate

-travanj 2020. neto iznos od 153,11 eura s z.z. kamatama od 15.05.2020 pa do isplate -svibanj 2020. neto iznos od 80,63 eura s z.z. kamatama od 15.06.2020 pa do isplate -lipanj 2020. neto iznos od 80,63 eura s z.z. kamatama od 15.07.2020 pa do isplate - srpanj 2020. neto iznos od 153,11 eura s z.z. kamatama od 15.08.2020 pa do isplate -kolovoz 2020.neto iznos od 153,11 eura s z.z. kamatama od 15.09.2020 pa do isplate

-rujan 2020. neto iznos od 153,11 eura s z.z. kamatama od 15.10.2020 pa do isplate

-listopad 2020.neto iznos od 153,11 eura s z.z. kamatama od 15.11.2020 pa do isplate

-studeni 2020.neto iznos od 153,11 eura s z.z. kamatama od 15.12.2020. pa do isplate

-prosinac 2020. neto iznos od 153,11 eur s z.z. kamatama od 15.01.2021pa do isplate

-siječanj 2021.neto iznos od 240,48 eura s z.z. kamatama od 15.02.2021 pa do isplate

-veljača 2021. neto iznos od 225,98 eura s z.z. kamatama od 15.03.2021 pa do isplate

-ožujak 2021. neto iznos od 225,98 eura s z.z. kamatama od 15.04.2021 pa do isplate

-travanj 2021. neto iznos od 225,98 eura s z.z. kamatama od 15.05.2021 pa do isplate

-svibanj 2021. neto iznos od 225,98 eura s z.z. kamatama od 15.06.2021 pa do isplate

-lipanj 2021. neto iznos od 225,98 eura s z.z. kamatama od 15.07.2021 pa do isplate

-srpanj 2021. neto iznos od 225,98 eura s z.z. kamatama od 15.08.2021 pa do isplate

-kolovoz 2021.neto iznos od 225,98 eura s z.z. kamatama od 15.09.2021 pa do isplate

-rujan 2021. neto iznos od 225,98 eura s z.z. kamatama od 15.10.2021 pa do isplate

-listopad 2021.neto iznos od 225,98 eura s z.z. kamatama od 15.11.2021 pa do isplate

-studeni 2021. neto iznos od 225,98 eura s z.z. kamatama od 15.12.2021 pa do isplate

-prosinac 2021.neto iznos od 225,98 eura s z.z. kamatama od 15.01.2022 pa do isplate

-siječanj 2022.neto iznos od 244,66 eura s z.z. kamatama od 15.02.2022 pa do isplate

-veljača 2022. neto iznos od 177,01 eura s z.z. kamatama od 15.03.2022 pa do isplate

-ožujak 2022. neto iznos od 177,01 eura s z.z. kamatama od 15.04.2022 pa do isplate

-travanj 2022. neto iznos od 177,01 eura s z.z. kamatama od 15.05.2022 pa do isplate

-svibanj 2022. neto iznos od 177,01 eura s z.z. kamatama od 15.06.2022 pa do isplate

-lipanj 2022. neto iznos od 177,01 eura s z.z. kamatama od 15.07.2022. pa do isplate

-srpanj 2022..neto iznos od 177,01 eura s z.z. kamatama od 15.08.2022 pa do isplate

-kolovoz 2022.neto iznos od 177,01 eura s z.z. kamatama od 15.09.2022.pa do isplate

-rujan 2022. neto iznos od 177,01 eura s z.z. kamatama od 15.10.2022 pa do isplate

-listopad 2022. neto iznos od 177,01 eura s z.z. kamatama od 15.11.2022 pa do isplate

-studeni 2022. neto iznos od 177,01 eura s z.z. kamatama od 15.12.2022 pa do isplate

-prosinac 2022.neto iznos od 177,01 eura s z.z. kamatama od 15.01.2023 pa do isplate

-siječanj 2023.neto iznos od 215,60 eura s z.z. kamatama od 15.02.2023 pa do isplate

-veljača 2023. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.03.2023 pa do isplate

-ožujak 2023. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.04.2023 pa do isplate

-travanj 2023. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.05.2023 pa do isplate

-svibanj 2023. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.06.2023 pa do isplate

-lipanj 2023. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.07.2023 pa do isplate

-srpanj 2023. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.08.2023 pa do isplate

-kolovoz 2023.neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.09.2023.pa do isplate

-rujan 2023. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.10.2023 pa do isplate

-listopad 2023. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.11.2023 pa do isplate

-studeni 2023.neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.12.2023 pa do isplate

-prosinac2023.neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.01.2024 pa do isplate

-siječanj 2024.neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.02.2024 pa do isplate

-veljača 2024. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.03.2024 pa do isplate

-ožujak 2024. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.04.2024 pa do isplate

-travanj 2024. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.05.2024 pa do isplate

-svibanj 2024. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.06.2024 pa do isplate

-lipanj 2024. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.7.2024. pa do isplate

-srpanj 2024. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.8.2024. pa do isplate

-kolovoz 2024.neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.9.2024. pa do isplate

-rujan 2024. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.10.2024. pa do isplate,

-listopad 2024. neto iznos od 174,42 eura s zz. kamatama od 15.11.2024. pa do isplate

-studeni 2024.neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.12.2024. pa do isplate

–prosinac 2024.neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.1.2025 pa do isplate

-siječanj 2025.neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.2.2025 pa do isplate

-veljača 2025. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.3.2025 pa do isplate

-ožujak 2025. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.4.2025 pa do isplate

-travanj 2025. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.5.2025 pa do isplate

-svibanj 2025. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.6.2025 pa do isplate

- lipanj 2025. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.7.2025 pa do isplate

- srpanj 2025. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.8.2025 pa do isplate

- kolovoz 2025.neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.9.2025.pa do isplate

- rujan 2025. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.10.2025 pa do isplate,

-listopad 2025. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.11.2025 pa do isplate

-studeni 2025. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.12.2025 pa do isplate

-prosinac 2025.neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.1.2026. pa do isplate

- siječanj 2026. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.2.2026. pa do isplate

- veljače 2026. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.3.2026.pa do isplate

- ožujak 2026. neto iznos od 174,42 eura s z.z. kamatama od 15.4.2026. pa do isplate, te da mu od dana presuđenja pa nadalje, sve dok za to postoje zakonski uvjeti plaća mjesečna renta sa osnova izgubljene zarade u iznosu od 174,42 eura i to do svakog desetog u mjesecu za svaki prethodni mjesec sa zateznom kamatom na dospjele, a neisplaćene iznose od dospijeća pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice ZN, a koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Zagreb, Ivana Lučića 2A, OIB: 00432869176 da isplati tužiteljici ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade imovinske štete u vidu izgubljene zarade kroz vrijeme od 16 mjeseci (od 20.10.2014. do 26.02.2016.) iznos od 27.200,00 kn zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kako slijedi:

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.11.2014. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.12.2014. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.01.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.02.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.03.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.04.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.05.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.06.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.07.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.08.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.09.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.10.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.11.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.12.2015. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.01.2016. pa sve do isplate,

- na iznos od 1.700,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 15.02.2016. pa sve do isplate.“

III. Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. naknaditi tužiteljici ZN troškove parničnog postupka u iznosu od 4.607,13 EUR (četiritisućešesto sedameuraitrinaestcenti) zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 26. svibnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Šibeniku od 8. rujna 2020., broj Gž- 763/2019-3, djelomično je odbijena žalba tužiteljice i potvrđena presuda ovog suda broj Pn-288/2017-45 od 9. srpnja 2019. u dijelu točke I. izreke, u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete u iznosu od 35.000,00 kuna, a djelomično je ukinuta presuda ovog suda od 9. srpnja 2019., broj Pn-288/2017-45 u dijelu točke I. izreke i to za naknadu štete za razdoblje od 20. listopada 2014. do 26. veljače 2016., te 26. veljače 2016. do 15. listopada 2017. kao i za isplatu rente za izgubljenu zaradu od 1.700,00 kuna i odluci o parničnom trošku, te je predmet, za ukinuti dio, vraćen ovom sudu na ponovno odlučivanje.

1.1. Na raspravi održanoj kod ovog suda 16. travnja 2026., sud je donio rješenje kojim zbog izmjene raspravnog suca glavna rasprava počinje iznova.

2. Tužiteljica je u tužbi navela kako je stradala u prometnoj nesreći 20. listopada 2014., a koju je prouzročio svojom isključivom krivnjom ON, upravljajući osobnim automobilom marke Renault, reg. oznake [registarska oznaka], koji automobil je bio osiguran u vrijeme prometne nesreće kod tuženika. Tužiteljica je po struci cvjećar – aranžer i 1. srpnja 2014. otvorila je obrt cvjećarstva, što znači tri mjeseca prije štetnog događaja. Uslijed zadobivenih teških tjelesnih ozljeda tužiteljica se od dana štetnog događaja nalazila na bolovanju sve do 27. veljače 2016. Otvaranjem obrta i početkom obavljanja posla tužiteljica je zakupila klupe na osječkoj tržnici gdje prodaje svoju robu i danas. Da bi klupe zadržala plaćala je klupe i tijekom bolovanja, iako nije radila, u iznosu od 16.000,00 kuna i 15 mjeseci po 1.000,00 kuna, ili ukupno 35.000,00 kuna. Dok se posao uhodavao tužiteljica je u prva tri mjeseca zaradila oko 2.500,00 kuna mjesečno, a za vrijeme bolovanja tužiteljica je primala svega 2.300,00 kuna. Po završetku bolovanja tužiteljica je ponovno počela s poslom, ali s obzirom na vrstu posla, umjesto osam sati svaki dan radi svega četiri sata, te od završetka bolovanja mjesečno zaradi neto oko 4.000,00 do 5.000,00 kuna za četiri radna sata. Kako se radi o specifičnoj vrsti posla, neki mjesec zaradi i tri puta veći novčani iznos, ovisno o blagdanima. Prometna nesreća je u uzročno posljedičnoj vezi s nemogućnosti rada tužiteljice osam i više sati dnevno, te tužiteljica s osnova imovinske štete u vidu izgubljenog redovitog prihoda, svaki mjesec gubi razliku između ostvarenog prihoda s punim radnim vremenom i trenutnim radnim vremenom od svega četiri sata dnevno. Imovinska šteta s osnova izgubljene zarade kroz vrijeme od štetnog događaja 20. listopada 2014. pa do 27. veljače 2016. ogleda se u razlici primljene plaće na temelju privremene nezaposlenosti od HZZO-a u iznosu od 2.300,00 kuna mjesečno i eventualne zarade svaki mjesec minimalno 4.000,00 kuna ili svaki mjesec po 1.700,00 kuna ukupno 16 mjeseci, odnosno 27.200,00 kuna. Od 27. veljače 2016. pa nadalje imovinska šteta ogleda se u činjenici kako tužiteljica radi svega 4 sata, te da bi po redovitom tijeku posla da radi još 4 sata mogla ostvariti imovinsku korist od daljnjih minimalno 1.700,00 kuna svaki mjesec. U prosjeku kroz godinu dana oko 20.000,00 kuna godišnje veću neto dobit, što s obzirom na lokalitet ozljede i vrstu posla tužiteljica ne može ostvariti. Do podnošenja tužbenog zahtjeva radi se o razdoblju od 19 mjeseci po 1.700,00 kuna ili 32.300,00 kuna. Zatraženi iznosi predstavljaju dobitak koji je tužiteljica mogla osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom. Tužiteljica predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tužiteljici.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja 20. listopada 2014., no osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Neosnovan je zahtjev tužiteljice za naknadu štete zbog izgubljene zarade u razdoblju od 20. listopada 2014. do 27. veljače 2016., budući da iz dokumentacije koju je tužiteljica dostavila proizlazi kako je tužiteljici ozljeda iz predmetnog štetnog događaja priznata kao ozljeda na radu, slijedom čega je ista imala pravo na naknadu u stopostotnom iznosu na teret HZZO-a. Isto tako, neosnovan je zahtjev tužiteljice za naknadu štete zbog troška plaćenih klupa na tržnici iz razloga što je navedeni trošak prouzročila isključivo tužiteljica, jer se radilo o njezinom izboru, a što tuženik ni u kojem slučaju nije dužan naknaditi. Neosnovano tužiteljica potražuje rentu zbog izgubljene zarade u iznosu od 1.700,00 kuna/225,63 eura jer isto ne proizlazi iz dostavljene dokumentacije. Tuženik predlaže da sud tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom odbije u cijelosti kao neosnovanim uz naknadu parničnog troška tuženiku.

