Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-1364/2024-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, , u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića predsjednika vijeća, Dubravke Butković Brljačić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Barbare Bosner članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ratku Vlašiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Grada Splita, OIB: 78755598868, Obala kneza Branimira 17, radi isplate, rješavajući žalbu tužitelja podnesenu protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-825/2022-17 od 10. lipnja 2024. , 26. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Uvaženjem žalbe tužitelja ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-825/22-17 od 10. lipnja 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: ''Dužan je tuženik Grad Split, OIB: 78755598868, u roku od 15 dana isplatiti tužitelju PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadu za dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u iznosu od 25.681,86 EUR sa zateznom kamatom propisanom zakonom koja teče od 1. ožujka 2022. g. do isplate po stopi od 5,49% godišnje, a u slučaju promjene prosječne kamatne stope po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.''.

2. Protiv citirane presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje ZPP), predlažući da se presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev prihvati, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje s time da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem. Tužitelj je zatražio naknadu troška žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade za dio-86 m2 nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio da mu je oduzet bez zakonom provedenog postupka izvlaštenja i na kojem se nalazi nerazvrstana cesta odnosno put-javno dobro u vlasništvu tuženika.

6. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja sud prvog stupnja pozivom na odredbu iz čl. 33. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZV) utvrđuje da pravo vlasništva može u interesu Republike Hrvatske biti zakonom oduzeto(potpuno izvlaštenje) ili ograničeno osnivanjem za drugoga nekoga prava glede vlasnikove stvari(nepotpuno izvlaštenje), u kojem slučaju vlasnik ima pravo na naknadu prema propisima o izvlaštenju. Pri tome se poziva i na Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade("Narodne novine" broj 74/14, 69/17, 98/19) koji je stupio na snagu 5. lipnja 2014., te da sukladno odredbi čl. 11. citiranog Zakona za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.

7. Nadalje, utvrđuje da prema odredbi čl. 131. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23, dalje ZC) ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste; da prema stavku 2. toga članka postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. u vlasništvu jedinica lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave, a da prema stavku 3. toga članka nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar.

8. Utvrđenje je prvostupanjskog suda da pravo vlasnika na naknadu za oduzetu stvar ne može zastarjeti sve dok vlasnik može zahtijevati njezin povrat; dakle, sve dok je tužitelj mogao tražiti vraćanje dijela predmetne nekretnine, potraživanje tužitelja da nije dospjelo.

9. Odlučujući je li potraživanje tužitelja dospjelo, sud prvog stupnja poziva se na rješenje Županije Splitsko-dalmatinske, Ureda za imovinsko pravne poslove Klasa:

UP-I-944-17/96-01/01, Urbroj: 2181-08-96-03 od 20. rujna 1996. kojim je ovaj Ured ukinuo služnost prolaza na zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 82 m², a koje predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , formirane položajnim nacrtom Geoprojekta Split od 25. siječnja 1965., a povodom zahtjeva RĐ i IĐ (prednika tužitelja) . Utvrđuje da je iz ovog rješenja razvidno da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana navedenim položajnim nacrtom iz 1965. od čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 283 m², čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 28 m² i dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 82 m², sve k. o. [katastarska općina], da je Ugovorom o davanju građevinskog zemljišta na korištenje na temelju rješenja od 7. siječnja 1971. između RĐ i IĐ te pravnog prednika tuženika (Općine Split) ustanovljena služnost prolaza i to točkom III koja glasi: "Novi korisnici RĐ i KĐ se obvezuju da će do provedbe novih javnih putova dozvoliti na dodijeljenoj im čestici služnost prolaza kao javnim putem", da je 16. srpnja 1996. obavljen uviđaj na licu mjesta te je tom prilikom utvrđeno da je do susjednih obiteljskih stambenih objekata omogućen pristup s izgrađene javno-prometne površine, odnosno da je na drugi način predviđen i realiziran pristup na javno-prometnu površinu do objekta vlasnika podnositelja zahtjeva kao i do susjednih objekata na način predviđen urbanističkim planom radi čega je prestao razlog zbog kojeg je služnost ustanovljena pa je trebalo ukinuti.

