Poslovni broj: Us I-2942/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sucu tog suda Leandri Mojtić kao sucu pojedincu, te Milki Škaro Grozdanić zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja KOMPAS ZADAR d.o.o. [adresa], OIB: 92760605714, zastupan po opunomoćeniku Borisu Grgiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Korljan & partneri d.o.o. Zadar, Obala kneza Branimira 27/1, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Zadru, Zadar, Brne Krnarutića 13, OIB: 33706439962, radi uklanjanja, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene 30. travnja 2026., a objavljene 26. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim predlaže poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostava u Zadru, KLASA: UP/I-362- 02/25-02/789, URBROJ: 443-02-03-19-25-2 od 11. studenog 2025., kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe do pravomoćnog okončanja upravnog spora, kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostava u [adresa], KLASA: UP/I-362-02/25-02/789, URBROJ: 443-02-03-19- 25-2 od 11. studenog 2025., u točci 1. izreke naređeno je investitoru tvrtki KOMPAS ZADAR d.o.o., za ugostiteljstvo, trgovinu, putnička agencija, [adresa], ovdje tužitelju, zastupanoj po EM, kojeg zastupa punomoćenik BM, da u roku od 90 dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni slijedeće:

- izvedene radove na rekonstrukciji poslovnog prostora u prizemlju i stana na 1. katu na južnoj strani postojeće stambeno-poslovne zgrade u [adresa], izgrađene na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] i to:

- stropnu/podnu konstrukciju galerije ukupne debljine 0,25 m maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 8,60 x 5,50 m razvedenog oblika na visini od poda cca 2,00 m s unutrašnjim stubištem „L" oblika tlocrtnih dimenzija 1,90 x 1,10 + 1,40 x 1,00 m za pristup iz prizemlja do galerije i pregradnim zidom dužine cca 5,15 m, visine cca 2,25 m, debljine 0,10 m, za prostoriju s rashladnim komorama izvedenim na galeriji, sve u poslovnom prostoru u prizemlju, namjene bistro.

- otvor u međukatnoj konstrukciji tipa „omnia", tj. u stropnoj ploči poslovnog prostora odnosno podnoj ploči stana na 1. katu, pravokutnog oblika tlocrtnih dimenzija cca 5,20 x 2,00 m, s konstrukcijom od čeličnih greda, staklenim podom tlocrtnih dimenzija 2,30 x 1,80 m i stubištem „L" oblika tlocrtnih dimenzija 1,90 x 1,00 + 1,80 x 1,00 m za pristup iz galerije do stana na 1. katu,

- pregradne zidove ukupne dužine cca 9,45 m (4,45+2,50+2,50), visine cca 2,60 m, debljine 0,10 m za sanitarni čvor za muškarce i spremište te pregradne zidove ukupne dužine cca 9,46 m, (3,73+2,60+1,90+1,23) visine cca 2,60 m, debljine 0,10 m za sanitarne čvorove za žene sa predprostorom u stanu, sve u stanu na 1. katu, koji je svim izvedenim radovima spojen sa prostornim prostorom u prizemlju i prenamijenjen u dio poslovnog prostora, i

- nadstrešnicu u funkciji poslovnog prostora, nepravilnog oblika, metalne konstrukcije sa pokrovom od valovitih limenih ploča, te provedenim instalacijama struje za osvjetljenje, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 12,90 x 3,30 m visine cca 3,30 m na nižem dijelu, izgrađenu na dijelu k. č. [katastarska čestica], dijelu k. č. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] na jugoistočnom pročelju stambeno-poslovne zgrade prema Jadrinoj ulici,

sve izgrađeno u izgrađenom dijelu građevinskog područja prema Prostornom planu uređenja Grada [adresa] i u Kulturno - povijesnoj cjelini grada [adresa] bez izvršne/pravomoćne građevinske dozvole

Točkom 2. izreke citiranog rješenja riješeno je da je investitor tvrtka KOMPAS ZADAR d.o.o. za ugostiteljstvo, trgovinu, putnička agencija, obvezna pribaviti projekt uklanjanja iz točke 1. izreke koji mora biti izrađen od ovlaštene osobe i ovjeren od tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.

Točkom 3. izreke citiranog rješenja utvrđuje se da nadzor nad provedbom uklanjanja rekonstruiranih dijelova poslovnog prostora u prizemlju i stana na 1. katu u stambeno-poslovnoj zgradi na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] i uklanjanja nadstrešnice na dijelu k. č. [katastarska čestica], dijelu k. č. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], na jugoistočnom pročelju stambeno - poslovne grade prema Jadrinoj ulici provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite kulturnih dobara. Točkom 4. izreke citiranog rješenja upozorava se investitor tvrtka KOMPAS ZADAR d.o.o., Zadar da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke. Točkom 5. izreke citiranog rješenja upozorava se investitor tvrtka KOMPAS ZADAR d.o.o., Zadar da će se izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na njegovu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne.