4. Punomoćnik tužiteljice je nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja svojim podneskom od 14. svibnja 2024. uredio tužbeni zahtjev na način da je potraživao naknadu imovinske štete u neto mjesečnim iznosima kroz vrijeme dospijeća s kamatama na svako mjesečni iznos za izgubljenu zaradu.

4.1. Punomoćnik tužiteljice je svojim podneskom od 23. rujna 2024. proširio tužbeni zahtjev na mjesece koji nisu potraživani u podnesku od 14. svibnja 2024.

4.2. Nakon provedenog vještačenja po vještakinji za medicinu rada mr.sc. Goranki Škeva, dr.med., punomoćnik tužiteljice je podneskom od 25. kolovoza 2025. uredio tužbeni zahtjev.

4.3. Na ročištu za glavnu raspravu održanom kod ovog suda 16. travnja 2026., punomoćnik tužiteljice je radi proteka vremenskog perioda od zadnjeg ročišta, a sukladno nalazu i mišljenju vještakinje financijsko-knjigovodstvene struke, proširio zahtjev, te je sud svojim rješenjem na istom ročištu dopustio preinaku tužbenog zahtjeva na način kako je to naznačeno u podnescima od 23. rujna 2024., 14. svibnja 2024. i 25. kolovoza 2025., te na raspravi od 16. travnja 2026., a sve iz razloga jer je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, sukladno članku 190. stavku 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.– dalje u tekstu: ZPP).

5. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u cjelokupan spis i pročitao svu priležeću materijalnu dokumentaciju i to zapisnik o očevidu Postaje prometne policije Osijek od 20.10.2014. (stranice 7-10 spisa), situacijski plan (stranice 11-12 spisa), nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke doc.dr.sc. Damira Kovačića, prim.dr.med. od 8.4.2016. (stranice 13-18 spisa), medicinska dokumentacija (stranice 19-47 spisa), presuda ovog suda od 14.7.2016., broj Pn-500/2015-26 (stranice 48-53 spisa) uz rješenje (o ispravku presude) od 18.4.2017., broj Pn-500/2015-31 (stranica 56 spisa), rješenje ovog suda od 17.7.2017., broj Pn-500/2015-34 (stranice 54-55 spisa), obrtnica (stranica 57 spisa), uvjerenje o stručnoj osposobljenosti (stranica 58 spisa), potvrde Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (stranica 59 spisa i stranica 60 spisa), kartica partnera od 20.10.2014. -31.12.2014. (stranice 61-67 spisa), knjiga prometa (stranice 79-110 spisa i stranice 157-190 spisa), podnesak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 15.3.2018. (stranica 123 spisa). Izvršen je uvid u spis ovog suda broj Pn-288/2017. Provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku specijalistu medicine rada dr. ŠN i to 22.3.2018. (stranice 129-132 spisa). Nadalje, provedeno je i vještačenje po vještakinji za medicinu rada prim.dr.sc. Mariji Zavalić, dr.med. od 10.11.2022. (stranice 269-278 spisa). Provedeno je financijsko- knjigovodstveno vještačenje po vještakinji Tonki Vulić, dipl.oec. i to 14.3.2024. (stranice 303-393 spisa), kao i što je provedeno vještačenje po vještakinji za medicinu rada mr.sc. Goranki Škeva i to 12.4.2025. (stranice 453-462 spisa). Saslušana je tužiteljica ZN, svjedoci ĆN, TN, DN, vještakinja medicine rada prim.dr.sc. Marija Zavalić, dr.med. na ročištu od 21.9.2023. i 1.10.2024., vještakinja financijsko-knjigovodstvene struke Tonka Vulić, dipl.oec., te vještakinja za medicinu rada mr.sc. Goranka Škeva.

5.1. Na ročištu održanom kod ovog suda 21. rujna 2023. sud je donio rješenje kojim je odlučio kako, a sve s obzirom na činjenicu da se vještak dr. ŠN javio ovom sudu i obrazložio da nije u mogućnosti pristupiti na naprijed navedeno ročište zbog bolesti, se neće ponovno pozivati radi saslušanja niti vještakinja dr. Zavalić niti vještak dr. ŠN da bi isti usuglasili svoje nalaze i mišljenja. A sve to iz razloga jer će se provesti novo vještačenje, a kako bi sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Na istom ročištu je odlučeno kako se neće provesti vještačenje po vještaku ortopedu, a to sve iz razloga jer vještačenje po vještacima medicine rada je dovoljno za razrjašnjenje u ovoj pravnoj stvari, te isto nije takve prirode da je potrebno i vještačenje po vještaku ortopedu. Također je odlučeno i da se neće dopunski saslušati tužiteljica, kao i da se neće saslušati svjedokinja ZNV, a jer je u tom smislu dovoljno utvrđeno činjenično stanje.

6. Provedenim vještačenjem po vještakinji za medicinu rada prim.dr.sc. Mariji Zavalić, dr.med. od 10.11.2022. (stranice 269-278 spisa) utvrđeno je kako je vještakinja navela da je provela vještačenja sukladno zadatku suda, odnosno na okolnosti da li kod tužiteljice s obzirom na pretrpljene teške tjelesne ozljede i pogoršano zdravstveno stanje ista može: ad a) obavljati poslove prodavačice cvijeća i stajati na štandu duže od 4 (četiri) sata dnevno, odgovor ad a) tužiteljica može obavljati poslove prodavačice cvijeća i stajati na štandu najduže maksimalno 4 (četiri) sata dnevno, u nalazu detaljno obrazloženo stanje. Dakle, ne može stajati ni na štandu niti negdje drugdje u kontinuitetu duže od 4 sata dnevno. ad b) obavljati sve poslove kako je navela na raspravnom ročištu od 26. listopada 2018. kada je saslušana. Odgovor ad b) tužiteljica je na raspravnom ročištu od 26. listopada 2018. detaljno navela obim i dinamiku poslova koje obavlja, odnosno koje može obavljati. Iskaz tužiteljice na raspravnom 9 ročištu od 26. listopada 2018. odgovara kliničkom stanju i u potpunosti se može smatrati istinitim i točnim, tužiteljica je detaljno opisala što može i to odgovara kliničkom nalazu i anamnezi koja se podudara s tim nalazom. ad c) da li kod tužiteljice postoji ograničena radna sposobnost. Odgovor ad c) kod tužiteljice postoji ograničena radna sposobnost jer više, u odnosu na stanje prije štetnog događaja, ne može obavljati rad na tržnici u vremenu od 8, već sada može maksimalno stajati za štandom 4 sata dnevno. Tužiteljica zbog posljedica štetnog događaja više ne može kod kuće obavljati dio cvjećarskih poslova koje je navela da ih je radila prije štetnog događaja prosječno 4 sata dnevno, već nakon štetnog događaja može te poslove obavljati kod kuće, a nakon četverosatnog rada na štandu prije toga, maksimalno još 2 sata dnevno. Napominje da ne može u kontinuitetu obaviti 4 sata stajanja na štandu i još 2 sata kod kuće, već te poslove može obaviti tako da između rada na štandu i rada kod kuće odtereti desni skočni zglob najmanje 4 do 6 sati, a nakon toga može nogu ponovno stojeći opteretiti prosječno do 2 sata.

6.1. Nalaz i mišljenje vještakinje za medicinu rada prim.dr.sc. Marije Zavalić, dr.med. sud je ocijenio vjerodostojnim jer je izrađen u skladu s pravilima struke, detaljno i stručno.

7. Provedenim financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještakinji Tonki Vulić, dipl.oec. i to 14.3.2024. (stranice 303-393 spisa) utvrđeno je kako tužiteljica zbog povrede na radu ima zdravstvene probleme te prodaje dnevno 4 sata na zakupljenom prodajnom mjestu otvorenoga prostora tržnice cvjetne aranžmane od umjetnog cvijeća i smatra da gubi zaradu koju bi imala da je zdravstveno u mogućnosti prodavati cvjetne aranžmane iz djelatnosti obrta puno radno vrijeme od 8 sati. U periodu bolovanja od štetnog događaja 20. listopada 2014. pa sve do završetka bolovanja 27. veljače 2016., utvrdila je da nema izgubljene zarade. Tijekom bolovanja obrt [obrt] nije bio u mirovanju, već je ostvarivao novčane primitke prodajom aranžmana od kuće. Prema izjavi supruga tužiteljice za vrijeme bolovanja su aranžmane izrađivali i prodavali suprug i svekrva tužiteljice, što je zakonski dopustivo. Mjesečno je tužiteljica ostvarila poslovanjem svoga obrta i u vrijeme bolovanja prosječno neto 1.766,35 kuna i primila naknadu za bolovanje na teret HZZO-a u prosječnom mjesečnom neto iznosu od 2.498,05 kuna, što zajedno daje prosječni mjesečni neto primitak od 4.264,40 kuna. Da se štetni događaj nije dogodio, te da je tužiteljica radila u razdoblju bolovanja, prema prosjeku bruto primitaka iz razdoblja prije štetnoga događaja, uvažavajući promjene sukladno Uredbama o minimalnoj bruto plaći u razdoblju bolovanja, primila bi prosječno mjesečne neto zarade od 496,03 kune. Prosječno je tužiteljica primila više neto primitka za vrijeme bolovanja zbog povrede na radu nego što bi zaradila prema mjesečnom prosjeku primitaka prije štetnog događaja u iznosu od 3.768,38 kuna. Ukupno je tužiteljica primila više neto primitaka u promatranome razdoblju bolovanja od 16,28 mjeseci, od 21.10.2014. pa do 27.02.2016. iznos od 61.349,16 kuna, nego bi zaradila prema prosjeku prije štetnog događaja. Tužiteljica je 4 mjeseca prije štetnog događaja povrede na radu započela rad u svom obrtu [obrt], stoga je razumljivo da je prosjek njezinih primanja u prvim mjesecima rada nizak. Stoga za vrijeme bolovanja tužiteljice zbog povrede na radu nema izgubljene zarade. U drugoj analizi je utvrdila da tužiteljica od 27. veljače 2016. pa nadalje gubi na zaradi kroz nemogućnosti obavljanja cvjećarskih poslova na tržnici u vremenskom periodu od 4 sata svakodnevno. Da je tužiteljica bila u mogućnosti u razdoblju nakon bolovanja od 27. veljače 2016. pa do 31.12.2023. raditi puno radno vrijeme od 8 sati, umjesto 4 sata prodaje cvjetnih aranžmana, više bi zaradila. Da je tužiteljica bila u mogućnosti u razdoblju nakon bolovanja od 27. veljače 2016. pa do 31.12.2023. raditi puno radno vrijeme od 8 sati, zaradila bi više 21.171,02 EUR, odnosno 159.513,02 kune u promatranih 94,07 mjeseci rada. Stoga ti iznosi predstavljaju izgubljenu neto zaradu tužiteljice.

7.1. Nalaz i mišljenje vještakinje financijsko-knjigovodstvene struke Tonke Vulić, dipl.oec., sud je ocijenio vjerodostojnim jer je izrađen u skladu s pravilima struke, detaljno i stručno.

