Poslovni broj: P-966/2022-50

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužiteljice: PSK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnica iz Odvjetničkog društva Višić i partneri d.o.o., Šibenik, protiv tuženika: ad.1) CSK, [adresa], ad.2) CS, [adresa], ad.3) IS, [adresa], koja je imenovala punomoćnika za primanje pismena u osobi tužene ad.2) CS, ad.4) ISK, [adresa], ad.5) GS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.6) NS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.7) MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], P VIC3159, Australia, ad.8) ŽS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.9) OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], King Arthur Drive 55, Glen Waverley, VIC3150, Australia, ad.10) KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Capel Sound Victoria 3940, Australia i ad.11) ĆS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ovi tuženi ad. 5) do ad.11) zastupani po punomoćnici Branki Brkić Nakić, odvjetnici iz Šibenika, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 29. travnja 2026.g., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i tuženika ad.5) do ad.11), a u odsutnosti ostalih tuženika, na ročištu održanom povodom objave dana 26. svibnja 2026.g.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice, koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica PSK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i to dijela prikazanog na geodetskom snimku izrađenom od strane Zorana Marina, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, dana 18.12.2025. godine i označen slovima A-B-C-E-A, površine 1208 m2, koji čini sastavni dio ove presude."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženima ad.5) do ad.11) da nadoknadi parnični trošak u iznosu od 4.125,00 Eura, sa zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja, sve u roku od 15 (petnaest) dana, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje:

1. U ovoj pravnoj stvari tužiteljica je ustala tužbom u kojoj navodi, kao i tijekom raspravljanja, da su u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Šibeniku kao vlasnici nekretnine kat. ozn. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], upisani ŠS, BS, FS, DS, ES, JS, ZS, GSK – ovdje tužiteljica za dio od 420/720, da je tužiteljica vlasništvo predmetne nekretnine stekla darovanjem od svoje majke pok. AS, koja da je istu naslijedila od svog oca pok. BS, upisanog suvlasnika. Upis prava suvlasništva na ime tužiteljice da je izvršen na temelju pravomoćne presude ovog suda pod poslovnim brojem P-1024/07. Iz zapisnika o diobi nekretnina sklopljenog između majke tužiteljice, AS i njezine sestre VS, kao jedinih nasljednika pok. BS, da je vidljivo je da je tužiteljicu pripala „burnja strana“ za dio od 7/12. Tužiteljica da je temeljem diobe koju je izvršila njezina majka svoj suvlasnički dio koji je stekla darovanjem od majke, izdvojila na način kako je to prikazano u geodetskoj situaciji izrađenoj od strane ing geod. SS dana 08. siječnja 2020.g. Ovom tužbom tužiteljica traži da joj je na ime njezinog suvlasništva prizna pravo vlasništva na točno određenom fizičkom dijelu nekretnine koji je označen slovima A-B-C-E-A ukupne površine 1208 m2, što da odgovara njezinom suvlasničkom udjelu od 420/720. Tužiteljica da ima pravni interes da uredi zemljišno knjižno stanje pa predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice, pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tužena ad.3) IS izjavom od dana 11.4.2023.g. priznala je tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice.

3. Tuženici ad.5) do ad.11) osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti navodeći da su izravni potomci BS pok. DS, slijedom smrti oporučne mu nasljednice RS pok. C. Dosudnicom br. A- 442/28 od 19.12.1928.g. da je raspoređena imovina iza smrti BS pok. DS na način da su nasljednicima proglašeni HS ud. I za 7/12 i RS za 5/12. Rješenjem o nasljeđivanju naslovnog suda br. O-19/2001 donesenom iza smrti RS. C, njezinim nasljednicima da se proglašavaju njeni potomci, na jednake dijelove, i to: sinovi: G, TS i MS, te kćeri ŽS, OS, KS i ĆS. ĐS da je umro, a nasljednici su mu GS i NS. Tužiteljicu da ne pripada dio koji potražuje ovom tužbom. Sukladno diobenom sporazumu iz 1960. godine, AS da je pripao sjeverni dio („sa burnje strane“), dok da je RS pripao dio sa južne strane. Tužiteljica da očito miješa zemlju „Veliki Gomljanik“ kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od zemlje zvane „Mali Gomljanik“ kat. čest. br. [katastarska čestica], koja da je predmet ovog postupka, te da je u citiranom Zapisniku o diobi od 13.3.1960.g. identificirana kao Mali Gomljanik ( mali Gomiljak), što da potvrđuje i sadržaj Ugovora o darovanju od 3. svibnja 2000.godine, kojeg tužiteljica dostavlja uz tužbu, sklopljenog između AS pok. N kao darovateljice i ovdje tužiteljice (u ugovoru navedene kao LS) te US, ČS i PZ, kao daroprimatelja, kojim darovateljica daruje svojoj kćeri, ovdje tužiteljici, nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvanu „Mali Gomiljak“. Kako da je temeljem „Zapisnika o diobi“ od 13.3.1960.g., pod toč. III, AS na ime njezina 7/12 suvlasničkog dijela pripao dio sa „burnje strane“ nekretnine naziva „mali Gomiljak" (Gomljanik) i kako da je upravo taj dio bio predmetom darovanja od 3. svibnja 2000.godine, posve da je jasno kako bi upravo sjeverni, odnosno „burnji“ dio pripao tužiteljici, a preostali dio tuženicima. Prema tome, navodi tužiteljice o vlasništvu posebnog dijela čije vlasništvo traži tužbom, koji dio se prema nalazu vještaka nalazi na jugozapadnoj strani predmetne čestice, nisu utemeljeni na materijalnim dokazima, već predstavljaju proizvoljno postupanje tužiteljice u namjeri da sebi priskrbi dio koji je u fizičkom, građevinskom i komercijalnom smislu višestruko vrijedniji od preostalog dijela (tzv. „špic“) koji bi time preostao tuženicima, a da u prilog takvoj tvrdnji ide i činjenica što je tužiteljica pokrenula ovu vlasničku parnicu u nastojanju da izbjegne involviranje tuženih ad.5) do ad.11), mada da je znala da su oni nasljednici djelbenice RS (VS) Milutin, a nije ih obuhvatila na pasivnoj strani niti u vlasničkoj parnici posl. br. P- 1024/07 temeljem koje presude je postigla uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te stoga svega predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice.

4. Ostali tuženici nisu osporavali tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice.

5. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], presude ovog suda broj P-1024/07 od 14.6.2007.g., Ugovora o darovanju od 3.5.2000.g., oporuke BS od 3.3.1958.g., dosudnice A-442/28 od 19.12.1928.g. iza pok. BS pok. DS, rješenja o nasljeđivanju O- 19/2001 iza pok. RS ud. C, rješenja o nasljeđivanju O-350/20 iza pok. TS, Zapisnika o diobi nekretnina od 13.3.1960.g., geodetske situacije od 8. siječnja 2020.g., očevidom na mjestu spora od dana 25.6.2025.g., skice – geodetskog snimka vještaka mjernika Zorana Marina od 18.12.2025.g., saslušanjem svjedoka ČS, PZ, te saslušanjem stranaka.

6. Očevidom na mjestu spora uz učešće vještaka mjernika Zorana Marina, ing. geod. od dana .g. utvrđeno je da predmet spora predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 1208 m2. Nekretnina je sa jugozapadne strane omeđena betonskim zidom, sa zapadne strane kamenom gromilom i pristupnim putem kojim se može proći samo pješice, dok s ostalih strana nema jasne međe. U naravi je pašnjak obrastao niskim raslinjem i zatiču se izdanci starih maslina. Predmetna nekretnina je i fotografirana što je i prikazano u vještvu ovog vještaka od 18.11.2025.g., a za koje se koristi geodetska situacija SS radi ekonomičnosti postupka. Inače, ova parcela čini jednu cjelinu sa dijelom kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 862 m2 a koja na skici je trokutastog oblika.

7. Iz geodetskog snimka koji je za potrebe ovog postupka dostavio vještak mjernik CZ dana 15.4.2026.g. razvidno je da je dio koji ovom tužbom potražuje tužiteljica označen kao jugozapadni dio i ima površinu 1208 m2, a preostali dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] kao sjeveroistočni dio i ima površinu 862 m2.

8. Svjedok ČS, sestra tužiteljice, rođena 1934. godine, iskazuje da joj je poznat predmet spora, da je tamo već 60 godina, da je predmetna zemlja u obliku pirje, da ne zna sigurno koliko ima kvadrata, da je ta zemlja bila vlasništvo njene majke AS, a ona i njezina sestra NSK da su istu naslijedile od svog djeda IZ, da su se njih dvije sestre podijelile tako da je njezina majka AS dobila veći dio jer je živjela kod dida, a ovoj drugoj sestri da je ostavljen manji dio jer ona tu nije živjela, da je njezina majka AS dobila južni dio, a njezina sestra RS, a njena teta burnji dio. Kada joj je sudac pokazao skicu pokazuj da je njena majka AS dobila ovaj pravokutni dio, a teta ovaj dio što se sužava i koji ima manje kvadrata. Iskazuje da je njezina majka AS tu svoju nekretninu darovala njezinoj sestri, ovdje tužiteljici. Dok je teta bila živa da nitko njezinu sestru, ovdje tužiteljicu, nije ometao, a inače da se nikada ništa na njoj nije obrađivalo i zemlja je predstavljala pašnjak. Iskazuje da oni na ovom području imaju i drugu zemlju koja je položena malo niže i ta zemlja ima 4000 m2 i da, inače, nije bila međa na ovoj predmetnoj nekretnini da bi se točno znalo gdje je položena već samo po kvadraturi.

9. Svjedok PZ, brat tužiteljice rođen 1936. godine iskazuje da su predmetnu nekretninu naslijedile od pradjeda IZ pok. Šime njegiova pokojna prababa a njegova supruga N, a iza njezine smrti baba mu ISK, a iza njezine smrti je to naslijedila njezina kćerka NSK i kćerka AS. Ovaj sjeveroistočni dio da je dobila GZ, a ovaj jugozapadni dio da je dobila njegova majka AS a koja je to ostavila njegovoj sestri GSK, ovdje tužiteljici. Nekretnina da je podijeljena točno kako je to i označeno na skici koju mu je sudac predočio i nije podijeljena uzdužno kako to govore tuženici jer onda u tom slučaju da ne bi bilo pristupnog puta za ovu gornju burnju nekretninu. Vezano uz pitanje suda zbog čega je majka dobila veći dio nego njezina sestra, iskazuje da on nije bio u to vrijeme živ, ali pretpostavlja da je pradjed imao razlog za to. Inače ove zemlje da uopće nisu obrađivane, da ih je pradjed je kupio 1919. godine a služile su samo za ogrijev. Što se tiče pitanja da li je i na drugim česticama izvršena podjela između njih rođaka, izjavljuje da jeste i da je i on također dobio dio nasljedstva. Inače ovaj cijeli teren da je naziva "Gomiljak" a postoji gornji i donji Gomiljak, a ova predmetna zemlja da je "Gornji Gomiljak" i sve da je podijeljeno na način da 7/12 pripada njegovoj majci, a 5/12 teti RS. Što se tiče "Donjeg Gomiljaka" njega da su dijelili njih četvero djece iza smrti majke AS, a ostali dio djeca od RS.

10. Tužiteljica PSK iskazuje da se u cijelosti pridružuje navodima ranije saslušanog svjedoka, a brata joj PZ, dakle da je njezinu majku pripalo 7/12 dijela a njezinu sestru, tetu joj RS 5/12 i zato da je njezina nekretnina manja. Također ističe da se nikada nije dijelila uzdužno kako to sada navode tuženici ad. 5 do ad.11 isto iz razloga koje naveo njezin brat, jer onda ova gornja parcela ne bi imala pristupnog puta. Što se tiče pitanja zbog čega je njezina majka dobila veći dio nasljedstva nego njezina sestra izjavljuje da je to zato što je njezina majka živjela sa svojim ocem i vodila o njemu brigu, a da misli da uvijek netko dobije više a netko manje. Njezina sestra i ona da su dolazile na ovu zemlju i znale čiji je koji dio, a sigurno da su znala i njezina djeca. Na upit pun. tuženika ad.5 do 11 koga ima od braće i sestara iskazuje da ima brata PZ, sestru ČS i M, a imala i brata NZ koji je umro, s tim da je imala i polusestru koja nema nikakve veze sa ovim predmetom spora. Njezina majka da joj je ostavila ovu nekretninu budući je s njom živjela i dohranila je do smrti, a živjela je 97 godina, a što se tiče ostalog nasljedstva to da je ostavila djeci u jednake dijelove. Naposljetku da se u prošlosti ova nekretnina nije obrađivala.

11. Tužena ad.5) GS, rođena 1958. godine, iskazuje da ova nekretnina koja je na špicu svojom cijelom dužinom dobila je njezina baka RS i njezina sestra AS koja je kad je to dobila bila HS. Nekretnina da se dijelila vodoravno odnosno uzduž puta gdje su ove točke B- C-D i to je da je njima pripalo to sa burnje strane, a ovo sa južne strane dio je pripao AS koja je ranije bila HS i imala jednu kćerku pa je pradjed njoj ostavio veći dio ako se ne uda, a radi tog djeteta, a ukoliko se ponovo uda da će joj pripasti pola, a kako se ona udala onda je njoj trebalo pripasti pola te zemlje, međutim tužiteljica da je bez njihovog znanja dovela geometra i odredila dio koji njoj pripada ovako kako je to naznačeno na skici, a s čime se ne slaže. U prvom sudskom postupku uopće da nisu bili pozvani, te da drži da su ovdje ugroženi pa tako osim ove nekretnine da imaju i druge nekretnine a na kojima također tužiteljica i njezini brat i sestre traže bolji dio parcele da im pripadne a da njima ostanu komadići. Inače što se tiče puta to uopće da nije problem i put mogu imati i jedna i druga parcela s tim da su ranije pristupali na tu nekretninu makadamskim putem i suhozidom položen u ovom špicu. Iskazuje i to da je danas saslušani svjedok PZ bio kod nje i rekao joj je da se zna čija je čija strana, ali da kako to nije njegovo da se ne želi u to pačati a isto je govorio da se dijelila uzdužno kako to sada i ona iskazuje. Na upit kako su knjižili Veliki Gomiljak, iskazuje da nisu dobili poziv i nisu sudjelovali ni u čemu, a knjiženo je 7/12 u korist tužiteljice, njezinog brata i sestara, a 5/12 u njihovu korist. Naposljetku da tuženi ad.5) do ad.11) drže da ih pripada polovina nasljedstva a ne manji dio. Na upit kako je uobičajeni način diobe nekretnina na ovom području iskazuje da se dijelilo opisno na burnji i južni dio, a nisu se označavale strane svijeta.

12. Tuženik ad.6) NS, rođen 1955. godine, se pridružuje navodima svoje sestre MZ a suviše ističe da su ovi stari bili pametniji, da su dijelili zemlju na način da su gledajući od mora zemlju dijelili okomito na burnju i južnu stranu, pa tako je ova predmetna nekretnina i podijeljena na burnju i južnu stranu, a po ovoj dopunjenoj skici burnja strana je ona koja je položena uz oznake B-C-D, a more je nasuprot točaka A i B, ali i B do D. Pristup parceli nikad da nije bio zabranjen nikome i zajednički se koristio a pristup je bio preko parcele i one su bile sestre i nitko drugi tuda nije postupao, a ludilo je nastalo kada su počeli dolaziti građevinarci i kada je sve to postalo previše komercijalno i sve podijele starih da su pale u vodu i sve je vezano uz pristupne putove kojih ako nema parcela ne vrijedi ništa. Iskazuje da su tuženi ad.5) do ad.11) predlagali da se ova parcela ne dijeli nego da se zajednički proda i da se podijeli novac, čak da su i pristajali da im pripadne manji dio i da se riješe sudskih postupaka, ali druga strana nije na to pristala. Ova nekretnina da se nije nikada obrađivala već koristila za ispašu i po njemu je burnja strana označena oznakom sjever-jug.

13. Tuženik ad.7) MS, rođen 1949. godine, iskazuje da su njegova saznanja drugačija nego kako iskazuje saslušani svjedok ČS a koja je njegova rodica. Naime po njegovom saznanju granica da je išla po dužini te zemlje koja izgleda kao pirja, a ne poprečno kako to kaže tužiteljica. Nakon što mu je pokazana skicu očevida iskazuje da je njih, ovdje tužene ad.5) do ad.11), pripao ovaj dio koji nije do puta i to polovica cijele nekretnine, a majku tužiteljice ovaj donji dio koji je južni, s tim da je on mlad otišao u Australiju pa ne zna kuda se pristupalo na tu njihovu nekretninu, te da mu nije jasno zašto bi njegova mama dobila manji dio od njihove, obe da su i sestre. Na upit pun. tužiteljice da li je vidio dida BS oporuku, izjavljuje da jeste, a dida BS da nije mogao napisati oporuku jer je baba ostala iza njega, ako je bila njegova zemlja mora da je raspolagao, a ne zna kako je raspolagao, a baba da je ostavila jednake dijelove i jednoj i drugoj kćerki, a baba se zvala ISK. Ova zemlja da se nije obrađivala već se koristila za branje drva, misli da nije bila plodna, možda je tamo bila koja maslina.

14. Tužena ad.8) ŽS iskazuje jednako kao i saslušani tuženi ad.5) i 6), te suviše iskazuje da je odlazila na ovu parcelu još kao dijete sa svojom majkom RS, da su išli brati magarušu i da se sjeća da joj je majka govorila da ne odlazi na tetin dio, a koji je bio položen sa njihove gornje strane, odnosno preko puta ovog puta B-C-D. Na upit tužiteljice da li je ona nju pitala vezano uz podjelu nasljedstva i pokretanje postupaka, izjavljuje da nije nego da je čula od drugih i nikada nije dobila nikakvo pismo, a odnosilo se i na ovu nekretninu. Na upit pun. tužitelja da li je bila vidljiva granica na terenu između njih, iskazuje da je bilo vidljivoga suhozida, ne puno, ali da je bilo i znali su čije je čije.

15. Tužena ad.11) ĆS iskazuje da se slaže s onim što je rekla njezina familija, te drži da sve treba ići po pola, da ono što govori rodica ĆS, ovdje tužiteljica, da nije istina i da ni ona nije nikada dobila nikakvo pismo vezano uz podjelu ove zemlje, niti ju je tužiteljica tražila da se dogovore. Što se tiče ove zemlje da ima saznanja da se trebalo već ranije ovo podijeliti i da je došao mjerač ali da ga je PZ potjerao i kazao da će on to mjeriti koracima, s tim da su se teta AS i njena majka RS htjele podijeliti po pola, a to da joj je rekla majka.

16. Pregledom oporuke IZ pok. DS sastavljene u [adresa] 28.11.1927.g., a ovjerene dana 3.3.1958.g. u kancelariji Kotarskog suda u Šibeniku pod brojem Uv-51/28 utvrđeno je da je isti oporučno raspolagao na način da je svojoj nevjesti ISK ostavio zemlju zv. Sadine, da je polovicu svoje nekretnine ostavio ženi Ž dok je živa i da stoji na njegovom temelju skupa sa nevjestom ISK i unukom AS, a poslije njegove smrti ostavlja nevjesti ISK dok je živa, a poslije njezine smrti ostavlja unuci HS ud. I za 2/3, a RS za 1/3, drugu polovicu nekretnine i dvije dijanice u Malom Blatu ostavlja unuci HS za 2/3, a 1/3 unuci RS, dva prikopa u malom Blatu ostavlja unučadi muškog kolina od kćerke mu ŽZ, svu pokretninu ostavlja ženi Ž dok je živa, a poslije njezine smrti pripada unuci mu HS, te drugu polovicu pokretnina ostavlja nevjesti ISK, a poslije njezine smrti pripada u jednake dijelove unukama HS i RS, te kao je to razvidno u oporuci se izričito ne spominje predmetna nekretnina Gomljanik.

17. Pregledom Ugovora o darovanju od 3.5.2000.g. utvrđeno je da je isti sklopljen između AS, kao darovatelja i LS, US, OZ i PZ, kao daroprimatelja, utvrđeno je da su čl.1. Ugovora stranke složno pretpostavile da je darovateljica suvlasnik za 7/12 dijela predmetne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], zvano mali Gomiljak, površine 1920 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] zvano Gomiljak veliki površine 9162 m2 temeljem Zapisnika pristatka diobe nekretnine od 13.3.1960.g. i Oporuke od 28.11.1927.g., te da je čl. 3. darovateljica darovala kat. čest. zem,. 3116/27 K. O. [katastarska općina] za cijelo svojoj kćerki LS, ovdje tužiteljici, a čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] zvano Gomiljak veliki površine 9162 m2 u jednake dijelove svoj svojoj djeci, a daroprimateljima, svakome po 7/48 dijela .

18. Pregledom Zapisnika pristatka diobe nekretnina razvidno je da je između dvije stranke i to AS, ovdje prednika tužiteljice i VS, ovdje prednice tuženih ad.5) do ad.11) u prisutnosti dva svjedoka prema dijeljenju nužnih dijelvoa utvrđeno da AS pripada 7/12 dijela , a KZ 5/12 dijela, između ostalih nekretnine da Tanfara AS pripada zemlja zvana mali Gomiljak (nesporno predmetna nekretnina) za 7/12 dijela s burnje strane, a KZ s južne strane za 5/12 dijela, a zemlja zvana Veliki Gomiljak južna strana je pripala AS za 7/12 dijela, a KZ burnja strana za 5/12 dijela.

19. Pregledom presude zbog izostanka ovog suda pod posl.br. P-1024/07 od 14.6.2007.g. utvrđeno je da je tužiteljica MSK ustala tužbom protiv tuženika DS, CS, ĆZ, ŠZ, BZ, FZ i NZ, radi uknjižbe, te da je presudom utvrđeno da je tužiteljica darovanjem od svoje majke stekla pravo suvlasništva vrhu čes.t zem. 3116/27 K. O. [katastarska općina] za 7/12 i ovlaštena temeljem te presude zatražiti i psotići uknjižbu prava suvlasništva na soje ime uz istodoban izbris sa imena ŠS pok. DS, BS p. DS, FS pok. I, ES pok. I, ES O. I, JS, ZS.

20. Pregledom Izvatka iz zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina] i Izvoda iz posjedovnog lista Ureda za katastar Šibenik utvrđeno je da su na predmetnoj nekretnini oznake čest zem. 3116/12 uknjiženi za 1. Suvlasnički dio: 100/720 ŠS, za 2. Suvlasnički dio: 100/720 BS, za 3. Suvlasnički dio: 60/720 VUKELJA AMBROZ I, za 4. Suvlasnički dio: 10/720 VUKELJA ŠIME I, za 5. Suvlasnički dio: 10/720 VUKELJA ES I, za 6. Suvlasnički dio: 10/720, JS, za 7. Suvlasnički dio: 10/720 ZS i za 8. Suvlasnički dio: 420/720 GSK, [adresa].

21. Imajući u vidu rezultate ovako provedenog dokaznog postupka, sud nalazi da je tužiteljica stekla predmetnu nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] oporučno od svog djeda IZ pok. O i darovanjem od svoje majke AS, za 2/3, odnosno 7/12 dijela, na koji se uknjižila temeljem pravomoćne presude ovog suda P-1024/07, dok da su tuženi ad.5) do ad.11) izravni potomci BS. O, slijedom smrti oporučne mu nasljednice ŽSK suvlasnici predmetne nekretnine za 5/12 dijela, što je sve i vidljivo iz Zapisnika pristatka diobe nekretnina, sklopljenog između prednika tužiteljice i tuženih ad.5) do ad.11), da je predmetna nekretnina površine 1920 m2 narodnog naziva Maretuša i nesporno po strankama Mali Gomiljak, da je AS, prednici tužiteljice, pripala zemlja zvana mali Gomiljak (nesporno predmetna nekretnina) za 7/12 dijela s burnje strane, a KZ s južne strane za 5/12 dijela, a zemlja zvana Veliki Gomiljak južna strana je pripala Tanfara Zorki za 7/12 dijela, a KZ burnja strana za 5/12 dijela, da je očevidom na mjestu spora i skicom mjesta očevida utvrđeno da burnja strana predmetne nekretnine predstavlja sjeveroistočni dio kat čest 3116/27 K. O. [katastarska općina] označeno na skici mjesta očevida označeno slovima C-D-E-C, radi čega se tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je tužiteljica vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i to dijela prikazanog na geodetskom snimku izrađenom od strane Zorana Marina, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, dana 18.12.2025. godine i označen slovima A-B-C-E-A, površine 1208 m2, a koji je položen jugozapadno, ukazuje neosnovanim, budući se ne radi o burnjoj strani, a podredno se ističe da je južnu stranu tužiteljica dobila na zemlji zvanoj Veliki Gomiljak sukladno spisu priležećem Zapisniku sastavljenom između prednika tužiteljice i tuženih ad.5) do ad.11), te suviše nije ničim dokazala da je bila u posjedu upravo navedenog dijela nekretnine, slijedom čega je tužbeni zahtjev valjalo odbiti i presuditi kao u izreci ove presude (toč.I.).

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. ZPP, te Tbr.7.t.2. Tarife o nagradama i naknadi trošak za rad odvjetnika ZPP-a, pa je tuženicima ad.5) do ad.11), dosuđen trošak koji su imali na ime zastupanja po kvalificiranom punomoćniku, sukladno naznačenoj VPS i to za sastav 2 podneska u visini od 200 bodova, za zastupanje na 9 ročišta u visini od 900 bodova, odnosno ukupno 1100 bodova, što sukladno vrijednosti boda od 2,00 Eura, uvećanju od 50% na ime zastupanja više osoba i uvećanju za 25% PDV-a iznosi sveukupno 4.125,00 Eura, koji trošak je dužna tužiteljica naknaditi tuženicima ad.5) do ad.11), na način pobliže opisan u točki II. izreke ove presude.

U Šibeniku, 26. svibnja 2026. godine

Sudac :

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe drugostupanjskom Županijskom sudu u roku od 15 dana. Rok za žalbu za stranku kojoj je odluka uručena na ročištu na kojem je ista objavljena, počinje teći od dana održanog ročišta na kojem je objavljena, odnosno, uručena. Za ostale stranke rok za žalbu teče od dana primitka pismenog otpravka odluke. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je odluka objavljena