Točkom 6. izreke citiranog rješenja rješeno je da je treća osoba, odnosno ugovorni izvođač radova, dužan pribaviti projekt uklanjanja izrađen od ovlaštene osobe, te ukloniti građevinu, odnosno njezin dio sukladno projektu uklanjanja ovjerenom od tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara, ako nastupi slučaj prisilnog izvršenja putem treće osobe.

Točkom 7. izreke citiranog rješenja upozorava se investitor tvrtka KOMPAS ZADAR d.o.o., Zadar da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine na k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], koji bi nakon uklanjanja rekonstruiranih dijelova građevine čije uklanjanje je naređeno mogli biti opasni za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine, stabilnost tla na okolnom zemljištu, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Točkom 8. izreke upozorava se investitor tvrtka KOMPAS ZADAR d.o.o., Zadar, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih su izgrađeni rekonstruirani dijelovi poslovnog prostora u prizemlju i stana na 1. katu u stambeno-poslovnoj zgradi na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] i nadstrešnica na dijelu k. č. [katastarska čestica], dijelu k. č. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke.

Točkom 9. izreke upozorava se investitor tvrtka KOMPAS ZADAR d.o.o., [adresa], da je obvezan ukloniti stvari iz rekonstruiranih dijelova poslovnog prostora u prizemlju i stana na 1. katu u stambeno-poslovnoj zgradi na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] i nadstrešnice na dijelu k. č. [katastarska čestica], dijelu k. č. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], odnosno njezinoga dijela, u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari koje nisu uklonjene i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.

Točkom 10. izreke riješeno je ako nadležno tijelo za zaštitu kulturnih dobara odbije ovjeriti pribavljeni projekt uklanjanja, građevinski inspektor obustavit će rješenjem postupak izvršenja inspekcijskog rješenja, a nadležno tijelo za zaštitu kulturnih dobara postupit će s rekonstruiranim dijelom poslovnog prostora u prizemlju i stana na 1. katu u stambeno-poslovnoj zgradi na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] i nadstrešnicom na dijelu k. č. [katastarska čestica], dijelu k. č. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica] , sve k. o. [katastarska općina] prema posebnom propisu.

2. Protiv osporavanog rješenja tužitelj je pravodobno podnio tužbu osporavajući zakonitost rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog bitne povrede odredbi upravnog postupka. Tužitelj u tužbi navodi da je prethodno provedenom inspekcijskom nadzoru, bio investitor radova unutarnje rekonstrukcije postojeće građevine na adresi sjedišta tužitelja [adresa] lica kbr. 9, [adresa]; da je za potrebe rekonstrukcije postojeće građevine tužitelj naručio glavni projekt koji je izrađen po ovlaštenom projektantu mr. sc. VM, dipl. ing .građ. i tvrtki UPI -2M d.o.o., za projektiranje, trgovinu i usluge. Kao dokaz poziva se na glavni projekt po UPI-2M d.o.o., saslušanje zz tužitelja, saslušanje svjedoka BM, iz [adresa]. Da Glavni projekt radova rekonstrukcije sadrži izjavu o usklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji, Zakonom o prostornom uređenju, te drugim propisima koji reguliraju građenje. Da je sukladno glavnom projektu izrađenom po ovlaštenoj osobi, izvođenje planiranih radova predviđeno prema čl. 5. toč. 3. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima. Dakle, sukladno glavnom projektu, da se radi o radovima koji bi se izvodili bez građevinske dozvole, a sukladno glavnom projektu. Da se tužitelj kao investitor radova u cijelosti pridržavao glavnog projekta i postupao s povjerenjem u glavni projekt, te sukladno tome nedležnom tijelu prijavio izvođenje građevinskih radova i putem izvođača započeo s izvođenjem radova rekonstrukcije ne odstupajući od izrađenog projekta. Nadalje navodi da se pobijanim rješenjem višeg građevinskog inspektora navodi kako se navedeni radovi rekonstrukcije ne mogu smatrati radovima iz čl. 5. toč. 3. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima, jer da je izvršenim radovima prenamijenjen dio poslovnog prostora čime je promijenjena usklađenost stambene građevine s lokacijskim uvjetima, a izvođenjem radova da je (uklanjanjem dijela stropne/podne konstrukcije) utjecano na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine. Tužitelj smatra da obrazloženje pobijenog rješenja nije utemeljeno na utvrđenim činjenicama, već da se temelji na paušalnim navodima jer da provedenim inspekcijskim nadzorom nije utvrđeno, niti da je utvrđivano utječu li izvedeni radovi doista na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, pa da je nejasno na kojim činjenicama viši državni inspektor temelji ovakav zaključak. Nadalje ističe da niti u jednom trenutku nije odstupao od izrađenog glavnog projekta, da na str. 13 glavnog projekta, pod toč. B.1.1., projektant u odnosu na radove otvaranja stropno/podne ploče i konstrukcije stubišta navodi kako „djelovanje na temeljenje zgrade i na potres se može zanemariti jer je masa građevine rekonstrukcijom manja u odnosu na postojeće (stanje), a ne intervenira se u glavni nosivi sustav koji prenosi horizontalna opterećenja – ab okvira“. Štoviše, da niti jedna faza izvedenih radova nije zahvaćala nosive konstrukcije zgrade, već eventualno razmještanje pregradnih zidova kojima se ne zahvaća u stabilnost i otpornost same građevine, a za što da sukladno čl. 5. toč. 2. Pravilnika o jednostavnim građevinama nije nužno ishoditi građevinsku dozvolu. Da se izvedenim radovima u konkretnom slučaju nije utjecalo na sigurnost i stabilnost građevine, a što da proizlazi iz glavnog projekta koji je popraćen detaljnim statičkim izračunima.