8. Provedenim vještačenjem po vještakinji za medicinu rada mr.sc. Goranki Škeva i to 12.4.2025. (stranice 453-462 spisa) utvrđeno je kako je tužiteljica stradala kao pješak na pješačkom prijelazu 20.10.2014. te zadobila multifragmentni prijelom desne gležanjske kosti koji je liječen konzervativno (neoperativno), a kao trajna posljedica nakon te ozljede nastala je posttraumatska artroza desnog gležanjskog zgloba. Posljedica je trajno smanjenje funkcionalnog kapaciteta desnog skočnog zgloba koje se očituje u ograničenju pokretljivosti u gornjem desnom nožnom zglobu (pokreti plantarne fleksije i dorzalne fleksije stopala) te u donjem desnom nožnom zglobu ( pokreti everzije i inverzije stopala). Trajno smanjenje u funkcioniranju nožnog zgloba bitno je za radne procese kod kojih je važna uredna funkcija nožnog zgloba (stajanje, hodanje, odizanje na prste, sagibanje, čučanje). Tužiteljica je cvjećar aranžer te kod kuće izrađuje aranžmane od umjetnog cvijeća najveće moguće pojedinačne težine do 4 kilograma, a te iste aranžmane prodaje u jutarnjim satima na tržnici na način da stoji uz štandove sa cvijećem te obavlja prodaju istih. U tužiteljice je došlo do djelomičnog gubitka radne sposobnosti za sadašnji posao izrade i prodaje cvjetnih aranžmana na način da ista više nije sposobna obavljati posao prodaje cvjetnih aranžmana na tržnici u vremenu od 8 sati rada dnevno već to može raditi u trajanju od 4 sata dnevno, a nakon dnevnog odmora može obavljati posao izrade aranžmana kod kuće u slobodnom ritmu do 2 sata dnevno. Kod tužiteljice postoji ograničena radna sposobnost. Ograničenje radne sposobnosti znači da tužiteljica ne može raditi poslove koji uključuju veće fizičke napore: ručno samostalno dizanje spuštanje-nošenje težih tereta, rad u pognutom položaju tijela, rad u položaju čučnja, rad koji uključuje dugotrajno stajanje ili dugotrajno ili forsirano hodanje, rad koji uključuje podizanje na prednji dio stopala. Iz opisa posla tužiteljice koji je dala na raspravnom ročištu 26.10.2018. vidljivo je da je njezin rad na tržnici povezan s dugotrajnim stajanjem uz štandove sa cvijećem uz povremeno kraće hodanje uz štandove, te povremeno prigibanje i spuštanje ili podizanje aranžmana težine do 4 kg po teretu (ne smatra se težim teretom). Slijedom navedenog, mišljenja je da je tužiteljica sposobna obavljati svoj dosadašnji posao prodaje cvjetnih aranžmana na tržnici u trajanju do najviše 4 sata dnevno, a potom nakon dnevnog odmora u trajanju nekoliko sati može obavljati izradu aranžama kod kuće u slobodnom ritmu rada do najviše dva sata dnevno.

8.1. Nalaz i mišljenje vještakinje za medicinu rada mr.sc. Goranke Škeva, sud je ocijenio vjerodostojnim jer je izrađen u skladu s pravilima struke, detaljno i stručno.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke doc.dr.sc. Damira Kovačića, prim.dr.med. od 8.4.2016. (stranice 13-18 spisa) a koji nalaz i mišljenje je izrađen u predmetu ovoga suda broj Pn-500/2015 i koji se odnosi na neimovinsku štetu u svezi s ovim predmetom, proizlazi kako je isti zbog ozljede tužiteljice u prometnoj nezgodi i povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje utvrdio kvalifikatorne okolnosti: fizički bolovi, te nelagodnost tijekom liječenja: jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 20 dana, lakog intenziteta 60 dana i povremeni lakog i srednjeg intenziteta

– tijekom života. Zbog pretrpljene ozljede, tužiteljica je tijekom liječenja imala fizičke bolove različitog intenziteta. Imala je i nelagode, imobilizaciju desnog nožnog zgloba i stopala potkoljeničnom longetom, zatvorenim potkoljeničnim gipsom i protektivnom potkoljeničnom longetom tijekom 70 dana, hod uz pomoću štaka, dugotrajno fizikalno liječenje (66 tretmana, 4 ciklusa po 10 dana, 2 ciklusa po 9 dana i 1 ciklus po 8 dana). Različite kontrolne preglede i dijagnostičke pretrage. Mogući povremeni fizički bolovi lakog i srednjeg intenziteta tijekom života su obuhvaćeni ocjenom smanjene životne aktivnosti. U odnosu na smanjenu životnu aktivnost – ozljeda tužiteljice s nastalim posljedicama uzrok je smanjenju životne aktivnosti trajnog karaktera od 20%. Zacijeljeni višekomadni unutarzglobni prijelom desne skočne kosti je izazvao bolne degeneracijske promjene desnog gornjeg i donjeg nožnog zgloba. Pokretljivost u gornjem nožnom zglobu je ograničena u lakom stupnju a donjeg nožnog zgloba u teškom stupnju. Posttraumatska artroza nožnog zgloba zbog prijeloma skočne kosti u pravilu je progresivna pa je predvidivo i pogoršanje anatomsko-funkcijskog statusa. Ocjenom umanjene životne aktivnosti obuhvaćeni su i mogući povremeni fizički bolovi tijekom života lakog i srednjeg intenziteta. Opća radna sposobnost tužiteljice je posljedicama predmetnog ozljeđivanja nedvojbeno smanjena. Nije sposobna za teške fizičke poslove osobito koji traže hodanje i dugotrajnije stajanje. Pri svakom radu koji zahtijeva hodanje ili stajanje, potrebne su povećane potrebe. Neke slobodne aktivnosti joj nisu dostupne, a pri nekim dostupnim slobodnim aktivnostima potrebne su povećane potrebe. U odnosu na naruženost, ozljeda tužiteljice u predmetnoj prometnoj nezgodi je uzrok naruženosti izgleda i funkcije tijela u lakom-srednjem stupnju vrlo uočljiva trećima. Tužiteljica hoda usporeno šepajući na desnu nogu. Muskulatura desne natkoljenice je blago hipotrofična, a ozlijeđeni desni nožni zglob je lagano zadebljan. U odnosu na strah, primaran – jakog intenziteta: kratkotrajan, sekundaran

– jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i lakog intenziteta 30 dana. Tužiteljica je u vrijeme nezgode imala intenzivan strah kratkog trajanja. Sekundaran strah različitih intenziteta osjećala je kao zabrinutost nezgode i ozljeđivanja, te zbog ishoda ozljede i konačnog ishoda liječenja. Pretrpljeni strah nakon završenog cjelokupnog liječenja nije ostavio trajne posljedice. U odnosu na tuđu njegu i pomoć, obzirom na tijek cjelokupnog liječenja, tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć nekvalificirane osobe tijekom 60 dana u trajanju od 4 sata dnevno, a nakon toga tijekom 60 dana u trajanju od 2 sata dnevno.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke ŠN, dr.med. od 22. ožujka 2018. proizlazi kako je on nakon pregledane medicinske dokumentacije ocijenio da nije potrebno dodatno izvršiti pregled tužiteljice jer su funkcionalni nalazi tužiteljice uredno i dostatno opisani od kirurga, ortopeda, specijalista za fizikalnu medicinu, kao i nalazi uvidom u osobni karton kod obiteljskog liječnika tužiteljice. Tužiteljica je povrijeđena u prometnoj nezgodi kao pješak 20. listopada 2014. kada ju je udario osobni automobil. Nakon povrede odmah je prevezena u Objedinjeni hitni prijem u Osijeku gdje je nakon provedenih dijagnostičkih postupaka postavljena dijagnoza prijelom desne gležanjske kosti bez dislokacije. Ordinirana je gips longeta, a kasnije je uslijedilo više pregleda kirurga. 13. siječnja 2015. kirurg navodi da je prijelom desne gležanjske kosti u sanaciji. Uslijedilo je više kontrolnih pregleda fizijatra i kirurga, te stacionarnih liječenja u Bizovcu. Preporučeno je liječenje fizikalnim procedurama uz lijekove za bolove. Nakon provedenog liječenja tužiteljice, zaostale su trajne promjene funkcije desnog stopala i to 1,5 cm manji opseg od lijeve noge, desni nožni zglob blago zadebljan, ispod desnog maleola lisne kosti tvrdo zadebljanje bolno na pritisak, pomičnost desnog stopala prema dolje ograničena za 5 stupnjeva u odnosu na lijevo stopalo, iskretanje desnog stopala unutra i vani ograničeno za polovicu mogućeg opsega kretnje. Navedene promjene su trajne i ne mogu se poboljšati daljnjim liječenjem. Zaostala je umanjena pokretljivost desnog gornjeg nožnog zgloba umjerenog stupnja. U ocjeni vještak navodi da je nakon pregleda opširne medicinske dokumentacije tužiteljice zaključio da su nakon ozljede od 20. listopada 2014. provedene opsežne i dugotrajne dijagnostičko-terapijske procedure, nakon kojih se tužiteljica i dalje žali na subjektivni osjećaj lakše boli u desnom stopalu, naročito nakon dužeg stajanja i opterećenja, te se žali na oticanje mekog tkiva oko desnog gležnja, naročito nakon dužeg opterećenja stajanjem. Kliničkim pregledom je nađen manje izražen otok ispod desnog vanjskog maleola uz ograničenu kretnju stopala prstima prema podu za 5 stupnjeva i ograničeno okretanje prema unutra i van (inverzija i everzija) za polovicu mogućeg opsega. Navedene promjene su uzrok umanjene pokretljivosti gornjeg desnog nožnog zgloba umjerenog stupnja. Komparirajući psihofizičke zahtjeve za obavljanje poslova cvjećar – aranžer sa utvrđenim psihofizičkim sposobnostima tužiteljice, ocjenjuje da tužiteljica može obavljati i dalje poslove cvjećar – aranžer uz ograničenja dizanja tereta težih od 7 kilograma kontinuirano. Posao cvjećara je raznovrstan i više od 80 % radnji može se obavljati sjedeći uz naizmjenično hodanje i ne zahtjeva dizanje tereta težih od 7 kilograma. Kod tužiteljice se ograničenje odnosi na dizanje tereta težih od 7 kilograma i stalno stajanje (statička opterećenja), a što ne podrazumijeva stajanje kombinirano sa kretanjem. Tužiteljica mora ulagati povećani napor u obavljanju poslova cvjećar – aranžer zbog umjerenog umanjenja funkcije gornjeg desnog nožnog zgloba u srednjem stupnju. Postotak umanjenja radne i opće životne aktivnosti je 20%. Umanjenje radne i opće životne aktivnosti je posljedica povrede koju je zadobila u prometnoj nezgodi 20. listopada 2014.

11. Iz zapisnika o očevidu Postaje prometne policije Osijek od 20.10.2014. (stranice 7- 10 spisa) proizlazi kako se dogodila prometna nesreća na način da je ON u toj nesreći sudjelovao kao vozač i tom prilikom nije zadobio tjelesne ozljede niti je zatražio liječničku pomoć, a sudjelovala je i tužiteljica kao pješak te je tom prilikom zadobila tjelesne ozljede i zatražila liječničku pomoć.

12. Iz medicinske dokumentacije (stranice 19-47 spisa) proizlazi kako se tužiteljica od 20. listopada 2014. liječila i to jer je stradala kao pješak pri naletu osobnog automobila prilikom čega je ozlijedila stopalo. Vidljivo je nadalje kako se kroz razdoblje od preko godinu dana nakon nesreće i dalje žali na bolove u desnoj nozi, kao i da zbog bolnosti šepa pri osloncu na nogu (list 42-43 spisa), a također se u nalazima navodi se preporuča izbjegavati veća statodinamička opterećenja desnog nožnog zgloba. Isto je potrajalo i u 2016. godini (list 44-45 spisa).

13. Iz presude ovog suda od 14.7.2016., broj Pn-500/2015-26 (stranice 48-53 spisa) uz rješenje (o ispravku presude) od 18.4.2017., broj Pn-500/2015-31 (stranica 56 spisa) proizlazi kako je tuženiku naloženo da na ime naknade neimovinske štete u svezi s predmetnom prometnom nesrećom isplati daljnji iznos od 35.000,00 kuna, te na ime imovinske štete iznos od 5.900,00 kuna.

14. Iz obrtnice (stranica 57 spisa) proizlazi kako je tužiteljica vlasnica obrta za cvjećarsko aranžerske usluge od 9. lipnja 2014.

15. Iz uvjerenja o stručnoj osposobljenosti (stranica 58 spisa) proizlazi kako je tužiteljica stekla zanimanje cvjećar-aranžer.

16. Iz potvrde Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (stranica 59 spisa i stranica 60 spisa i list 123 spisa) proizlazi kako je tužiteljica u razdoblju od 21.10.2014. do 27.2.2016. bila u korištenju privremene nesposobnosti za rad radi ozljede na radu, kao i da je za to vrijeme tužiteljici isplaćivana naknada u ukupnom iznosu od 40.668,25 kuna.

17. Iz kartice partnera od 20.10.2014. -31.12.2014. (stranice 61-67 spisa) proizlazi kakve je uplate imala tužiteljica na račun obrta za utuženo razdoblje.

