Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu - Stalna služba u Našicama

Trg dr. F. Tuđmana 14

31500 Našice

Posl. broj: Pn-163/2023-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sucu Dariu Ručeviću, u pravnoj stvari tužitelja CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku iz Vinkovaca, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica Grada Vukovara 282, Zagreb zastupanog po punomoćniku Ivici Šimundiću, odvjetniku iz OD Grgić & Partneri iz Zagreba, Pisarnica Osijek, radi naknade neimovinske i imovinske štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 31. ožujka 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 26. svibnja 2026. godine, objavio je i

p r e s u d i o  j e

Djelomično se prihvaća se tužbeni zahtjev na ime naknade nematerijalne štete /povrede prava osobnosti/ u dijelu koji glasi:

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb OIB:22694857747 da isplati tužitelju CŽ iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pravičnu novčanu naknadu u visini od 9.412,37 EUR s zakonskim kamatama tekućim od podnošenja pisanog zahtjeva 08.08.2022. pa do isplate zajedno sa zakonskim kamatama koje se određuju prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 01.siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

II. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu glavnice od 700,00 EUR na ime naknade neimovinske štete.

Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži naknada štete na ime tuđe pomoći i njege:

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb OIB:22694857747 da isplati tužitelju CŽ iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od od 1.700,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom računajući od od dana 26. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži izgubljena zarada koji glasi :

IV. Euroherc osiguranje d.d. Zagreb OIB:22694857747 da isplati tužitelju CŽ iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.313,57 EUR na ime izgubljene zarade zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. ožujka 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

V. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu glavnice od 2.366,40 EUR na ime izgubljene zarade zajedno sa zateznim kamatama.

Odbija se dio tužbeni zahtjev na ime naknade imovinske štete za troškove liječenja:

VI. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu imovinske štete na ime troškova liječenja u iznosu od 400,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

VII. se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb OIB:22694857747 da isplati tužitelju CŽ iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 3.877,98 EUR zajedno sa zakonskom zateznom računajući od 26. svibnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan

01. srpnja te godine, i

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od dana 29. srpnja 2024. u pogledu izmjene iznosa naknade neimovinske i imovinske štete na ime pretrpljene fizičke boli, za pretrpljeni strah, za duševnu bol radi naruženosti, duševnu bol zbog umanjenja životne aktivnosti te za tuđu njegu i pomoć.

II. Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od dana 30. travnja 2025. u pogledu izmjene iznosa naknade imovinske štete za izgubljenu zaradu.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi ističe da je teško tjelesno nastradao u prometnoj nesreći koja se dogodila dana 21.04.2022. u Miljevcima na raskrižju [adresa] i [adresa], a u svojstvu putnika teretnog automobila marke „Ford“ reg. oznake i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao NŽ iz [adresa]. Predmetnu prometnu nezgodu prouzročio je isključivo svojom krivnjom vozač kombi vozila marke „Ford“ reg. oznake i broja [registarska oznaka] na način da je udario frontalno u kamion, a za koji je izdana polica osiguranja od auto odgovornosti tuženika broj:08108089257. U opisanoj prometnoj nesreći tužitelj je zadobio vrlo jake tjelesne ozljede u vidu prijeloma III rebra desno, gubitak zraka, prijelom desne ključne kosti, fraktura C5,C7 Th1,prijelom kondila lijeve nadlaktične kosti, prisutnost zraka u prsištu te druge ozljede uslijed kojih se dugotrajno liječio a trenutno trpi znatan i dugotrajan strah uslijed čega odlazi kod liječnika psihijatra, te i danas trpi povremene bolove. U predmetnome vozilu je je jedna osoba smrtno stradala što kod tužitelja izaziva psihičke poteškoće. Tužitelj je na bolovanju i radno nesposoban. Tuženik je u ovoj pravnoj stvari pasivno legitimiran i odgovoran tužitelju naknaditi pretrpljenu i buduću neimovinsku (povredu prava osobnosti) i imovinsku štetu. Stoga tužitelj zahtijeva da mu tuženik na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinsku štetu isplati slijedeće novčane iznose: za pretrpljene fizičke boli 1.592,67 EUR, za pretrpljeni strah 2.654,46 EUR, za duševne boli zbog smanjena ž. aktivnosti 10.617,82 EUR, za duševne boli zbog naruženosti 663,61 EUR, za tuđu pomoć i njegu 1.061,78 EUR, za troškove liječenja 398,17 EUR (odlasci k liječniku, plaćanje taxija, računa, analgetika, krema i dr), odnosno ukupno 16.988,52 EUR. Tužitelj se obratio tuženiku u mirnom postupku (odštetnim zahtjevom), te tuženik smatra štetu u iznos od 5.580,00 EUR kao primjerenu. Novčani iznos koji je isplaćen je isključivo akontacija štete nikako pravična novčana naknada. Tužitelj se još uvijek nalazi na bolovanju tj. od dana 21.04.2022 godine, a isti ne posjeduje isplatne liste, budući im poslodavac nije uručivao, te isti ne posjeduje niti doznake za bolovanje, no međutim u razgovoru sa tužiteljem isti navodi da je gubio na plaći svaki mjesec minimalno oko 132,72 EUR. Stoga se na ime izgubljene zarade potražuje novčani iznos u visini od 1.327,23 EUR a koji pojedinačni iznosi će se specificirati nakon vještačenja po vještaku knjigovodstvene struke.

2. Podneskom od 29. srpnja 2024. (list 191-192 spisa) tužitelj je djelomično preinačio tužbeni zahtjev na način da potražuje na ime pretrpljene fizičke boli iznos od 4.300,00 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 2.500,00 EUR, za duševnu bol radi naruženosti iznos od 2.200,00 EUR, za duševnu bol zbog umanjenja životne aktivnosti iznos od 6.700,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe. te za tuđu njegu i pomoć iznos od 1.700,00 EUR. Sud je sukladno odredbi čl. 190. st. 2. ZPP-a dopustio preinaku s obzirom da je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama budući je ovdje riječ o nepravoj preinaci kada tužitelji o stvarnoj visini svog tužbenog zahtjeva nije mogao znati prije provedenog vještačenja, stoga je odlučeno kao u točci I. izreke rješenja.

3. Podneskom od dana 30. travnja 2025. tužitelj je preinačio tužbu u pogledu visine izgubljene zarade nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, stoga tužitelj na ime izgubljene zarade potražuje novčani iznos od 3.679,97 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. ožujka 2024. pa do isplate. Sud je sukladno odredbi čl. 190. st. 2. ZPP-a dopustio preinaku s obzirom da je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama budući je ovdje riječ o nepravoj preinaci kada tužitelj o stvarnoj visini svog tužbenog zahtjeva nije mogao znati prije provedenog vještačenja, stoga je odlučeno kao u točci II. izreke rješenja.

4. Na ročištu za glavnu raspravu od dana 31. ožujka 2026. tužitelj je djelomično povukao tužbeni zahtjev u pogledu izgubljene zarade te potražuje iznos od 1.313,57 EUR s kamatama od 15. travnja pa do isplate. Tuženik se protivio učinjenoj preinaci, ,no u takvoj procesnoj situaciji, u pogledu izgubljene zarade, ne radi se o preinaci tužbe, već o djelomičnom povlačenju tužbe iz članka 193. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. 80/22. i 114/22. - dalje u tekstu: ZPP). Kako se tuženik na raspravi protivio djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva ( u pogledu izgubljene zarade) stoga je ovaj sud odlučivao o tome dijelu tužbenog zahtjeva onako kako je tužitelj to preinačio podneskom od 30. travnja 2025.

5. Tuženik priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 21. 04. 2022. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem članka 22. stavak 1). Zakona o obveznim osiguranjima u prometu - ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti. Iz navoda u tužbi i dokumentacije koja priloži tužbi može se utvrditi da u ovoj pravnoj stvari postoji odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja. Tuženik za sada nema dovoljno podataka o tome gdje se tužitelj nalazio u vozilu prilikom štetnog događaja, te da li je isti koristio sigurnosni pojas, odnosno da li bi navedeno korištenje sigurnosnog pojasa uopće utjecalo na težinu ozljeda kod tužitelja. Tuženik predlaže da se pribave svi potrebni podaci o prometnoj nezgodi, te će se nakon toga dodatno očitovati o odgovornosti tužitelja za nastanak štetnog događaja i eventualnom doprinosu. Prema tuženiku dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji tužitelj je u štetnom događaju zadobio slijedeće ozljede: suprakondilarni prijelom lijeve nadlaktične kosti, prijelom II i III rebra desno sa pneumotoraksom, prijelom I rebra lijevo, prijelom desne ključne kosti, mallet finger III prsta desne šake, prijelom poprečnih nastavaka C5, C7 i Th1, te VLC glave. Aktivno liječenje tužitelja započelo je na dan štetnog događaja, a da li je liječenje tužitelja završeno tuženiku nije poznato, te kada je isto završeno. Na navedenu okolnost potrebno je saslušati vještaka medicinske struke koji bude vještačio u ovoj pravnoj stvari, te od njega zatražiti da navede da li je liječenje završeno, te kada je isto završeno. Navedeno je eventualno od utjecaja na tijek zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu. Tuženik je dana 06. 10. 2022. isplatio nesporni iznos s osnova neimovinske štete u iznosu od 5.587,63 EUR. Kako bi se što točnije utvrdila visina neimovinske i imovinske štete predlaže se provođenje sudsko medicinskog vještačenja po vještaku specijalistu kirurgu - traumatologu, a imajući u vidu tjelesne ozljede kod tužitelja, te potrebu za tuđom pomoći i njegom. Dakle, za tuženika nije sporan osnov tužbenog zahtjeva, već je isključivo sporna visina tužbe i tužbenog zahtjeva, kako s osnova neimovinske, tako i s osnova imovinske štete.Tuženik predlaže da se od HZZO-a pribavi podatak o tome što je tuženiku isplaćivano za vrijeme dok je bio na bolovanju, a sve kao dokaz da je tuženik primao određenu naknadu. Tuženik isto tako ističe da je tužba preuranjena u odnosu na izgubljenu zaradu, jer se tužitelj još uvijek nalazi na bolovanju. Službeni podatak da se tužitelj nalazi na bolovanju ne postoji u spisu, niti ga tuženik ima, zbog čega je isto naravno sporno. Tuženik osporava i zatraženu zakonsku zateznu kamatu na neimovinsku štetu od dana podnošenja pisanog zahtjeva , odnosno od 08. 08. 2022. godine, jer se tužitelj prema medicinskoj dokumentaciji još uvijek liječi, zbog čega je tužba preuranjena i u pogledu zatražene štete s osnova neimovinske i imovinske štete. Isto tako osporava se i zakonska zatezna kamata na izgubljenu zaradu, jer tužbeni zahtjev u pogledu iste nije niti određen, niti ga je moguće odrediti. Stoga, tuženik predlaže odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom preko primjerenog iznosa, te ga obvezati da tuženiku naknadi parnični trošak.

6. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju tužitelja, Odštetni zahtjev (list 54-55 spisa), Ponuda Euroherc osiguranja d.d. (list 56 spisa), Isplatne liste za tužitelja ( list 125-137 spisa), dopis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (list 143 spisa), Fotodokumentacija Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina (list 238-272 spisa), Skica mjesta prometne nesreće Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina (list 240 spisa), Zapisnik o očevidu (list-155-161 spisa), Dopis Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici (list 153-154 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka dr.sc. Denisa Klapana (list 169-176 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka Prof. dr.sc. Ivana Požgaina (list 180-187 spisa), Dopunu nalaza i mišljenja vještaka dr.sc. Denisa Klapana (list 205-206, 224-225 spisa), Dopunu nalaza i mišljenja vještaka Prof. dr.sc. Ivana Požgaina (list 208-209 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka MŽ (list 285-288 spisa), saslušan je vještak Prof.dr.sc. Ivan Požgain (list 274 spisa), saslušan je vještak dr.sc. Denis Klapan (list 274-275 spisa), saslušan je vještak MŽ, saslušan je svjedok KŽ (list 222 spisa), svjedok JŽ (list 223 spisa), iskaz tužitelja (list 221-222 spisa),

7. Sud u dokaznom postupku je odustao od provođenja kombinirano prometno- medicinsko vještačenja na predložene okolnosti po tuženiku. Naime, tuženik je predložio provođenje kombiniranog prometno-medicinskog vještačenja na okolnost nastanka prometne nesreće te na okolnost gdje se tužitelj nalazio u vrijeme nastanka štetnog događaja, da li je tužitelj koristio sigurnosni pojas. Naime, ovaj sud je rješenjem broj: Pn-163/2023-58 od 16. prosinca 2025. pozvao tuženika na uplatu predujma za prometno vještačenje u iznosu od 500,00 EUR kao i predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 EUR te je bio pozvan dostaviti primjerak uplatnice sudu u roku od 15 dana uz upozorenje ukoliko ne uplati navedene predujmove, vještačenje se neće provesti. Tuženik je navedeno rješenje zaprimio 31. prosinca 2025. No kako tuženik u dodijeljenom roku nije uplatio predujam, sud je rješenjem Pn-163/2023-59 od 20. veljače 2026. utvrdio odustanak od provedbe kombiniranog prometno- medicinskog vještačenja. Na ročištu za glavnu raspravu od dana 31. ožujka 2026. tuženik je priložio Potvrdu o izvršenom plaćanju u ukupnom iznosu od 800,00 EUR od dana 12. siječnja 2026. Iz navedene Potvrde razvidno je da -je iznos uplaćen na račun ovoga suda no s neispravnim pozivom na broj primatelja jer je tuženik umjesto posljednjih brojeva upisao 2025 umjesto 2023 (godina spisa). Kako tuženik nije dostavio navedenu potvrdu u spis kako je na to bio upozoren rješenjem Pn-163/2023- 58 od 16. prosinca 2025., niti je u aplikaciji E-spis bila vidljiva uplata, sud je donio rješenje Pn-163/2023-59 od 20. veljače 2026. o utvrđenju da se odustaje od provedbe prometno-medicinskog vještačenja te konačno na ročištu za glavnu raspravu od dana 31. ožujka 2026. odbio tuženikov prijedlog za provedbom prometno-medicinskog vještačenja. Sporne okolnosti utvrdio je na temelju izvedenih dokaza.

8. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22. i 114/22., 155/23, 146/25, dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade neimovinske i imovinske štete.

10. Među strankama nije sporan štetni događaj, kao ni činjenica da je tužitelj u njemu sudjelovao kao putnik u vozilu. Nije sporna niti pasivna legitimacija jer nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju tuženik ne osporava. Također nije sporna ni činjenica da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, te je istome kao nesporan vid štete isplaćen iznos od 5.919,44 EUR i to na ime neimovinske štete iznos od 38.100,00 kn/5.056,74 EUR, na ime tuđe njege i pomoći iznos od 3.000,00kn/398,17 EUR, na ime imovinske štete iznos od 1.000,00kn/132,72 EUR te na troškove zastupanja 2.500,00kn/331,81 EUR.

11. Sporna je visina tužbe i tužbenog zahtjeva kako s osnove neimovinske tako i s osnova imovinske štete. Sporno je da li postoji doprinos tužitelja u štetnom događaju odnosno da li je tužitelj u vozilu bio vezan sigurnosnim pojasom.

12. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu, tužitelj ističe da je dana 21. travnja 2022. krenuo iz [adresa] na rad u šumi kombi vozilom koji ih je prevozilo do mjesta rada. Sjedio je na zadnjem sjedištu kombi vozila koje nije imalo sigurnosne pojaseve za vezanje. Do nesreće je došlo iznenada u kojoj je dobio udarac u desno rame, povredu glave, na dva mjesta prijelom ključne kosti, rebro mu je probilo plućno krilo i prijelom srednjeg prsta na desnoj ruci. Do bolnice je izgubio svijest i pojedinih detalja same nezgode se ne sjeća. U bolnici u Virovitici je proveo 16 dana, a nakon toga je još trajalo liječenje kroz fizikalne terapije, kontrolne preglede i druge terapije. Danas ima posljedice od ove prometne nezgode da ne može ništa raditi i ima akutni bronhitis, a prije nezgode je imao lagani bronhitis. Kod poslodavca - Šumariji Jelić zaposlio se 1. lipnja 2021. na temelju ugovora o radu koji se produživao svakih šest mjeseci. Za vrijeme rada je imao minimalnu plaću za vrijeme rada od 600,00 EUR, na bolovanju prvih šest mjeseci je ostvarivao plaću od 440,00 EUR, a nakon toga je dobivao 50% plaće u iznosu od 220,00 EUR. Vozilo kojim su se prevozili je bio "tuga i jad" jer se koristio osim za prijevoz putnika za prijevoz ulja, kolja, i dr. materijala, kombi je bio hrđav bez grijanja, a ponekad su se vadila sjedala da bi se prevozili alati i materijali. Tužitelj izjavljuje da u zadnjem redu kombija gdje je sjedio nisu postojali sigurnosni pojasevi nego samo za vozača i suvozača. Vozač i suvozač su bili vezani sigurnosnim pojasevima, sjedili su na prvim sjedištima. Prije prometne nesreće nije posjećivao psihijatra. Nakon nesreće ima problema sa spavanjem, više ne može obavljati posao koji je ranije obavljao u šumi jer nema snage. Najviše ima problema sa disanjem i sa plućima. Upitan da li je išao na provjeru radne sposobnosti navodi da je išao prije 2-3 godine na invalidsku komisiju, te je postupak bio obustavljen jer nije bilo završeno liječenje.

13. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu svjedok KŽ navodi da se on nalazio u kombi vozilu kojim su se prevozili radnici od mjesta stanovanja do šume gdje se obavljao posao i bio sam nazočan kad se dogodila prometna nezgoda i zadobio je lake tjelesne ozlijede glave. On i tužitelj su sjedili u zadnjem dijelu kombija to jest trećem redu. Poznato mu je da je tužitelj zadobio tjelesne ozljede jedne ruke, ne zna točno koje i zna da su ga oživljavali u bolnici. Kombi vozilo kojim su se prevozili na posao je bio stariji, unutrašnjost kombija bila starija i zna da se on u zadnjem redu nije mogao vezati, jer u zadnjem redu kombija nisu postojali sigurnosni pojasevi za vezanje.

14. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu svjedok JŽ navodi da u vrijeme nastanka štetnog događaja je počeo tek raditi u obrtu [obrt], a prije njega se zaposlio tužitelj. Prilikom prijevoza na posao do šume dogodila se prometna nezgoda u kojoj je i sam bio povrijeđen kao i tužitelj. Na posao su se prevozili starim kombijem za 8 osoba. On je sjedio u kombi vozilu u predzadnjem redu, a tužitelj je sjedio iza njega u zadnjem redu, u kombiju su postojala tri reda sjedala. Zbog ozljeda koje je zadobio u ovoj prometnoj nezgodi on se ne sjeća kako je do iste došlo. Nije mu poznato kada se točno tužitelj zaposlio u toj firmi. Navodi da je kombi bio star oko 20 godina i trošan, te nije bio ni tehnički ispravan jer ga je ponekad vozio i u njemu radnike, a nije ga htio voziti iz razloga što je bio neispravan. Izjavljuje da su postojali za vozača i suvozača sigurnosni pojasevi, a za ostale radnike i da su postojali nisu se koristili iz razloga što su se u kombiju prevozili razni materijali kao žica, ograda i slično pa su se pojedina sjedala vadila van. Osim vozača i suvozača ostali putnici se nisu mogli koristiti. Izjavljuje da je upozoravao vlasnika o neispravnosti i nedostacima kombija jer nije imao grijanje pa su se po zimi smrzavali, ali vlasnik je govorio "dobro je to" jer je mislio da se samo koristi za prijevoz u šumi, ali se isti koristio za prijevoz putnika po javnim cestama do šume gdje se vršila sječa, čišćenje i sadnja šume.

15. Uvidom u Nalaz i mišljenje vještaka dr.sc. Denisa Klapana (list 169-176 spisa) utvrđeno je da je tužitelj u štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede u vidu prijeloma drugog i trećeg rebra desnog prsišta, prijelom prvog rebra lijevog prsišta, prijelom desne ključne kosti, prijeklom poprečnog nastavka kralježka C5, C7, Th1, višekomandni prijelom iznad grebena prijelom lijeve nadlaktične kosti, čekičasti 3. prst desne ruke, razderonagnječena rana na glavi, momentalan nedostatak disanja, prisutnost zraka u prsištu kao posljedica ozljede. Utvrđuje se da je tužitelj tijekom liječenja imao fizičke bolove različitog intenziteta. Tako da pretrpljeni fizički bolovi jakog intenziteta iznose 5 dana, srednjeg intenziteta 50 dana, lakog intenziteta 100 dana a tijekom života tužitelj će osjećati buduće fizičke bolove povremeno lakog intenziteta. Ozljede tužitelja s obzirom na životnu dob i konačni ishod cijelog liječenja s nastalim posljedicama čine opseg smanjenja životne aktivnosti od 30% (sveukupno uključujući zajedničko vještačenje psihijatra i kirurga). Vještak navodi da kod tužitelja postoji: zgrčenost lakta u lijevoj ruci lakog stupnja te smanjena rotacija podlaktice radi čega će tužitelj imati povremene bolove tijekom života. Zatim, oslabljen stisak šake te takve ozljede umanjuju obavljanje svakodnevnih poslova a i poslova profesije koju neće moći obnašati u potpunosti radi posljedica ozljede. Nadalje, fizičkom aktivnošću u slobodno vrijeme se teško može baviti. S ocjenom umanjenja životne aktivnosti obuhvaćeni su i povremeni fizički bolovi i nelagode lakog intenziteta tijekom života. Kod tužitelja postoji trajni ožiljak na lijevom laktu i izbočenost dijela i naruženost izgleda u srednjem stupnju uočljiva trećima ponekad. Tužitelju je sveukupno bila potrebna tuđa njega i pomoć nekvalificirane osobe tijekom 15 dana u trajanju od 6 sati dnevno, potom 15 dana 4 sata dnevno, te slijedećih 3 mjeseca u trajanju od 3 sata dnevno.

16. Podneskom tuženik se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka dr.sc. Denisa Klapana u kojemu u bitnome navodi da ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na pretrpljene fizičke boli kod tužitelja, da nije objasnio iz kojeg razloga smatra da je došlo do ukupnog smanjenja životne aktivnosti od 25% s osnova tjelesnih ozljeda te na koji način je vještak utvrdio ukupni postotak smanjenja životnih aktivnosti.

17. Pozvan na očitovanje, vještak dr.sc. Denis Klapan u dopuni nalaza i mišljenja (list 205-206 spisa) od 12. studenog 2024. navodi da fizički bolovi kod tužitelja su ocjenom opravdani je je tužitelj imao politraumu tijela koja definira ozljedu na više dijelova tijela i više organskih sustava koji izražavaju dugotrajne fizičke bolove kao npr. ozljeda oba prsišta, prijelomi više rebara i ključne kosti (koji bole više mjeseci do potpunog zarastanja kostiju), teški više iverni prijelom lijeve nadlaktične kosti koji cijeli više mjeseci i sl. To za posljedicu ima i ozljedu živaca tog područja koji izazivaju bolove. Kroz sami tijek liječenje tužitelja više različitih specijalista u svojim nalazima navode bolove kod tužitelja bilo subjektivno ili klinički. Smanjenje životne aktivnosti je napisano u nalazu 30% kao ukupni zbir od strane kirurga i psihijatra. Nalaz kirurga s postotkom se odnosi: na zgrčenost lakta koja je ostala trajna, ista podlaktica se ne može u potpunosti rotirati u unutarnjem i vanjskom dijelu radi zgrčenosti kao posljedica loma kostiju u samom laktu, umanjena pokretljivost zgloba dominantnog 3. prsta lakog stupnja te takva osoba nije u stanju imati potpuno zatvaranje šake i stisak iste, umanjena pokretljivost vratne kralježnice koja je zaostala nakon traumatske (prijeloma) ozljede vratnih i prsnih kralježaka njih tri te serijski prijelom rebara na obje strane prsišta (tri i više) uz pneumotoraks. Sve te promjene lomova i ostatka određenih dijelova tijela kao posljedica traumatske ozljede kostiju uzrokovat će povremene bolove tijekom života kod rada, promjene vremena, a i sam tužitelj neće moći odrađivati određene poslove radi nepovoljnog položaja tijela. Forsiranjem istog u dovođenje tog dijela tijela u normalnu funkciju neće moći jer će mu izazivati bolove. Vještak navodi da tužitelj, prema medicinskoj dokumentaciji koja je njemu dostupna, tužitelj je imao ranije, prije aktualne ozljede, problema s zdravstvenim stanjem organskog sistema koji nije bio ozlijeđen u aktualnoj ozljedi, a onaj koji je ranije bio problematičan sada je aktualna ozljeda uzrokovala pogoršanje ranije bolesnog stanja (stanje vrata). Sve druge bolesti kao posljedice traume su nove. Navodi da ocjenu straha nije naveo u nalazu vještačenja te radi toga je istaknuo „Radi toga u ovom sudsko-medicinskom vještačenju nije se dotaklo psihijatrijske medicinske problematike jer je istu napisao i obrazložio psihijatar, te ocijenio s 10% smanjenja životne aktivno koje se odnose na strah“.

18. Tuženik se očitovao na dopunu nalaza i mišljenja vještaka dr.sc. Denisa Klapana na način da vještak nije objasnio iz kojeg razloga je došlo do smanjenja životnih aktivnosti od 25% s osnova tjelesnih ozljeda te da je dužan navesti na koji je način došao do ukupnog smanjenja životnih aktivnosti kod tužitelja.

19. Pozvan na očitovanje, vještak dr.sc. Denis Klapan u dopuni nalaza i mišljenja (list 205-206 spisa) od 12. veljače 2025. navodi da smanjenje životne aktivnosti je napisano u nalazu 30% kao ukupni zbir od strane kirurga i psihijatra. Nalaz kirurga s postotkom se odnosi na 25% odnosi se na zgrčenost lakta u lakom stupnju koja je ostala trajna, ista podlaktica se ne može u potpunosti rotirati u unutarnjem i vanjskom dijelu radi zgrčenosti u lakom stupnju kao posljedica loma kostiju u samom laktu te stoga te dvije stavke iznose 8%. Umanjena pokretljivost zgloba dominantnog 3. prsta lakog stupnja te takva osoba nije u stanju imati potpuno zatvaranje šake i stisak iste iznosi 1%. Umanjena pokretljivost vrtne kralježnice u lakom stupnju (što i navodi u nalazu specijalist) koja je zaostala nakon traumatske (prijeloma) ozljede vratnih i prsnih kralježaka njih tri iznosi 5%. Serijski prijelom rebara na obje strane prsišta (tri i više) uz pneumotoraks iznosi 10%.Sve te promjene lomova i ostatka određenih dijelova tijela kao posljedica traumatske ozljede kostiju uzrokovat će povremene bolove tijekom života kod rada, promjene vremena, a i sam tužitelj neće moći odrađivati određene poslove radi nepovoljnog položaja tijela. Naročito se odnosi na stanje lakta koje je u trajnoj zgrčenosti. Forsiranjem istog u dovođenje tog dijela tijela u normalnu funkciju neće moći jer će mu izazivati bolove. Treba uzeti u obzir da je tužitelj imao i prijelom ključne kosti koji kao posljedica istog ograničava i izaziva bolne pokrete u isto takva situacija će pratiti ograničavanje pokreta kroz život, a ona iznosi kao kontraktura ramenog zgloba nakon ozljede u lakom stupnju 5% dominantno jer je tužitelj dešnjak. Vještak navodi da tužitelj, prema medicinskoj dokumentaciji koja je njemu dostupna, tužitelj je imao ranije, prije aktualne ozljede, problema s zdravstvenim stanjem organskog sistema koji nije bio ozlijeđen u aktualnoj ozljedi, a onaj koji je ranije bio problematičan sada je aktualna ozljeda uzrokovala pogoršanje ranije bolesnog stanja (stanje vrata). Sve druge bolesti kao posljedice traume su nove (lakat, rame, rebra-disanje i zamor pri naporu, vratna kralježnica u pogoršanju).

20. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu vještak dr.sc. Denis Klapan, navodi da ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja kao i dopune nalaza i mišljenja od 12. studenog 2024. i 12. veljače 2025. u cijelosti. Vještak izjavljuje da je tužitelj imao smetnje sa disanjem kao posljedica od aktualne ozljede, a razlog je bio lom više rebara koji su prouzrokovali nazočnost slobodnog zraka u prostoru prsišta gdje fiziološki nije normalno. Za vrijeme hospitalizacije kod tužitelja je poduzeta mjera liječenja istoga sa tzv. drenažom prsišta gdje u tijeku liječenja je došlo do stabilizacije istoga. Nakon otpusta iz bolnice kod bolesnika je stanje bilo stabilizirano i nije zahtijevalo aktivno liječenje istoga što je znak da funkcija respiracije odnosno disanja je bila stabilizirana uz manje nadopune putem oralnih lijekova smetnji disanja koje su bile za očekivati, ali manje. Navodi da je prijašnje zdravstveno stanje kod tužitelja je bilo više upalne naravi tako da ni u tablicama vještačenja ne može se isto izjasniti osim eventualno boli tako da koliko je ranije zdravstveno stanje tužitelja bilo narušeno u odnosu na zdravog čovjeka, a imajući u vidu zdravstveni karton tužitelja. Tužitelj je prije aktualne ozlijede imao bolest desnog lakta, a u aktualnom slučaju se radi o lijevom laktu. Imao je smetnje sa korijenima vratne kralježnice i početkom prsne kralježnice što može utjecati na pogoršanje istih segmenata kralježaka radi dodatne ozlijede koja je bila u prometnoj nezgodi, a radilo se o prijelomu petog, sedmog vratnog i prvog prsnog kralježaka. U postotku koliko je bilo narušeno zdravstveno stanje tužitelja navodi da je jako teško, gotovo nemoguće odgovoriti jer postotak koji se odnosi danas je svojstven na ozlijede koje se tiču traumatologije. Navodi da je u nalazu i mišljenju u postotku dao ocjenu na osnovu zdravih dijelova tijela tužitelja jer svi opisani dijelovi tijela tužitelja su ranije bili zdravi, a to dokazuje da nisam našao u ranijoj medicinskoj dokumentaciji bolesna stanja tih dijelova tijela. Može se eventualno spomenuti bol ali samo u segmentu vratne kralježnice, no na istu je reagirao što je prethodno reagirao u stanju pogoršanja ranije stabilnog stanja.

21. Iako se tuženik očitovao na ostaje kod ranije iznesenih primjedbi, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr.sc. Denisa Klapana, dopunu nalaza i mišljenja od dana 12. studenog 2024. i 12. veljače 2025. te te usmena obrazloženja dana na glavnoj raspravi budući da su nalaz i mišljenje sačinjeni stručno i detaljno, obrazloženja su dana u skladu sa pravilima struke i na temelju relevnatne medicinske dokumentacije. Sud je posebno cijenio i to što je vještak stručno i određeno odgovorio na sva pitanja i primjedbe na način da je iznio svoja vlastita saznanja o problematici a svoj nalaz i mišljenja potkrijepio iznošenjem notornih medicinskih činjenica.

22. Iz nalaza i mišljenja vještaka prof.dr.sc. Ivana Požgaina proizlazi da do štetnog događaja tužitelj nije bio psihijatrijski liječen. Štetni događaj za tužitelja je predstavljao teško psihotraumatsko iskustvo s osjećajem životne ugroženosti a težini samog psihotraumatskog iskustva je pridonijela i pogibija susjeda koji je stradao kao suvozač s kojim je bio u bliskim odnosima. Kod tužitelja se radi o lakšem obliku posttraumatskog stresnog poremećaja kao posljedici izloženosti štetnom događaju čije liječenje je započeo 1,5 mjesecinakon štetnog događaja. Uslijed trpljenja simptoma PTSP-a kod tužitelja je došlo do umanjenja životnih aktivnosti na prosječnu zdravu osobu slične dobi u opsegu od 10%. Nadalje, iz mišljenja proizlazi da ukupni opseg umanjenja životne aktivnosti kod tužitelja iznosi opseg od 30% koji se sastoji s pozicija tjelesnih 25%, odnosno smatra uz suglasno mišljenje vještaka dr.sc. Denisa Klapana da je kod tužitelja došlo do sveukupnog umanjenja životne aktivnosti u opsegu od 30%. U odnosu na trpljenje straha, iz mišljenja proizlazi da je tužitelj trpio intenzivni primarni strah kratkog trajanja za vrijeme zbivanja samog događaja pa do dolaska u bolnicu, sekundarni strah jakog intenziteta trpio je do početka terapijskih procedura. Sekundarni strah srednjeg intenziteta trpio je za vrijeme trajanja bolničkog liječenja uglavnom vezan za ishod liječenja. Sekundarni strah slabijeg intenziteta bio je prisutan povremeno u situacijama koje su dovodile do intenziviranja simptoma PTSP-a, a takvi se strahovi očekuju i u budućnosti a koji su uključeni u ocjenu umanjenja životne aktivnosti.

23. Podneskom je tuženik zatražio od vještaka prof.dr.sc. Ivana Požgaina da se dodatno očituje na okolnost kada je završilo liječenje psihijatrijskih tegoba tužitelja, stoga, očitujući se na podnesak tuženika, u svojoj dopuni nalaza mi mišljenja vještak prof.dr.sc. Ivan Požgain navodi da se može smatrati da je tužiteljevo psihijatrijsko liječenje završeno u lipnju 2024. iako će tužitelj tegobe u okviru PTSP-a biti povremeno prisutne i nadalje, radi čega je i procijenjeno umanjenje životnih aktivnosti od 10% u odnosu na prosječnu osobu slične dobi.

24. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu vještak prof.dr.sc. Ivan Požgain navodi da ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja kao i dopune nalaza i mišljenja u cijelosti. Upitan o pojmu sekundarni strah i koliko on traje vještak pojašnjava da je to strah koji je nastupio nakon štetnog događaja i bio prisutan do početka terapijskih procedura to jest dolaska u bolnicu tako da se radi o redu veličine sati. Sekundarni strah je trajao za vrijeme liječenja u bolnici i uglavnom se odnosio na strah od ishoda liječenja i mogućih posljedica. Navodi da nema nikakvih saznanja o pulmološkim poteškoćama kod tužitelja kao niti povezanosti tih poteškoća sa štetnim događajem. Svaka bolest ili poremećaj zdravlja ima i svoju psihološku stranu to jest uzrokuje i manje psihološke probleme. Međutim on je svoju procjenu sekundarnog straha lakog intenziteta temeljio na doprinosu budućih smetnji koje se mogu očekivati vezano za simptome PTSP-a.

25. Sud je prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka Prim.dr.sc. Ivana Požgaina kao i očitovanje dano na raspravi jer je vještak na stručan i pregledan način u skladu s pravilima struke i vještine, sačinio stručnu i obrazloženu psihijatrijsku analizu te stranke nisu imale primjedbe na dani nalaz i mišljenje kao i na odgovore vezane za dodatna pojašnjenja dana na ročištu za glavnu raspravu.

26. U nalazu i mišljenju vještak MŽ navodi da kod obračuna naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad prosječna plaća obračunava se kao prosječni iznos redovne mjesečne plaće, odnosno podrazumijeva se da iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih redovnih plaća podijeli s brojem sati rada za koje su isplaćene. Utvrđeni broj sati za koji se vršila isplata naknade iznosi 3944 sata za razdoblje od 21.04.2022. godine do 29.02.2024. Utvrđena prosječna vrijednost jednog neto sata, temeljem podataka iz obračunskih lista za isplatu plaće 6 mjeseci prije štetnog događaja iznosi 3,32 EUR-a/sat. lz dopisa HZZO-a je razvidno da je uplaćen iznos u visini od 9.414,11 EUR, kroz cijelo razdoblje privremene nesposobnosti za rad (nema podataka o pojedinačnim mjesečnim iznosima), pa je nastavno na navedeno razlika 3.679,97 EUR-a u apsolutnom iznosu za razdoblje od 21.04.2022. godine do 29.02.2024.

27. U odnosu na nalaz i mišljenje, tužitelj nije imao primjedbi dok je tuženik svoje primjedbe istaknuo na ročištu za glavnu raspravu dana 31. ožujka 2026. u kojima smatra da u izračun za izgubljenu zaradu se temeljio na isplatama vršenim prema tužitelju uključujući i terenske dodatke, te ostale nepoznate dodatke na plaću, a koji ne mogu predstavljati izgubljenu zaradu.

28. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu vještak MŽ navodi da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. U odnosu na iznesene tuženikove primjedbe izjavljuje da je "čista" neto plaća bez primljenih neoporezivih naknada kao na str. 2 nalaza 21.281,23 HRK što predstavlja 2.824,50 EUR. Navedeni iznos je potrebno podijeliti sa 1040 sati, te je prosječna vrijednost neto sata bez primljenih neoporezivih naknada 2,72 EUR/sat. Ovako izračunatih 2,72 EUR za jedan sat treba pomnožiti sa 3944 sata, te je izračunati iznos 10.727,68 EUR. Prethodno je u nalazu utvrđeno da je ukupno isplaćeno 9.414,11 EUR, što predstavlja razliku od 1.313,57 EUR neto. Navodi da se naknada za rad na terenu se isplaćuje za stvarno obavljeni rad na terenu, stoga ako je osoba na bolovanju nema pravo na tu naknadu.

29. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje MŽ te usmena obrazloženja dana na glavnoj raspravi budući da su nalaz i mišljenje kao i usmena obrazloženja dana na raspravi je sačinila stručno i detaljno obrazložena u skladu sa pravilima struke i na temelju relevnatne knjigovodstvene dokumentacije. Sud je posebno cijenio i to što je vještak stručno i određeno odgovorio na sva pitanja suda i primjedbe tuženika.

30. Uvidom u odštetni zahtjev (list 54-55 spisa) utvrđeno je da je tužitelj dostavio tuženiku odštetni zahtjev u ukupnom iznosu od 227.725,00 HRK na ime naknade imovinske i neimovinske štete nastale uslijed štetnog događaja. U odnosu na postavljeni odštetni zahtjev, tuženik je u Obrazloženoj ponudi (list 56 spisa) procijenio visinu štete kao cjelokupne naknade štete na iznos od 5.919,44 EUR i to na ime neimovinske štete 38.100,00 kn, za tuđu njegu i pomoć iznos od 3.000,00 kn, za imovinsku štetu iznos od 1.000,00kn te za troškove zastupanja 2.500,00 kn. .

31. Uvidom u isplatne liste za tužitelja ( list 125-137 spisa) utvrđeno je da za razdoblje od 10. mjeseca 2021. do 3. mjeseca 2022. isplaćeno je tužitelju ukupno 21.281,23 HRK neto plaće, 4.710,00 HRK na ime neoporezive naknade, odnosno sveukupno 25.991,23 HRK / 3.449,61 EUR.

32. Uvidom u dopis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (list 143 spisa) utvrđeno je da je za tužitelja izvršena isplata naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad u razdoblju od 21. travnja 2022. do 29. veljače 2024. u iznosu od 9.414,11 EUR.

33. Uvidom u Fotodokumentaciju Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina (list 238-272 spisa) i to u fotografije broj F 17, F 24, F 25 i F 27 utvrđeno je stanje sjedišta u vozilu u kojemu se nalazio tužitelj.

34. Uvidom u Zapisnik o očevidu (list-155-161 spisa) utvrđeni su opći podaci o mjestu događaja, podaci o vozilima, osobama koje su uzročnoj vezi s prometnom nesrećom i opisom mjesta događaja, tragova i položaja vozila.

35. Uvidom u dopis Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici utvrđeno je da isti nisu mogli dostaviti svoj spis K-25/2024 iz razloga što se vodi postupak pred Općinskim sudom u Virovitici te su dostavili u prilogu Zapisnik o očevidu.

36. Na temelju čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. – dalje u tekstu: ZOO.) je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a st. 2. je propisano pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Na temelju čl. 19. st.1. ZOO je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a stavkom 2. je propisano pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, čast, ugled, dostojanstvo, ime, privatnog osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Na temelju čl.1045. ZOO je propisano tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Člankom 1046. ZOO je propisano šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Na temelju čl. 1095. stavkom 1. ZOO je propisano tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s time u bezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Temeljem odredbe čl. 19. ZOO svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom, pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

37. Kako je tuženik priznao nastanak štetnog događaja i odgovornost za predmetnu prometnu nesreću sud je utvrđivao osporeni dio, a to je uzročna veza, kao pretpostavku odgovornosti za štetu.

38. Provedenim medicinskim vještačenjem nedvojbeno su utvrđene posljedice ozljeđivanja tužitelja u štetnom događaju kao i uzročno posljedična veza između dinamike nastanka štetnog događaja i ozljeđivanja tužitelja. Provedenim liječničkim vještačenjem utvrđeno da je tužitelj u štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede u vidu prijeloma drugog i trećeg rebra desnog prsišta, prijelom prvog rebra lijevog prsišta, prijelom desne ključne kosti, prijeklom poprečnog nastavka kralježka C5, C7, Th1, višekomandni prijelom iznad grebena prijelom lijeve nadlaktične kosti, čekičasti 3. prst desne ruke, razderonagnječena rana na glavi, momentalan nedostatak disanja, prisutnost zraka u prsištu kao posljedica ozljede. Navedenim ozljedama povrijeđeno je pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje čime mu je nastala neimovinska šteta. Nadalje, vještak dr.sc. Denis Klapan utvrđuje da je tužitelj tijekom liječenja imao fizičke bolove različitog intenziteta. Tako da pretrpljeni fizički bolovi jakog intenziteta iznose 5 dana, srednjeg intenziteta 50 dana, lakog intenziteta 100 dana a tijekom života tužitelj će osjećati buduće fizičke bolove povremeno lakog intenziteta. Ozljede tužitelja s obzirom na životnu dob i konačni ishod cijelog liječenja s nastalim posljedicama čine opseg smanjenja životne aktivnosti od 30% (sveukupno uključujući zajedničko vještačenje psihijatra i kirurga). Nalaz kirurga s postotkom se odnosi na 25% odnosi se na zgrčenost lakta u lakom stupnju koja je ostala trajna, ista podlaktica se ne može u potpunosti rotirati u unutarnjem i vanjskom dijelu radi zgrčenosti u lakom stupnju kao posljedica loma kostiju u samom laktu te stoga te dvije stavke iznose 8%. Umanjena pokretljivost zgloba dominantnog 3. prsta lakog stupnja te takva osoba nije u stanju imati potpuno zatvaranje šake i stisak iste iznosi 1%. Umanjena pokretljivost vrtne kralježnice u lakom stupnju (što i navodi u nalazu specijalist) koja je zaostala nakon traumatske (prijeloma) ozljede vratnih i prsnih kralježaka njih tri iznosi 5%. Serijski prijelom rebara na obje strane prsišta (tri i više) uz pneumotoraks iznosi 10%.Sve te promjene lomova i ostatka određenih dijelova tijela kao posljedica traumatske ozljede kostiju uzrokovat će povremene bolove tijekom života kod rada, promjene vremena, a i sam tužitelj neće moći odrađivati određene poslove radi nepovoljnog položaja tijela. Naročito se odnosi na stanje lakta koje je u trajnoj zgrčenosti. Treba uzeti u obzir da je tužitelj imao i prijelom ključne kosti koji kao posljedica istog ograničava i izaziva bolne pokrete u isto takva situacija će pratiti ograničavanje pokreta kroz život, a ona iznosi kao kontraktura ramenog zgloba nakon ozljede u lakom stupnju 5% dominantno jer je tužitelj dešnjak. Kod tužitelja postoji trajni ožiljak na lijevom laktu i izbočenost dijela i naruženost izgleda u srednjem stupnju uočljiva trećima ponekad. Nadalje, provedenim psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno je da je tužitelj do štetnog događaja nije bio psihijatrijski liječen a može se smatrati da je tužiteljevo psihijatrijsko liječenje završeno u lipnju 2024. iako će tužitelj tegobe u okviru PTSP-a biti povremeno prisutne i nadalje. Kod tužitelja se radi o lakšem obliku posttraumatskog stresnog poremećaja kao posljedici izloženosti štetnom događaju čije liječenje je započeo 1,5 mjeseci nakon štetnog događaja. Uslijed trpljenja simptoma PTSP-a kod tužitelja je došlo do umanjenja životnih aktivnosti na prosječnu zdravu osobu slične dobi u opsegu od 10%. Nadalje, iz mišljenja proizlazi da ukupni opseg umanjenja životne aktivnosti kod tužitelja iznosi opseg od 30% koji se sastoji s pozicija tjelesnih 25%, odnosno vještak prof.dr.sc. Ivan Požgain smatra uz suglasno mišljenje vještaka dr.sc. Denisa Klapana da je kod tužitelja došlo do sveukupnog umanjenja životne aktivnosti u opsegu od 30%. U odnosu na trpljenje straha, iz mišljenja proizlazi da je tužitelj trpio intenzivni primarni strah kratkog trajanja za vrijeme zbivanja samog događaja pa do dolaska u bolnicu, sekundarni strah jakog intenziteta trpio je do početka terapijskih procesa. Sekundarni strah srednjeg intenziteta trpio je za vrijeme trajanja bolničkog liječenja uglavnom vezan za ishod liječenja. Sekundarni strah slabijeg intenziteta bio je prisutan povremeno u situacijama koje su dovodile do intenziviranja simptoma PTSP-a, a takvi se strahovi očekuju i u budućnosti a koji su uključeni u ocjenu umanjenja životne aktivnosti.

39. Stoga primjenom odredbi čl. 1069. st. 1. i 4., čl. 1092. st. 1. i čl. 1106. u vezi s čl. 1045. st. 1., čl. 1046., čl. 965., čl. 1100., čl. 19. st. 2. i čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23- dalje: ZOO), sud je utvrdio da je tuženik tužitelju dužan naknaditi imovinsku i neimovinsku štetu koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju. Po ocjeni ovog suda doprinosa tužitelja nema iako tužitelj u trenutku nastanka štetnog događa nije bio vezen. Naime, iz iskaza tužitelja utvrđeno je da isti nije bio vezan sigurnosnim pojasom jer samo vozilo u kojem se nalazio isto nije imalo sigurnosne pojaseve u posljednjem redu sjedišta gdje je sjedio tužitelj. Istovrsno iskazuju i saslušani svjedoci na raspravi i to KŽ i JŽ koji su izjavili da u zadnjem redu kombija nisu postojali sigurnosni pojasevi za vezanje odnosno da osim vozača i suvozača ostali se putnici nisu mogli koristiti istima. Nadalje, sud je uvidom u Fotodokumentaciju Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina (list 238-272 spisa) i to u fotografije broj F 17, F 24, F 25 i F 27 utvrdio da na fotografijama na kojima se nalaze sjedišta za putnike u teretnom vozilu ne nalaze se zaštitni sigurnosni pojasevi. Isto tako, uvidom u isplatne liste tužitelja nesporna je činjenica da je tužitelj radio za poslodavca niže plaćene poslove, odnosno po riječima tužitelja za „minimalac“ od 600,00 EUR, da mu se ugovor produljivao svakih 6 mjeseci, pretpostavka eventualnog protivljenja poslodavcu da odbija sjesti u takvo vozilo s kojim su išli na posao i teren, zasigurno bi predstavljala nepovoljan položaj tužitelja kao radnika kod poslodavca. Isto tako, sud je došao do takvog zaključka i na temelju iskaza svjedoka JŽ koji je u svojem iskazu naveo da je upozoravao vlasnika o neispravnosti i nedostacima kombija jer nije imao grijanje pa su se po zimi smrzavali, ali vlasnik je govorio "dobro je to" jer je mislio da se samo koristi za prijevoz u šumi, ali se isti koristio za prijevoz putnika po javnim cestama do šume gdje se vršila sječa, čišćenje i sadnja šume.

40. U ovom događaju tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, temeljem nalaza i mišljenja sudskih vještaka medicinske struke, sud je stava da tužitelju na ime naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti pripada na ime pretrpljene fizičke boli iznos od 4.300,00 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 2.500,00 EUR, za duševnu bol radi naruženosti iznos od 2.200,00 EUR, za duševnu bol zbog umanjenja životne aktivnosti iznos od 6.000,00 EUR odnosno sveukupno 15.000,00 EUR. Sud smatra da je tužitelj prekomjerno postavio tužbeni zahtjev za duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti u iznosu od 700,00 EUR od dosuđenog, stoga ga je za taj iznos i odbio. Kada se od utvrđenog iznosa od 15.000,00 EUR odbije iznos od 5.587,63 EUR, koliko je tužitelju isplaćeno od tuženika obrazloženom ponudom za sve osnove osim osnove za troškove zastupanja, valjalo je tužitelju dosuditi iznos od 9.412,37 EUR na ime neimovinske štete. Sud je prilikom odlučivanja, koristio se Orijentacijskim kriterijima a koji su se povećali na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50% obzirom na pravno shvaćanje svih sudaca na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) od 15.06.2020. Navedeni orijentacijski kriteriji nisu matematička formula koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, te su nužna i moguća odstupanja od iznosa navedenih u kriterijima, a što proizlazi iz odredbe članka 1100. ZOO prema kojoj se novčana satisfakcija određuje prema svim okolnostima svakog konkretnog slučaja. Sud je pritom posebno cijenio utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet duševnih i fizičkih bolova, mjesto povrede, dužinu i način liječenja, vrstu i oblik medicinskih intervencija, kao i vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i boli te da se dosuđivanjem iste ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Također sud je cijenio činjenicu životne dobi tužitelja, činjenicu da će se predmetnog štetnog događaja još dugo sjećati, a posljedice osjećati cijeli život. Nadalje, u smislu odredbe čl. 1100. ZOO-a svrha pravične novčane naknade jest ublažiti i osjećaj neugode koju tužitelji trpi te donekle pridonijeti naknadi izgubljenog zadovoljstva u životu.

41. Na dosuđeni iznos neimovinske štete tužitelju pripadaju i zakonske zatezne kamate, temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon. Tužitelj zakonske zatezne kamate potražuje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, pa mu kamate od tada i pripadaju. Dakle, na ime naknade ukupne neimovinske štete obvezan je tuženik isplatiti tužiteljici iznos od 9.412,37 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja odštetnog zahtjeva 8. kolovoza 2022. pa do isplate.

42. U odnosu na prigovor tuženika da tužitelj ima pravo zatezne kamate od završetka liječenja valja napomenuti da temeljem čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO-a oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.). Isto tako, Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev 373/2022- 3 od 29 studenoga 2022. izrazio je pravno shvaćanje prema kojem: „shvaćanje nižestupanjskih sudova, kojim se poistovjećuje pojam završenog liječenja s nastankom štete, protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev- 550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., na koje se i pozvala tužiteljica, a i shvaćanju ovoga suda iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva“.