2.1. U odnosu na navode iz pobijanog rješenja kako je izvedenim radovima promijenjena usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima, tužitelj navodi da u tom dijelu u obrazloženju pobijanog rješenja nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama. Da se u pobijanom rješenju općenito navodi promjena usklađenosti građevine s lokacijskim uvjetima, ali da viši državni inspektor ne ukazuje na konkretnu odredbu Prostornog plana Grada [adresa], niti da obrazlaže u čemu su lokacijski uvjeti u suprotnosti s izvedenim radovima. Ističe da se predmetna građevina – zgrada koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], nalazi u zoni mješovite namjene, u kojoj su dopuštene stambene, poslovne i uslužne djelatnosti. Da tužitelj u istoj građevini obavlja poslovno-uslužnu djelatnost već desetak godina, a na isti način da je građevinu koristio i prethodni vlasnik. Stoga da se prenamjena prostora iz stambenog u poslovni prostor ne može smatrati povredom lokacijskih uvjeta, jer je poslovna djelatnost izričito dopuštena prostornim planom. Da prostorni plan propisuje očuvanje postojećih gabarita zgrada, ali ne zabranjuje unutarnje preinake koje ne zadiru u konstrukciju, a takvi radovi da nisu ni predmet lokacijskih uvjeta. Da inspektor nije utvrdio niti da se promijenio volumen, tlocrtna površina, visina ili oblik građevine – što su ključni elementi lokacijskih uvjeta. Da je odredbom čl. 5. toč. 2. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima propisano da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Da osobito na lokacijske uvjete ne utječe nadstrešnica čije je uklanjanje naloženo pobijanim rješenjem. Da se postavljanjem nadstrešnice ne utječe na visinu građevine, niti da se mijenja tlocrtna površina građevine, stoga da nije bilo nikakve osnove da se tužitelju naloži i uklanjanje nadstrešnice.