18. Iz knjige prometa (stranice 79-110 spisa i stranice 157-190 spisa) proizlazi koliki je promet tužiteljica na ime obrta [obrt] imala od 2014. do predaje knjige prometa, odnosno do 2018. godine.

19. Saslušana na raspravi održanoj kod ovog suda 21. rujna 2023., vještakinja za medicinu rada prim.dr.sc. Marija Zavalić, dr.med. iskazala je kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 10. studenog 2022. Vidjela je podnesak tuženika i na njega odgovara da je nalaz i mišljenje donijela nakon uvida u medicinsku dokumentaciju, uključujući specijalističke nalaze i slikovne pretrage, CT, rendgene i magnet na kojima se vidi da je kao trajna posljedica zaostao otok u području desnog skočnog zgloba, te nemogućnost vršenja kretnji i u gornjem i u donjem nožnom zglobu. Naime, iz nalaza kolege ŠN, kojeg doma ima skeniranog, navedeno je da tužiteljica ne može napraviti inverziju i everziju. Naime, to su kretnje izvrtanja i uvrtanja stopala, a one se rade pomoću donjeg nožnog zgloba. Kolega ŠN je omaškom naveo da se radi o kretnjama koje su iz područja gornjeg nožnog zgloba, a u tom dijelu funkcionalnost skočnog zgloba se radi plantarna i dorzalna fleksija odnosno dizanje stopala dolje i usmjeravanje stopala gore. Kolega je u svom nalazu opisao oštećenje funkcije oba dijela desnog skočnog zgloba. Ovdje želim naglasiti da je bitno da je skočni zglob najopterećeniji zglob tijela kod stajanja i da je ono što je vrlo bitno osim nemogućnosti pokretanjem i njegovo otjecanje i bolnost mekih struktura mišića, ligamenata, ovojnica, hrskavica koje su očito nastradale u navedenoj prometnoj nesreći, a što se posebno vidi i iz CT i iz magneta koje su objektivne a ne subjektivne metode. Ponavlja, ukratko da se tegobe koje navodi tužiteljica, a naveo ih je i cijenjeni vještak traumatolog, koji je također opisao oštećenje pokreta u desnom zglobu te jasno naveo da tužiteljica ne može duže stajati i hodati, odnosno opterećivati taj skočni zglob. Upravo iz toga je detaljno, tako smatra, odgovorila na nalog suda obrazlažući odgovor na svako od postavljenih pitanja. U nalazu i mišljenju je navela da tužiteljica ne može u kontinuitetu stajati duže od četiri sata dnevno za štandom, a razlog je ono sve prije navedeno da se ne ponavlja. Četiri sata je navela zato što inače već nakon sat, sat i pol dolazi kod ovakvih stanja do otoka i povećanja bolova u zglobu, ali je tužiteljica sama rekla da može uz pojačane napore izdržati četiri sata. To je po njoj vrlo objektivno i u skladu je s kliničkom slikom, slikovnih pretragama te nalazima svih specijalista koji su tužiteljicu gledali. Naime, bolovi počinju odmah. Posao na štandu se obavlja u pravilu stojeći. Cvjećari 80 posto svojih poslova obavljaju stojeći i to onda kada ne prodaju sami. To je samo jedan mali dio u kojem pravite aranžmane, ali ste prije toga stojeći uključujući i hod, morali sve pripremiti, a to niste mogli ni sjedeći ni puzajući. Osim toga, i kod čučnja kada se saginje po cvijeće, opet je skočni zglob taj na koji se prenosi težina tijela opterećen. Tužiteljica mora cijelo vrijeme stajati ako prodaje aranžmane i cvijeće na tržnici od trenutka kada je tržnica otvorena, a može samo desetak minuta sagnuti se kada podiže aranžman ili cvijeće sa poda odnosno čučnuti. Cijelo vrijeme dok prodavač prodaje je u stojećem položaju ili hoda kada je opet opterećenje kao kod stajanja jer se ne zna kada će doći kupac koji traži uslugu. To je uobičajeni dio posla odnosno stav prodavača na tržnici da stoji dok prodaje.

20. Ponovno saslušana na raspravi održanoj kod ovog suda 1. listopada 2024., vještakinja za medicinu rada prim.dr.sc. Marija Zavalić, dr.med. iskazala je kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 10. studenog 2022. te onoga što je izjavila u zapisnik od 21. rujna 2023. na raspravi na ovom sudu. Misli da je vrlo jasno i detaljno odgovorila na pitanja koja joj je postavio sud, prema tome može se suočiti s kolegom ŠN, a koliko je vidjela u e-spisu, njegov dodatak vještačenju on smatra da tužiteljica može raditi 6 sati, ali u kontinuitetu, a ne 4 sata, što proizlazi po njezinom mišljenju nakon pregleda koji je detaljno obavila, ali i nakon uvida zbog usporedbe i u vještačenje koje je dao vještak kirurg Kovačić, prema tome, sve govori da tužiteljica ne može više od 4 sata ni uz najveći napor stajati ili stajati i povremeno hodati, a ona ne zna na kojoj to tržnici prodavači sjede, mora priznati da je prošla veliki broj tržnica u RH, ali i gotovo u svim zemljama Europske unije, i nije nigdje vidjela da prodavači na tržnici sjede. Prema tome, još jednom kaže, ostaje kod onoga što je izrekla, a ne zna zašto kolega ŠN piše da su oni suglasni, oni jesu suglasni u 6 sati, ali u diskontinuitetu i to sat po njoj najmanje 4 do 6 sati odmora između rada na tržnici i poslova koje obrtnik da bi pripremio robu za drugi dan ili sljedeće dane radi ritmom koji može doma, na tržnici morate raditi s ritmom koji vam nalažu kupci.

21. Saslušana na raspravi održanoj kod ovog suda 4. lipnja 2024., vještakinja financijsko-knjigovodstvene struke je iskazala kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 14. ožujka 2024., a vezano za prigovor tuženika može reći da tuženikov prigovor ne stoji, tuženik prigovora da nije uzela u obzir kod izračuna da je tužiteljica zaposlila u obrtu drugu osobu na četiri sata. Baš naprotiv, zapošljavanje druge osobe u obrtu na četiri sata uzeto je u obzir kod izračuna stvarno ostvarene bruto i neto zarade tužiteljice, tabela 3.1., kolona 7, na stranici 12 do 15 nalaza, za razdoblje od završetka bolovanja do kraja 2023., plaćanje 4 sata zaposlenici je izdatak poslovanja koji je odbijen od neto primitaka tužiteljice u kunama. Isto tako, u tabeli 3.2. na stranici 16 do 19 nalaza, kolona 10, u kojoj se utvrđuje koliko bi tužiteljica ostvarila neto primitaka da je radila prodaju cvjetnih aranžmana 8 sati dnevno, uzet je kao trošak poslovanja dvostruki bruto 2 zaposlenice za 8 sati rada jer dvostruka prodaja aranžmana podrazumijeva i dvostruke troškove poslovanja i zaposlenice, a koji u konačnici umanjuju neto primitak tužiteljice. Dodatno obrazloženje je dano i na stranici 20. nalaza, prvi i drugi odlomak. Stoga tuženikova primjedba da zapošljavanje druge osobe na četiri sata nije uzeto u izračun ne stoji. Kod izračuna razlike uvijek se uzima zadnjih 6 mjeseci, s obzirom da je to realna razlika, s obzirom da se troškovi života stalno mijenjaju, to je onda najtočnije stanje utvrđenih razlika pa bi taj iznos od 174,42 Eura kao iznos svakomjesečne rente bio i za ubuduće. Nalaz i mišljenje vještaka prema nalogu suda, sačinjen je pod pretpostavkom da je tužiteljica zdrava i da bi radila punih 8 sati svaki dan, kao zdrava osoba da joj se nije desila povreda na radu. U nalazu je napravljena razlika između rada tužiteljice za četiri sata, koliko i radi, i pretpostavke koliko bi zaradila da radi prodaju aranžmana 8 sati. Najveći promet što se i vidi prema izračunu bude oko 8. marta i za Svi svete. U nalazu je obrazloženo također da je kod obrta normalno da mogu pomagati i članovi obitelji koji nisu prijavljeni kao zaposlenici, jer je to zakonom predviđeno. Izračun je u nalazu napravljen temeljen raspoloživih podataka. Povreda na radu se desila u početku poslovanja obrta, kada je obrt bio u razvoju, te je stoga i zarada bila mala i zbog toga nije bilo izgubljene zarade za period bolovanja te vezano za isplatu naknade za bolovanje

22. Ponovno saslušana na raspravi održanoj kod ovog suda 6. studenog 2024., vještakinja financijsko-knjigovodstvene struke Tonka Vulić, dipl.oec., iskazala je kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 14. ožujka 2024. te kod pisanog očitovanja od 1. listopada 2024. u spisu nema podataka koliko bi stvarno zaradila tužiteljica za 8 sati, već je to samo pretpostavka izračuna o zaradi da radi svih 8 sati. Specifičnost obrta je da obrtnici, kao i ovdje tužiteljica, sebi ne isplaćuju plaću, već je njezina zarada zapravo razlika između svih njenih bruto primitaka i svih njenih izdataka u vidu materijalnih troškova poslovanja, doprinosa za svoje osiguranje, zatim bruto plaće za radnicu koju je plaćala što je također trošak poslovanja i tek onda kada se podmire svi ti troškovi je zarada obrta odnosno vlasnice obrta. Njezin mjesečni primitak u utuženom razdoblju je za svaki mjesec različit. Obrtnik zapravo ne zna do kraja poslovne godine kolika je zapravo njegova zarada dok se ne vidi koliko su svi godišnji izdaci u odnosu na njegove primitke. Vještakinja je do izračuna visine rada tužiteljice od 8 sati došla na način da je bruto iznos odnosno ostvareni bruto primitak pomnožila sa dva jer se traži izračun za 8 sati i jednako tako i troškovi puta dva. Jedino zakup prostora, odnosno klupa ne može biti puta dva jer je to fiksni trošak.

23. Saslušana na raspravi održanoj kod ovog suda 16. travnja 2026., vještakinja za medicinu rada mr.sc. Goranka Škeva, iskazala je kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 12. travnja 2025.

23.1. Na upit suda može li tužiteljica raditi i na drugim poslovima osim ovog kojim se ona bavi, vještakinja je odgovorila kako njoj to nije bio zadatak prilikom obavljanja vještačenja, međutim mišljenja je kako ona niti ne bi mogla raditi ni druge poslove, budući da bi prilikom samog sjedenja i obavljanja takvog rada došlo do oticanja, bolnosti i nemogućnosti normalnog hodanja, te pokreta u skočnom zglobu. S obzirom da se radi o anatomsko i funkcionalnom promijenjenom skočnom zglobu, smatra da bi takva dinamička opterećenja donjih ekstremiteta u desnom skočnom zglobu bilo takvo da tužiteljica ne bi mogla obavljati više od 4 sata u komadu zbog toga jer se očekuje izljev sinovijalne tekućine u prostor zgloba, oticanje istoga, bolnosti istoga, te ograničenje u pokretljivosti desnog skočnog zgloba, nakon čega bi morala odmoriti nogu nekoliko sati prije nego bi pomalo došlo do opterećenja desnog skočnog zgloba tj. desnog stopala. U nalazu i mišljenju je navela da tužiteljica ima ograničenje radne sposobnosti, što znači da ona ne može raditi poslove koji uključuju fizičke napore, kao što je dizanje tereta, dugotrajno stajanje, dugotrajno hodanje, podizanje stopala i prstiju na prednji dio stopala, jednako tako i administrativni poslovi koji uključuju neprekidno sjedenje za uredskim stolom 4 sata koje će izazvati oticanje zgloba, te bolnost i slabu pokretljivost. Nema popis poslova koje bi tužiteljica mogla obavljati, međutim niti administrativne poslove ne bi mogla obavljati u neprekidnom ritmu u trajanju duljem od 4 sata. Postoje u spisu nalazi i zdravstveni kartoni od strane tužiteljice u razdoblju od 2014. do 2018. godine, a što je sve već citirano u njezinom nalazu i mišljenju na stranicama 2 do 5 spisa. Ističe kako iz med. kartona tužiteljice postoji zadnji nalaz iz 2022. godine, međutim isti se ne odnosi na skočni zglob, ali zaključno 2018. godine je isto dovoljno kako bi se donijelo mišljenje u vezi zdravstvenog stanja tužiteljice, pa tako da smatra da i naknadna tj. nastavna fizikalna terapija ne bi dovela do promjena u njezinom zdravstvenom stanju jer je već 4 godine prije toga pokušavana konzervativna metoda liječenja, pa iz svega toga zaključuje kako niti naknadni pregledi, odnosno magnetska rezonanca, ne bi doveli do utvrđenja da se radi o poboljšanju ili promjenama u njezinom zdravstvenom stanju tj. desnom skočnom zglobu, pa iz svega toga ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja. Pacijentica je na pregledu napisala svoj posao u detalje i izjavila da nakon 2, maksimalno 3 sata ima bolove u skočnom zglobu i da jednom može izdržati do 4 sata, da suprug dolazi po nju i odvozi ju kući. Obzirom da njezine nalaze, pregled koji je obavila u ordinaciji, smatra da njezina izjava je adekvatna anatomsko funkcionalnim promjenama desnog skočnog zgloba, te u cijelosti ostaje pri mišljenju da više od 4 sata u kontinuitetu ne može raditi

24. Saslušan na raspravi održanoj kod ovog suda 14. rujna 2018., vještak medicinske struke ŠN, dr.med., iskazao je kako u cijelosti ostaje kod danog pisanog nalaza i mišljenja.

