REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

K-502/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinje Boni Gamulin Frleta, predsjednice vijeća, te Paule Mindoljević i Mile Rajčić, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jelene Teklić, u kaznenom postupku protiv optuženika Muhameta Ljušaja, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 6., a u vezi s stavkom 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18. i 126/19. dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO- 4839/2020, nakon održane i zaključene javne rasprave 21. svibnja 2026., u prisutnosti optuženika, zamjenika branitelja Jurice Tomića, odvjetnika u Splitu, oštećenika KĆ, opunomoćenika oštećenika Damira Đapića, odvjetnika u [adresa] te zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Splitu Branke Dujmić, 26. svibnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Optuženik:  MUHAMET  LJUŠAJ,  zvani  " K", OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1964. u mjestu [adresa], s prebivalištem u [adresa], pekar, nezaposlen, bez mjesečnih primanjima, živi od pomoći obitelji, oženjen, otac četvero punoljetne djece, pismen, sa završenom SSS, srednjih imovinskih prilika, bez čina, neodlikovan, osuđivan presudom Općinskog suda u Splitu broj K-103/2024 od 27. ožujka 2024., pravomoćna 17. travnja 2024.,zbog kaznenog djela iz članka 118. stav 1. u svezi članka 34. KZ/11. na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci uz rok kušnje u trajanju od 3 godine,

k r i v  j e

I.što je dana 2. svibnja 2020. godine oko 08,30 sati u Splitu, na raskrižju Poljičke ceste i Puta Trstenika, upravljao teretnim automobilom marke "Citroen Berlingo" reg. oznake [registarska oznaka], sjevernom kolničkom, a desnom unutarnjom prometnom trakom Poljičke ceste, iz smjeru istoka u smjeru zapada, protivno odredbi čl. 38., čl. 51. st. 1., čl. 53. st. 1. i čl. 58. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20), lakomisleno smatrajući da takvom vožnjom neće ugroziti druge sudionike u prometu, a što se dogodilo, jer je vozio prevelikom brzinom od 94,7 km/h iako je brzina ograničena na 60 km/h, a koja brzina ujedno nije bila prilagođena konkretnoj prometnoj situaciji jer je ulazio u raskrižje, zadržavajući smjer kretanja i brzinu kretanja, iako je uočio pješakinju ŽĆ, koja je prelazila kolnik Poljičke ceste preko obilježenog pješačkog prijelaza, na zapadnom dijelu raskrižja, iz pravca juga u pravcu sjevera, uslijed čega je u nastavku vožnje, uslijed zakašnjelog reagiranja na pješakinju koja je započela prelaziti kolnik sjevernog kolničkog traka Poljičke ceste, unatoč poduzetoj radnji intenzivnog kočenja, prednjim dijelom teretnog vozila i to središnjim dijelom poklopca prostora motora udario u desnu bočnu stranu pješakinje ŽĆ, u trenutku kada se imenovana nalazila oko središnje crte koja dijeli južnu od središnje prometne trake sjevernog kolničkog traka Poljičke ceste, kojom prilikom je ŽĆ zadobila višestruke ozljede, između ostalog i koštano -moždane traume glave uslijed kojih je preminula dana **.**.2020. u KBC-u Split,

II. dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ljudi, pa zbog toga prouzročio smrt jedne osobe, a kazneno djelo je počinjeno iz nehaja,

III.čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu – djelo označeno i kažnjivo po članku 227. stavku 6. KZ/11., u svezi sa stavkom 1. i 2. KZ/11.

IV. Stoga se optuženik Muhamet Ljušaj na temelju članku 227. stavku 6. KZ/11.

o s u đ u j e

na kaznu zatvora od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.

V. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 145. stav 2. točka 1. i 6. ZKP/08 nalaže se optuženiku Muhametu Ljušaju u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude, podmiriti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.000,00 (tisuću) eura.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je 29. listopada 2020. optužnicu pod brojem KO-DO-4839/2020 protiv optuženika Muhameta Ljušaja, zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu – djela označenog i kažnjivog po članku 227. stavku 6. KZ/11., u svezi sa stavkom 1. i 2. KZ/11.