2.3. U odnosu na samu nadstrešnicu tužitelj naglašava da je s Gradom Zadrom sklopio Ugovor o zakupu javne površine radi postavljanja ugostiteljskih stolova i stolica, tende i vaza za cvijeće; da je predmetni ugovor sklopljen još 2016. godine te da se svake godine produžuje. Dakle, da je sam Grad Zadar, kao donositelj prostornog plana, odobrio postavljanje tende / nadstrešnice upravo na prostoru i u gabaritima u kojima je tužitelj postavio predmetnu nadstrešnicu čije je uklanjanje naloženo. Kao dokaz poziva se na Ugovor o zakupu javne površine za 2025. godinu. Da je po sklapanju Ugovora o zakupu javne površine, a u svrhu postavljanja nadstrešnice, tužitelj naručio idejno rješenje postavljanja tendi i metalne konstrukcije, te da je idejno rješenje izradio ovlašteni arhitekt dip. ing. arh. JM. Da je dana 06. svibnja 2016. godine Ministarstvo kulture, Konzervato rski odjel u Zadru, tužitelju izdao rješenje o prethodnom odobrenju za izvođenje radova zamjene postojećih tendi i metalne konstrukcije prema idejnom rješenju iz travnja 2016. godine , a koje je izradio ovlašteni arhitekt JM dipl. ing. arh. Kao dokaz poziva se na Rješenje Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Zadru od 06. svibnja 2016. godine, Idejno rješenje zamjene tendi i postojeće metalne nosive konstrukcije . Da s obzirom da je postavljanje konstrukcije nadstrešnice prethodno odobreno i od strane Grada Zadra, i od strane Ministarstva kulture, da se ne može tvrditi da se radi o nezakonito izgrađenoj građevini. Dakle, tužitelj u potpunosti osporava da bi izveo bilo kakve nezakonite radove s obzirom da je prilikom postavljanja nadstrešnice i preuređenja unutarnjeg prostora u cijelosti postupio u skladu s uputama odgovornih osoba te da nije odstupao od glavnog i idejnog projekta. Međutim, u slučaju da se u sudskom postupku ipak utvrdi da je za izvođenje radova po glavnom projektu trebalo ishoditi građevinsku dozvolu, predlaže da sud u razmatranju predmeta spora provede test razmjernosti, te preispita je li pobijano rješenje utemeljeno na zakonu, je li imalo legitiman cilj, te predstavlja li prekomjerni teret za tužitelja. Nadalje navodi da je odredbom čl. 108. Zakona o državnom inspektoratu propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu sa Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini 3. usklađivanje građenja 4. uklanjanje građevine 5. zabranu uklanjanja građevine 6. obustavu građenja. Dakle, da je građevinskom inspektoru nakon provedenog inspekcijskog nadzora na raspolaganju veći broj mjera čije poduzimanje može narediti strankama, a uklanjanje građevine, kao u konkretnom slučaju, da svakako predstavlja najtežu od raspoloživih mjera. Stoga, ukoliko je za izvođenje predmetnih radova trebalo prethodno ishoditi građevinsku dozvolu, da je evidentno da tužitelj zadovoljava sve potrebne uv jete za ishođenje takve dozvole, pa da je stoga naređivanje uklanjanja izvedenih radova u situaciji kada ovi zadovoljavaju sve uvjete za ishodovanje građevinske dozvole, a kada je građevinski inspektor imao na raspolaganju naložiti blažu mjeru otklanjanja nepravilnosti i usklađivanja građenja, da isto predstavlja prekomjerni teret za tužitelja i povredu načela razmjernosti u upravnom postupku. Stoga tužitelj predlaže da Sud na temelju odredbe čl. 42. st. 2. Zakona o upravnim sporovima odluči o odgodnom učinku tužbe na izvršnost pobijanog rješenja. Ovo stoga što da je postavljanje nadstrešnice, kao i unutarnja adaptacija prostora s bravarskim i zidarskim radovima i dijamantnim bušenjem betonskih površina investicija vrijedna desetke tisuća eura koje je tužitelj već utrošio u građevinske radove, a uklanjanje izvedenih radova da bi tužitelju uzrokovalo daljnje nezanemarive troškove. Također navodi da je naknadno dana 14. srpnja 2025. godine Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, te da je izdavanje građevinske dozvole u tijeku uz napomenu da tužitelj udovoljava svim uvjetima da mu se građevinska dozvola u konačnici i izda. Citira odredbu čl. 42. st. 2. Zakona o upravnim sporovima te navodi da bi se izvršenjem pobijanog rješenja tužitelja dovelo u situaciju da pored već utrošenih materijalnih sredstava za rekonstrukciju građevine, ima i dodatni trošak uklanjanja izvedenih radova, a da bi neposredno potom za te iste radove koje je bio prisiljen ukloniti ishodio građevinsku dozvolu, nakon čega da bi sve ranije izvedene građevinske radove mogao ponovno izvesti, a takav rizik i trošak da je nerazuman i protivan svrsi pobijanog rješenja. Da bi izvršenje rješenja znatno prolongiralo građevinske radove u prostoru u kojem tužitelj obavlja uslužnu djelatnost, te da bi time tužitelj u dodatnom periodu pored financijskih izdataka za uklanjanje radova, bio onemogućen i u obavljanju djelatnosti. Da se izvršenim građevinskim radovima u bitnome ne mijenja stanje građevine u kojoj tužitelj obavlja djelatnosti već preko 10 godina, kao i da predmetna nadstrešnica u postojećim gabaritima na licu mjesta egzistira još od 2016. godine, stoga da se ne može govoriti o izraženom javnom interesu za izvršenje pobijanog rješenja. Slijedom navedenog, predlaže da Splitu donese presudu kojom ćse poništava kao nezakonito rješenje Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Zadar, KLASA: UP/I -362- 02/25-02/789, URBROJ: 