24.1. Na upit tužiteljice je li posao cvjećara sadržava u obima isto i prodaju cvijeća, vještak je odgovorio da je odgovor dao u nalazu gdje je opisao posao svjećara - aranžera, strana 3 nalaza, pod uvjerenje o stručnoj osposobljenosti.

24.2. Na pitanje je li mu poznato koliko dugo traje radno vrijeme prodavača cvijeća na tržnicama, vještak je odgovorio da ocjenjuje da se o radi o osmosatnom radnom vremenu.

24.3. Na upit punomoćnika tužiteljice može li tužiteljica svakodnevno stajati za pultom 8 sati s obzirom na povredu nožnog skočnog zgloba, vještak je odgovorio kako je on to naveo u ocjeni vještaka navodeći da se radi o raznovrsnom poslu koji uključuje i stajanje, sagibanje, hodanje i dr., budući tužiteljica ne stoji za nekakvim radnim strojem 8 sati, statično.

24.4. Na daljnji upit punomoćnika tužiteljice na temelju čega je ocijenio da je pokretljivost gornjeg zgloba tužiteljice umjerenog stupnja, vještak je odgovorio kako na temelju svih nalaza koji su mu bili dostupni u spisu, a koji su vrlo opširno i precizno navedeni od strane ortopeda i fizijatara.

24.6. Na upit je li to po nalazu kirurga od 6.3. 2016. i fizijatara od 24.8.2017., vještak je odgovorio kako se nalaz i mišljenje temelji na konačnom i završenom funkcionalnom statusu gornjeg skočnog zgloba, a nakon što je tužiteljica završila liječenje. Gornji skočni zglob je medicinski jedino točna definicija i sam ortoped u više navrata to citira.

24.7. Na daljnji upit punomoćnika tužiteljice ima li skočni zglob svoja dva funkcionalna dijela, vještak je odgovorio da u strukturi zgloba postoji i gornji i donji zglob u funkcionalnom smislu. Na upit je li za stabilnost noge i stopala bitna funkcija donjeg nožnog zgloba, vještak je odgovorio da je za funkciju stopala bitna svaka anatomska struktura.

24.8. Na upit koja je po njemu razina oštećenja donjeg dijela nožnog zgloba, vještak je odgovorio da prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji povreda je prouzročila ošt. funkcije gornjeg nožnog zgloba. Na upit je li on utvrdio da je došlo do umanjenja funkcije donjeg nožnog zgloba, na što je vještak odgovorio da se oštećenje donjeg nožnog zgloba nigdje ne spominje u medicinskoj dokumentaciji koja je dostupna u spisu, a gornji nožni zglob je jako bitan za funkciju ovdje kod tužiteljice desnog stopala.

24.9. Na upit bi li značajno za tužiteljicu bilo ukoliko bi se napravio novi nalaz fizijatara da se utvrdi stupanj inverzije i everzije, vještak je odgovorio da ne bi imalo većeg značenja u daljnjoj ocjeni radne sposobnosti. Na upit dozvoljava li da tužiteljica s obzirom na tjelesne ozljede svakodnevno nakon 4 sata uslijed bolova odlazi s radnog mjesta, vještak je odgovorio da po njegovoj ocjeni je posao tužiteljice raznovrstan i takav da ne zahtjeva odmaranja nakon 4 sata.

25. Radi utvrđenja spornih činjenica, na raspravi je saslušana tužiteljica ZN koja je iskazala kako se ona ovim poslom bavi jedno 10 godina, radi na Osječkoj tržnici na Gajevom trgu i ima 4 štanda. Tri štanda su položena u nizu, a jedan se nalazi na drugoj strani. Prodaje samo umjetno cvijeće i to samo u vidu aranžmana. Aranžmane radi kod kuće, a na tržnicu donosi gotove aranžmane napravljene kod kuće jer je na tržnici premalen prostor da bi se tamo mogli raditi aranžmani. Može reći da je službeno radno vrijeme na tržnici od 8,00 sati ujutro do 15,00 sati. S obzirom da aranžmane donosi napravljene od kuće, njezin posao na tržnici je samo prodaja aranžmana. S obzirom da se na donjem dijelu aranžmana nalazi plastična posuda u koju se nalijeva beton i spužvu, na koju se aranžira svijeće a na spužvu se stavlja gips. Može reći da se težina aranžmana kreće negdje od najmanje jedne kg do najviše 4 kg težine. Može reći da se aranžmani pakiraju u boksove na štandovima, te se svako jutro moraju izvaditi prije prodaje, a nakon završetka radnog vremena se vraćaju nazad u boks. Može reći da su aranžmani izloženi na štandu i da svaki možda pola sata naiđe kupac koji kupi jedan aranžman. Ukoliko nema boju izloženu na štandu koju kupac želi, ako je ima taj dan u boksu u štandu, mora izvaditi van iz tog boksa. Aranžmani joj stoje na štandu, a osim toga i na zemlji pored štanda, budući ne stanu svi aranžmani na štand, a prije svega jer ima i većih aranžmana koji ne bi stali na štand. Dok nema kupaca mora stajati pored štanda jer nema prostora gdje bih mogla sjesti.

25.1. Na upit suda budući je sudu poznat izgled tržnice za prodaju život i umjetnog cvijeća, te ima dovoljno prostora da bi se negdje sa strane ili pored štanda mogao staviti jedan mali stolac za sjesti da to ne bi smetalo prolazu kupaca, tim prije što se može maknuti jedan aranžman manje na zemlji ukoliko nešto smeta, tužiteljica je odgovorila da ne može sjediti iz razloga što ljudi žele da im se ona obrati, da im ponudi da kupe nešto od njezinih aranžmana, a ne bi imalo smisla da im nudi i "povlači za rukav" dok sjedi. Ona zna vidjeti na tržnici da ljudi koji prodaju umjetne aranžmane nisu stalno uz štand, da ih se u pojedinim momentima mora tražiti da vide čije je cvijeće, te da to ovisi o onome tko prodaje, a ona ukoliko želi nešto prodati taj dan da se mora i potruditi. Ona si ne uzima nikakvu posebnu stanku da bi nešto pojela ili popila već to radi onako "u prolazu" dok nema kupaca. Na upit suda radi li sama na štandu, na što je odgovorila da joj suprug pomaže. Trenutno on ne radi nigdje, već pomaže njoj budući da ona ne može sama. Bude na tržnici s njom četiri sata te joj pomaže izvaditi aranžmane iz boksa jer se ona ne može toliko često saginjati, onda ako netko kupi aranžman, spakira ga u vrećicu, a osim toga, pomogne joj donijeti aranžmane iz auta do štanda. Na daljnji upit da li svaki dan dovozi nove aranžmane na tržnicu, tužiteljica je iskazala da je to svaki dan, te da ih vozi i kući, ali ne svaki dan budući da ovisi o tome koliko je aranžmana prodano, da li je prodano sve ili se mora vratiti kući. Na daljnji upit suca kako ocjenjuje što će vratiti kući i koliki broj, tužiteljica je odgovorila da ovisi o tome koliko je aranžmana ostalo da bi stalo u boks, onda se jedan dio mora odvesti kući.

25.2. Na daljnji upit da li joj je suprug pomagao prije štetnog događaja, tužiteljica je odgovorila da nije, da je tada sve radila sama i prodavala, dovozila i odvozila aranžmane od kuće i kući, te je na tržnici tada radila 8 sati, a sada radi nakon štetnog događaja 4 sata. Na upit da joj suprug ne pomaže budući je nezaposlen, tko bi joj onda pomagao, tužiteljica je odgovorila da bi najvjerojatnije onda morala zatvoriti obrt, a ne bi nikoga zapošljavala u tom slučaju jer to ne bi mogla izdržati financijski.

25.3. Na upit suda stoji li njezin suprug na tržnici cijelo vrijeme, tužiteljica je odgovorila da da.

25.4. Na poseban upit punomoćnika tužiteljice zbog čega ne može raditi više od četiri sata, iskazala je jer ima konstante bolesti i zglob joj otječe čim više stoji. Na daljnji poseban upit punomoćnika tužiteljice odgovorila je da je u zakupu klupe cijelu godinu, da rezervaciju mora platiti 16.000 kuna, te da 250,00 kuna mora plaćati mjesečno samo za jednu klupu, a budući ima četiri klupe, onda plaća mjesečno 1.000 kuna.

25.5. Na poseban upit suda je li to plaćala kada je radila punih 8 sati i koliko plaća sada, tužiteljica je odgovorila da je jednak iznos plaćala i za 7-8 sati rada, kao i sada kada radi 4 sata. I za vrijeme bolovanja je plaćala rezervaciju i klupe mjesečno kao da radi jer bi inače izgubila radno mjesto. Za tih godinu i po dana platila je 35.000 kuna.

25.6. Na daljnji poseban upit punomoćnika tužiteljice može li sjediti 80% radnog vremena na tržnici, na što je izjavila da ne može. Mjesečno u prosjeku za 4 sata radnog vremena zaradi oko 5.000 kuna, a da radi 7 - 8 sati, zaradila bi više. Na daljnji poseban upit punomoćnika tužiteljice kada je otvorila novi obrt " [obrt]" koja glasi na nju, tužiteljica je odgovorila da je to otvorila tri mjeseca prije štetnog događaja 2014. godine. U početku prva dva tri mjeseca kad se posao uhodavao, zarada nije bila baš nešto velika, te se s vremenom popravilo, a što se tiče pitanja kako se osobno sada osjeća zdravstveno, navela je da joj je sve lošije. Saznanja o njezinom odlasku s tržnice nakon četiri sata rada imaju ljudi koji rade na okolnim štandovima, a to su ljudi koji su predloženi kao svjedoci. Ova ozljeda joj je priznata kao ozljeda na radu.

26. Saslušan na raspravi, svjedok ĆN iskazao je kako može reći da je on s ZN poznanik, poznaje ju negdje oko 5 godina. Ne posjećuju se međusobno kući. Poznato mu je da se bavi cvijećem, odnosno prodajom umjetnih aranžmana, a koje prodaje na tržnici u Osijeku. Aranžmane radi kod kuće. Poznato mu je i to da mora plaćati nešto za prodajno mjesto na tržnici jer to svi plaćaju, međutim ne zna koliko plaća. Poznato mu je i to da je imala prometnu nezgodu. Isto tako mu je poznato da ima problema s nogom nakon prometne nezgode, a kojih problema prije prometne nezgode nije imala. Kroz priču s njom zna da ne može dugo stajati i da ju boli noga. Još uvijek prodaje na tržnici, a jedno vrijeme nije prodavala i to zbog te prometne nezgode. Na tržnicu dolazi negdje oko 8 sati i zna da odlazi oko 12 sati, a ranije su ostajali duže, negdje do 14 ili 15 sati. Sada odlazi ranije jer ne može dugo stajati jer ju boli noga, a sve to mu je poznato kroz priču s njom. S obzirom da odlazi ranije s tržnice, znači da ju boli i misli da ju boli jako.

