Posl. br. K-67/2022

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Azri Budalici Mijalić, uz sudjelovanje Ivane Nikolić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog HĆ povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku, poslovni broj KO- DO-209/2021 od 11. kolovoza 2021., radi kaznenog djela iz čl. 139. st. 1. u vezi sa st. 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23, 36/24, dalje u tekstu: KZ/11) nakon javno provedene rasprave 25. svibnja 2026., u prisutnosti Ante Vetme općinskog državnog odvjetnika u Dubrovniku, optuženika HĆ, braniteljice optuženog Ane Birimiše, odvjetnice u [adresa] te oštećenog ŠĆ, **.**.2026. objavio je i p r e s u d i o  j e

Optuženik HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina Ante i MĆ rođene H, rođenog **.**.1969. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, konobara, neoženjenog, bez djece, pismenog, sa završenom srednjom školom, nezaposlenog, srednjeg imovnog stanja, nalazi se na slobodi

k r i v  j e

I. što je 24. lipnja 2021. oko 10,20, u Dubrovniku, u Ulici kneza Branimira, nezadovoljan time što je novinar ŠĆ prije nekoliko godina medijski izvještavao o tijeku suđenja protiv njega i u nakani da kod ŠĆ izazove osjećaj straha i prepasti, imenovanom rekao: „Čuješ, ti si ono o meni pisao, pratio si ono suđenje, navodio si moje puno ime i prezime, iako je bila nepravomoćna presuda, dok se onima koji imaju pravomoćne presude objavljuju inicijali. Majci si mi deset godina skratio život, jebat ću ti mater, čuvaj se. Moj odvjetnik nije htio da te tuži, sad sam odslužio, to je za mene ništa, jebat ću ti mater zbog svega˝, a što je kod ŠĆ izazvalo osjećaj straha i prepasti,

dakle, drugome ozbiljno prijetio kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, a kazneno djelo je počinjeno prema novinaru u svezi s njegovim poslom,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnju, opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 1. u svezi sa st. 3. KZ/11.

II. Na temelju čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 1. KZ/11, optuženik HĆ se

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci

Na temelju čl. 56. KZ/11, optuženom HĆ se izriče

UVJETNA OSUDA

tako što se izrečena kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci prema optuženiku neće izvršiti, ukoliko optuženik ne počini novo kazneno djelo u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti ove presude.

III. Na temelju čl. 73. KZ/11, optuženiku HĆ

i z r i č e s e

SIGURNOSNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA, UZNEMIRAVANJA ILI

UHOĐENJA

ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojem se ne smije približiti na udaljenost manju od 100 (sto) metara, a koja mjera, temeljem odredbe čl. 73. st. 2. KZ/11, ima trajati 5 (pet) godina.

Po proteku polovine trajanja sigurnosne mjere, izrečene na temelju čl. 73. st. 1. KZ/11, sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njezino izvršenje, ako ustanovi da više ne postoji opasnost iz čl. 73. st. 1. KZ/11. Osuđenik može ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja.

Na temelju čl. 58. st. 5. KZ/11. sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje kazne zatvora ako optuženik u roku i na način koji mu je određen ne postupi u skladu sa sigurnosnom mjerom iz čl. 73. KZ/11.

IV. Temeljem čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 80/2022, 36/2024, 72/2025, dalje u tekstu ZKP/08) optuženik se obvezuje snositi troškove ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. ZKP/08 i to, paušalne troškove kaznenog postupka sukladno čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 u iznosu od 100,00 eura, koje je dužan podmiriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude, uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske, model HR64, IBAN: [broj bankovnog računa], poziv na broj odobrenja 6084-3847-6722 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K-67/2022), te dostaviti sudu primjerak uplatnice.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podnijelo je ovome sudu optužnicu pod brojem K-DO-209/2021 od 11. kolovoza 2021. protiv optuženika HĆ, zbog kaznenog djela iz članka 139. st. 3. u vezi sa st. 1. KZ/11.

