REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-775/2021-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužiteljice CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ognjen Krznarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krznarić & Alitović iz Zagreba, protiv tuženika Sava osiguranje d.d., Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600, kojeg zastupa Dejan Kuharić, odvjetnik u Koprivnici, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. travnja 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice ZV, odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika Melite Kuharić, odvjetnice, 25. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Sava osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici CV iznos od 1.229,58 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 4. srpnja 2019. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice CV za isplatu iznosa od 3.349,36 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 4. srpnja 2019. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku Sava osiguranje d.d. naknaditi tužiteljici CV parnični trošak u iznosu od 820,77 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 25. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Sava osiguranje d.d. za naknadu parničnog troška u iznosu od 650,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 22. ožujka 2021. navodi kako je 20. svibnja 2019. u Dugom Selu došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovali IV, vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] i tužiteljica kao vozačica osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka]. Navodi kako je nezgodu uzrokovao IV na način da je zbog nedržanja potrebnog razmaka među vozilima svojim vozilom udario u stražnji dio vozila kojim je upravljala tužiteljica. Vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku prometne nezgode bilo je osigurano kod tuženika. Ističe kako je zadobila tjelesne ozljede koje su dovele do narušenog tjelesnog i duševnog zdravlja, a kao posljedica štetnog događaja došlo je i do progresije tegoba vezanih za multiplu sklerozu od koje tužiteljica boluje od ranije, kao i do smanjenja vidnog polja. Ističe kako sve to ukazuje na činjenicu da je uslijed stradavanja u opisanom štetnom događaju kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zbog čega potražuje naknadu neimovinske štete kao i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege. Navodi kako joj je tuženik 12. srpnja 2019. isplatio iznos od 2.000,00 kn te 17. veljače 2021. iznos od 5.500,00 kn. Predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 4.578,94 EUR (34.500,00 kn) sa zateznim kamatama koje teku od 4. srpnja 2019. do isplate, uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju te da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] na dan štetnog događaja bilo osigurano kod prednika tuženika (Ergo osiguranje d.d.) kojim je upravljao IV. Ne osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja. Osporava visinu tužbenog zahtjeva, jer smatra da je isplatom iznosa od 7.500,00 kn (995,42 EUR) u cijelosti tužiteljici naknadio štetu nastalu u ovom štetnom događaju. Ističe kako klinički znakovi i simptomi koji se pojavljuju u multiploj sklerozi, a koji se navode u medicinskoj dokumentaciji, nisu u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, kao ni eventualno pogoršanje vida kod tužiteljice. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Tužiteljica je na ročištu održanom 14. travnja 2026. smanjila tužbeni zahtjev na način da potražuje iznos od 2.800,00 EUR, umanjeno za nesporno plaćenih 995,42 EUR, odnosno daljnji iznos od 1.804,58 EUR. Tuženik se protivio djelomičnom povlačenju tužbe. Smanjenje tužbenog zahtjeva djelomično je povlačenje tužbe pa je, sukladno odredbi čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), za isto potreban pristanak tuženika. Kako tuženik nije pristao na djelomično povlačenje tužbe, to je sud odlučivao o zahtjevu tužiteljice kako je bio postavljen u tužbi.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev (list 5-6), ponudu tuženika od 15. veljače 2021. (list 8-13), izvadak iz Matice vjenčanih (list 14-15), potvrdu PU Zagrebačke PP Dugo Selo od 24. lipnja 2019. (list 16-18), medicinsku dokumentaciju (list 19-47), vozačku dozvolu (list 54), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr.sc. Davorki Paladino i mr.sc. Jošku Filipušiću (list 76- 77) i prim. dr. sc. Nedi Striber (list 109-110), saslušani su vještaci dr. Davorka Paladino (list 134-135) i dr. Neda Striber (list 135), izvršen je uvid u dokumentaciju PU Zagrebačke PP Dugo Selo od 20. rujna 2024. (list 147-160), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka IV (list 161-162) i tužiteljice (list 162-163), izveden je dokaz saslušanjem vještaka dr. Joška Filipušića (list 176-177).

5. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP- a sud je našao tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovanim.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpjela u prometnoj nezgodi koja se dogodila 20. svibnja 2019. i za koju je odgovoran osiguranik tuženika.

7. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost osiguranika tuženika. Sporna je osnova i visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

8. Stoga je izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Davorki Paladino i dr. Jošku Filipušiću. U nalazu i mišljenju vještaci navode kako je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede istegnuća mišića vratne kralješnice i natučenje leđa. Navode kako se radilo o lakim tjelesnim ozljedama koje su nakon adekvatnog medicinskog tretmana u obliku provođenja fizikalne terapije uredno sanirane i nakon kojih s kirurške strane nisu zaostale trajne štetne posljedice. U medicinskoj dokumentaciji nema dokaza o mogućim zadobivenim oštećenjima zglobno ligamentarnih ili koštanih struktura, a koji bi bili posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju. Nadalje se navodi kako tužiteljica boluje od multiple skleroze od 2012. Prilikom pregleda vještaka ustanovljen je neurološki deficit u vidu desnostrane blaže hemipareze, koji je u uzročno posljedičnoj vezi s osnovnom bolesti, odnosno nije u uzročno posljedičnoj vezi s ozljeđivanjem u predmetnom štetnom događaju. Tužiteljica je trpjela bolove jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednje jaki bolovi trajali su 6 dana, dok su bolovi manjeg intenziteta, kumulativne naravi, bili prisutni 4 tjedna. Pretrpjela je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U tijeku liječenja bio je prisutan sekundarni strah i to jači u trajanju od 3 dana, srednji u trajanju od 5 dana i manji u trajanju od 10 dana. Kasni strah bio je prisutan još 30 dana radi brige za zdravlje i ishod liječenja kao i strah od doživljenog neugodnog iskustva. Kod tužiteljice nije došlo do smanjenja životne aktivnosti. Dok se nalazila na kućnom liječenju bila joj je potrebna pomoć i njega druge osobe po 3 sata dnevno kroz 15 dana, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova.

9. U svom nalazu i mišljenju vještakinja Neda Striber navodi kako se oftalmološka medicinska dokumentacija koja se nalazi u spisu ne može dovesti u direktnu uzročno posljedičnu vezu smanjene vidne oštrine i štetnog događaja kao i nalaz ispada u vidnom polju, iako nije sporno da tijekom vremena praćenja dokumentacije postoji smanjenje vidne oštrine. Isti su u direktnoj vezi s osnovnom bolesti i njenom progresijom. Nema trajnih zaostalih posljedica štetnog događaja po organ vida, a bolovi, strah, tuđa pomoć i njega ostaju kako su ih ocijenili vještaci kirurg i neurolog.

10. Tužiteljica je prigovorila na nalaze i mišljenja svih vještaka pa su tako vještakinje dr. Davorka Paladino i dr. Neda Striber saslušane na ročištu održanom 24. svibnja 2024. Vještakinja dr. Paladino navodi kako su za potrebe izrade nalaza i mišljenja izvršili uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju u spisu te pregledali tužiteljicu. Iz tih podataka te pregleda tužiteljice utvrdili su da kod tužiteljice zadobivene ozljede nisu ostavile trajne posljedice, a utvrdili su i duljinu i intenzitet bolova, straha te potrebu za tuđom pomoći nakon ozljeđivanja. Smatra da su ocjene svih vidova neimovinske štete realne i sukladne težini i vrsti ozljeda. Imali su informaciju o tome da tužiteljica od ranije boluje od multiple skleroze i da postoji određeni neurološki deficit koji je karakterističan za tu bolest. Kod tužiteljice postoji diskretna kljenut desnostranih ekstremiteta. Objektivnim neurološkim pregledom potvrdilo se postojanje desnostrane blaže hemipareze koja je posljedica neurodegenerativne i autoimune bolesti multiple skleroze. Taj neurološki deficit nisu uzeli u obzir u nalazima i mišljenjima, jer nije u vezi s ozljeđivanjem u predmetnom štetnom događaju.

11. Vještakinja dr. Sriber u svom iskazu navodi da je pri izradi nalaza i mišljenja uzela u obzir kompletnu medicinsku dokumentaciju u spisu te je pregledala tužiteljicu te, bez obzira na navod u medicinskoj dokumentaciji oftalmologa da je došlo do pada vida nakon štetnog događaja, navodi da se mehanizam samog ozljeđivanja tužiteljice ne može dovesti u vezu s pogoršanjem vidne funkcije, jer istodobno u medicinskoj dokumentaciji piše i da je imala pogoršanje osnovne bolesti. Dakle, istovremeno su se događala dva paralelna događaja koja su rezultirala smanjenjem vidne funkcije, ali to smanjenje nije u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, nego s osnovnom bolešću.

12. U svom iskazu vještak dr. Filipušić navodi kako je tužiteljica u štetnom događaju zadobila lake tjelesne ozljede nakon kojih, prema svim dostupnim podacima iz medicinske dokumentacije, nisu zaostale nikakve trajne posljedice. Smatra da je procjena trajanja i intenziteta bolova realna i primjerena vrsti i težini ozljeda koje je tužiteljica zadobila, kao i prema načinu i duljini trajanja liječenja.