2. Ovaj sud je 13. siječnja 2023. pod poslovnim brojem K-374/2021 donio presudu kojom je optuženi Muhamet Ljušaj proglašen krivim zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 6. u vezi sa stavkom 1. i 2. KZ/11, pa je na temelju članka 227. stavka 6. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca. Na temelju članka 57. KZ/11 optuženiku je izrečena djelomična uvjetna osuda time da se od kazne na koju je osuđen izvršava kazna u trajanju od 6 mjeseci, a dio kazne u trajanju od 8 mjeseci, neće se izvršiti ako optuženik u roku od 3 godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 dalje u tekstu: ZKP/08) određeno je da je optuženik obvezan naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 743,25 eura/ 5.600,00 kn u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude. Protiv iste presude žalbu je podnio optuženik po branitelju te državni odvjetnik. Županijski sud u Šibeniku pod brojem Kž-117/2023 dana 10. travnja 2025. riješio je povodom žalbi optuženog Muhameta Ljušaja i državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. Uslijed navedene odluke da su žalbe optuženika i državnog odvjetnika bespredmetne.

3. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužnice optuženik ZĆ kazao da se ne smatra krivim za kazneno djelo za koje se tereti.

4. U dokaznom postupku suglasnošću stranaka pregledano je i pročitano: zapisnik o očevidu Postaje prometne policije Split broj Klasa: 511-04/20-I/5, Urbroj: 511-12-36/06-I- 5-5/2020 od 7. lipnja 2020. godine sa skicom mjesta događaja (list 2 -6 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu Muhameta Ljušaja sačinjen od strane PUSD, Postaje prometne policije Split od 2. svibnja 2020. godine serijskog broja: [serijski broj] (list 10 spisa), izlist iz zbirke i registra podataka TK operatora za mobitel broj: [broj telefona] korisnika SĆ (list 11-12 spisa), prijava KBC-a Split o ozljedama ŽĆ (list 13 spisa), zahtjev za utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti ŽĆ upućen CFIIV "Ivan Vučetić" u Zagrebu (list 14-17 spisa), CD medij sa fotografijama mjesta prometne nesreće (list 18 spisa), prometno-tehničko vještvo stalnog sudskog vještaka Nevena Kralja, dipl. ing. od 26. kolovoza 2020. godine (list 30-39 spisa), povijest bolesti i otpusno pismo za pok. ŽĆ (list 52-57 spisa), obdukcijski nalaz pok. ŽĆ sačinjen od strane KBC-a Split dana 7. svibnja 2020. godine (list 71-73 spisa), sudsko medicinsko vještačenje pok. ŽĆ, sačinjeno od strane prof. dr. sc. Marije Definis, dr. med., prim. od dana 15. listopada 2020. godine (list 76-79 spisa), podnesak i službena zabilješka Postaje Prometne Policije od 3. studenog 2022. (list 126-127 spisa), fotografija Google Earth (list 193 spisa), medicinska dokumentacija za KĆ, MĆ i CĆ, ispitan je stalni sudski vještak za promet Neven Kralj na ročištu od 21. svibnja 2026., pročitan je iskaz vještaka Nevena Kralja sa zapisnika od 10. siječnja 2023. (list 130-132 spisa).

5. Na temelju odredbe članka 431. stavak 1. točka 8. ZKP/08 pročitan je iskaz svjedoka- oštećenika KĆ sa zapisnika od 26. siječnja 2026. (list 180-181 spisa).

6. Branitelj optuženika predložio je provođenje novog prometno tehničkog vještačenja, pribavljanje podataka za kameru, je li je ista baždarena, je li radila taj dan, je li je bilo drugih kršitelja brzine upravo na taj dan, na temelju članka 421. stavak 1. točka 2. i 4. ZKP/08 vijeće je odbilo dokazne prijedloge obrane za kao nevažne i usmjerene na odugovlačenje postupka, a s obzirom da je iz svih dosada izvedenih dokaza u dovoljnoj mjeri utvrđeno činjenično stanje za donošenje meritorne odluke i bez izvođenja ovog dokaza. Vještak dva puta na raspravi i pisanom nalazu i mišljenju odgovorio na sva pitanja koja su relevantna za pravilno i potpuno utvrđenje činjeničnog stanja.

7. Stranke nisu imale prijedloga za nadopunu ovako provedenog dokaznog postupka, pa je na kraju dokaznog postupka pročitano uvjerenje iz kaznene evidencije za optuženika i potvrda iz prekršajne evidencije (list 187 spisa) sve od 21. svibnja 2026, te je na kraju ispitan optuženik.

