Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1341/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ČI, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 8. studenog 2022., broj 6 Pp-12278/2022-4, u sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i kazni te se izriče da je okr. ČI, djelom za koje je proglašena krivom, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), za koji joj se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 20,00 EUR (dvadeset eura), koju je dužna platiti u roku 30 dana od primitka ove presude, a ako okrivljenica u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II. Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 8. studenog 2022., broj 6 Pp-12278/2022-4, okr. ČI je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena novčana kazna 187,50 kuna / 24,89 eura (protuvrijednost 50 DEM), koju je dužna platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka 150,00 kuna / 19,91 euro.
2. Protiv navedene presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama s prijedlogom da se žalba prihvati i okrivljenici izrekne znatno teža kazna, a podredno da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenice, jer je, nakon donošenja prvostupanjske presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu (i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu) pa je, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer je okr. ČI pobijanom presudom izrečena novčana kazna u visini posebnog minimuma, blaži za ovu okrivljenicu.
5. U vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.) po kojem je okr. ČI proglašena krivom i koji je za prekršaj iz čl. 13. tog Zakona propisivao, osim kazne zatvora do 30 dana, i novčanu kaznu u iznosu od 50 do 200 DEM. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.) sada je propisana, osim kazne zatvora do 30 dana, i novčana kazna od 20,00 do 100,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), za ovaj prekršaj, propisuje nižu novčanu kaznu, i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu.
6. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.
7. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 17. kolovoza 2022., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za okr. ČI (prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona), to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
8. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i po žalbi tužitelja u kojoj ističe da je izrečena novčana kazna preniska za prekršaj ovakve prirode, da je prvostupanjski sud precijenio olakotne okolnosti, naročito prijašnju nekažnjavanost i priznanje prekršaja, da se izrečenom novčanom kaznom neće ispuniti svrha kažnjavanja odnosno specijalna i generalna prevencija, da je zanemario silnu društvenu opasnost koju nose prekršaji iz oblasti javnog reda i mira te i izglednu vjerojatnost da ovakva presuda na okrivljenicu ostavi inverzivni učinak, zbog čega sve smatra da je okrivljenici trebalo izreći novčanu kaznu 750,00 kuna.
9. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te je okrivljenici za počinjeni prekršaj izrekao vrstu i mjeru prekršajnopravne sankcije primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije precijenio utvrđene olakotne okolnosti (priznanje počinjenja prekršaja, izraženo kajanje, majka dvoje djece, neosuđivanost). Upravo činjenica da je utvrđeno nekoliko olakotnih okolnosti i ni jedna otegotna, uz malu protupravnu količinu za koju je okrivljenica proglašena krivom i sukladno tome maloj povredi zaštićenog dobra (što je vidljivo iz činjenice da se radilo o jednokratnom vikanju), ovaj sud smatra da je novčana kazna u visini zakonom propisanog posebnog minimuma za predmetni prekršaj primjerena stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona te da nema osnove za izricanje teže novčane kazne, a pogotovo ne u visini zakonom propisanog posebnog maksimuma, kako to predlaže tužitelj. Iz navedenih razloga, pobijana prvostupanjska presuda je preinačena u novčanoj kazni samo kao posljedica primjene blažeg propisa, što je ranije obrazloženo.
10. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 26. svibnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Nada Horvatović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