26.1. Na pitanje suda kakve su fizičke naznake kod tužiteljice da bi on sam mogao zaključiti da tužiteljicu jako boli noga, da ne može više stajati te da zato odlazi s tržnice, svjedok je odgovorio da ne zna, te da mu je tužiteljica rekla da ju jako boli. Na daljnje pitanje da li je ikada bilo ikakvih bolova kod tužiteljice da bi to inzistiralo potrebu da se dođe po nju i da ju se vozi kući, svjedok je odgovorio koliko on zna da toga nije bilo. Na upit suda gdje radi, svjedok je odgovorio da radi također na tržnici da razvozi cvijeće, odnosno da radi dostavu, da radi blizu tužiteljice, odnosno da radi na dijelu tržnice gdje tužiteljica ima klupu, te da ju fizički vidi na tržnici i da nikada nije primijetio da bi pila nekakve tablete protiv bolova dok radi na tržnici, niti mu je ona to rekla da pije. Na daljnje pitanje da li bi on kao kupac ili neki drugi kupac mogao primijetiti kada bi kupovao cvijeće kod tužiteljice da ju boli noga i da ne može stajati, svjedok je odgovorio da ne zna da bi to mogao primijetiti. Na daljnje pitanje da li on ima svoj zaključak da li tužiteljicu boli i po čemu je to zaključio, svjedok je odgovorio da vidi da šepa, da je po tome zaključio da ju boli te da je neko njegovo viđenje s obzirom da šepa da ju boli jako. Na daljnje pitanje koliko vremena provodi na tržnici vezano za dostavu, svjedok je odgovorio da ukoliko nije u dostavi, na tržnici provede od 7 do 14 sati. Na daljnje pitanje suda da li si je tužiteljica pribavila nekakav stolac sjediti na tržnici uz pult, svjedok je odgovorio da nije, da se tamo nema gdje sjesti. Na daljnje pitanje što misli da li sada tužiteljicu boli noga, svjedok je odgovorio da ne zna.

26.2. Na daljnje pitanje kako sada ne zna reći da li tužiteljicu boli noga, a vezano za tržnicu je decidirano rekao da ju boli i to jako, svjedok je odgovorio da to povezuje sa šepanjem. Na daljnje pitanje da li mu se tužiteljica ikada na tržnici potužila da ju u jednom momentu jako boli noga, svjedok je odgovorio da se njemu nikada nije potužila, ali je iz razgovora shvatio da ju jako boli. Na daljnje pitanje kako je došao uopće u razgovor s tužiteljicom vezano za bolove, svjedok je odgovorio da je to zato što ju jedno vrijeme nije viđao tamo i zato što je odlazila ranije s tržnice, oko 12 sati, pa ju je pitao zašto odlazi jer drugi cvjećari ostaju puno duže i onda je dobio odgovor s njezine strane da ne može više stajati i da ju boli. Misli da mu je to rekla općenito, a ne samo za taj dan kada su vodili taj razgovor. Ostali cvjećari ostaju do 15 sati i ne zna nijednog koji bi odlazio ranije. Tužiteljica bi stolicu mogla staviti za sjedenje jedino iza štanda, ali onda ne bi mogla komunicirati s kupcima jer kupce onda ne vidi.

27. Svjedokinja TN iskazala je kako gđu ZN zna s tržnice, s njom je poznanica, ona na tržnici prodaje jabuke, a ona prodaje aranžmane. Njihovi štandovi nisu baš jedan pored drugog, malo su udaljeni, tako da ona sa svojeg štanda vidi gđu. ZN. Prodaje umjetno cvijeće i to aranžmane od umjetnog cvijeća. Aranžmane na tržnici samo prodaje, a radi ih kod kuće. Poznato joj je da je imala prometnu nezgodu i od onda ju boli noga i ne može stajati, kada malo duže stoji, noga joj otiče i sama je vidjela da joj noga otiče i žali se na bolove na nozi da ne može dugo stajati, da ju noga boli. Na tržnici bude od 8 do 12 sati jer ne može više od toga biti na štandu. Prije je na štandu ostajala otprilike do 14 sati. Osim što joj je rekla da ju noga boli, zaključila je i da ju noga boli čim počne šepati. Svaki dan joj otekne noga i svaki dan ju boli, a to vidi jer ide tamo i prolazi tamo. Svaki dan ju vidi kad ide na toalet i vidi ju da šepa. Kad ima kupca, onda ju baš ne zagleda da li prolazi ili ne, osim toga, ne prolazi svaki dan u isto vrijeme.

27.1. Na pitanje suda kad vidi tužiteljicu da šepa, što zaključuje po gradaciji kolika je bol kod nje, svjedokinja je odgovorila da zaključuje da je jaka bol i to zato što ne može dobro stati na nogu. Osim toga, i po izrazu lica zaključuje da ju jako boli, vidi se na čovjeku da ga jako boli, da nije veseo, nije nasmijan, da je preozbiljan.

27.2. Na daljnje pitanje da li vidi da tužiteljicu svaki dan u boli tako jako, svjedokinja je odgovorila da ako ju vidi oko 9 sati, onda ju ne boli tako jako, a ako je kasnije npr. oko 10 sati, da ju onda boli jako, a to zaključuje po tome koliko šepa jer u 9 manje šepa i može stati na nogu, dok već u 10 sati više ne može, a sve to vidi kada tužiteljica prolazi pored štanda i nije baš da ju stalno prati. Na daljnje pitanje da li joj je tužiteljica ikada sama pričala o toj svojoj ozljedi te kako se osjeća, svjedokinja je odgovorila da joj se žalila i da ju boli i to tako da što je više i duže na štandu, da ju boli sve jače i sve više. Ne priča s njom o tome svaki dan, a zadnji dan je pričala o tome u utorak, 4. prosinca 2018. Na pitanje da li se ikada dogodilo da je bol kod tužiteljice ikada bila koliko jaka da ju je netko morao odvesti kući, svjedokinja je odgovorila da se to dogodilo par puta, nije brojala te je onda zvala supruga telefonom koji je morao doći po nju. Radi od 8 do 12 sati, a nekada ode i ranije kući, međutim ne gleda stalno na sat da bi znala kada ode ranije, ali kada odlazi u skladište u 12 sati vidi da ZN tamo nema, što znači da je otišla prije 12 sati kući. Ranije su radili od 8 do 14 sati, a sada rade kraće zato što ne može stajati na štandu. Na daljnje pitanje da li joj je tužiteljica rekla ili je vidjela da mora popiti tabletu protiv bolova, svjedokinja je odgovorila da joj je tužiteljica sama rekla da mora popiti tabletu protiv bolova, međutim nije joj rekla što pije od tableta niti ju je ona to pitala. Na daljnje pitanje da li svaki dan u svoje skladište odlazi u 12 sati, svjedokinja je odgovorila da da, možda nekih pet minuta plus ili minus i onda vidi da li je ZN na štandu ili ne te nije sama zaključila da je ZN otišla ranije radi bolova, već joj ZN drugi dan kaže da je morala otići ranije jer je imala bolove. Na daljnje pitanje da li zna da li tužiteljica svaki dan ima bolove iste jačine, svjedokinja je odgovorila da ju to nije pitala. Na daljnje pitanje da li tužiteljica svaki dan ima istu jačinu boli, svjedokinja je odgovorila da nema, a da je to ona sama zaključila po izrazu lica tužiteljice, te da joj se ona svaki dan žali na bolove. Na daljnje pitanje kada joj se tužiteljica požali da ju boli noga, da li joj ponudi tabletu protiv bolova te da li ju pita da li je popila što protiv bolova, svjedokinja je odgovorila da joj tablete ne nudi jer ne nosi tablete sa sobom, a ZN sama kaže da je popila tabletu protiv bolova. Teško je sjediti na tržnici zbog mušterija, te nema mjesta za sjedenje jer je uzak prolaz. Tužiteljica joj se požalila da gubi na zaradi radi ranijeg odlaska s tržnice. 4. prosinca 2018. se vidjela s tužiteljicom na štandu jer je prolazila pored nje jer je išla u skladište, da su općenito razgovarale, ali nisu razgovarale o ročištu na sudu.

28. Svjedok DN iskazao je kako je njegova supruga doživjela prometnu nesreću 20. listopada 2014. Bila je na bolovanju 15 mjeseci. Za vrijeme bolovanje je primala naknadu od države između 2.000,00 i 2.400,00 kn. Supruga se bavi cvjećarstvom, aranžira aranžmane i to radi kod kuće, a na tržnici prodaje. Prije prometne nesreće radila je sama, a sada joj on mora pomoći. Pomaže joj način da je odveze do tržnice, odnese na tržnicu aranžmane, a kada završi s poslom, onda joj pokupi aranžmane i odnese kući. Supruga kod kuće radi aranžmane kako je rekao, s time da ih pravi stojeći jer mora uzimati vijeće koje je na stolu prilikom pravljenja, izrada jednog aranžmana traje jedno 15ak min, a napravi u danu onoliko koliko može stajati. Prije nesreće u danu je napravila između 15 i 20 aranžmana, a sada ih napravi upola manje, možda nekih 10 komada. Aranžmane supruga prodaje na otvorenom dijelu tržnice, na štandu. Prilikom prodaje može sjesti iza štanda, međutim onda u tom slučaju ne vidi kupce. Prije nesreće je radila na tržnici od 7 do 14:30, a sada nakon nesreće radi od 8 ujutro do 12-12:30 radi bolova. Dok je supruga bila na bolovanju štand nije radio. Štand je bio zatvoren za svo vrijeme njezinog bolovanja. Nisu uzimali nikakvu zamjenu, niti je on radio na štandu. Za štand se za kao polog mora dati godišnje 16.000,00 + 250,00 kuna mjesečno po klupi, a kako supruga ima 4 klupe, to je 1.000,00 kuna mjesečno. To su morali plaćati i dok je supruga bila na bolovanju jer bi u protivnom ostali bez tih klupa za prodaju. Što se tiče odlaska supruge s tržnice, nakon nesreće on dolazi po nju kad ga nazove da ne može više stajati na tržnici. Supruga još uvijek odlazi na fizikalnu terapiju. Doktor iz Bizovca ju upućuje na terapiju, a s fizikalnom terapijom još uvijek nije završila. Suprugu nakon dužeg stajanja vidi da joj noga bude otečena, da si je nogu masirala Voltarenom, nekada joj i on izmasira nogu, a osim toga i šepa. Kod kuće supruga nakon što dođe s posla kad se skine odmah sjedne i stavi nogu na povišeno, možda nekih sat, sat i pol, nakon čega ide raditi aranžmane, a on radi sve druge kućanske poslove kako bi joj pomogao i olakšao vezano za izradu aranžmana. Kada ju malo više boli, vidi da otvori vrećicu Brufena protiv bolova i to popije i to skoro svaki dan, ali ne popije cijelu vrećicu, već pola vrećice. Aranžmani koje supruga radi teški su oko 5 kg. Aranžmane iz vozila na klupe na tržnici nosi on, a u pravilu supruga nosi samo jedan aranžman i to manji i knjige koje su joj potrebne. Uzima manji koji je oko 3 kg težak. Aranžmane ne nose kući koje nisu prodali, već ostavljaju u štandu u buksi, a tamo ih sprema on jer je to dosta duboko i mora se saginjati. Što se tiče prodaje aranžmana, nekada se u danu proda više, a nekada manje, nema dana kad se ne proda nijedan, a što se tiče nekakvog prosjeka, to je specifično. On bi radio nekakav drugi posao da je supruga zdrava. Obrt je otvoren u lipnju 2014. prije nego što se dogodila nesreća. Mjesečno u prosjeku se zaradi oko 5.000,00 kn. Za vrijeme bolovanja supruge, aranžmane su prodavali od kuće, da bi napravili aranžman, a supruga je ispisala račun. Za to vrijeme aranžmane je njoj pomagala njegova majka praviti. Na zadnjoj kontroli liječnik je rekao da to baš nije dobro stanje noge. Majka mu je pomagala u izradi aranžmana dok je supruga bila na bolovanju. Prije nego što je supruga nastradala, radio je u firmi njegove majke Gorski kristal i tamo je bio prijavljen do 2014. tamo jer je supruga 2014. otvorila svoju firmu gdje su trebali raditi zajedno. Majka je imala obrt koji je nakon odlaska u mirovinu zatvorila, a klupe koje je imala na tržnici prepustila je njegovoj supruzi, pa su oni te klupe platili i nastavili raditi i njegova majka je pravila aranžmane, tako da je supruga tamo stekla iskustva, a nešto je stekao i on. Supruga je trebala prodavati cvijeće, a on se trebao baviti proizvodnjom živog cvijeća. Prije nego je supruga nastradala, nije joj pomagao jer nije bilo potrebe, budući da je mogla sve raditi sama. Sa suprugom bude na tržnici ovisno o tome koliko ju boli noga, ako ju noga boli jače, onda je on tamo jer ne smije on sam izdavati račune što radi supruga, a ako ju noga boli manje taj dan, onda ne bude s njom na tržnici jer ona onda može odraditi taj posao sama. Kad pomaže stavlja aranžman u vrećicu, daje kupcu, postoji i na taj način komunikacija s kupcem, a novce od kupca prima supruga jer on ne smije. Dok sa suprugom na tržnici ne sjedi jer nema gdje, odnosno ne može sjesti na klupu među aranžmane. Supruga na tržnicu nosi knjige od firme, što uključuje i knjigu prometa jer to mora imati na štandu. Podatke u knjigu prometa unosi supruga. Korištenje klupe morali su plaćati od listopada 2014. u vremenu od 15 mjeseci kad su plaćali klupe, a zbog njezinog bolovanja nisu radili. Nisu nikoga obavijestili u upravi tržnice da je supruga na bolovanju i da određeno vrijeme neće moći koristiti klupe jer to je najam i mora se platiti bez obzira radili ili ne, a to na tržnici nikoga ni ne zanima. Nisu ni od koga tražili da ih za to vrijeme oslobodi plaćanja najma jer toga nema. Reklo im se da se najam mora platiti, rekli su im da ako ne plate da se moraju maknuti. Nakon proteka od 15 mjeseci bolovanja, supruga se vratila na posao i ponovno su koristili klupe.

