REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Kž-190/2026-5.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Vedrana Pavelića kao predsjednika vijeća, te Mile Solde, kao izvjestitelja i Mirka Svirčevića kao člana vijeća, uz sudjelovanje Biljane Boček kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv prvookrivljenog EŽ i dr., zbog kaznenog djela iz članka 326. stavak 1. u vezi članka 52. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbama prvookrivljenika EŽ podnesenoj po branitelju odvjetniku BŽ i drugookrivljenika ĆŽ podnesenoj po branitelju odvjetniku Domagoju Jugoviću protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: Kov-149/2026-8 od 13. svibnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbijaju se žalbe prvookrivljenika EŽ i drugookrivljenika ĆŽ kao neosnovane.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu na temelju članka 123. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu: ZKP/08), produljen je istražni zatvor prvookrivljeniku EŽ i drugookrivljeniku ĆŽ, a koji im je određen rješenjem suca istrage Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Kir-134/2026-3 od 14. ožujka 2026., te je rješenjem suca istrage Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Kir-175/2026-8 od 10. travnja 2026. produljen za još 2 mjeseca, odnosno do 13. lipnja 2026. u 15,00 sati.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio prvookrivljenik po svom branitelju odvjetniku BŽ koji u žalbi ne navodi zbog kojeg žalbenog razloga je žalba podnesena, a predlaže da se njegova žalba usvoji.
3. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio i drugookrivljenik po svom branitelju odvjetniku Domagoju Jugoviću zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona s prijedlogom da županijski sud prihvati njegovu žalbu i ukine pobijano rješenje i istražni zatvor, te okrivljenika pusti na slobodu.
4. Žalbe prvookrivljenika i drugookrivljenika nisu osnovane.
O žalbi prvookrivljenika EŽ
5. Prvookrivljenik u žalbi po branitelju pobija utvrđenje prvostupanjskog suda o tome da postoje osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da će okrivljenik na slobodi ponovno počiniti kazneno djelo. U odnosu na drugi zakonski osnov po kojem je istražni zatvor produljen, opasnost od bijega, prvookrivljenik u žalbi tvrdi da mu je prvostupanjski sud trebao odrediti jamstvo. Ovi žalbeni navodi prvookrivljenika nisu osnovani. Prvookrivljenik je i sam prilikom ispitivanja kod državnog odvjetnika rekao da je u Republici BiH osuđivan zbog kaznenog djela vezanog za opojne droge na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, pa ta činjenica bez obzira na izostanak formalne dokumentacije o tome ili pak mogućnost da je u međuvremenu i po propisima Republike BiH nastupila rehabilitacija ukazuje na profil prvookrivljenika, odnosno kao na osobu koja je u prošlosti činila i teža kaznena djela. Ta činjenica je bitna i u ovom predmetu budući da je prvookrivljenik sada osnovano sumnjiv da je počinio jedno produljeno kazneno djelo iz članka 326. stavak 1. KZ/11, odnosno da je u tri navrata iz koristoljublja prevozio ilegalne migrante kroz Republiku Hrvatsku, te je zbog počinjenja ovih kaznenih djela u RH došao iz druge države. Naime, sve to ukazuje na veću kriminalnu volju i upornost prvookrivljenika u činjenju kaznenih djela pa kada se to poveže sa činjenicom da je već prije bio i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine koju je i izdržao dolazi se do zaključka da ta kazna zatvora nije kod prvookrivljenika postigla svrhu specijalne prevencije. Ta činjenica opravdava zaključak i stav prvostupanjskog suda da na strani prvookrivljenika postoje osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan, da će on ako bude pušten na slobodu, ponovno počiniti istovrsno ili neko drugo teže kazneno djelo. Stoga nije osnovana žalba prvookrivljenika u dijelu u kojem pobija utvrđenje prvostupanjskog suda o postojanju posebnih razloga za istražni zatvor iz točke 3. članka 123. stavka 1. ZKP/08.
5. 1. Prvookrivljenik se žali i zbog toga što mu prvostupanjski sud nije odredio jamstvo, no ni ti žalbeni navodi nisu osnovani. Sukladno odredbi članka 102. stavak 1. ZKP/08 jamstvo se određuje samo onda kada je istražni zatvor određen zbog razloga iz članka 123. stavak 1. točka 1. ZKP/08, no kako je u ovom slučaju prvookrivljeniku istražni zatvor produljen i zbog razloga iz članka 123. stavak 1. točka 3. ZKP/08, nisu bili ostvareni zakonski preduvjeti za određivanje jamstva.