10. Nadalje, utvrđuje da je izvršen uvid u predmet Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-646/99 koji je vođen po tužbi tužitelja MĐ, protiv tuženika RĐ i KĐ, radi utvrđenja postojanja stvarne služnosti, u kojem postupku je 19. studenog 1999. proveden dokaz uviđajem uz sudjelovanje vještaka , mjernika Ante Zujića, koji vještak je opisao da sporni dio predstavlja jedan dio čest. zem. kojim je za vrijeme uviđaja prošao veći broj vozila, da je od glavne ceste u pravcu sjevera dio čest. zem. koji je u naravi zemljani put odnosno put posut tucanikom u širini od 3 m, dug oko 40 m te da se dalje u pravcu sjevera nastavlja asfaltni pokrov, da je na jednom dijelu čest. zem. koja se pregledava uz istočni zid prema kući tužitelja vidljiv ostatak asfaltnog pokrova u dužini od 10-15 m, odnosno "jednim dijelom cijelim dijelom do granice ceste u pravcu juga koji je u prosjeku širine 80 cm ". Utvrđuje da je vještak Zujić u svom pisanom nalazu i mišljenju od 10. veljače 2000. identificirao predmet spora kao dio nekadašnje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nove oznake čest. zem. [katastarska čestica] (4023/5) u vlasništvu tuženika, u koji je temeljem Položajnog nacrta ušao i dio bivšeg puta [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vještak je objasnio da su tuženici temeljem urbanističkih uvjeta formirali građevinsku česticu na način da su od bivšeg javnog puta (oznake čest. zem. [katastarska čestica], kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u površini od 82 m² pripojili svojoj čestici ali s klauzulom da će ostaviti služnost prolaska putem dok se ne izgradi javni put odnosno ''ostvari provedba novih javnih putova''.

11. Vezano za iskaze stranaka u narečenom predmetu poslovni broj P-646/99, sud utvrđuje da je tužitelj MĐ iskazao da su prije nekih 20 mjeseci tuženici prokopali sporni dio puta te skinuli asfaltni pokrov ali da je put i dalje nastavio koristiti kao i svi sjeverni susjedi. Netom nakon prekopavanja (gotovo pola metra od razine prijašnjeg sloja asfalta) da se putem nije moglo prolaziti automobilom ali da je kasnije došlo do nasipavanja puta i valjanja valjkom pa je put postao prohodan i automobilima, a tuženici da nisu dozvolili da se iznova asfaltira. Tuženik RĐ da je priznao da je prije nekih 20 mjeseci prokopao predmetni put (iskop od 30 cm dubine), skinuo sloj asfalta te nakon toga, radi molbe nadležnog tijela, pristao nasuti put šljunkom radi korištenja još šest mjeseci dok se ne urade pristupni putovi, što je sve potvrdio i tuženik KĐ.

12. Slijedom izloženoga, sud ne prihvaća činjenične navode tužbe da prije donošenja rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Z- 23095/19 od 11. siječnja 2022., kojim je došlo do proglašenja dijela tužiteljeve nekretnine nerazvrstanom cestom i odcjepljenja površine od 82 m² nekretnine tužitelja, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i pripajanja tog dijela nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je upisana kao javno dobro-put, sporni oduzeti dio nije predstavljao kolnu ili kolno-pješačku prometnicu nego pješački prolaz. Stoga zaključuje da se još u vrijeme kad su pravni prednici tužitelja davali svoje iskaze u predmetu poslovni broj P-646/99, pa i prije toga, radilo o asfaltiranoj prometnici.