28.1. Sud je cijenio iskaz svjedoka ĆN, TN i DN kao istinitima, logičnima i detaljnima, budući da su isti iskazivali samo ono što su kao svjedoci posvjedočili, a iskazi im nisu u proturiječnosti s iskazima drugih svjedoka ili tužiteljice.

29. Predmet spora je naknada imovinske štete s osnove izgubljene zarade za vrijeme od štetnog događaja pa do 27. veljače 2016., kao i imovinske štete od 27. veljače 2016. pa nadalje. U odnosu na imovinsku štetu koja se odnosi na trošak plaćenih klupa za napomenuti je kako je u ovome postupku o istom pravomoćno odlučeno (osim u dijelu koji se odnosi na troškove postupka, o čemu će biti odlučeno ovom presudom).

30. Tijekom postupka nije sporno da se dogodio štetni događaj 20. listopada 2014. u kojem je tužiteljice sudjelovala kao pješak, kao i da je tuženik pasivno legitimiran.

31. Sporna je osnovanost imovinske štete s osnove izgubljene zarade i buduće rente, ali i njezina visina.

32. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju cjelokupnog postupka sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. – dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

33. Člankom 1085. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. – dalje u tekstu: ZOO) je propisano odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, dok je stavkom 3. propisano kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Člankom 1086. ZOO je propisano obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Člankom 1088. stavkom 1. ZOO je propisano u slučaju smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja naknada se određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme, dok je stavkom 2. propisano novčana renta plaća se mjesečno unaprijed. Člankom 1089. stavkom 1. ZOO je propisano oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, dok je stavkom 3. propisano pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Člankom 1095. stavkom 1. ZOO je propisano tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja, dok je stavkom 2. propisano ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

34. Sud je u ovom postupku utvrdio sljedeće:

- da se tužiteljica bavi zanimanjem cvjećar – aranžer i istim se bavila skoro deset godina prije samog štetnog događaja, a tri mjeseca prije nastanka štetnog događaja je otvorila novi obrt „Helikonija“,

- da se tim zanimanjem bavi na način da na tržnici prodaje aranžmane, a koje sama izrađuje, te joj prvotno suprug nije pomagao već je sama radila i prodavala, dok joj nakon samog štetnog događaja pomaže suprug,

- da je u štetnom događaju od 20. listopada 2014. tužiteljica zadobila ozljedu desne skočne kosti zbog koje ozljede se tužiteljici javljaju povremeni bolovi na mjestu ozljede i to naročito nakon dužeg opterećenja,

- da je tužiteljica od samog štetnog događaja (20. listopada 2014.) pa do povratka na posao (27. veljače 2016.) bila u korištenju prava na privremenu nesposobnost za rad, te joj je za to vrijeme isplaćena naknada,

- da se tužiteljici kod većeg opterećenja desnog zgloba javljaju i nadalje bolovi.

35. Kraj ovakvog činjeničnog utvrđenog stanja sud zaključuje da je tužiteljica sudjelovala u prometnoj nesreći 20. listopada 2014. gdje je teško stradala i za koji štetni događaj je odgovoran upravo tuženik (što je i nesporno u ovome postupku). U toj prometnoj nesreći tužiteljica navoda kako joj je, osim neimovinske štete, za koju se vodio posebni postupak pred ovim sudom, nastala i imovinska šteta koja se ogleda u izgubljenoj zaradi i to za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i za razdoblje nakon povratka na rad budući da tužiteljica nakon toga radi 4 sata dnevno umjesto 8 pa mjesečno joj se ostvaruje manja imovinska korist.

36. Naime, upravo zbog ozljede koju je ista zadobila u toj prometnoj nesreći, tužiteljica nije mogla obavljati poslove za koje bi prema redovitom tijeku stvari moglo osnovano očekivati određeni dobitak (članak 1089. stavak 3. ZOO), a on se ogleda upravo u činjenici da tužiteljica nije mogla obavljati redovito i dalje poslove cvjećarstva koje je obavljala na tržnici u sklopu vlastitoga obrta (koji posao i nadalje obavlja). Tužiteljica je saslušana na ročištu održanim pred ovim sudom 26. listopada 2018. iskazala kako od povratka na rad radila svega 4 sata na tržnici kada bi prodavala cvijeće, a prije samog štetnog događaja je radila 8 sati. Da tužiteljica ne može raditi dulje od 4 sata na tržnici sud je saslušao i svjedoka DN koji je iskazao kako tužiteljica radi smanjeno, odnosno u pravilu od 8-12 sati, a prije nesreće je radila od 7-14:30 sati. Isto tako je i svjedok ĆN, inače na tržnici razvozi cvijeće, navodi kako tužiteljica odlazi s posla oko 12 sati, a ranije je ostajala duže do 14 ili 15 sati, a također i svjedokinja TN, inače osoba koja na tržnici prodaje jabuke, je iskazala kako tužiteljica na tržnici bude od 8 do 12 sati, a prije je ostajala otprilike do 14 sati, a ista je također primijetila kako tužiteljicu boli noga jer prije odlaska s posla počinje šepati.

36.1. U odnosu na visinu imovinske štete tužiteljice a vezano uz razdoblje kada gdje tužiteljica može raditi 4 sata dnevno, a koje se odnosi na razdoblje od njezinog povratka na rad (dakle od 27. veljače 2016. pa nadalje) sud je provodio vještačenje, a vezano uz osnovanost tog dijela tužbenog zahtjeva i to po vještacima ŠN, dr.med., Mariji Zavalić, prim.dr.sc. i mr.sc. Goranki Škeva.

37. U svome nalazu i mišljenju vještak ŠN, dr.med., u bitnom, navodi kako tužiteljica može obavljati poslove cvjećara-aranžera uz ograničenja dizanja tereta od 7 kg, a smatra kako se kod tužiteljice radi o ulaganju u povećani napor u obavljanju poslova cvjećar-aranžer i da je kod iste postotak umanjenja životne i radne aktivnosti od 20%. Stoga navodi kako se kod tužiteljice ograničenje odnosi na dizanje tereta težih od 7 kg i stalno stajanje (statička opterećenja) a što ne podrazumijeva stajanje kombinirano s kretnjama. Nadalje je isti vještak, saslušan na ročištu održanim pred ovim sudom 14. rujna 2018. iskazao kako je gornji nožni zglob jako bitan za funkciju desnog stopala tužiteljice, a također je iskazao kako je posao tužiteljice raznovrstan i kao takav ne zahtijeva odmaranje nakon 4 sata.

37.1. Povodom ranije ukinute prvostupanjske presude ovoga suda, sud je, radi utvrđenja potpunog činjeničnog stanja, proveo vještačenje po vještakinji prim.dr.sc. Mariji Zavalić, specijalistici medicine rada, a koja je u svome nalazu i mišljenju navela kako tužiteljica može obavljati poslove prodavačice cvijeća i stajati na štandu najduže maksimalno 4 sata dnevno, a ne može stajati niti na štandu, ali niti igdje drugdje u kontinuitetu duže od 4 sata dnevno. Također navodi kako kod tužiteljice postoji ograničena radna sposobnost iz razloga jer više ne može obavljati rad na tržnici u vremenu od 8, već maksimalno 4 sata dnevno. Isto tako ista na može niti obavljati kod kuće poslove od prosječno 4 sata dnevno, već te poslove može obavljati tako da između rada na štandu i rada kod kuće odtereti desni skočni zglob najmanje 4 do 6 sati a nakon toga može ponovno stojeći opteretiti prosječno do 2 sata.

37.2. Kako su se podaci dva vještaka bitno razilazila to je, sukladno članku 261. stavku 2. ZPP-a provedeno i novo vještačenje po vještakinji mr.sc. Goranki Škeva, specijalistici medicine rada i sporta koja je u svome nalazu i mišljenju navela kako je kod tužiteljice prisutno trajno smanjenje u funkcioniranju nožnog zgloba, te da je zbog toga kod tužiteljice došlo do djelomičnog gubitka radne sposobnosti za obavljanje sadašnjega posla, te isto više nije sposobna obavljati u vremenu od 8 sati rada dnevno već u trajanju od 4 sata, a nakon dnevnog odmora može obavljati posao izrade aranžmana kod kuće u slobodno ritmu do 2 sata dnevno.

38. Kraj ovakvog utvrđenog činjeničnog stanja ovaj sud zaključuje kako se kod tužiteljice, a upravo zbog štetnog događaja koji se dogodio 20. listopada 2014. kod tužiteljice došlo do djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Nadalje ovaj sud smatra kako tužiteljice više nije u mogućnosti obavljati posao prodaje cvjećara-aranžera prodajom istoga na tržnici, kao što je to činila i prije samog štetnog događaja. Iz svega navedenoga sud smatra kako zbog istoga kod tužiteljice postoji šteta, upravo zbog štetnog događaja koji se dogodio, pa je time, po mišljenju ovoga suda, osnovan zahtjev tužiteljice za naknadu štete koja se odnosi na izgubljenu zaradu.

38.1. Sud ne može prihvatiti nalaz i mišljenje vještaka ŠN, dr.med., da kod tužiteljice samo postoji umanjenje životne aktivnosti (što je ujedno i bio predmet drugog tužbenog zahtjeva), a to sve prvenstveno iz razloga jer su dva vještaka dala drugačiji nalaz i mišljenje na način da tužiteljice poslove cvjećara-aranžer na tržnici ne može obavljati duže od 4 sata dnevno. U odnosu na preostala dva sata kod kuće za istaknuti je kako je i sama tužiteljica izjavila kako je, osim poslova koje je obavljala na tržnici, obavljala i poslove aranžiranja cvijeća, a taj posao je obavljala kod kuće, pa je tako to činila i prije same prometne nezgode. Stoga je po mišljenju ovoga suda i kod aranžiranja smanjenje mogućnosti obavljanja tih poslova kod kuće, budući da su obje vještakinje Mariji Zavalić, prim.dr.sc. i mr.sc. Goranki Škeva u svome nalazu i mišljenju navele kako ista može obavljati poslove na tržnici od 4 sata, a vještakinja Marija Zavalić je navela kako, nakon odmora od nekoliko sati, može do 2 sata obavljati dalje poslove, dok je vještakinja Goranka Škeva navela kako do 2 sata dnevno može obavljati poslove izrade aranžmana cvijeća kod kuće. Iz svega je ovaj sud utvrdio kako se oba nalaza i mišljenja vještakinja Marije Zavalić, prim.dr.sc. i mr.sc. Goranke Škeva ne razlikuju u tome da tužiteljica ne može duže od 4 sata dnevno obavljati poslove prodaje cvijeća na tržnici (a što je i predmet tužbenog zahtjeva), dok su obje navele kako tužiteljica, nakon određenog odmora, može obavljati poslove do 2 sata dnevno. Za napomenuti je kako je tužiteljica iskazala kako je i nakon što bi obavljala poslove prodaje cvijeća na tržnici u trajanju od 8-15 još oko 4 sata ukupno kod kuće aranžirala to cvijeće, pa je iz svega ovaj sud utvrdio kako upravo postoji osnovanost tužbenog zahtjeva.