443-02-03-19-25-2 od dana 11. studenog 2025. godine 3. Tuženo tijelo je u odgovoru na tužbu od 16. svibnja 2026. ustrajalo u navodima i razlozima sadržanim u obrazloženju osporavanog rješenja predlažući da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja. Tuženo tijelo se očitovalo na tužbene navode pa je tako u odnosu na tužbeni navod u vezi lokacijskih uvjeta, navelo da se pod promjenom usklađenosti građevine s lokacijskim uvjetima smatra promjena lokacijskih uvjeta (promjena namjene i broja stambenih i poslovnih jedinica) iz akta za građenje u skladu s kojima je građevina izgrađena, a ne lokacijski uvjeti iz Prostornog plana. Tuženo tijelo napominje da je izvedenim radovima također utjecano na sigurnost u slučaju požara što da je također protivno odredbi članka 5. točka 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Da se takvi radovi rekonstrukcije postojeće zgrade ne mogu smatrati radovima iz članka 5. točka 3. podtočka a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23), nego da je za iste potrebno temeljem Zakona o gradnji ishoditi građevinsku dozvolu. Da je odredbom članka 5. točka 3. podtočka a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima propisano da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj zgradi kojima se spajaju posebni dijelovi zgrade u posebni dio. Da se navedena odredba može primijeniti ako su radovi koje je potrebno izvesti za spajanje posebnih dijelova zgrade oni radovi za koje prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Da je u istom članku 5. točka 3. podtočka d) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima propisano da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj zgradi kojima se dodaju novi vanjski i unutarnji prozori, vrata i drugi otvori u nosivim zidovima na stambenoj zgradi koja nema građevinsku (bruto) površinu veću od 400 m², iz čega proizlazi da bi za dodavanje novih vanjskih i unutarnjih prozora, vrata i drugih otvora u nosivim zidovima u stambenoj zgradi koja ima građevinsku (bruto) površinu veću od 400 m² bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Da predmetna stambeno- poslovna zgrada u kojoj su rekonstruirani poslovni prostor i stan ima građevinsku (bruto) površinu veću od 400 m². Slijedom navedenog, da odredba članka 5. točka 3. podtočka a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, o spajanju posebnih dijelova zgrade može biti primjenjena zajedno s odredbom članka 5. točka 3. podtočka d) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, te da se spajanje posebnih dijelova u stambenoj zgradi koja ima građevinsku (bruto) površinu manju od 400 m² može, temeljem glavnog projekta, izvesti probijanjem vrata ili drugog otvora u nosivim zidovima. U suprotnom, na zgradi većoj od 400m2 da se ne može primijeniti odredba članka 5. točka 3. podtočka d) pa tako ni odredba članka 5. točka 3. podtočka a) Pravilnika, jer da bi primjenom odredbe članka 5. točka 3. podtočka a) bila preskočena odredba članka 5. točka 3. podtočka d) koja dozvoljava probijanje vrata ili drugog otvora u nosivim zidovima. Nadalje je navelo, da u slučaju da se u takvoj zgradi (većoj od 400 m2), ali samo stambene namjene, dodaju novi vanjski i unutarnji prozori, vrata i drugi otvori u nosivim zidovima, (ne otvor u stropnoj/podnoj konstrukciji i bez promjene namjene prostora) da bi za takve radove bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Nasuprot gore navedenom, pozivom na odredbu članka 5. točka 3. podtočka a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, da je u predmetnoj rekonstrukciji uklonjen dio stropne/podne konstrukcije i izveden otvor u stropnoj/podnoj konstrukciji, a u odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, da radovi na nosivoj stropnoj konstrukciji nisu navedeni kao radovi koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, te da je neosporno da je i za samo uklanjanje dijela stropne/podne konstrukcije i izvođenje otvora potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Da je samo uklanjanje dijela stropne/podne konstrukcije i izvođenje otvora u stropnoj/podnoj konstrukciji zadiranje u konstrukciju građevine i da se istim neosporno utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti, te da je za isto potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, a također da glavni projekt (statički proračun) za izdavanje građevinske dozvole s obzirom na površinu cijele stambeno-poslovne zgrade mora biti revidiran (potvrđen) od ovlaštenog revidenta. Da Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima već sam u svom nazivu definira da se odnosi na jednostavne, a ne složene građevine i radove. Da se predmetna rekonstrukcija poslovnog prostora u prizemlju i stana na 1. katu prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ne može smatrati radovima koji se mogu izvoditi temeljem Pravilnika, nego da je za istu potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Tuženo tijelo napominje da je investitor tvrtka KOMPAS ZADAR d.o.o., ugostiteljstvo, trgovina, putnička agencija, [adresa], ovdje tužitelj, nadležnom Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra, podnijela Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju i prenamjenu dijela građevine, koji nije riješen (izjava stranke od 17.listopada 2025.godine).

