Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1270/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Dragici Sirovica Hranilović, sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužiteljice PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 2. tužiteljice ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Sanja Jerković, odvjetnica u Splitu, protiv tuženice ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Milan Jurčević, odvjetnik u Splitu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp- 135/2021 od 3. studenog 2025., 26. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženice ĆĐ, ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-135/2021 od 3. studenog 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

„I. Utvrđuje se da je tužena neutvrđenog dana tijekom 2021.g. zasmetala tužiteljice u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kao i onog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u prilogu Vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju Tomislava Čipčića dipl. ing. geod. -„Prikazu lica mjesta“ ( u daljnjem tekstu: „Prikaz lica mjesta“ stalnog sudskog vještaka Tomislava Čipčića) prikazan kao tijelo označeno slovima B C D E H G B, u površini od 82 m2, a koje nekretnine su u naravi predstavljale jedinstvenu gospodarsku cjelinu-ograđeno zemljište sa izgrađenim gospodarskim

(poljoprivrednim prizemnim) objektima-nekadašnjim kokošinjcem te spremištem poljoprivrednih strojeva i alata, na način da je osobno ili posredstvom trećih osoba po njenom nalogu građevinskim strojevima zašla u naprijed opisane nekretnine, sa sjeverne strane istih porušila betonski zidić visine cca 20 cm ukupne dužine 29 m koji se nalazio baš na onom mjestu koje je prikazano u prilogu Vještačenja vještaka Tomislava Čipčić „Prikazu lica mjesta“ kao linija označena slovima I C B G H E D J , te žičanu ogradu i željezne stupove sa tog betonskog zidića, kao i željeznu kapiju koja se nalazila baš na onom mjestu koje je prikazano u prilogu Vještačenja vještaka Tomislava Čipčić „Prikazu lica mjesta“ kao linija označena slovima G i H, te porušila i postojeće gospodarske (poljoprivredne) objekte sa tih nekretnina, a čiji gabariti i položaj, prije predmetnog čina smetanja, su prikazani u prilogu Vještačenja vještaka Tomislava Čipčić „Prikazu lica mjesta“ kao tijelo označeno slovima K L M N O P K ukupne površine 58 m2, a zatim poravnala zemljište i izgradila novi betonski zid visine cca 1 metar, a dužine 22,2 metra koji betonski zid je prikazan u prilogu Vještačenja vještaka Tomislava Čipčić „Prikazu lica mjesta“ kao linija označena slovima C i D, koji se nalazi cca 3 metra južnije u odnosu na naprijed opisani porušeni betonski zidić, žičanu ogradu i željeznu kapiju tužiteljica, a na koji način je tužiteljicama i oduzela iz posjeda dio predmetnih nekretnina u površini od 82 m2 i to baš onaj dio koji je u u prilogu Vještačenja vještaka Tomislava Čipčić „Prikazu lica mjesta“ prikazan kao tijelo označeno slovima B C D E H G B, pa se nalaže tuženoj da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje na tim nekretninama na način da, o svom trošku, poruši naprijed opisani izgrađeni novi betonski zid visine cca 1 metar u dužini od 22,2 m, koji betonski zid je prikazan u prilogu Vještačenja vještaka Tomislava Čipčić „Prikazu lica mjesta“ kao linija označena slovima C i D, izvede radove sanacije i rekonstrukcije naprijed opisanih gospodarskih (prizemnih poljoprivrednih) objekata u bloku, u dotadašnjim gabaritima materijalu i položaju, a čiji gabariti i položaj, prije predmetnog čina smetanja, su prikazani u prilogu Vještačenja vještaka Tomislava Čipčić „Prikazu lica mjesta“ kao tijelo označeno slovima K L M N O P K ukupne površine 58 m2, te ponovo izgradi naprijed opisani betonski zidić visine cca 20 cm ukupne dužine 29 m na istom mjestu na kojem se nalazio prije opisanog čina smetanja, a koje je prikazano u prilogu Vještačenja vještaka Tomislava Čipčić „Prikazu lica mjesta“ kao linija označena slovima I C B G H E D J, o svom trošku pribavi i postavi na tom betonskom zidiću željezne stupove sa razvučenom žičanom ogradom, kao i da o svom trošku pribavi željeznu kapiju dužine cca 6 m i da je postavi na istom mjestu na kojem se željezna kapija nalazila prije opisanog čina smetanja, koje mjesto je prikazano u prilogu Vještačenja vještaka Tomislava Čipčić „Prikazu lica mjesta“ kao linija označena slovima G i H, te se zabranjuje tuženoj svako daljnje smetanje posjeda tužiteljica na naprijed opisanim nekretninama ubuduće, na gore opisani ili sličan način, pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tuženoj da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužiteljicama prouzročen parnični trošak u iznosu od 2.227,31 eura uvećano za zakonske zatezne kamate koje na dosuđeni iznos parničnog troška teku od presuđenja do isplate, a po stopi koja se određuje sukladno čl. 29.st.2. ZOO-a.“

2. Protiv navedenog rješenja žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), uz prijedlog sudu drugoga stupnja da pobijano rješenje preinači, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Žalba tuženice je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za pružanje posjedovne zaštite zbog smetanja posljednjeg mirnog suposjeda nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koje tužiteljice tvrde da ih je tužena tijekom 2021. godine samovlasno zasmetala rušenjem postojećeg zida, ograde, kapije i gospodarskih objekata te izgradnjom novog zida i proširenjem puta.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, kao i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuju žalbeni navodi tuženice, jer pobijano rješenje nema jasne i međusobno neproturječne razloge o odlučnoj činjenici pasivne legitimacije tuženice, pa se pravilnost i zakonitost odluke ne mogu ispitati.