8. Optuženik u svojoj obrani naveo je da se brani kao zapisniku od 10. siječnja 2023. te nema ništa za nadodati. Kada je iskazao da ostaje pri svojoj obrani koju je dao u policiji te izjavio isto kao i tada. Kako se kretao brzinom ne većom od 60 km/h. Da njegovo vozilo je staro 21 godinu pa i ne može postići veću brzinu od navedene. Približavajući se raskrižju s vozilom uočio je dvije pješakinje, a koje su prelazile kolnik preko pješačkog prijelaza. Iste su prešle preko jedne kolničke trake te je mislio da će se zaustaviti jer je za njegov pravac kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo i zašto bi on pustio pješakinju, ako je za njegov pravac kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo. Jedna od ove dvije pješakinje se zaustavila dok se druga nastavila kretati i tako se našla na kolničkoj traci kojom se on kretao, ista se kretala kada joj je bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu, te je tako došlo do toga da je istu udario vozilom. On je kočio, ali kolnik da je bio mokar pa ga je zanosilo. Kako je odmah reagirao kada je vidio da pješakinja prelazi kolnik, reagirao je kočenjem. Naveo je da može kazati da je vidio ove dvije gospođe koje prelaze cestu te kada su došle do polovine ceste on im je zatrubio, te je jedna gospođa stala, a druga da se nastavila kretati, a ista da mu je bila preblizu da bi se zaustavio. Bio je iznenađen ovakvim postupkom pješakinje. Bilo mu je poznato da se na navedenoj dionici nadzire brzina kamerom. Od semafora do semafora da je vozio istom brzinom bez kočenja i ubrzavanja, da je bilo vozila koja su se kretala iza njegovog vozila, kao i bočno pa i naprijed. Iako su tražili nije se uspjelo utvrditi tko je osoba koja nije stradala u ovoj prometnoj nesreći, a bila je pješakinja. Žao mu je zbog smrti pješakinje, ali da nije počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Kontaktirao je obitelj unesrećene odmah nakon prometne nesreće te je nazvao sina iste, ali da isti nije bio u stanju razgovarati. Upitan naveo je da je otac četvero djece te da zajedno sa njim u istom kućanstvu živi troje djece, sva da su djeca punoljetna. Samo jedno njegovo dijete ne radi. On radim u obrtu svoje kćerke koja je vlasnica obrta, a što je obrt za pekarstvo, on pomaže kćeri, ne prima nikakvu plaću za svoj rad već ga kćer uzdržava.

9. Ispitan pred ODO-om, o čemu je sačinjen zapisnik o prvom ispitivanju optuženika Muhameta Ljušaja u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu od 18. rujna 2020. godine s pripadajućom DVD snimkom (list 63-68 spisa), optuženik se branio šutnjom.

10. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud je cijenio sve izvedene dokaze, i to kako svaki dokaz pojedinačno, te u svezi s ostalim dokazima, kao i u svezi s obranom optuženika, na temelju takve ocjene dokaza nedvojbeno je utvrđeno je da je optuženik Muhamet Ljušaj, počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu – djelo označeno i kažnjivo po članku 227. stavku 6., a u svezi stavka 1. i 2. KZ/11., a upravo na način opisan u izreci.

11. Sud je prema optuženiku primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, Kazneni zakon objavljen u Narodnim novinama br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18., 126/19., a u skladu s odredbom članka 3. stavka 1. KZ/11. ,a koji se u pogledu djela koje se optuženiku stavlja na teret nije kasnije mijenjao.

12. U postupku nije bilo sporno da je optuženik dana 2. svibnja 2020. godine oko 08,30 sati u Splitu, na raskrižju Poljičke ceste i Puta Trstenika, upravljao teretnim automobilom marke "Citroen Berlingo" reg. oznake [registarska oznaka], sjevernom kolničkom, a desnom unutarnjom prometnom trakom Poljičke ceste, iz smjeru istoka u smjeru zapada, nije bilo sporno da je optuženik približavajući se raskrižju uočio pješakinju ŽĆ. Nije bilo sporno da je pješakinja prelazila kolnik Poljičke ceste preko obilježenog pješačkog prijelaza, na zapadnom dijelu raskrižja, iz pravca juga u pravcu sjevera, nije sporno da je ista započela prelaziti kolnik sjevernog kolničkog traka Poljičke ceste. Nesporno je da je optuženik poduzeo radnju intenzivnog kočenja. Također kao nesporno je utvrđeno da je optuženik prednjim dijelom teretnog vozila i to središnjim dijelom poklopca prostora motora udario u desnu bočnu stranu pješakinje ŽĆ, u trenutku kada se imenovana nalazila oko središnje crte koja dijeli južnu od središnje prometne trake sjevernog kolničkog traka Poljičke ceste, kojom prilikom je ŽĆ zadobila višestruke ozljede, između ostalog i koštano-moždane traume glave uslijed kojih je preminula dana **.**.2020. u KBC-u Split. Odnosno nesporan je način i smjer kretanja optuženika s vozilom, kao i stradale pješakinje, da isti uočava pješakinju, reagira intenzivnim kočenjem, da dolazi do sraza vozila i pješakinje na opisani način, kao i da je uslijed navedenog udara vozila kojim upravlja optuženik u pješakinju ista zadobila navedene ozljede, a uslijed zadobivene koštano-moždane traume glave dolazi do smrtne posljedice po pješakinju ŽĆ.