2 Pozvan da se očituje o optužnici, optuženik je izjavio da se smatra krivim.

3. Iznoseći svoju obranu, optuženik je naveo da su točni su u cijelosti navodi iz optužnice da je počinio kazneno djelo, na način kako mi se to optužnicom stavlja na teret. Naveo je da mu je žao radi počinjenog kaznenog djela, da je u tom trenutku bio rastresen, otac mu je bio na samrti, dakle žao mu je što se to dogodilo te se ovim putem ispričao oštećenom.

4.1. U dokaznom postupku sud je na temelju čl. 431. ZKP/08 pročitao iskaz ispitanog svjedoka ŠĆ koji je dao kod kod PP Dubrovnik (list spisa 31-33) te je pročitao i pregledao izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list spisa 23-24). Na početku dokaznog postupka ispitan je optuženik te je pregledan i preslušan zapisnik o ispitivanju osumnjičenika HĆ s pripadajućim elektronskim zapisom i snimkom kod Policijske postaje Dubrovnik od 25. lipnja 2021. (list spisa 16-22).

4.2. Temeljem odredbe čl. 418. st. 5. ZKP/08, pročitan je i pregledan izvadak iz kaznene evidencije za HĆ.

5. Iz iskaza svjedoka ŠĆ koji je dao kod PP Dubrovnik (list spisa 31-33) proizlazi da se dana 24. lipnja 2021. oko 10,20 sati nalazio u Dubrovniku u Ulici kneza Branimira, radeći reportažu kao novinar tjednika Dubrovački vjesnik i da je u tom trenutku pored njega prošao osobni automobil crni Golf reg. oznaka [registarska oznaka] koji se nakon nekoliko metara zaustavio i vratio „u rikverc“ na način da se automobil zaustavio točno pored njega, vozač je spustio staklo na suvozačevim vratima i obratio mu se riječima: „čuješ, ti si ono o meni pisao, pratio si ono suđenje, navodio si moje puno ime i prezime iako je bila nepravomoćna preuda dok se onima koji imaju pravomoćne presude objavljuju inicijali, majci si mi deset godina skratio život, jebat ću ti mater, čuvaj se“. Naveo je da kada ga je pitao s kime razgovara, vozač je nastavio govoriti: „moj odvjetnik nije htio da te tuži, sad sam odslužio, to je za mene ništa, jebat ću ti mater zbog svega“ te se nakon toga odvezao. Naveo je da tada u tom trenutku nije znao o kome se radi, ali da se naknadno sjetio da se radi o HĆ i da mu je poznato da je isti odslužio zatvor, pa njegove riječi: „čuvaj se, sad sam odslužio to je za mene ništa“ je u prenesenom značenju shvatio kao prijetnju odnosno da će mu nanijeti zlo ili mu nauditi i da zbog toga okrivljeniku neće biti problem ponovno odslužiti zatvor. Naveo je da je kao novinar prije nekoliko godina pratio suđenje okrivljenika i EĆ na način da je na stranicama Slobodne Dalmacije objavljivao fotografije okrivljenika i pisao o tijeku tog suđenja te da upravo okrivljenikove riječi: „ti si ono o meni pisao, pratio si ono suđenje, navodio si moje puno ime i prezime iako je bila nepravomoćna presuda“ upućuju na zaključak da mu je okrivljenik uputio prijetnje upravo u vezi s njegovim radom.

Sud je u cijelosti prihvatio iskaz oštećenog ŠĆ jer je dan jasno i određeno o odlučnim okolnostima bez dvoumljenja. Nadalje, sud je pročitao i pregledao izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list spisa 23-24) te je u cijelosti prihvatio pročitane i pregledane isprave kao vjerodostojne jer nema niti jedne okolnosti koja ih dovodi u pitanje.

6. Na temelju svih opisanih dokaza sud je utvrdio da je optuženi HĆ **.**.2021. oko 10,20, u Dubrovniku, u Ulici kneza Branimira, nezadovoljan time što je novinar ŠĆ prije nekoliko godina medijski izvještavao o tijeku suđenja protiv njega i u nakani da kod ŠĆ izazove osjećaj straha i prepasti, imenovanom rekao: „Čuješ, ti si ono o meni pisao, pratio si ono suđenje, navodio si moje puno ime i prezime, iako je bila nepravomoćna presuda, dok se onima koji imaju pravomoćne presude objavljuju inicijali. Majci si mi deset godina skratio život, jebat ću ti mater, čuvaj se. Moj odvjetnik nije htio da te tuži, sad sam odslužio, to je za mene ništa, jebat ću ti mater zbog svega˝, a što je kod ŠĆ izazvalo osjećaj straha i prepasti.

7. Člankom 139. stavkom 1. KZ/11 propisano je tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Člankom 139. stavkom 3. KZ/11 propisano je ako je kazneno djelo iz stavka 1. počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem, ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Nakon provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi sa ostalim dokazima, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je optuženik HĆ počinio kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 1. KZ/11, na način opisan izrekom ove presude. Da je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 139. st. 3 u vezi sa st. 1 KZ/11, a kako mu se to stavlja na teret predmetnom optužnicom, proizlazi iz svih dokaza koji su provedeni tijekom dokaznog postupka, a u prvom redu iz iskaza oštećenog ŠĆ, a iz kojeg iskaza proizlazi da mu je okrivljenik rekao: „Čuješ, ti si ono o meni pisao, pratio si ono suđenje, navodio si moje puno ime i prezime, iako je bila nepravomoćna presuda, dok se onima koji imaju pravomoćne presude objavljuju inicijali. Majci si mi deset godina skratio život, jebat ću ti mater, čuvaj se. Moj odvjetnik nije htio da te tuži, sad sam odslužio, to je za mene ništa, jebat ću ti mater zbog svega˝. Također, tijekom postupka nije bilo sporno da je oštećeni ŠĆ novinar, a i iz njegovog iskaza proizlazi da je kao novinar prije nekoliko godina pratio suđenje okrivljenika i EĆ na način da je na stranicama Slobodne Dalmacije objavljivao fotografije okrivljenika i pisao o tijeku tog suđenja i da upravo okrivljenikove riječi: „ti si ono o meni pisao, pratio si ono suđenje, navodio si moje puno ime i prezime iako je bila nepravomoćna presuda“ upućuju na zaključak da mu je okrivljenik uputio prijetnje upravo u vezi s njegovim radom. Dakle, optuženik je počinio kazneno djelo prijetnje prema novinaru u vezi s njegovim poslom, a što je sve kod oštećenog izazvalo osjećaj straha i prepasti. Također, provedeni dokazi potkrijepljen su i priznanjem optuženika, tako da u ovom postupku nije bilo spornih činjenica koje je valjalo utvrđivati. Sve navedeno ukazuje na to da je postupao u nakani da kod oštećenog izazove osjećaj straha i prepasti, a da bi neka prijetnja bila ozbiljna, nije potrebno da osoba koja upućuje prijeteće riječi ima namjeru iste i izvršiti, već je dovoljno da su upućene riječi objektivno podobne kod osobe kojoj su upućene izazvati osjećaj straha, prepasti i uznemirenosti, a naprijed navedena radnja kada je okrivljenik rekao oštećenom: „Čuješ, ti si ono o meni pisao, pratio si ono suđenje, navodio si moje puno ime i prezime, iako je bila nepravomoćna presuda, dok se onima koji imaju pravomoćne presude objavljuju inicijali. Majci si mi deset godina skratio život, jebat ću ti mater, čuvaj se. Moj odvjetnik nije htio da te tuži, sad sam odslužio, to je za mene ništa, jebat ću ti mater zbog svega“ to i jest, te je optuženik očito postupao u nakani ustrašivanja i uznemiravanja oštećenog, slijedom čega su optuženikovim postupanjem opisanim izrekom ove presude ostvarena sva obilježja kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 1. KZ/11. Dakle, iz cjelokupne materijalne građe spisa vidljiva je kaznena odgovornost optuženika HĆ i nedvojbeno proizlazi da je isti svojim ponašanjem u potpunosti ostvario obilježja kaznenog djela za koje ga se tereti optužnicom, a što optuženik u potpunosti priznaje u svojoj obrani.

8. Člankom 23. KZ/11 propisano je da je kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Što se tiče subjektivnog odnosa optuženika prema kaznenom djelu, koje mu se stavlja na teret, sud smatra da je u vrijeme ispunjavanja zakonskih obilježja istog bio potpuno svjestan zabranjenih posljedica svoga postupanja, pa se zaključuje da je inkriminirane zgode postupao s izravnom namjerom. U odnosu na ubrojivost optuženika, ista tijekom postupka nije bila upitna, niti isticana kao sporna. Sud smatra da u radnjama optuženika nema isključenja protupravnosti, da je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv te da je bio svjestan da je njegovo djelo zabranjeno i da ne postoji niti jedan ispričavajući razlog njegovom postupanju. Okrivljeni je kao odrasla osoba znao i bio svjestan činjenice da ukoliko priđe oštećeniku te mu kaže: „Čuješ, ti si ono o meni pisao, pratio si ono suđenje, navodio si moje puno ime i prezime, iako je bila nepravomoćna presuda, dok se onima koji imaju pravomoćne presude objavljuju inicijali. Majci si mi deset godina skratio život, jebat ću ti mater, čuvaj se. Moj odvjetnik nije htio da te tuži, sad sam odslužio, to je za mene ništa, jebat ću ti mater zbog svega“ te riječi bi mogle izazvati osjećaj straha za kod oštećenog. Dakle, optuženik je u vrijeme počinjenja djela bio svjestan svih zakonskih obilježja kaznenog djela, koje je počinio, te se nije nalazio u zabludi glede okolnosti koje isključuju protupravnost.

9.1. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost optuženika, valjalo je donijeti odluku o vrsti i visini kaznene sankcije, koju mu je potrebno izreći, imajući u vidu sve olakotne i otegotne okolnosti na njegovoj strani. Člankom 47. st. 1. KZ/11 propisano je da će pri izboru vrste i mjere kazne sud, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i posljedice koje je pretrpjela žrtva, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu. Sud je uzeo u obzir, kao olakotne okolnosti na strani optuženika, priznanje počinjenja predmetnog kaznenog djela te njegovo iskreno kajanje i što se ispričao oštećeniku, čime je doprinio bržem i efikasnijem okončanju ovog kaznenog postupka, a i čime je pokazao da za svoje ponašanje preuzima odgovornost, što upućuje na njegovu zrelost i spremnost da snosi posljedice svojih radnji. Za ovo kazneno djelo kazneni zakon propisuje kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, ovaj sud je optuženika za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. u svezi sa st.1. KZ/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci te mu je na temelju čl. 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu i odredio da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko optuženik za vrijeme od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

9.2. Člankom 66. KZ/11 propisano je da je svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela. Dakle, njihova svrha je specijalna prevencija i to da onemogući počinitelja da ponovno čini kaznena djela. Člankom 73. st. 1. KZ/11 propisano je da će sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve, druge osobe ili grupe osoba, odnosno zabrane približavanja određenom mjestu sud izreći počinitelju kad postoji opasnost da bi počinitelj prema tim osobama ili na tim mjestima mogao ponovo počiniti kazneno djelo. U presudi kojom se izriče sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja sud će odrediti razdaljinu ispod koje se osuđenik ne smije približiti žrtvi, drugoj osobi ili grupi osoba odnosno određenom mjestu, a koja ne može biti manja od 100 metara. Člankom 73. st. 2. KZ/11 propisano je da se izriče u trajanju od jedne do pet godina. Počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora, a nije mu izrečena uvjetna osuda niti je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, mjera iz stavka 1. ovoga članka izreći će se u trajanju koje je od jedne do pet godina dulje od izrečene kazne zatvora. Člankom 73. st. 3. KZ/11 propisano je da po proteku polovine trajanja sigurnosne mjere izrečene na temelju stavka 1. ovoga članka sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njezino izvršenje ako ustanovi da više ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga članka. Osuđenik može ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno sud je zaključio da i dalje postoji opasnost od ponovnog približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve. Također, imajući u vidu da je oštećenik novinar te navod oštećenika da se boji optuženika, kao i opasnost da bi se optuženik mogao ponovno približiti, uznemiravati ili uhoditi oštećenika, sud je smatrao da je potrebno izreći sigurnosnu mjeru iz čl. 73. KZ/11, kojom bi se optuženika trebalo odvratiti od uznemiravanja oštećenika s obzirom da njihov kontakt može poticajno djelovati na optuženika u smislu nastanka novih problematičnih situacija. Također, izrečena sigurnosna mjera će utjecati na optuženika da shvati da je ponašanje zbog kojeg je proglašen krivim ovom presudom krajnje neprihvatljivo i da kod žrtve ostavlja psihičke posljedice te da se ubuduće suzdrži od činjenja ovakvih i drugih kaznenih djela. Navedena mjera ima trajati pet godina. Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje kazne zatvora ako optuženik u roku i na način koji mu je određen ne postupi u skladu sa sigurnosnom mjerom iz čl. 73. KZ/11

Slijedom svega navedenog, po ocjeni suda, ovakva izrečena kazneno-pravna sankcija je primjerena naprijed navedenim okolnostima te podobna za ostvarivanje svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, kroz društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecaj na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela jačanjem svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja. Također, ovako izrečenom uvjetnom osudom može se ostvariti svrha predviđena u čl. 41 KZ/11, jer je optuženiku dovoljno izreći kaznu bez njezina izvršenja, jer se po ocjeni suda u njezinom slučaju može očekivati da i bez izvršenja kazne ubuduće neće činiti kaznena djela niti ponoviti istovjetno kazneno djelo, a vrijeme provjeravanja od tri godine, po ocjeni suda, dovoljno je, s obzirom da se optuženik ispričao oštećeniku i izrazio kajanje, kao i da se kroz to vrijeme pokaže da je izrečena uvjetna osuda u cijelosti ostvarila svoju svrhu. Također, izrečena kaznena sankcija, uz primjenu sigurnosnih mjera iz članka 73. KZ/11, čije pridržavanje je daljnji uvjet vezano za opoziv uvjetne osude, ostvariti će se zakonom propisana svrha kažnjavanja kako u pravcu specijalne, tako i generalne prevencije.

10. Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženik se obvezuju snositi troškove ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. ZKP/08 i to, paušalne troškove kaznenog postupka sukladno čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 u iznosu od 100,00 eura, koje je dužan podmiriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude, uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske, model HR64, IBAN:

[broj bankovnog računa], poziv na broj odobrenja 6084-3847-6722 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K-67/2022), te dostaviti sudu primjerak uplatnice. Prilikom odlučivanja o troškovima postupka vodilo se računa da se radi o radno sposobnoj osobi te s obzirom na složenost i trajanje kaznenog postupka.

11. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Dubrovnik, 26. svibnja 2026.

Sutkinja

Azra Budalica Mijalić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

- ODO u Dubrovniku na broj KO-DO-209/2021

- optuženiku HĆ,

- braniteljici optuženika Ani Birimiši, odvjetnici u Dubrovniku,

- oštećenom ŠĆ,

- Policijskoj postaji Dubrovnik, sukladno čl. 73. st. 5. KZ/11.