6. Tuženica je tijekom postupka, a i sada u fazi žalbe isticala prigovor promašene pasivne legitimacije, navodeći da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio postojanje njezine pasivne legitimacije jer tijekom postupka nije dokazano da bi upravo ona osobno počinila čin smetanja posjeda niti da bi isto učinila treća osoba po njezinom nalogu ili u njezinu korist. Ističe da nijedan od saslušanih svjedoka nema neposrednih saznanja o tome tko je srušio sporni zid, ogradu i objekte, odnosno tko je upravljao građevinskim strojevima, već pojedini svjedoci samo „pretpostavljaju“ da je to mogao biti suprug tuženice. Posebno naglašava da svjedok MĐ izričito navodi da ne zna tko je izvršio smetanje, da nije vidio tko je upravljao bagerom te da samo pretpostavlja da je to bio suprug tuženice. Nadalje, tuženica navodi da je prvostupanjski sud zaključak o njezinoj pasivnoj legitimaciji izveo isključivo iz činjenice da je podnijela prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, što prema žalbenim navodima ne predstavlja dokaz da je upravo ona počinila čin smetanja posjeda niti da je smetanje izvršeno po njezinom nalogu. U tom smislu žalba ističe da je neprihvatljivo zaključiti da je osoba počinitelj smetanja samo zato što je podnijela prijedlog za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama, pri čemu naglašava da se u posjedovnoj parnici ne raspravlja o vlasništvu niti činjenica vlasništva sama po sebi dokazuje čin smetanja ili nalog za njegovo izvršenje.

7. Prema odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP), sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, ne ulazeći u pitanje prava na posjed niti pravnog temelja posjeda.

8. Međutim, i u postupku radi smetanja posjeda tužitelj je dužan dokazati odlučne činjenice na kojima temelji zahtjev, uključujući i činjenice iz kojih proizlazi pasivna legitimacija osobe protiv koje zahtjev usmjerava.

9. U konkretnom slučaju tužiteljice su u tužbi i tijekom postupka tvrdile da je tužena „osobno ili posredstvom trećih osoba po njezinu nalogu“ izvršila čin smetanja posjeda.

10. Međutim, razlozi pobijanog rješenja ne sadrže jasna i određena utvrđenja iz kojih bi proizlazilo koju je od navedenih osnova pasivne legitimacije prvostupanjski sud zapravo utvrdio, niti na temelju kojih konkretnih dokaza.

11. Naime, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da:

- niti jedan saslušani svjedok nema neposrednih saznanja o tome tko je izvršio predmetne radove,

- svjedok MĐ izričito navodi da ne zna tko je srušio predmetni zid i objekte, već samo „pretpostavlja“ da je to bio suprug tužene,

- da svjedoci navode da nisu vidjeli tko je upravljao građevinskim strojevima,

- da tužiteljice nemaju neposrednih saznanja o počinitelju,

- a zaključak o povezanosti tuženice sa smetanjem prvostupanjski sud pretežito izvodi iz okolnosti da je tužena podnijela prijedlog za upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini te da je proširenje puta bilo u interesu nekretnina povezanih s tuženom.

12. Tako prvostupanjski sud u toč. 19. i 21. obrazloženja zaključuje da je smetanje učinjeno „po nalogu odnosno u korist tužene“, odnosno da je predmetni put trebalo proširiti radi planirane gradnje na okolnim nekretninama.

13. Dakle, dok je izreka pobijanog rješenja formulirana na način da je tužena smetanje izvršila osobno ili posredstvom trećih osoba po njezinu nalogu, iz obrazloženja proizlazi da prvostupanjski sud zaključak o pasivnoj legitimaciji zapravo temelji na okolnosti interesa i koristi koju bi tužena imala od izvršenog smetanja.

14. Međutim, osobno izvršenje čina smetanja, davanje naloga za smetanje te činjenica da je smetanje eventualno učinjeno u korist određene osobe predstavljaju različite činjenične i pravne osnove pasivne legitimacije, koje zahtijevaju različitu dokaznu podlogu i jasno određena činjenična utvrđenja.

15. Budući da pobijano rješenje ne sadrži jasne, određene i međusobno neproturječne razloge o tome smatra li prvostupanjski sud da je tužena osobno izvršila čin smetanja, ili da je smetanje izvršeno po njezinu nalogu, ili da je smetanje eventualno izvršeno u njezinu korist, niti iz kojih konkretnih dokaza bi takav zaključak proizlazio, to pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja u dijelu koji se odnosi na pasivnu legitimaciju tužene za sada nije moguće ispitati.

16. Nadalje, osnovano žaliteljica ukazuje i da prvostupanjski sud nije dao dostatne razloge glede ocjene pojedinih izvedenih dokaza, osobito iskaza svjedoka koji nisu imali neposrednih saznanja o počinitelju smetanja, već su iznosili pretpostavke i posredna saznanja.

17. Slijedom navedenog, ostvarena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, zbog koje je pobijano rješenje valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP.

18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedene nedostatke, ponovno ocijeniti sve izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, vodeći računa o sadržaju činjeničnih navoda tužbe i osnovama na kojima tužiteljice temelje pasivnu legitimaciju tužene, nakon čega će donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

19. S obzirom da je ukinuto rješenje i predmet vraćen na ponovno suđenje, ostavljeno je da se o troškovima cjelokupnog postupka, uključivo i u povodu pravnih lijekova, odluči u konačnoj odluci, a kako je to riješeno pod točkom II. izreke ovog rješenja, temeljem čl. 166. st. 3. ZPP.

U Velikoj Gorici 26. svibnja 2026.

Sutkinja

Dragica Sirovica Hranilović