13. U postupku je sporno je li optuženik upravljajući teretnim automobilom marke "Citroen Berlingo" reg. oznake [registarska oznaka] predmetne prigode postupio protivno odredbi članka 38., članka 51. stavak 1., članka 53. stavak 1. i članka 58. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20), je li vozio prevelikom brzinom od 94,7 km/h, na mjestu gdje je ograničenje 60 km/h, je li ista brzina bila prilagođena konkretnoj prometnoj situaciji ulaženju u raskrižje, je li zadržavao smjer kretanja i brzinu kretanja, iako je uočio pješakinju ŽĆ, je li uslijed zakašnjelog reagiranja na pješakinju unatoč poduzetoj radnji intenzivnog kočenja, istu vozilom udario. Odnosno sporno je je li optuženik kršenjem navedenih propisa o sigurnosti prometa prouzročio smrt jedne osobe, i tako počinio kazneno djelo za koje se tereti.

14. Svjedok KĆ k sin pokojne ŽĆ, kazao je da je njegova majka bila osoba kojoj se nigdje nije žurilo te zasigurno ne bi prošla na crveno svjetlo. Iako nema nikakvih saznanja o dinamici nastanka ove prometne nesreće. Može kazati da ga je optuženik nazvao neposredno nakon nesreće i pitao je li majka dobro je li izašla iz bolnice a ista je tada bila u induciranoj komi, kada je umrla poslao mu je poruku i to je to. Optuženik mu se nije ispričao te mu se nije obraćao osim ove poruke. Sadržaja poruke se ne bi mogao sjetiti, ali misli da mu je izrazio sućut. Nema saznanja je li njegova majka bila sama ili u društvu. Međutim da je njegova majka bila s nekim u društvu njega bi zasigurno ta osoba kontaktirala.

15. Pregledom prometnog-tehničkog vještva stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Nevena Kralja razvidno je da je kritične prigode teretno vozilo marke "Citroen Berlingo" reg. oznake: [registarska oznaka] kojim je upravljao Muhamet Ljušaj kretalo se srednjom prometnom, sjevernom kolničkom trakom istočnog dijela raskrižja Poljičke ceste iz pravca istoka u pravcu zapada, te da se neposredno prije poduzimanja intenzivnog kočenja kretalo brzinom od 94,7 km/h. Prije naleta da je pješakinja ŽĆ, koja je u trenutku nezgode imala 68 godina, kolničku površinu zapadnog dijela raskrižja Poljičke ceste prelazila iz pravca juga u pravcu sjevera, preko obilježenog pješačkog prijelaza i da se kretala s obzirom na godine starosti brzinom od oko 5,8 km/h. Do naleta prednjeg dijela teretnog vozila marke "Citroen Berlingo" i to središnjeg dijela poklopca prostora u primarnoj fazi, zatim nabacivanja glave i tijela pješakinje na desni rub prednjeg vjetrobranskog stakla da je došlo na udaljenosti od oko 21 metar od početka vidljivih tragova intenzivnog kočenja lijevog kotača teretnog vozila marke "Citroen Berlingo", na udaljenosti od 2,4 metra od sjevernog ruba kolnika u smjeru juga. Muhamet Ljušaj da je reagirao intenzivnim kočenjem 1,87 sekunda prije naleta ili 47,2 metara prije naleta, a kada je pješakinja od mjesta naleta bila udaljena oko 3 metra, te se nalazila oko središnje crte koja dijeli južnu od središnje prometne trake sjevernog kolničkog traka zapadnog dijela raskrižja Poljičke ceste. Prema navodima vještaka optuženik je jasno mogao uočiti pješakinju na početku prelaska sjevernog kolničkog traka, kada je od mjesta naleta bio udaljen oko 95,14 metara, odnosno da je optuženik na svom pravcu kretanja, a s obzirom na konfiguraciju i ravan cestovni potez Poljičke ceste, jasno mogao uočiti kretanje pješakinje, neposredno prije naleta te poduzeti sve potrebne mjere za izbjegavanje naleta. Prije naleta da se teretno vozilo marke "Citroen Berlingo" nalazilo na udaljenosti od 47,2 metra, da bi se teretno vozilo zaustavilo do mjesta naleta da se gibalo brzinom od oko 64,5 km/h ili sa bilo kojom brzinom manjom od navedene. Također da bi se teretno vozilo kojim je upravljao optuženik zaustavilo do mjesta naleta na pješakinju, da je optuženik reagirao intenzivnim kočenjem kada je od mjesta naleta bio udaljen 95,14 metara u smjeru istoka ili vremenski gledano 3,7 sekundi prije naleta, kada je pješakinja započela s prelaskom sjevernog kolničkog traka zapadnog djela raskrižja Poljičke ceste, pod uvjetom da se kretalo brzinom od oko 98,3 km/h ili 27,2 m/s ili sa bilo kojom brzinom manjom od navedene. Na koncu je vještak utvrdio da s obzirom na raspored svjetlosne signalizacije u predmetnom raskrižju nije u mogućnosti egzaktno odrediti koji je od sudionika ušao u raskrižje na zeleno svjetlo, odnosno na crveno svjetlo, ali da je prema rasporedu svjetlosne signalizacije jasno da u istom trenutku, a s obzirom na završetak trajanja zelenog svjetla za teretno vozilo marke "Citroen Berlinog" u 42. sek., i početak zelenog svjetla za pješaka u 59. sek., nije moguće da su u isto vrijeme u raskrižju bila oba sudionika na signal zelenog svjetla.