3.1. U odnosu na tužbene navode da je tužitelj s Gradom Zadrom sklopio Ugovor o zakupu javne površine radi postavljanja ugostiteljskih stolova i stolica i tende i vaza za cvijeće te da je Konzervatorski odjel u Zadru tužitelju izdao rješenje o prethodnom odobrenju za izvođenje radova postojećih tendi i metalne konstrukcije prema idejnom rješenju iz travnja 2016.godine, a koje je izradio ovlašteni arhitekt JM, dipl.ing.arh., tuženo tijelo ističe da se radi o nadstrešnici u funkciji poslovnog prostora, nepravilnog oblika, metalne konstrukcije sa pokrovom od valovitih limenih ploča, te da provedenim instalacijama struje za osvjetljenje, izgrađena na dijelu k. č. [katastarska čestica], dijelu k. č. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] na jugoistočnom pročelju stambenoposlovne grade prema Jadrinoj ulici, za građenje koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, te da se ne radi o tendi koja se navodi u Ugovoru o zakupu javne površine, Rješenju Konzervatorskog odjela u [adresa] i u Idejnom rješenju iz travnja 2016.godine.

3.2. U odnosu na prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe, tuženo tijelo je istaklo da prema odredbama Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/2018, 117/21, 67/23) nije predviđena odgoda izvršenja upravnog inspekcijskog rješenja.

4. Podneskom od 6. veljače 2026. tužitelj se očitovao na navode tuženika iz odgovra na tužbu te ih je u cijelosti osporio te ustrajao u navodima tužbe.

5. Na ročištu koje je pred ovim Sudom održano 30. travnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji svoj izostanak nije opravdao, opunomoćenik tužitelja je ustrajao u navodima tužbe i izvođenju predloženih dokaza, kao i prijed logu za odgodnim učinkom tužbe s obzirom da je tužitelj u procesu ishodovanja građevinske dozvole, pa ukoliko formalni nedostaci postoje, da se ti nedostaci mogu otkloniti ishodovanjem potrebnih dozvola, a krajnjom mjerom uklanjanja već izvedenih radova, da bi se tužitelju nanijela teška materijalna šteta i ogromni troškovi, jer da bi nakon izvedenih građevinskih radova morao uložiti dodatna novčana sredstva kako bi iste uklonio, samo da bi ih potom po ishođenju građevinske dozvole ponovno morao izvoditi. Pri tome da bi tužitelj, koji je izvjesni vremenski period obustavio ugostiteljsku djelatnost kako bi adaptirao poslovni prostor, ponovno morao obustaviti djelatnost kojom ostvaruje prihode kako bi izvedene radove uklonio, a potom potencijalno ponovno obustaviti djelatnost kako bi iste građevinske radove ponovno izveo. Dakle, da tužitelju nastala materijalna šteta koja se ogleda ne samo u troškovima uklanjanja i dvostrukog izvođenja skupih građevinskih radova, već i u znatnoj prolongaciji vremena u kojem bi mu izostali prihodi od poslovne djelatnosti.

6. Na temelju ocjene rezultata provedenog upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja te izvedenih dokaza, vođen načelom učinkovitosti, Sud je odbio prijedlog opunomoćenika tužitelja za izvođenjem dokaza saslušanjem zz tužitelja, saslušanjem svjedoka PM iz [adresa] te za saslušanjem mr.sc. ZM dipl. ing. građ. kao glavnog projektanta na okolnosti iz tužbe, kao suvišne ocjenjujući kako se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza.

7. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu te spisa tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, kao i svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje u predmetnom upravno sporu.

8. Opunomoćenika tužitelja je popisao i zatražio naknadu troškova upravnog spora.

9. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostava u [adresa], KLASA: UP/I-362-02/25- 02/789, URBROJ: 443-02-03-19-25-2 od 11. studenog 2025.

11. Među strankama je sporno je li građevinski inspektor pravilno i zakonito osporavanim rješenjem tužitelju kao investitoru naredio inspekcijsku mjeru uklanjanja predmetnih izvedenih radova na rekonstrukciji poslovnog prostora u prizemlju i stana na 1. katu na južnoj strani postojeće stambeno-poslovne zgrade u [adresa], izgrađene na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a koja stambeno – poslovna zgrada se nalazi u izgrađenom dijelu građevinskog područja prema PPU Grada zadra i u Kulturno – povijesnoj cijelini Grada [adresa], koji radovi su pobliže opisani u točci 1. izreke osporavanog rješenja, a koji radovi su izvedeni bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole u primjeni odredbe iz članka 114. stavka 1. i 3. u svezi s odredbom čl. 117. st.1, 2, 3, i 4. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: ZDI).

12. Za rješavanje ove upravne stvari pravno je odlučno utvrditi sljedeće činjenice: investitora odnosno vlasnika, opis i identifikaciju građevine te je li za građenje iste ishođena izvršna odnosno pravomoćna građevinska dozvola.

13. Odredbom članka 106. stavak 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje ZDI) propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane tim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine, odnosno drugoj stranci određenoj tim Zakonom, da na temelju toga odjeljka Zakona građevinski inspektor donosi rješenje, te da ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati rješenje može donijeti i bez saslušanja stranke.