13. Isto tako, s obzirom da protekom roka od 6 mjeseci od sklapanja Ugovora od 21. siječnja 2002., koji su pravni prednici tužitelja zaključili sa tuženikom, a kojim se tuženik obvezao otkupiti zemljište utvrđeno parcelacijskim nacrtom "Geoprojekta" iz Splita br. S-3205 od 23. kolovoza 1999. za rečeni pristupni put u roku od šest mjeseci, računajući od dana obostranog potpisa ovog Ugovora, i to dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ukupnoj površini od 82 m2, a koji dio se koristi do izgradnje pristupnog [adresa]. na temelju parcelacijskog nacrta "Geoprojekta" od 23. kolovoza 1999., nije došlo do otkupa niti je prestalo korištenje spornog dijela predmetne nekretnine kao javne prometnice, zaključuje da tužitelj nakon proteka tog roka više nije mogao tražiti povrat dijela svoje nekretnine. Stoga zaključuje da je do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari 1. ožujka 2022. protekao rok od 5 godina za traženje isplate naknade iz odredbe čl. 371. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01- dalje ZOO/91), koji treba primijeniti u ovoj pravnoj stvari.

14. Navedeno utvrđenje suda prvog stupnja ovom sudu nije prihvatljivo.

15. U ovoj pravnoj stvari nije prijeporno pravo vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini, pa tako i površina te nekretnine koja je tužitelju oduzeta bez provođenja zakonom predviđenog postupka, radi izgradnje prometnice, te da su prema rješenju Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Z-23095/19 od 11. siječnja 2022.(prijedlog zaprimljen 8. srpnja 2019.) proveden i prijavni list Područnog ureda za katastar Split klasa: 932-06/19-02/496 od 22. lipnja 2019., očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti, Odluka o nerazvrstanim cestama na području grada Splita klasa: 340-01/14-01/02 od 27. ožujka 2014. i Zaključak o utvrđivanju Popisa nerazvrstanih cesta na području grada Splita klasa: 340-01/13-01/19 od 23. siječnja 2013., koji se nalazi u zbirci isprava poslovni broj Z-15803/15, te je evidentirana promjena kulture i površine čest. zem. [katastarska čestica], kuća površine 103 m2, dvor površine 209 m2, neplodno površine 60 m2, u kuća površine 103 m2, dvorište površine 183 m2.

16. Pri tome je ocjena ovoga suda da je petogodišnji rok zastare iz odredbe čl. 225. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje ZOO), prije čl. 371. ZOO/91 počeo teći trenutkom otpisa oduzetih dijelova zemljišta iz vlasništva tužitelja i upisa vlasništva tuženika, pa kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 1. ožujka 2022., a zahtjev za cijepanje predmetne nekretnine i otpis oduzetog dijela iz vlasništva tužitelja zaprimljen kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu 8. srpnja 2019., te s tim u vezi doneseno rješenje poslovni broj Z-230295/2019 11. siječnja 2022., zastarni rok od 5 godina nije protekao.

17. Naime, valjalo je imati u vidu da za predmetno zemljište nikada nije doneseno rješenje o izvlaštenju, niti je isplaćena naknada, da je zemljište bilo upisano kao privatno vlasništvo, a cesta nije bila formalno razvrstana kao javna cesta, pa kako primjena rokova zastare mora biti predvidljiva u konkretnim okolnostima predmeta, što ovdje nije slučaj, budući da je tužitelj tek 2019. odnosno 2022. mogao sa sigurnošću saznati, kada je prijepor evidentiran u zemljišnim knjigama kao javno dobro, to se suprotnim utvrđenjem, odnosno da je u ovoj pravnoj stvari došlo do zastare, tužitelju nerazmjerno ograničava pravo na pristup sudu (tako i predmet Europskog suda za ljudska prava u predmetu Jurić protiv Hrvatske, zahtjev broj 51771/21 od 7. svibnja 2006.).

18. S obzirom da zbog pogrešnog pravnog pristupa sud prvog stupnja nije utvrđivao visinu naknade pripadajuće tužitelju za oduzeto zemljište, što će učiniti u nastavku postupka, provođenjem odgovarajućih dokaza, to je pobijanu presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

19. Iz ovih je razloga na temelju odredbe iz čl. 370. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

20. Sukladno čl. 166. st. 3. ZPP-a ostavljeno je da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

21. Pri tome se nisu ostvarile pretpostavke iz odredbe čl. 371. ZPP-a da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

U Rijeci, 26. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Duško Abramović