16. Ispitan na raspravi navodi kako ostaje kod svog nalaza i mišljenja. Napominje, a što je i razvidno u primanju nalazu i mišljenju da analiza kimentike kretnja sudionika i raspored svjetlosne signalizacije u predmetnom raskrižju u trenutku prometne nesreće, ne može dati jasan odgovor koji je od sudionika ušao na crveno odnosno na zeleno svjetlo. Što se tiče brzine kretanja vozila Citroen, da je ista obračunata sukladno pravilima struke uz usvajanje svih relevantnih parametara koji su bili prisutni na kolničkoj površini na bližem licu mjesta nesreće u trenutku prometne nesreće. Vezano za mogućnost uočavanja i samim time mogućnost reakcije okrivljenika, kao što je već kazao u osnovnom nalazu i mišljenju optuženik je reagirao intenzivnim kočenjem kada je pješakinja bila oko središnje crte koja dijeli sjeverni od srednjeg prometnog sjevernog prometnog traka poljičke ceste, da je reagirao kada je mogao uočiti pješakinju na početku prelaska sjevernog kolničkog traka preko pješačkog prijelaza uz poduzimanje intenzivnog kočenja čak i pri brzini kretanja koja je utvrđena, zaustavio bi se do mjesta naleta na pješakinju i do prometne nesreće ne bi došlo. Na poseban upit opunomoćenika oštećenika da li je vozilo okrivljenika u trenutku kada je bio udaljen 95,14 m kada je pješakinja započela s prelaskom sjeverne prometne trake Poljičke ceste ucrtan u prometnu skicu, iskazuje da nije ucrtan zbog udaljenosti vozila i mjerila u kojem je napravljena skica ali je na toj udaljenosti i pri toj brzini mogućnost izbjegavanja jasno objašnjena u nalazu i mišljenju a što je 98,3 km/h. Na raspravi od 10. siječnja 2023. stalni sudski vještak za strojarstvo, promet i motorna vozila Neven Kralj dipl. ing. iskazivao je kao u pisanom nalazu i mišljenju uz nadopune i pojašnjenja, da je brzinu izračunao na temelju raspoloživih podataka u spisu, a tu se posebno misli na 58 m tragova kočenja na mokrom kolniku gdje je usvojeno usporenje od 5,5 m/s2 što je zbirno gledano dalo brzinu kretanja vozila Citroen u trenutku poduzimanja intenzivnog kočenja od 94,7 km/h ili 6,2 m/s. Nakon što mu je predočen podatak da se 80 m od raskrižja u pravcu istoka nalazi kamera koja je mjerila taj dan brzinu, a nije izmjerila kao prekršitelja vozilo okrivljenika, iskazao je da je razlika između izračunate brzine kretanja od 94,7 km/h i brzine iznad koje predmetna kamera mjeri je 6,7 km/h. Nije mu poznato na koji način je kamera baždarena niti njezina točnost međutim za razliku od 6,7 km/h uz prosječno ubrzanje od 1,2 m/s2 što je minimalno za vozila u vožnji kada im se doda gas vozaču teretnog vozila Citroen potrebno je manje od 20 m da brzinu podigne sa 88 na 94,7 km, pa da je tehnički moguće da je prošao nadzornu kameru sa brzinom manjom od 88 km/h i da je nakon toga podigao brzinu do trenutka kada je reagirao intenzivno kočenje. Na pitanje obrane što bi bilo da je vozač Citroena poduzeo radnju kočenja prije nadzorne kamere, vještak navodi da je za to pitanje potrebno više parametara kojih u predmetnom spisu nema, prije svega intenzitet kočenja, brzina kretanja prije takvog kočenja, da bi se u konačnici mogao dati egzaktan odgovor na ovo pitanje. Na pitanje branitelja o pravovremenosti reakcije vozača vozila Citroen obzirom na položaj pješakinje na sjevernoj kolničkoj traci Poljičke ceste za kazati je, a kao što je to vidljivo iz nalaza i mišljenja da u trenutku kada je vozač vozila Citroen reagirao intenzivnim kočenjem tada je pješakinja bila položena na isprekidanoj crti koja dijeli srednju od južne prometne trake sjeverne kolničke trake Poljičke ceste pa bi obzirom na taj položaj kada je pješakinja u svom kretanju iz pravca juga u pravcu sjevera započela sa ugrožavanjem putanje kretanja srednje prometne trake može se kazati da je pravovremeno reagirao.

17. Vijeće je prihvatilo ovakav nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti, kao uvjerljivo, viskostručno i argumentirano, naime vještak je na temelju svih gore navedenih dokaza iz spisa, utvrdio dinamiku nastanka ove prometne nezgode, uvjerljivo odgovorio na sva postavljena pitanja. Na vještvo stranke nisu imale primjedbi.

18. Ovaj sud nije prihvatio obranu optuženika, naime obrana optuženika je u suprotnosti sa svim izvedenim dokazima, u suprotnosti sa prometno tehničkom vještvu, te je ovaj sud smatra usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti.

19. Nadalje, optuženik predmetne prigode postupa protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to: članku 38. koji propisuje da je vozač je dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik. Kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza. Članku 51. stavak 1. kojim je propisano da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Odredbi članka 53. stavak 1. kojom je određeno da na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio, te odredbi članka 58. stavku 1. koja propisuje da vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju.

20. Slijedom navedenog, optuženik postupa u suprotnosti s gore navedenim blanketnim normama kreće se s vozilom prevelikom brzinom od 94,7 km/h iako je brzina ograničena na 60 km/h, brzina od 94,7 km/h kojom se kreče nije prilagođena konkretnoj prometnoj situaciji jer se približava i ulazi u raskrižje, približava se i pješačkom prijelazu, unatoč navedenom kreće se navedenom brzinom. Optuženik uočava pješakinju, a što i priznaje, iz prometno-tehničkog vještva razvidno je da je optuženik Muhamet Ljušaj mogao vidjeti pješakinju ŽĆ u trenutku kada je imenovana započela prelaziti sjevernu kolničku traku, kada je od mjesta naleta bio udaljen 95,14 metara. U tom trenutku optuženik je bio dužan poduzeti radnju kočenja, a radi izbjegavanja naleta na pješakinju. Naime, iz vještva proizlazi da bi se teretno vozilo kojim je upravljao optuženik zaustavilo do mjesta naleta na pješakinju, da je optuženik reagirao intenzivnim kočenjem kada je od mjesta naleta bio udaljen 95,14 metara u smjeru istoka ili vremenski gledano 3,7 sekundi prije naleta, kada je pješakinja započela s prelaskom sjevernog kolničkog traka zapadnog djela raskrižja Poljičke ceste, pod uvjetom da se kretalo brzinom od oko 98,3 km/h ili 27,2 m/s ili sa bilo kojom brzinom manjom od navedene. Prema tome da optuženik reagira intenzivnim kočenjem u trenutku uočavanja pješakinje, bilo bi se zaustavilo i do nesreće ne bi niti došlo. Vještak je na pitanje obrane kazao da kada je pješakinja u svom kretanju iz pravca juga u pravcu sjevera započela sa ugrožavanjem putanje kretanja srednje prometne trake može se kazati da je optuženik pravovremeno reagirao, navedeno u kontekstu cijelog vještva nije kontradiktorno, naime pravovremenost reakcije na koju u pitanju odgovara vještak odnosi se na pravovremenost reakcije tek pošto pješakinja ulazi unutar prometne trake kojom se optuženik kreće, dok isti nepravovremeno reagira kočenjem ako se gleda trenutak kada uočava pješakinju, a što je jedino relevantno za nastanak ove prometne nezgode i što jasno proizlazi iz vještva. Nadalje, iz vještva proizlazi u situaciji da se teretno vozilo optuženika kretalo dozvoljenom brzinom od 60 km/h pa čak i većom od dozvoljene (do 64,5 km/h), a da je optuženik reagirao intenzivnim kočenjem na mjestu i u vremenu kako je to učinio u konkretnom slučaju, teretno vozilo optuženika bi se pravovremeno zaustavilo i ne bi udarilo u pješakinju ŽĆ. Iz naprijed navedenog proizlazi da optuženik Muhamet Ljušaj nije obraćao dužnu pažnju na nazočnost pješakinje na kolniku, da se kretao nedozvoljenom brzinom, a koja brzina nije ujedno bila prilagođena konkretnoj situaciji na kolniku, uslijed čega je sa zakašnjenjem reagirao na nazočnost pješakinje na kolniku intenzivnim kočenjem i otklonom volana u desno, međutim unatoč navedenoj reakciji nije uspio pravovremeno zaustaviti teretno vozilo, već je udario u pješakinju ŽĆ.

21. Stoga, vožnja optuženika brzinom većom od dozvoljene, koja nije bila niti prilagođena situaciji na kolniku predmetne prigode, optuženikovo ne obraćanje dužne pažnje na pješakinju ŽĆ, odnosno izostala pravovremena reakcija kočenjem, doveli do prometne nesreće.

22. Obrana optuženika ističe da je cesta predmetne prigode bila mokra, nagiba preko 10% i da je vozio starim vozilom, za kazati je da je u članku 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano i da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, stanju vozila, pa je stoga optuženik trebao brzinu prilagoditi mokrom kolniku, nagibu istog, kao i svom starom vozilu, optuženik je mogao uočiti pješakinju kao što je gore navedeno koja prelazi kolnik pa je bio dužan i voziti tako da vozilo može zaustaviti prije naleta na istu.

23. Postupajući po uputi drugostupanjskog suda ovaj sud je u ponovljenom postupku utvrđivao koje je svjetlo na semaforu bilo upaljeno oštećenici ŽĆ za vrijeme inkriminiranog događaja je li joj kritične prigode na semaforu bilo upaljeno zeleno ili crveno svjetlo. Stalni sudski vještak za strojarstvo i cestovni promet decidirano se očitovao na navedenu okolnost da s obzirom na raspored svjetlosne signalizacije u predmetnom raskrižju u trenutku prometne nesreće, ne može dati jasan odgovor koji je od sudionika ušao na crveno odnosno na zeleno svjetlo. Ž je naveo da prema rasporedu svjetlosne signalizacije je jasno da u istom trenutku, a s obzirom na završetak trajanja zelenog svjetla za teretno vozilo marke "Citroen Berlinog" u 42. sek., i početak zelenog svjetla za pješaka u 59. sek., nije moguće da su u isto vrijeme u raskrižju bila oba sudionika na signal zelenog svjetla. Za kazati je da nema neposrednih očevidaca predmetnog događaja te da nema snimki nadzornih kamera, niti kakvih drugih objektivnih dokaza kojima bi se mogla objektivno utvrđivati navedena činjenica. Oštećena je preminula. Stoga, činjenicu koje je svijetlo (zeleno ili crveno) bilo upaljeno za oštećenicu ŽĆ u vrijeme predmetnog događaja nije moguće na temelju raspoloživih objektivnih dokaza utvrditi. Činjenice koje nije moguće pouzdano utvrditi ne mogu se uzeti niti u korist niti na štetu optuženika.

24. Po stavu ovog vijeća optuženika ne bi niti ispričavalo da je pješakinji ušla u raskrižje dok je za njen smjer kretanja na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo, do prometne nesreće dolazi jer je optuženik upravlja vozilom na način da krši gore opisane blanketne norme (točka 19.).

25. Pješakinja ŽĆ u ovoj prometnoj nesreći zadobila čitav niz teških tjelesnih ozljeda, zbog kojih je hospitalizirana u KBC Split gdje je preminula zbog moždano koštanih trauma glave. Naime iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Marije Definis, dr. med., prim. razvidno je da je ŽĆ kritične prigode zadobila mnogostruke ozljede, da je umrla nasilnom smrću uslijed koštano moždane traume glave, da je smrt imenovane nastupila tri dana nakon prometne nesreće 5. svibnja 2020. godine, te da je smrt pok. ŽĆ u uzročno posljedičnoj vezi s prometnom nesrećom.

26. Vijeće je u cijelosti prihvatilo nalaz i mišljenje vještakinje Marije Definis kao uvjerljivo, visoko stručno, a na koje stranke nisu imale primjedbi.

27. Nastavno, ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je optuženik predmetne prigode kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio smrt jedne osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, a kaznenim djelom prouzročena je smrt jedne osobe i to na način opisan u izreci presude.

28. U odnosu na potrebiti oblik krivnje zaključuje se kako je optuženi kritične prigode postupao s svjesnim nehajem. Naime, on je svjestan je da brzom vožnjom, brzinom koja je veća od dozvoljene, u naseljenom mjestu, brzinom koja je neprilagođena raskrižju kojem se približava, kao i pješačkom prijelazu, ne reagiranju kočenjem kada uočava pješakinju koja prelazi kolnik, može ostvariti obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće, da kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama može izazvati opasnost za život ljudi ali lakomisleno smatra da takvom vožnjom neće ugroziti druge sudionike u prometu. Naime, svaki prosječan građanin je svjestan mogućnosti izazivanja prometne nesreće vožnjom kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama, prevelikom brzinom, u naselju, raskrižju, blizini pješačkog prijelaza, svaki građanin je svjestan da prilikom ovakve vožnje može izazvati prometnu nesreću ako ne reagira zaustavljanjem vozila kada vidi pješaka koji prelazi kolnik, k tome isti je stekao pravo na upravljanje vozilom ima izdanu vozačku dozvolu, pa je time upoznat s prometnim propisima i opasnostima u slučaju ne postupanja u skladu s istima.

29. U postupku nije bila upitna ubrojivost optuženika.

30. Sud je zaključio da je optuženik inkriminirane prigode poduzeo vožnju na opisani način, kršeći prometne propise na način kako je opisano u izreci svjestan da takvom vožnjom može prouzročiti prometnu nesreću, izazvati opasnost za život ljudi, ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti, a što je za posljedicu imalo smrt jedne osobe.

31. Nadalje, optuženik je svjestan protupravnosti svog ponašanja, svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, jer svaki prosječan građanin zna da je ovakvo ponašanje protupravno, a optuženik ima i vozačku dozvolu, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

32. S obzirom na navedeno sud je zaključio da je optuženik kriv za počinjenje kaznenog djela opisanog u izreci.

33. Prilikom odlučivanja o izboru, vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije, sud nije pronašao olakotnih okolnosti na stani optuženika.

34. Kao otegotne okolnosti sud je cijenio to što je optuženik osuđivana osoba presudom Općinskog suda u Splitu broj K-103/2024 od 27. ožujka 2024., pravomoćna 17. travnja 2024., zbog kaznenog djela iz članka 118. stav 1. u svezi članka 34. KZ/11. na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci uz rok kušnje u trajanju od 3 godine, te prekršajno kažnjavana osoba po odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama odlukom Postaje prometne policije, broj 211-07/24-4/2220 od 9. siječnja 2024. po članku 102. st. 3 i čl. 163, st. 8 ZOSPNC-ma na novčanu kaznu od 160,00 eura, što ukazuje na neusklađenost optuženikova ponašanja s pozitivno pravnim propisima, te da vođenje ovog kaznenog postupka nije imalo utjecaj na istog da se kloni počinjenja kaznenih djela i u prometu poštuje prometne propise. Nadale optuženik nije pokazao nikakvu kritičnost prema svom postupanju predmetne prigode kod optuženika je izostalo žaljenje kao i empatija prema oštećenom. Nakon počinjenja kaznenog djela nije se niti ispričao oštećenom već je na krajnje neprimjeren način SMS porukom izrazio saučešće. Optuženik predmetne prigode je prekršio čak 4 blanketne norme što ukazuje na visok stupanj njegove kriminalne volje, a što mu je sve cijenjeno kao otegotno.

35. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, stupanj krivnje, kao i visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo (kazna zatvora od 1 godine do 8 godina), optuženik je na temelju članka 227 stavak 6. KZ/11., osuđen na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci. Naime, sud drži da se svrha kažnjavanja može ostvariti u odnosu na konkretnog optuženika samo izricanjem bezuvjetne kazne zatvora, te da se ne može ostvariti blažom sankcijom, posebno imajući u vidu da se radi o osuđivanoj osobi. Stoga se jedino kaznom zatvora može izvršiti pozitivan utjecaj na optuženika da se ubuduće suzdrži od činjenja ovakvih ili sličnih kaznenih djela, te će na ovakav način, biti moguće ostvariti ciljeve kako generalne tako i specijalne prevencije. Odluka o troškovima postupka donijeta je uzimajući u obzir složenost, trajanje postupka, te imovinske prilike optuženika, koji je zaposlena osoba. Sud je na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 naložio optuženiku podmiriti ukupni trošak kaznenog postupka od 1.000,00 (tisuću) eura od čega iznos od 424,71 eura na ime troškova prometno tehničkog vještačenja Nevena Kralja, iznos od 265,44 eura na ime troškova sudsko medicinskog vještačenja Marije Definis, te preostali iznos na ime paušalnih troškova kaznenog postupka, a u roku 30 dana od pravomoćnosti presude.

Split, 26. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Boni Gamulin Frleta

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- optuženiku

- branitelju

- opunomoćeniku oštećenika

- Općinskom državnom odvjetništvu

- u spis