14. Odredbom članka 108. ZDI-u propisano je da tijekom inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s tim Zakonom strankama narediti otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, zabranu ugradnje građevnog proizvoda, otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, usklađivanje građenja, uklanjanje građevine, zabranu uklanjanja građevine te obustavu građenja.

15. Odredbom čl. 117. stavkom 1.,2., 3. i 4. ZDI-u je propisanog da je građevinski inspektor investitoru, odnosno vlasniku građevine koja je upisana u registar kulturnih dobara RH ili postojeće građevine koja se nalazi u kulturno - povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, naređuje uklanjanje građevine odnosno dijela građevine koja je nezakonito rekonstruirana, odnosno koja se nazakonito rekonstruira u roku komji ne može biti duži od 120 dana, da je stranka obveza pribaviti projekt uklanjanja koja je izradila ovlaštena osoba te uklanjanje izvesti u skladu s projektom uklanjanja koje je ovjerilo tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara, da se prije donošenja rješenja o uklanjanju određuje mjera obustave građenja ako je rekonstrukcija u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem, da se rješenje o uklanjanju dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara koje provodi nadzor nad provedbom uklanjanja građevine, odnosno njezina dijela sukladno ovjerenom projektu uklanjanja.

16. Odredbom članka 114. stavkom 1. i 3. ZDI-u propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja o uklanjanju putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

17. Odredbom članka 121. stavak 1. ZDI-u propisano je da se rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje.

18. Odredbom članka 121. stavkom 2. i 3. ZDI-u propisano je da se smatra da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, da je izvršenik obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje, a ako to ne učini smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.

19. Prema čl. 3. st. 1. t. 10. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24), građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

20. Člankom 3. st. 1. t. 28. Zakona o gradnji propisano je da je rekonstrukcija građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena ( dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.

21. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

22. Među strankama nije sporno da za predmetnu rekonstrukciju odnosno izvedene radove na rekonstrukciji poslovnog prostora u prizemlju i stana na 1. katu na južnoj strani postojeće stambeno-poslovne zgrade u [adresa], izgrađene na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a koji radovi rekonstrukcije su pobliže opisani u točci 1. izreke osporavanog rješenja, a koja stambeno – poslovna zgrada se nalazi u izgrađenom dijelu građevinskog područja prema PPU Grada [adresa] i u Kulturno – povijesnoj cijelini Grada Zadra, za koje radove rekonstrukcije mu je osporavanim rješenjem naloženo uklanjanje, investitor, a ovdje tužitelj, nije ishodio građevinsku dozvolu.

23. Dakle među strankama nije sporna činjenica da je tužitelj investitor predmetne rekonstrukcije, kao ni činjenica da za predmetnu rekonstrukciju nije ishodio pravomoćnu, odnosno izvršnu građevinsku dozvolu, kao ni činjenica da se predmetna stambeno – poslovna zgrada nalazi u izgrađenom dijelu građevinskog područja prema PPU Grada [adresa] i u Kulturno – povijesnoj cijelini Grada [adresa] koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-3409.

24. Među strankama je siključivo sporno je li za predmetnu rekonstrukciju tužitelj mogao izvoditi prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama, a kako to tužitelj smatra i u tužbi navodi, ili je pak morao ishoditi izvršnu odnosno pravomoćnu građevinsku dozvolu.

25. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen Zakon na štetu tužitelja, kako to isti neosnovano smatra, već je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenjeno materijalno pravo, a tužbeni navodi tužitelja nisu s uspjehom osporili zakonitost, ni pravilnost osporavanog rješenja koje je po ocjeni ovog Suda doneseno u zakonito provedenom postupku te pravilnom primjenom prethodno citiranog materijalnog prava na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, a sve iz razloga koji slijede u daljnjem obrazloženju presude.

26. Ovaj Sud u cijelosti prihvaća obrazloženje kakvo je dano osporavanim rješenjem, koje tužitelj neosnovano osporava podnošenjem predmetne tužbe, budući da iz isprava priloženih spisu te dostavljenom spisu tuženog tijela, Zapisnika o inspekcijskom pregledu i fotografija koje su istom priložene te koje čine sastavni dio Zapisnika, te Zapisnika o obavljenom konzervatorskom nadzoru Uprave za zaštitu kulturne baštine, Područne konzervatorske službe Zadar KLASA: 612-08/25- 01/1849, URBROJ: 532-05-02-13/2-25-2 od 25. kolovoza 2025., te dopisa Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatsorskog odjela u Zadru KLASA: 612-08/25-23/2697, URBROJ: 532-05-02-13/2-25-2 od 12. lipnja 2025. upućenog Gradu Zadru, Upravnom odje lu za prostorno uređenje i graditeljstvo, u svezi posebnih uvjeta za rekonstrukciju zgrade mješovite namjene u [adresa] na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u bitnom je navedeno da je Mišljenje Konzervatora da je ishođenje građevinske dozvole nužno jer:

1.) da bi se uklanjanjem nezanemarivog dijela nosive konstrukcije utjecalo na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti, uz dano obrazloženje sadržano u istom,

2) da bi se rekonstrukcijom i prenamjenom mijenjali lokacijski uvjeti i to na više načina, ali prvenstveno: 1) promjenom osnovne namjene stambene namjene u drugačiju namjenu i 2) Mijenjanjem broja posebnih dijelova nekretnine koje su samostalne uporabne cijeline.