39. Radi utvrđenja same visine tužbenog zahtjeva ovaj sud je proveo vještačenje po vještakinji financijsko-knjigovodstvene struke Tonke Vulić, dipl.oec. Ista je u svome nalazu i mišljenju navela kako je tužiteljica od prestanka bolovanja (27. veljače 2016. pa nadalje) gubi zaradu kroz nemogućnost obavljanja cvjećarskih poslova na tržnici. Pa je tako i navela da bi tužiteljica za razdoblje od 27. veljače 2016. do 31. prosinca 2023. da je radila 8 sati zaradila više 21.171,02 EUR-a. U odnosu na izgubljenu zaradu tužiteljice za vrijeme bolovanja obrazloženo je u točki 37. obrazloženja ove presude.

40.1. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje Tonke Vulić, s time da je ista na ročištu održanom pred ovim sudom 4. lipnja 2024. iskazala kako je iznos naveden u nalazu i mišljenju, a koji se odnosi na iznos od 174,42 EUR bio i za ubuduće i da bi to bio iznos rente. Valja istaknuti, a u odnosu na prigovore tuženika da je tužiteljica zaposlila drugu osobu ističe se kako je sama vještakinja otklonila takav prigovor na način da je zapošljavanje druge osobe uzeto u obzir prilikom izračuna. Jednako tako i u odnosu na prigovor da članovi obitelj pomažu u obavljanju poslova, ističe se i kako pomoć članova obitelji zakonom dopušten, a što je i propisano člankom 30. stavkom 1. Zakona o obrtu (Narodne novine broj 143/13., 127/19. i 41/20.), pa je i takav prigovor tuženika, a vezan uz izračun izgubljene zarade paušalan. Isto tako i navod tuženika da je moguće prilagoditi radno mjesto i da stoga tužiteljica može obavljati takav posao, ističe se kako je i takav prigovor tuženika neosnovan, da isto nije ničim dokazao, a vještačenjem je utvrđeno kako tužiteljica ne može obavljati svoj posao kao i prije samog štetnog događaja, pa zbog istoga trpi imovinsku štetu koja se odnosi na izgubljenu zaradu, a zbog djelomične nesposobnosti za rad.

40. Iz svega navedenoga ovaj sud je utvrdio kako je osnovan dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na imovinsku štetu na izgubljenu zaradu od 27. veljače 2016. pa nadalje, sukladno članku 1095. stavku 2. ZOO-a, pa je u tom dijelu prihvaćen tužbeni zahtjev.

41. U odnosu na prigovor tuženika koji se odnosi da tužiteljica nema pravo na naknadu štete zbog izgubljene zarade jer se nije niti pokušala zaposliti kao osoba s preostalom radnom sposobnošću, valja istaknuti kako tuženik nije dokazao da tužiteljica može obavljati poslove s preostalom radnom sposobnošću, da su vještakinje Marija Zavalić, prim.dr.sc. i mr.sc. Goranka Škeva utvrdile kako se kod tužiteljice radi o ograničenoj radnoj sposobnošću, a i vještakinja mr.sc. Goranka Škeva je na ročištu održanom pred ovim sudom 16. travnja 2026. izjavila kako tužiteljica niti administrativne poslove ne bi mogla obavljati u neprekidnom ritmu duljem od 4 sata, dok nema popis poslova koje bi tužiteljica mogla obavljati, a tuženik nije dostavio ovome koji to posao navodi da bi tuženica mogla isti obavljati, budući da se kod iste radi upravo o ograničenoj radnoj sposobnosti, te utvrđeno kako ista nije radno sposobna za obavljanje poslova u punom radnom vremenu. Stoga se napominje kako je tužiteljici upravo preostala radna sposobnost od 4 sata rada, a što ista ostvaruje u obavljanju poslova obrta (sada kao vlasnica obrta, a ranije i prije samog štetnog događaja kao zaposlenica u obrtu) cvjećara-aranžera, međutim isto je u mogućnosti obavljati u ograničenom obliku, pa nije osnovan prigovor da se tužiteljica s preostalom radnom sposobnošću nije niti pokušala zaposliti, budući da ona i obavlja poslove cvjećara-aranžera za preostalu svoju radnu sposobnost.

42. Kako je iz svega navedenoga, a sukladno članku 1095. stavku 2., u svezi sa člankom 1088. ZOO-a za tužiteljicu sud utvrdio da je za istu osnovan tužbeni zahtjev koji se odnosi na imovinsku štetu, odnosno koristi koju bi ista ostvarila da nije bilo štetnog događaja, s time da tužiteljici za navedeno pripadaju i zakonske kamate sukladno članku 1086. ZOO-a.

43. U svezi zateznih kamata na iznose naknade štete koja se odnosi na izgubljenu zaradu ističe se kako oštećenik (ovdje tužiteljica) ima pravo na zatezne kamate od dana kada je dužnik pao u zakašnjenje s isplatom pojedinog iznosa izgubljene zarade (tako u svojoj odluci i Županijski sud u Zagrebu broj Gž-2165/86-2 od 13. svibnja 1986. i Gž-7631/83 od 31. siječnja 1984.), a osiguratelj dolazi u zakašnjenje u rokovima propisanim člankom 943. ZOO-a pa od tada teku i zatezne kamate (tako u svojoj odluci i Županijski sud u Zagrebu u predmetu broj Gž-5327/87-2 od 18. srpnja 1987. i Gž- 3149/88-2 od 10. svibnja 1988.).

43.1. Kako je tužiteljica za svaki mjesec tražila isplatu zateznih kamata, to je i osnovan takav zahtjev s napomenom kako nije osnovan prigovor da tužiteljici ne pripadaju zatezne kamate od dana preinačenja tužbenog zahtjeva, a to sve iz razloga jer je tužiteljica prilikom podnošenja tužbe još zatražila isplatu rente, pa u takvoj situaciji ne može biti govora da tuženik nije znao ili nije bio upoznat s iznosom koji potražuje tužiteljica pa stoga u konkretnom slučaju nije primjenjivo niti pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje se odnosi na zatezne kamate od dana preinačenja tužbe,, budući da je tuženik znao o kojem se to mjesečnom iznosu radi.

44. Slijedom navedenog, sukladno članku 1095. stavku 2. ZOO, u svezi sa člankom 1088. i članka 1086. ZOO-a odlučeno je kao u točci I. izreke ove presude.

45. Radi utvrđenja imovinske štete koja se odnosi u izgubljenoj zaradi i to za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (razdoblje od 20. listopada 2014. do 27. veljače 2016.) sud je proveo vještačenje po vještaku financijsko-knjigovodstvene struke Tonke Vulić, dipl.oec. Ista je u svome nalazu i mišljenju navela kako za vrijeme bolovanja zbog povrede na radu nema izgubljene zarade (list 326 spisa).

45.1. Ovdje sud napominje kako je tužitelj nakon nalaza i mišljenja vještakinje financijsko-knjigovodstvene struke Tonke Vulić, dipl.oec. naveo da nema primjedbe na isto i uredio tužbeni zahtjev, a na način da je djelomično proširio tužbeni zahtjev (za duže razdoblje), ali i u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na privremenu nesposobnost na rad djelomično povukao tužbeni zahtjev. Međutim u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjev istom djelomično povlačenju se tuženik izričito protivio svojim podneskom od 20.5.2024., pa je ovaj sud, zbog navedenog odlučivao i o tom dijelu tužbenog zahtjeva.

45.2. Stoga kako tužiteljica nije dokazala da je imala kakve imovinske štete za razdoblje kada je bila privremeno nesposobna za rad, to je za taj dio tužbeni zahtjev i odbijen, te je odlučeno kao pod točkom II. tužbenog zahtjeva.

46. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 2. ZPP-a. Prvo valja istaknuti kako je ovom odlukom obuhvaćen i trošak koji se odnosi na tužbeni zahtjev za imovinsku štetu za u iznosu od 35.000,00 kuna (u odnosu na klupe), odnosno 4.645,30 EUR/fiksni tečaj konverzije 7,53450, a i trošak po ovoj presudi, budući da će se konačnom odlukom odlučiti i o svim troškovima (članak 166. stavak 4. ZPP-a). Tužitelj je uspio u ovoj parnici sa 67%, a tuženik sa 33%. Naime, ovaj postupak se vodio zbog imovinske štete, u odnosu na plaćene klupe (što je pravomoćno tužiteljica i odbijena), potom za izgubljenu zaradu za razdoblje od 20.10.2014. do 27.2.2016., za što je tužiteljica odbijena ovom presudom i za imovinsku štetu koja se odnosi na rentu a radi nemogućnosti ostvarenja imovinske koristi, za što je tužiteljica uspjela u ovome postupku. Kako je tužiteljica tužbenim zahtjevom obuhvatila razdoblje od 10 godina, to je ovaj sud obuhvatio upravo i to razdoblje kao razdoblje za određivanje visine uspjeha u sporu tužiteljice (iznos od 25.008,26 EUR). Tužitelju je nadalje priznat trošak ovog postupka prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23. - u daljnjem tekstu: Tarifa) i to za trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova, sukladno Tbr. 7. točci 1. Tarife, za sastav podnesaka od 4.5.2023. (kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka ŠN) u visini od po 100 bodova sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, za zastupanje na ročištima od 18.1.2018., 14.9.2018., 26.10.2018., 5.12.2018., 25.1.2019., 12.5.2022., 29.5.2023. i 21.9.2023. za svako u visini od po 100 bodova sukladno Tbr. 9. točci 1. Tarife, za sastav žalbe od 23. srpnja 2019. u visini od 125 bodova, sukladno Tbr. 10. točci 1. Tarife, potom za podneske od 14.5.2024. i 25.8.2025. (omaškom stavljen datum 25.3.2025.), a koji se odnose na očitovanja na nalaze i mišljenja vještaka u visini od po 250 bodova, sukladno Tbr. 8. točci 1. Tarife, za zastupanje na ročištima od 4.6.2024., 1.10.2024., 6.11.2024. i 16.4.2026. u visini od po 250 bodova, sukladno Tbr. 9. točci 1. Tarife, odnosno ukupno 2625 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda i visinu poreza na dodanu vrijednost iznosi 6.562,50 eura. Kako je tužitelj djelomično uspio u ovom sporu u iznosu od 34%, valjalo je stoga odrediti da tuženik naknadi tužitelju u iznosu od 2.231,25 eura. Trošak za vještačenja su priznata tužitelju u cijelosti, a isti iznose 1.244,59 eura (medicinsko vještačenje dr. ŠN iznos od 331,80 eura, dr. Zavalić iznos od 398,16 eura i 249,18 eura i financijsko-knjigovodstveno vještačenje 265,15 eura), kao i za sudsku pristojbu na tužbu i presudu u iznosu od po 391,78 eura i pristojbe na žalbu u iznosu od 347,73 eura, pa je ukupni trošak 4.607,13 eura, te je stoga valjalo odlučiti kao u točci III. izreke ove presude.

47. Tužiteljici nisu priznati troškovi koji se odnose na obrazloženi podnesak od 13.5.2016. u iznosu od 250,00 eura, budući da isti ne postoji u spisu, kao i za pristup na raspravi od 2.3.2016. i 31.5.2016. u iznosu od po 250,00 eura, budući da tada nisu niti održane rasprave u ovome predmetu. Također tužiteljici nije priznat niti trošak sastava obrazloženog podneska od 24.5.2023. u iznosu od 250,00 eura, budući da isti nije bio potreban za vođenje ovoga postupka sukladno članku 155. ZPP-a, a valja istaknuti kako se istim samo očitovao na podnesak tuženika kojim se isti očituje na nalaz i mišljenje vještaka. Također tužiteljici nije priznati niti zatražen trošak pristupa medicinskog vještaka Marije Zavalić na raspravu od 1.10.2024. u iznosu od 256,02 eura, budući da isto nije niti platila tužiteljica, već tuženik (list 484 spisa).

48. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Osijek, 26. svibanj 2026.

Sudac

Marko Šimunić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ove presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP). O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika