Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Jasne Momirović, predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje Ksenije Šupe Vukadinović u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ZP, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. i 2. Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“ broj: 118/18., 120/21., 152/24.), rješavajući o žalbi okrivljenika ZP kojeg brani Aleksandra Raach, odvjetnica iz Zagreba, podnesenoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 4. veljače 2026., broj: Pp-14192/2023, u sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se neosnovanom žalba okrivljenika ZP i potvrđuje rješenje o odbačaju žalbe kao nepravodobne.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 4. veljače 2026., broj: Pp-14192/2023, na temelju članka 199. stavka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), odbačena je žalba okrivljenika ZP na presudu istog Suda od 11. studenoga 2025, broj: 14192/2023-6, s obrazloženjem da je žalba izjavljena nakon proteka zakonskog roka od 8 dana.

2. Protiv rješenja o odbačaju žalbe kao nepravodobne okrivljenik je podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava, navodeći u bitnom kako je prije donošenja prvostupanjske presude nastupila zastara vođenja prekršajnog postupka. Žalitelj ističe kako je ovlašteni tužitelj u ovom predmetu zbog prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći bio obvezan izdati prekršajni nalog, zbog čega se na isti primjenjuje trogodišnji zastarni rok. Tako je zastara u postupku nastupila 31. svibnja 2025., a presuda je donesena 11. studenoga 2025. Zbog navedenoga, prvostupanjski sud trebao je u smislu članka 184. stavka 6. Prekršajnog zakona donijeti rješenje o obustavi prekršajnog postupka, te nije smio odlučivati o pravodobnosti žalbe. Stoga žalitelj predlaže ovom Sudu ukinuti pobijano rješenje, utvrditi da je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te naložiti prvostupanjskom sudu da donese rješenje o obustavi prekršajnog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješavajući predmet, ovaj Sud je utvrdio da je rješenje o odbačaju žalbe kao nepravodobne pravilno i zakonito doneseno. Ovo zato, jer je iz spisa predmeta razvidno da je okrivljenik žalbu na presudu podnio nakon proteka roka od 8 dana, propisanog člankom 191. stavkom 1. Prekršajnog zakona. Uvidom u spis utvrđeno je da je okrivljenik presudu osobno primio 20. siječnja 2026. te je tako dostava uredno obavljena u smislu članka 146. Prekršajnog zakona, a žalbu je predao preporučenom pošiljkom 29. siječnja 2026.

5. Ističe se kako se radi o strogom (prekluzivnom) zakonskom roku, zbog čega se protekom roka na ulaganje žalbe, gubi pravo za poduzimanje navedene procesne radnje, što u ovom slučaju znači da je presuda postala pravomoćna.

6. Svi navodi žalitelja kako je prije donošenja prvostupanjske presude nastupila zastara vođenja prekršajnog postupka, da je ovlašteni tužitelj u ovom predmetu zbog prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći bio obvezan izdati prekršajni nalog pa se na isti primjenjuje trogodišnji zastarni rok zbog čega je zastara u postupku nastupila 31. svibnja 2025., a presuda je donesena 11. studenoga 2025. pa da je prvostupanjski sud trebao u smislu članka 184. stavka 6. Prekršajnog zakona donijeti rješenje o obustavi prekršajnog postupka, nisu osnovani.

7. Napominje se kako je za okrivljenika odgovornu osobu u pravnoj osobi kao počinitelja prekršaja iz članka 10. stavka 1. i 2. Zakona o minimalnoj plaći, bila propisana novčana kazna od 7.000,00 do 10.000,00 kuna (od 929,06 do 1.327,23 eura prema fiksnom tečaju konverzije 7,5345), dakle, novčana kazna preko iznosa prema kojem bi ulazio u režim obaveznog prekršajnog naloga - članak 239. stavak 1. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona (do 663,61 eura), zbog čega prekršajni progon ne zastarijeva nakon tri godine, kako je to propisano člankom 13. stavkom 2. Prekršajnog zakona, već nakon četiri godine, a kako je to propisano člankom 13. stavkom 1. citiranog Zakona. Kako je prekršaj počinjen 1. lipnja 2022. (s obzirom da se radi o produljenom prekršaju) na kojeg se odnosi četverogodišnji zastarni rok, to u vrijeme donošenja prvostupanjske presude nije nastupila zastara prekršajnog progona pa da bi prvostupanjski sud bio u obvezi donijeti presudu kojom se optužba protiv okrivljenika odbija na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona.

8. Dakle, kako je okrivljenik propustio rok za podnošenje žalbe, jer je zadnji dan za podnošenje žalbe bio 28. siječnja 2026., trebalo je, na temelju članka 211. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje o odbačaju žalbe kao nepravodobne, ne upuštajući se pri tom u ocjenu osnovanosti navoda u žalbi na presudu.

9. Zbog navedenog, riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 26. svibnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ksenija v.r.

Jasna Momirović v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.