Posl. br. Gž-489/2026-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. NT, pok. N, rođena E, OIB: [osobni identifikacijski broj], administrativni referent, rođena **.**.1946., a umrla **.**.2024., odlučujući o žalbi zakonskog nasljednika ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu pod posl. br. O- 990/2024 od 03. studenog 2025., dana 26. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba zakonskog i oporučnog nasljednika ET i ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu pod posl. br. O-990/2024 od 03. studenog 2025., te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem u toč. I) izreke prekinut je ostavinski postupak, dok je toč. II) izreke upućen zakonski i oporučni nasljednik ET, sin ostaviteljice, da u roku od 30 dana, od dana pravomoćnosti predmetnog rješenja, pokrene parnicu protiv nasljednice TT, kćerke ostaviteljice i MT, supruga ostaviteljice, radi utvrđivanja da nekretnina sadržana u Ugovoru o kupoprodaji nekretnine sa isplatom i dijelom kompenzacije ( cjelokupna etaža Roh – Bau izvedbe II. i III. cca 81 m2 obiteljske kuće anagrafske oznake [adresa] u [adresa], izgrađena na kat. čest. zem. [katastarska čestica] za K. O. [katastarska općina].), koji ugovor je sklopljen između NT i ET dana 21.01.2013., ne predstavlja sastav ostavine, već čini isključivo vlasništvo ET.
2. Također su toč. III) izreke upućeni ET, sin ostaviteljice i AT, suprug ostaviteljice, da u roku od 30 dana, od dana pravomoćnosti predmetnog rješenja pokrenu parnicu protiv nasljednice TT, kćerke ostaviteljice radi utvrđivanja da istoj nije povrijeđeno pravo na nužni dio, dok je toč. III) izreke određeno da će prekid ostavinskog postupka trajati do pravomoćnog okončanja spora, a toč. IV) izreke određeno je da ukoliko imenovani ne pokrenu parnicu u određenom roku, da će ostavinski sud nastaviti postupak i dovršiti bez obzira na zahtjev glede kojeg je upućen u parnicu.
3. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi zakonski i oporučni nasljednik ET zbog svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje ZPP), a koji propis se primjenjuje temeljem odredbe čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ( NN 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019, dalje ZN-a ). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
4. U žalbi žalitelj u bitnom navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio ostavinsku masu jer da je ostaviteljica bila vlasnica predmetne nekretnine opisane kao obiteljska kuća anagrafske oznake [adresa], sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 1/2 dijela, dok da je u preostalom dijelu suvlasnik njen suprug AT. Navodi da je ostaviteljica svojim suvlasničkim udjelom od 1/2 dijela raspolagala pravnim naplatnim poslom tj. Ugovorom o kupoprodaji nekretnine sa dijelom isplate u kompenzaciji kojim da je njemu prodala tu nekretninu, pa da ista ne čini ostavinsku masu. Navodi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da on u parnici mora dokazivati da zakonskoj nasljednici TT nije povrijeđeno pravo na nužni dio jer da ne može dokazivati negativnu činjenicu. Stoga da je sud trebao TT uputiti u parnicu jer da ista tvrdi da joj je povrijeđeno pravo na nužni dio.
5. Žalba je osnovana.
6. Iz stanja u spisu proizlazi:
- da su na nasljeđivanje iza pok. NT pozvani njeni zakonski nasljednici i to suprug AT, sin ET i kćerka TT,
- da je na ročištu održanom 04.04.2024. proglašena pismena oporuka pred svjedocima od 20.12.2023. ostaviteljice,
- da je navedenom oporukom ostaviteljica raspolagala svojom imovinom na način da je svu svoju pokretnu i izvanknjižnu nepokretnu imovinu koja se sastoji od sitnih pokretnina i dijela nekretnine-obiteljske kuće u [adresa] na adresi [adresa], izgrađena na dijelu kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], raspolagala u korist svog sina ET,
- da je na ročištu održanom 04.04.2024. utvrđeno da ostavinsku imovinu ostaviteljice čini izvanknjižno vlasništvo nekretnine položene u k. o. [katastarska općina] označene kao kč. br. [katastarska čestica] ( dio čestice ) upisane u [broj], te pokretnine i to potraživanje s osnova inozemne mirovine u Njemačkoj i račun kod ...,
- da je predmetna nekretnina-kuća sagrađena na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisana u Posjedovni list ... k. o. [katastarska općina] na ime treće osobe tj. HT iz [adresa],
- da su nasljednici priznali predmetnu oporuku ostaviteljice kao istinitu i valjanu,
- da je zakonska nasljednica TT zatražila svoj nužni dio,
- da je nasljednik ET istakao da je ostaviteljica za života kao prodavatelj sa njim kao kupcem sklopila Ugovor o kupoprodaji nekretnine s isplatom i dijelom kompenzacije od 21.01.2013. slijedom čega da nekretnina koja je bila predmetom tog ugovora, ne čini ostavinsku masu, već njegovo vlasništvo,
- da je zakonska nasljednica TT osporila navod ET da predmetna nekretnina ne bi predstavljala ostavinsku imovinu.
7. Iz navedenog proizlazi da je kao ostavinska imovina ostaviteljice utvrđen dio nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], a koja nekretnina u trenutku smrti ostaviteljice nije bila upisana niti u zemljišnu knjigu, niti u katastarski operat na ostaviteljicu, odnosno da se radi o izvanknjižnoj ostavini.
8. Nadalje proizlazi da je među strankama sporan sastav ostavine obzirom da je zakonski nasljednik osporio da u ostavinsku imovinu ulazi 1/2 dijela predmetne nekretnine - kuća sagrađena na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] jer da ista predstavlja njegovo izvanknjižno vlasništvo koje je stekao na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine sa isplatom i dijelom kompenzacije od 21.01.2013 zaključenog sa ostaviteljicom kao prodavateljicom, slijedom čega da ta nekretnina nije bila ostaviteljičina u trenutku smrti. Navedeno je osporila zakonska nasljednica TT, a koja je ujedno postavila zahtjev za nužnim nasljednim dijelom, obzirom na oporučno raspolaganje ostaviteljice.
9. Obzirom da je predmetna nekretnina kao izvanknjižno vlasništvo ostaviteljice prijavljena u ostavinsku imovinu i to suglasno od zakonskih nasljednika tj. žalitelja ET i TT na ročištu održanom 04.04.2024. ( list 12-13 spisa ), to je pravilno ostavinski sud, odnosno javni bilježnik istu utvrdio kao ostavinsku imovinu.
10. Međutim pri tom je prvostupanjski sud propustio utvrditi odlučnu činjenicu, a to je u kojem točno suvlasničkom udjelu navedena nekretnina predstavlja ostavinsku imovinu.
11. Naime, iz stanja u spisu nedvojbeno proizlazi da navedena nekretnina ne predstavlja u cijelosti ostavinsku imovinu ostaviteljice, već u dijelu, ali nije utvrđeno u kojem dijelu. Tako je na ročištu održanom 04.04.2024. utvrđeno da ostavinsku imovinu čini „dio te čestice“. Isto tako iz proglašene oporuke ostaviteljice proizlazi da je raspolagala „dijelom“ predmetne nekretnine, dok iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine s isplatom i dijelom kompenzacije od 21.01.2013. proizlazi da je ostaviteljica raspolagala izvanknjižnim udjelom od 1/2 dijela predmetne nekretnine.
12. Stoga je u nastavku postupka prvenstveno potrebno točnu utvrditi u kojem točno dijelu ( suvlasnički udio ili opisni dio nekretnine ) predmetna nekretnina čini ostavinsku imovinu.
13. Nakon toga je potrebno prekinuti postupak i uputiti nasljednika čije je pravo manje vjerojatnim na parnicu, a što bi za sada po stavu ovog drugostupanjskog suda bio žalitelj, obzirom da je ostaviteljica nakon zaključenja Ugovora o kupoprodaji nekretnine s isplatom i dijelom kompenzacije od 21.01.2013., raspolagala predmetnom nekretninom kao svojom izvanknjižnom imovinom i to oporukom od 20.12.2023., a koju oporuku je upravo žalitelj prijavio ostavinskom sudu ( list 9 spisa ).
14. Nadalje iz stanja u spisu, za sada ne proizlazi da bi zakonski i oporučni nasljednik ET osporio sunasljednici BT pravo na nužni dio, već je isti samo osporio da bi u ostavinsku imovinu ulazio suvlasnički udio od 1/2 dijela predmetne nekretnine jer da ista predstavlja njegovo izvanknjižno vlasništvo .
15. Dakle, ukoliko prvostupanjski sud utvrdi da ostavinsku imovinu ostaviteljice čini 1/2 dijela predmetne nekretnine, odnosno opisno dio koji je naveden u Ugovoru o kupoprodaji nekretnine s isplatom i dijelom kompenzacije od 21.01.2013., te ukoliko ET uspije u parnici dokazati da se radi o njegovoj posebnoj imovini, tada ista neće niti predstavljati ostavinsku imovinu ostaviteljice, pa će se nužni dio moći realizirati ( prema sadašnjem stanju u spisu ) samo u odnosu na prijavljene pokretnine. Upravo stoga je i odlučno utvrditi u kojem dijelu predmetna nekretnina kao izvanknjižno vlasništvo ostaviteljice predstavlja ostavinsku imovinu.
16. Slijedom navedenog u ponovnom postupku prvostupanjski sud će, vodeći računa o uputi ovog drugostupanjskog suda, razmotriti navedene odlučne činjenice, te potom pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku.
17. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Rijeci, 26. svibnja 2026.
SUTKINJA:
Iva Smokvina-Dadasović