O žalbi drugookrivljenik ĆŽ
6. Drugookrivljenik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, te navodi da se pobijano rješenje ne može ispitati jer je obrazloženje istog nedostatno i kontradiktorno samo sebi u pogledu razloga zbog kojih prvostupanjski sud drugookrivljeniku nije odredio jamstvo, te u pogledu postojanja osobitih okolnosti koje upućuju na opasnost da će drugookrivljenik ponoviti kazneno djelo. Suprotno ovim žalbenim navodima drugookrivljenika ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenje iznio jasne i nedvosmislene razloge za svoju odluku, odnosno utvrđenje činjenica važnih za donošenje odluke o istražnom zatvoru. Tako u odnosu na postojanje opasnosti da će drugookrivljenik ponovno počiniti kazneno djelo, prvostupanjski sud u točki 14. obrazloženja pobijanog rješenja navodi da je drugookrivljeni bio osuđivan za kazneno djelo u vezi opojnih droga i da je bio osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine, koju je i izdržao, te dodaje da je drugookrivljenik unatoč tome sada osnovano sumnjiv da je u razmaku od 7 dana počinio još jedno produljeno kazneno djelo iz članka 326. stavak 1. KZ/11 koje se sastojalo od 3 djela prevoženja ilegalnih migranata preko Republike Hrvatske. Stoga ne stoji tvrdnja drugookrivljenika da prvostupanjski sud nije iznio razloge o postojanju opasnosti da će ono ponoviti kazneno djelo. Što se tiče jamstva i obrazloženja o razlozima zbog kojih ga sud nije odredio, ovdje, kao i kod prvookrivljenika, valja naglasiti da zbog produljenja istražnog zatvora zbog razloga iz članka 123. stavak 1. točka 3. ZKP/08 jamstvo niti ne može biti određeno, pa je i taj žalbeni navod drugookrivljenika neosnovan.
6. 1. Neosnovana je žalba drugookrivljenika i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U pravu je bio prvostupanjski sud kada je zaključio da na strani drugookrivljenika postoje osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da će on, ako ga sud pusti na slobodu, ponovno počiniti kazneno djelo. Te osobite okolnosti proizlaze iz činjenice da je drugookrivljenik već osuđivan za teže kazneno djelo, da je u BiH izdržao kaznu zatvora u trajanju od 2 godine, da bi nakon toga došao u RH s namjerom da čini nova, teža kaznena djela, te je i osnovano sumnjiv da je sa 3 radnje kojima se ostvaruju sva bitna obilježja kaznenog djela počinio jedno produljeno kazneno djelo iz članka 326. stavak 1. KZ/11. u vezi članka 52. KZ/11. Činjenica da drugookrivljenik nije imao vozilo s kojim je počinjeno kazneno djelo, te da nije iznajmio takvo vozilo, da prvostuapnjski sud nije utvrdio da li drugookrivljenik uopće ima i vozačku dozvolu, a koju u žalbi navodi drugookrivljenik, nije od utjecaja na postojanje opasnosti da će drugookrivljenik ponovno počiniti kazneno djelo jer se isto može počiniti i bez vozila i bez vozačke dozvole.
6. 2. Neosnovani su žalbeni navodi drugookrivljenika kojima osporava utvrđenje prvostupanjskog suda o tome da se mjerama opreza ne bi mogla postići svrha koja se ostvaruje istražnim zatvorom. Mjera opreza oduzimanja putne isprave za prijelaz državne granice koju u žalbi zagovara drugookrivljenik može postići svrhu koja se ostvaruje istražnim zatvorom samo u teoriji, ali u praksi nikako. Naime, drugookrivljenik je osoba koja se zajedno sa prvoookrivljenikom bavila prijevozom ilegalnih migranata pa je iluzorno za očekivati da drugookrivljenik, i kada bi mu privremeno bila oduzeta isprava za prijelaz državne granice, ne bi ilegalno napustio RH da izbjegne kazneni progon. Stoga nisu osnovani ni ovi žalbeni navodi drugookrivljenika.
7. Zbog svega naprijed navedenog nisu osnovane žalbe prvookrivljenika i drugookrivljenika.
8. Kako je sud našao da ne stoje žalbeni razlozi na koje se pozivaju okrivljenici, a ispitujući pobijanu rješenje po službenoj dužnosti u smislu članka 494. stavka 4. ZKP/08., sud nije našao da postoji povreda odredaba kaznenog zakona iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08., te da nema povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika, pa je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., žalbe prvookrivljenika i drugookrivljenika odbio kao neosnovane.
Slavonski Brod, 26. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća
Vedran Pavelić
