Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-748/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Maji Valušnig, uz sudjelovanje zapisničarke Mateje Marjanović, u upravnom sporu Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB:61817894937, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Republike Austrije 20, OIB:95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Centrice Zagreb d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB:66980823600, koju zastupa opunomoćenik Branko Bulat, odvjetnik u Odvjetničkom društvu ŠAVORIĆ & PARTNERI d.o.o. Zagreb, Ilica 1/A, radi utvrđenja građevinske čestice, nakon usmene i javne rasprave, 26. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske , KLASA: UP/II-350- 05/24-08/109, URBROJ: 531-03-4-25-4 od 30. siječnja 2025. i rješenja Grada Zagreba Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove i promet, KLASA: UP/I-350-05/23-05/262, URBROJ: 251-10-1/025-24-14 od 13. kolovoza 2024. kao neosnovan.

II Nalaže se tužitelju da naknadi trošak upravnog spora zainteresiranoj osobi u iznosu od 2.500,00 EUR-a u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-350-05/24-08/109, URBROJ: 531-03-4-25-4 od 30. siječnja 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove i promet, KLASA: UP/I-350-05/23-05/262, URBROJ: 251-10-1/025-24-14 od 13. kolovoza 2024., kojim je na zahtjev zainteresirane osobe određeno da građevnu česticu postojećeg višenamjenskog kompleksa s podzemnom garažom u Zagrebu, Slavonska avenija 6 i 6A/Ulica Josipa Marohnića 1, 1/3 i 3, čine k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] te dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kao zemljište ispod protupožarnih stepenica i ventilacijskih kućica) i dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (uz sjeverni zid podrumske etaže kompleksa), površine cca 12929 m2, prema situaciji prikazanoj na izvodu iz katastarskog plana OSS evidencijski broj: 1647599/2023 od 15. lipnja 2023. po ovlaštenom inženjeru geodezije UP, dipl. ing. geod. za ANGULUS- ING d.o.o. iz Zagreba

2. Tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe da je suglasan s raspolaganjem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok nije suglasan s raspolaganjem predmetnim dijelovima k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] budući da se predmetne čestice nalaze unutar koridora gradske avenije i predstavljaju potencijalni prostor za proširenje jedne od ključnih gradskih prometnica. Smatra da je u predmetnom slučaju utvrđenja građevne čestice od dijela zemljišta koje je u vlasništvu tužitelja na način da je ista utvrđena na način da se krši načelo ostvarivanja i zaštite javnog interesa, budući je pojedinačni interes stavljen iznad javnoga posljedično čemu se nameće tužitelju prodaja zemljišta koje je prostorno planskom namjenom određeno za zaštitne zelene površine i za rezervaciju proširenja postojeće ulice, odnosno zemljište koje je od javnog i strategijskog interesa. Napominje da su za građenje predmetne zgrade riješeni imovinsko pravni odnosi s tužiteljem sklapanjem ugovora o pravu građenja, te da je građevna čestica (koja se sastoji od više katastarskih čestica) kao takva određena građevinskim dozvolama.

2.1. Predlaže sudu da poništi osporavana rješenja.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

3.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbeni zahtjev navodeći da osporava aktivnu legitimaciju tužitelja. U odnosu na navode tužitelja da se pobijanim rješenjima krši načelo ostvarivanja i zaštite javnog interesa, jer da se Gradu Zagrebu nameće prodaja zemljišta koje je prostornim planom određeno za zaštitne zelene površine i rezervaciju proširenja postojeće ulice, zainteresirana osoba ukazuje na činjenicu da je u upravnom postupku koji je prethodio donošenju prvostupanjskog rješenja traženo formiranje građevne čestice prema postojećim gabaritima zgrade, koja je izgrađena u skladu sa izdanim lokacijskim i građevinskim dozvolama koje je izdao upravo tužitelj i za koje je taj isti tužitelj izdao i uporabne dozvole. Dakle, da je tužitelj bio taj koji je ranije dozvolio gradnju na dijelu zemljišta koje je prostornim planom određeno za zaštitne zelene površine i rezervaciju proširenja postojeće ulice. Ističe da s obzirom da je u upravnom postupku koji je prethodio donošenju prvostupanjskog rješenja, na dijelu čestica koje nisu u vlasništvu zainteresirane osobe, traženo formiranje građevne čestice prema postojećim gabaritima zgrade, sukladno članku 159. Zakona o prostornom uređenju takav zahtjev je prvostupanjsko javnopravno tijelo pravilno i prihvatilo u vidu prvostupanjskog rješenja.

4.1. Predlaže sudu da odbaci, podredno odbije tužbeni zahtjev.

5. Prigovor zainteresirane osoba da tužitelj nema pravni interes pobijati osporavano rješenje je neosnovan, budući da ist i kao vlasnik predmetne nekretnine u predmetnom upravnom postupku, ima pravo osporavati zakonitost osporavanog rješenja, kojim smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeđeni.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i opunomoćenika zainteresirane osobe u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.

7. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika priložen uz odgovor na tužbu.

8. Uvidom u prvostupanjsko rješenje od 13. kolovoza 2024. utvrđeno je da je istim na zahtjev zainteresirane osobe određeno da građevnu česticu postojećeg višenamjenskog kompleksa s podzemnom garažom u Zagrebu, Slavonska avenija 6 i 6A/Ulica Josipa Marohnića 1, 1/3 i 3, čine k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] te dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kao zemljište ispod protupožarnih stepenica i ventilacijskih kućica) i dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (uz sjeverni zid podrumske etaže kompleksa), površine cca 12929 m2, prema situaciji prikazanoj na izvodu iz katastarskog plana OSS evidencijski broj: 1647599/2023 od 15. lipnja 2023. po ovlaštenom inženjeru geodezije UP, dipl. ing. geod. za ANGULUS- ING d.o.o. iz Zagreba, s obrazloženjem da je upravno tijelo utvrđivanjem građevne čestice u predloženom obliku i veličini vodilo računa o načelu razmjernosti između interesa podnositelja zahtjeva i njemu suprotstavljenog interesa vlasnika predmetnog zemljišta, te je u skladu s odredbom člankom 105. b stavkom 2. Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, građevnu česticu višenamjenskog kompleksa s podzemnom garažom odredilo od cijelih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. obje k. o. [katastarska općina], dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (uz sjeverni zid podzemne etaže), dijelova k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao zemljište ispod konstruktivnih elemenata (zida i stupova) vanjskog stubišta nadzemnog sjevernog dijela građevine, te ventilacijskih kućica (okna za ventilaciju podrumskih etaža), uz zadržavanje sjevernog nadzemnog dijela građevine kao istaka iznad prostora rezervacije proširenja Slavonske avenije na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sukladno čl. 56. Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba).

9. Uvidom u osporavano drugostupanjsko rješenje od 27. kolovoza 2024. utvrđeno je da je istim odbijena žalba tužitelja protiv prvostupanjskog rješenja, s obrazloženjem da se građevna čestica utvrđuje u skladu s prostornim planom i to u skladu s odredbom čl. 105. b st. 2. Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, kojim je propisano da se za zgrade koje su izgrađene na površinama drugih namjena, namjena kojih nije u skladu s planskom namjenom, građevna čestica određuje kao zemljište ispod zgrade i najviše dva metra oko zgrade. U predmetnom slučaju je, dakle, građevna čestica predmetnog kompleksa s podzemnom garažom, površine cca 12929 m2, utvrđena od cijelih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (uz sjeverni zid podzemne etaže) i dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao zemljište ispod konstruktivnih elemenata (zida i stupova) i vanjskog stubišta nadzemnog sjevernog dijela građevine, te ventilacijskih kućica (okna za ventilaciju podrumskih etaža), uz osiguranje pristupa do javnoprometne površine Ulice Josipa Marohnića, Slavonske avenije, prometne površine Ulice Josipa Kotnika i Ulice Trnjanska struga I i V, koja oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu istog, kako je prikazano u prijedlogu oblika i veličine građevne čestice na kopiji katastarskog plana koji čini sastavni dio rješenja.

10. Člankom 157. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj: 153/13, 65/17, 114/18 39/19, 98/19 i 67/23) propisano je da ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovnu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanje tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanje građevne čestice.

11. Prema stavku 2. toga članka Zakona smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine: 1. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina, 2. ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica [katastarska čestica]. ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom, 4. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine, 5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.

12. Člankom 158. stavkom 1. i 2. Zakona propisano je da se zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice prilaže preslika katastarskog plana na kojoj se određuje oblik i veličina građevne čestice te dokaz da je građevina za koju se utvrđuje građevna čestica postojeća. Rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi se po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti.

13. Člankom 159. stavkom 1. istog Zakona propisano je da se građevna čestica određuje u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovnu uporabu građevine.

14. Odredbom članka 105. b stavka 2. Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj: 16/07, 8/09, 7/13, 9/16 i 12/16-pročišćeni tekst propisano je da za zgrade ozakonjene prema posebnom propisu, koje su izgrađene na površinama drugih namjena, namjena kojih nije u skladu s planskom namjenom, građevna čestica se određuje kao zemljište ispod zgrade i najviše dva metra oko zgrade, iznimno moguće je zadržati katastarsku česticu kao njenu građevnu česticu u slučaju kada je to u skladu s pravilima struke štiteći mogući javni interes, odnosno način korištenja prostora.

15. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

16. Imajući u vidu citirane odredbe Zakona i Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, te u postupku utvrđeno činjenično stanje, koje tužitelj svojim navodima nije doveo u sumnju, pravilan je zaključak tuženika kako u konkretnom slučaju nema zapreka za izdavanjem rješenja o utvrđivanju građevne čestice sukladno citiranim odredbama Zakona.

17. Naime iz podataka spisa proizlazi da proizlazi da je građevna čestica utvrđena u skladu s prostornim planom i to u skladu s odredbom članka 105. b stavka 2. Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, kojom je propisano da se za zgrade koje su izgrađene na površinama drugih namjena, namjena kojih nije u skladu s planskom namjenom, građevna čestica određuje kao zemljište ispod zgrade i najviše dva metra oko zgrade. U predmetnom slučaju je, dakle, građevna čestica predmetnog kompleksa s podzemnom garažom, površine cca 12929 m[2] , utvrđena od cijelih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (uz sjeverni zid podzemne etaže) i dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao zemljište ispod konstruktivnih elemenata (zida i stupova) i vanjskog stubišta nadzemnog sjevernog dijela građevine, te ventilacijskih kućica (okna za ventilaciju podrumskih etaža), uz osiguranje pristupa do javnoprometne površine Ulice Josipa Marohnića, Slavonske avenije, prometne površine Ulice Josipa Kotnika i Ulice Trnjanska struga I i V, koja oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu istog, kako je prikazano u prijedlogu oblika i veličine građevne čestice na kopiji katastarskog plana koji čini sastavni dio rješenja.

18. Stoga, prema ocjeni ovog suda, a imajući u vidu citirane odredbe Zakona o prostornom uređenju, za odlučivanje o zahtjevu za utvrđivanje građevne čestice nije odlučna suglasnost jedinica lokalne samouprave, odnosno, uskrata suglasnosti ne može predstavljati osnovu za neutvrđivanje građevne čestice, budući da se isto utvrđuje na zakonom propisan način sukladno citiranim odredbama istog.

19. Nadalje, tuženik je pravilno utvrdio da su predmetni dijelovi kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] k.o., nužni za redovitu upotrebu predmetne građevine budući da se zgrada nalazi na navedenom dijelu čestice.

20. Također, imajući u vidu dosljednu upravno sudsku praksu, imovinsko-pravni odnosi nisu predmet ovog postupka niti je rješenje o utvrđivanju građevne čestice od utjecaja na iste.

21. Slijedom čega iznošenja prigovora vezanih uz imovinsko-pravne odnose ne može biti od utjecaja na mogućnost donošenja rješenja o utvrđivanju građevne čestice.

22. Slijedom svega navedenog prigovori tužitelja istaknuti u tužbi nemaju utjecaja na drugačije rješavanje u predmetnoj upravnoj stvari, te osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na njegovu štetu.

23. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

24. Zainteresiranoj osobi je obzirom na potpuni uspjeh u sporu, na temelju članka 147. Zakona o upravnim sporovima i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23 i 107/25), dosuđen trošak zastupanja po opunomoćeniku odvjetniku za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 1.250,00 Eura (Tbr. 27/1 u svezi s Tbr. 46) i pristupa na ročište 18. svibnja 2026. u iznosu od 1.250,00 Eura (Tbr. 27/2 u svezi s Tbr. 46) tako da ukupno dosuđeni trošak iznosi 2.500,00 EUR.

U Zagrebu, 26. svibnja 2026.

Sutkinja:

Maja Valušnig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. tužitelju putem e komunikacije

2. tuženiku putem e-komunikacije

3. zainteresiranoj osobi putem e-komunikacije

4. U spis