43. Što se tiče naknade imovinske štete, one s naslova izgubljene zarade, jer je tužitelj zbog štetnog događa morao biti na opravdanom bolovanju, tužitelj je podneskom od dana 30. travnja 2025. preinačio tužbu u pogledu visine izgubljene zarade nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, te je potraživao novčani iznos od 3.679,97 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. ožujka 2024. pa do isplate. Na ročištu za glavnu raspravu nakon saslušanja financijsko-knjigovodstvenog vještaka MŽ, tužitelj je djelomično smanjio tužbeni zahtjev te konačno potražuje iznos od 1.313,57 EUR s kamatama od 15. travnja pa do isplate. Navedenom smanjenju tužbenog zahtjeva tuženik se protivio, stoga je sud odlučio o prihvaćenom a preinačenom tužbenom zahtjevu u pogledu izgubljene zarade u iznosu od 3.679,97 EUR. Stoga, kako je utvrđeno u provedenom vještačenju da kod tužitelja prosječna vrijednost neto sata bez primljenih neoporezivih naknada iznosi 2,72 EUR/sat, valjalo je vrijednost naknade sata pomnožiti sa 3944 sata (razdoblje od 21.4.2022-29.2.2024. za koje se vršila isplata naknade zbog privremene nesposobnosti za rad), pri čemu se dobije iznos od 10.727,68 EUR. U nalazu je utvrđeno da je tužitelju za vrijeme privremene nesposobnosti za rad isplaćeno 9.414,11 EUR , što kada se iznos od 10.727,68 EUR oduzme od iznosa 9.414,11 EUR predstavlja razliku od 1.313,57 EUR izgubljene zarade neto. Stoga, sud je prihvatio tužbeni zahtjev za isplatu naknade imovinske štete u iznosu od 1.313,57 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. ožujka 2024. pa do isplate, a odbio za iznos od 2.366,40 EUR, stoga je odlučeno kao u točkama izreje…

44. Što se tiče naknade imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu, na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr.sc. Denisa Klapana utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa njega i pomoć nekvalificirane osobe tijekom 15 dana u trajanju od 6 sati dnevno, potom 15 dana 4 sata dnevno, te slijedećih 3 mjeseca u trajanju od 3 sata dnevno što ukupno predstavlja 420 sati pomoći tuđe pomoći i njege. Sud je slobodnom ocjenom u smislu odredbe čl. 223. ZPP utvrdio 4,50 EUR kao cijenu sata pružene tuđe pomoći i njege što ukupno predstavlja iznos od 1.890,00 EUR(420 sati x 4,5 EUR), no kako tužitelj konačno potražuje iznos od 1.700,00 EUR valjalo je udovoljiti tako da je tužitelju s osnove pružene tuđe pomoći i njege dosuđen iznos u visini od 1.700,00 EUR. Što se tiče tijeka kamata na imovinsku štetu u odnosu na tuđu pomoć i njegu koja po svojoj prirodi spada u naknadu nenovčane imovinske štete, o kakvoj je ovdje riječ, kamate tužitelju pripadaju od dana donošenja prvostupanjske presude, jer se šteta utvrđuje prema cijenama u vrijeme donošenja presude.

45. Što se tiče zahtjeva na ime naknade imovinske štete s naslova troškova liječenja, valja navesti da tužitelj u tužbi navodi da potražuje za troškove liječenja imovinsku štetu od 398,17 EUR. Iako tijekom postupka nikada nije preinačio taj vid odštetnog zahtjeva, na ročištu za glavnu raspravu naveo je da potražuje iznos od 400,00 EUR na ime troškova liječenja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate. Presudno je za navesti da troškove s naslova troškova liječenja tužitelj nije dokazao, niti po obujmu niti po visini, pa je taj dio zahtjeva valjalo odbiti kao neosnovan zajedno sa zatraženim kamatama. Dakle, tužitelju ne pripada naknada štete s naslova troškova liječenja, te je radi navedenog odlučeno kao u izreci ove presude.

46. Sud je s obzirom na tijek kamata, raščlanio tj u točki I. i II. odlučio o nematerijalnoj šteti, dok je u točki III. odlučio o materijalnoj šteti na ime tuđe pomoći i njege, dok je točkama IV. i V. odlučio o imovinskoj šteti na ime naknade izgubljene zarade, dok je točkom VI. Izreke presude odlučio o naknadi imovinske štete na ime troškova liječenja.

47. Odluka o trošku je donesena temeljem čl. 154 st. 2 i čl. 155 ZPP-a, prema vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Uspjeh tužitelja u kvantitativnom smislu iznosi 84% (od ukupno zatraženih 21.479,97 EUR odbijen za iznos od 3.466,40 EUR), dok u pogledu osnove, odnosno u kvalitativnom smislu uspjeh tužitelja iznosi 100%, što znači da je njegov prosječni uspjeh u parnici u kvantitativnom i kvalitativnom smislu 92%, dok uspjeh tuženika iznosi 8% s obzirom da nije uspio u osnovi ali je djelomično uspio u kvantitativnom smislu od 16% te stoga njegov prosječan uspjeh u parnici uzme u obzir uspio je 8%. S obzirom na uspjeh stranaka u parnici, sud je tužitelju dosudio troškove postupka u vidu razlike između postotaka njihovih uspjeha, odnosno 84% (92-8) troškova zastupanja tužitelja. Troškovi zastupanja tužitelja odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kako slijedi:

- za sastav odštetnog zahtjeva po tbr. 7./8. u visini od 100 bodova,

- za sastav tužbe po tbr. 7./1. u visini od 100 bodova,

- za sastav podnesaka od 28. ožujka 2023. i 29. srpnja 2024 i 30. travnja 2025. po tbr. 8./1. u visini od 100 bodova za svaki podnesak,

- za sastav žalbe od 9. kolovoza 2023. 100 bodova

- za zastupanje na ročištima 4. ožujka 2023., 9. travnja 2024., 12. veljače 2025., 19. ožujka 2025. i 31. ožujka 2026. po tbr. 9./1., u visini od 100 bodova za svako ročište, što ukupno iznosi 1100 bodova, a uz vrijednost boda od 2,00 EUR, troškovi zastupanja tužitelja iznose 2.200,00 EUR, kojem iznosu je dodan trošak PDV-a od 25% ili 550,00 EUR, pa njezini troškovi zastupanja sveukupno iznose 2.750,00 EUR. Od navedenog iznosa sud je tužitelju dosudio 84% (s obzirom na djelomičan uspjeh u parnici), a što iznosi 2.310,00 EUR.

48. Navedenim troškovima dodani su troškovi s osnova uplaćenog predujma za financijsko vještačenje u iznosu od 400,00 EUR, troška dolaska vještaka na sud u iznosu od 105,00 EUR, trošak kombiniranog vještačenja po vještacima kirurške i psihijatrijske struke u iznosu od 822,50 EUR odnosno ukupno 1.327,50 EUR. Sud je tužitelju dosudio i trošak plaćene pristojbe na tužbu u iznosu od 80,16 EUR i pristojbe na presudu u iznosu od 160,32 EUR. Slijedom navedenog, sud je tužitelju dosudio troškove parničnog postupka u iznosu od 3.877,98 EUR. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 3. ZPP dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom VII. izreke presude.

Našice, 26. svibnja 2026.

SUDAC

Dario Ručević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika