REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski građanski sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Ovr-1134/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu po po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Stečajna masa iza ZLATNO JEZERO društvo s ograničenom odgovornošću za eksploataciju šljunka, proizvodnju, uzgoj ribe, turizam i rekreaciju u stečaju, OIB 36237740285, Ulica Mihovila Pavleka Miškine 25, Čakovec zastupanog po punomoćniku Tomislavu Čaviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čavić & partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv ovršenika TEHNIKA dioničko društvo za graditeljstvo, inženjering, proizvodnju i trgovinu, OIB 73037001250, Ulica Grada Vukovara 274, Zagreb, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava te o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim u postupku izravne naplate, dana 26. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odgađa se izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika TEHNIKA dioničko društvo za graditeljstvo, inženjering, proizvodnju i trgovinu, OIB 73037001250, Ulica Grada Vukovara 274, Zagreb, na temelju rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj St-2481/2018 od 3. ožujka 2021. do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na pokretanje kojeg je ovršenik upućen ovosudnim zaključkom poslovni broj Ovr-1134/2026 od dana 26. svibnja 2026.

II. Nalaže se ovršeniku TEHNIKA dioničko društvo za graditeljstvo, inženjering, proizvodnju i trgovinu, OIB 73037001250, Ulica Grada Vukovara 274, Zagreb, sudu dostaviti dokaz o pokretanju parničnog postupka kojeg je upućena pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-1134/2026 od 26. svibnja 2026., u roku osam dana od dana pokretanja postupka.

III. Upozorava se ovršenik TEHNIKA dioničko društvo za graditeljstvo, inženjering, proizvodnju i trgovinu, OIB 73037001250, Ulica Grada Vukovara 274, Zagreb, da će u slučaju nepostupanja sukladno točci II. izreke ovog rješenja postupak izravne naplate biti nastavljen.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj St-2481/2018 od 3.ožujka 2021. zbog razloga iz članka 50. stavak 1. toč. 7. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22,6/24 - dalje u tekstu: OZ), članka 50. stavak 1. toč. 9. OZ-a i članka 50. stavak 1. toč. 11. OZ-a.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 9. travnja 2026. godine podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate sukladno čl. 210. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22 i 6/24; dalje u tekstu: OZ). i čl. 65. OZ-a, koji se pred Financijskom agencijom (dalje: Fina) vodi temeljem rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj St-2481/2018 od 3. ožujka 2021.

2. U svojem prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da ovrhovoditelj za pokretanje predmetnog ovršnog postupka nije imao odobrenje stečajnog suca, a što je bio dužan imati sukladno odredbi čl. 76. st. 1. t. 9. Stečajnog zakona, osporava da je u konkretnom slučaju došlo do zakonske subrogacije, jer da ovrhovoditelj nije ispunio tuđu, već isključivo svoju osobnu obvezu preuzetu predmetnim Sporazumom o osiguranju. Navodi i da ovrhovoditelj nije bio ovlašten tražiti predmetnu ovrhu protiv ovršenika, obzirom isti nije bio kao vjerovnik naveden u predstečajnom postupku St- 2481/18, niti je kao vjerovnik naveden u Predstečajnom sporazumu od 03.03.2021. godine, već je kao vjerovnik navedeno OD Čavić & partneri d.o.o., sve sukladno odredbi čl. 343. st. 1. Stečajnog zakona, a u svezi sa odredbom čl. 62. st. 4. Stečajnog zakona te ističe i prigovor zastare predmetnog potraživanja.

3. U prijedlogu za odgodu ovršenik navodi da bi mu provedbom predmetne ovrhe nastala teško nadoknadiva, odnosno nenadoknadiva šteta koju obrazlaže činjenicom da je ovrhovoditelj stečajna masa koja ima priznate obveze prema stečajnim vjerovnicima i koja sredstva će bez odgode prijenosa biti prenesena na račun ovrhovoditelja te će kroz postupak diobe biti prenesena na račune vjerovnika, što potvrđuje i činjenica da je usvojenim prijedlogom završne diobe u stečajnom postupku nad ovrhovoditeljem predviđeno namirenje vjerovnika u iznosu koji odgovara 1,12% od utvrđenih iznosa potraživanja, što ukazuje na prilično nepovoljno stanje stečajne mase,stoga ovršenik predlaže sudu odgoditi prijenos zaplijenjenih sredstava.

4. Prijedlog ovršenika dostavljen je na očitovanje ovrhovoditelju, koji se očitovao podneskom od 22. travnja 2026. kojim je osporio navode ovršenika.

5. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava je osnovan.

6. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

7. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.

8. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

9. Prijedlogom od 9. travnja 2026. ovršenik je podnio i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanih odredbom čl. 50. st 1. toč. 7.OZ-a, čl.50.st.1. toč. 9. OZ-a i čl. 50. st.1 toč.11.OZ-a , a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. točka 5. OZ-a.

10. U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje – sud smatra kako je ovršenik isti učinio vjerojatnim.

11. Stečajna masa je izravna posljedica nedostatnosti imovine za namirenje svih vjerovnika u stečajnom postupku. Iako stečajna masa ima procesnu i stranačku sposobnost, budući je propisano da se u ime i za račun te mase mogu voditi sporovi, ista se osniva radi unovčenja imovine koja ulazi u stečajnu masu i namirenje dužnika stečajne mase predmetnim unovčenjem.

12. Stoga u slučaju provedbe izravne naplate prije odluke parničnog suda o prijedlogu ovršenika i prijenosa novčanih sredstava ovršenika na račun ovrhovoditelja, koji više ne stječe prihode svojom djelatnošću, te namirenjem vjerovnika stečajne mase iz prenesenih sredstava, po ocjeni ovog suda ovršenik bi u slučaju eventualnog uspjeha u parničnom postupku u koji je upućen ovosudnim zaključkom, trpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu jer prenesena novčana sredstva više ne bi bio u mogućnosti vratiti eventualnom protuovrhom.

13. Također, postoji opasnost da se nakon provedene izravne naplate ovrhovoditelj bude brisan iz sudskog registra, te se ovršenik neće ni imati od koga pokušati naplatiti, a radi se zaplijenjenom iznosu od 101.270,25 eura.

14. Stoga, sud smatra da postoji vjerojatnost da ovrhovoditelj neće biti u mogućnosti vratiti ovršeniku novčana sredstva koja će mu u postupku izravne naplate biti prenesena ako ovršenikova revizija bude prihvaćena, slijedom čega sud smatra da postoji vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

15. Sud navodi i kako je potraživanje ovrhovoditelja osigurano je i zaštićeno samom zapljenom na računu ovršenika, a ovršenik navedenim sredstvima ne može raspolagati, pa su navedena sredstva osigurana i ne postoji opasnost za ovrhovoditelja da bi ostao bez navedenih sredstava.

16. Uzimajući u obzir da odgoda ovrhe ima ograničeno vremensko trajanje, a potraživanje ovrhovoditelja osigurano je samom zapljenom na računu ovršenika, ovaj sud je stajališta kako pretežu razlozi u korist ovršenika te je potrebno odgoditi prijenos novčanih sredstva u postupku izravne naplate.

17. Slijedom navedenog, obzirom su ispunjene obje kumulativne pretpostavke iz članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

18. Odluka iz točke II. i III. izreke je donesena na temelju članka 70. stavak 2. OZ-a.

19. U svom prijedlogu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim ovršenik ističe žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7., čl. 50. stavak 1. toč. 9. OZ-a i čl. 50. stavak 1. toč. 11. OZ-a.

20. Člankom 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 52. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud zaključkom uputiti ovršenika da, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako je ovršenik u svom prijedlogu istaknuo razlog iz članka 50. stavak 1. točke 7. OZ-a i čl. 50. st.1. toč. 9.do 11. OZ-a, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tog razloga ili se o njemu nije očitovao, osim ako je ovršenik postojanje navedenog razloga dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 52. stavak 4. OZ-a u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a).

21. Obzirom ovršenik ističe razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7., čl. 50 st. 1. toč. 9. i čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila ozakonskim predmnjevama (čl. 52. st.4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključka.

U Zagrebu 26. svibnja 2026.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv zaključka temeljem odredbe čl. 11. st. 5. OZ, nije dopušten pravni lijek.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. Financijska agencija – web servisom