Također je navedeno, da sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima, iznimke koje se ne smatraju promjenama lokacijskih uvjeta su samo prenamjene poslovnih prostora u poslovne prostore različite djelatnosti te mijenjanje broja i veličina funkcionlalnih jedinica u trgovačkim centrima.

Za sve ostale slučajeve – kao što su lokacijski uvjeti i čime se mjenjaju – primjenjuje se čl. 140. st. 1. toč. 3. Zakona o prostornom uređenju ( Narodne novine, broj: 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23).

27. Dakle, u samo izloženom, a slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja, te posebno cijeneći činjenicu da su i Konzervatori u svojim posebnim uvjetima koje su izdali za predmetnu rekonstrukciju, nesporno naveli da se predmetna rekonstrukcija i prenamjena koja se planira sukladno čl. 5. toč. 2. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (Narodne novine, broj: 112/17,34/18, 36/19, 98/19, 31/20,74/22,155/23) ne može izvesti po odredbama Pravilnika već da je za istu potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, to se tužbeni navodi tužitelja u cijelosti ocjenjuju neosnovanim. Tuženo tijelo je u svom odgovoru na tužbu u cijelosti odgovorilo na tužbene navode tužitelja, koje odgovore kao pravilne i zakonite u cijelosti prihvaća i ovaj Sud pa se tužitelj na iste upućuje.

28. Neosnovano je i pozivanje tužitelja na test razmjernosti, da osporavano rješenje predstavlja prekomjerni teret za tužitelja, budući da je viši građevinski inspektor na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primjenio materijalno pravo propisano naprijed citirano kogentnom odredbom čl. 114. u svezi s odredbom čl. 117. ZDI-u kojom je propisano obligatorno postupanje državnog inspektorata u slučaju nezakonite rekonstrukcije građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH ili postojeće građevine koja se nalazi u kulturno – povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, odnosno kojom se naređuje uklanjanje građevine odnosno dijela građevine koja je nezakonito rekonstruirana, a što je upravo slučaj u predmetnoj upravnoj stvari.

29. Slijedom naprijed navedenog, tužbeni navodi tužitelja nisu s uspjehom osporili pravilnost, ni zakonitost osporavanog rješenja. Nije ostvaren ni koji od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09) na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti prema čl. 47. stavku 3. ZUS-a. Stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.

30. U odnosu na prijedlog tužitelja za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe, valja istaći kako je odredbom članka 26. stavka 1. ZUS -a propisano da tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano, dok je odredbom stavka 2. istog članka, propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

31. Kako je u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari kao nesporno utvrđeno da se radi o bespravnoj rekonstrukciji, to je po ocjeni ovog Suda isključena mogućnost donošenja rješenja o odgodnom učinku tužbe jer bi to, s obzirom na odluku u ovom upravnom sporu, bilo protivno javnom interesu. Ovo posebno stoga što je postupanje građevinske inspekcije u okviru postojećih zakonskih rješenja , poštujući pritom čl. 6. ZUP-a odnosno načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, kako u ovom konkretnom postupku, tako i u drugim sličnim slučajevima, usmjereno, pored ostalog, na zaštitu Kulturno - povijesnih cijelina, a u konkretnom slučaju Kulturno - povijesne cjeline Grada [adresa] koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-3409. Slijedom navedenog, dopuštanje odgode izvršenja osporavanog rješenja u konkretnom slučaju , pored činjenice da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, bilo bi u suprotnosti izričitih zakonskih odredbi te javnom interesu obzirom da je intencija zakonodavca, a u konačnici smisao i svrha Zakona poštivanje kogentnih odredbi Zakona o gradnji. Radi navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom I. izreke rješenja.

32. Odredbom članka 147. stavkom 1. ZUS-a propisano je da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

33. Kako tužitelj nije uspio u predmetnom upravnom sporu to je valjalo odbiti zahtjev opunomoćenika tužitelja za naknadom troškova predmetnog upravnog spora te odlučiti kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 26. svibnja 2026.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opun. tužitelja

- tuženiku

- pozvati tužitelja na uplatu sudske pristojbe za tužbu i za presudu, po pravom.

- u spis

- kal. do 13.7..2026.