13. U svom iskazu tužiteljica navodi kako je u nesreći zadobila trzajnu povredu vrata. Prije prometne nezgode dijagnosticirana joj je multipla skleroza. Imala je neke simptome, ali je sve to mogla kontrolirati lijekovima. Ti simptomi su bili gotovo neprimjetni i normalno je funkcionirala. Vikend prije štetnog događaja bila je na svadbi na kojoj je plesala u cipelama na visoku petu, normalno je vozila automobil. Nakon te prometne nezgode njezini simptomi su se pogoršali. Ima trnce, glavobolje, vrtoglavice, proradili su spazmi, odnosno svi simptomi su se naglo pojačali nakon prometne nezgode. Nakon prometne nezgode u svemu joj je pomagao suprug. Vodio ju je kod liječnika, nosio je do WC-a, pomagao joj je hodati, jer su vrtoglavice bile užasne i nije mogla sama hodati. Prije prometne nezgode nije koristila invalidska kolica i mogla se normalno kretati. Nakon prometne nezgode kreće se u invalidskim kolicima. Suprug joj pomaže i prenosi je gdje je potrebno, suprug joj je osobni asistent. Može ustati uz pomoć, ali se ne može samostalno kretati. Liječnici su joj rekli da je stres okidač za razvoj simptoma multiple skleroze pa je tako moguće da je stres koji je doživjela u ovoj prometnoj nesreći doveo do razvoja simptoma multiple skleroze. Ima strah od prometa, više ne vozi, ali ju je strah i dok se vozi u autu. Budući da se nakon nesreće kreće isključivo u invalidskim kolicima, osjeća nelagodu prema ljudima. Zbog toga se izolirala i više vremena provodi u kući. Prije prometne nezgode je radila i kao vanjski suradnik i izlazila je na snimanja. Voljela je svoj posao. Nakon nezgode to više ne može raditi.

14. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice jer je iskazivala iskreno i uvjerljivo. Sud je prihvatio nalaze i mišljenja vještaka dr. Davorke Paladino, dr. Joška Filipušića i dr. Nede Striber jer su isti jasni i neproturječni sami sebi i ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka.

15. Vještaci su se usmeno očitovali na prigovore tužiteljice na nalaze i mišljenja te su prigovore otklonili, a time i sumnju u pravilnost njihovih zaključaka iz nalaza i mišljenja, a posebno vezano za razgraničenje posljedica predmetnog štetnog događaja i osnovne bolesti tužiteljice – multiple skleroze. Zbog toga sud nije prihvatio prijedlog tužiteljice da se izvede dokaz novim medicinskim vještačenjima, a kako je to odlučeno raspravnim rješenjem od 14. travnja 2026., sve iz razloga što tužiteljica svojim prigovorima nije dovela u sumnju pravilnost nalaza i mišljenja vještaka izrađenih u ovom postupku, a imajući na umu da su vještaci vještačili na temelju medicinske dokumentacije koju je dostavila tužiteljica te osobnog pregleda tužiteljice.

16. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO), čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO- a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

17. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega uzeo u obzir obrazložene kvalifikatorne okolnosti i to utvrđenu jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli, vrstu i lokalitet ozljeda te utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha te je sud našao da sve činjenice i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje iznosa od 2.000,00 EUR kao pravične novčane naknade. Sud je uzeo u obzir i činjenicu da je tužiteljica osoba mlađe životne dobi, koja je u trenutku štetnog događaja imala 26 godina te je već tada imala dijagnosticiranu tešku i neizlječivu autoimunu bolest multiplu sklerozu uslijed čega je predmetni štetni događaj kod nje izazvao veći strah nego što bi to bilo za očekivati kod potpuno zdrave osobe. Strah za ishod liječenja i eventualne posljedice samog štetnog događaja kod tužiteljice je zasigurno značajniji, dugotrajniji i većeg intenziteta nego što bi to bilo za očekivati kod potpuno zdrave osobe koja bi se našla u istoj situaciji, a što je sud imao u vidu prilikom odlučivanja. Sud je cijenio i iskaz tužiteljice u tom dijelu, a iako je tužiteljica pogoršanje svoje bolesti pripisala predmetnom štetnom događaju, sud to nije mogao prihvatiti s obzirom na nalaze i mišljenja vještaka koji su to jasno i izričito otklonili te samo ozljeđivanje tužiteljice u prometnoj nesreći nisu doveli u uzročno-posljedičnu vezu s pogoršanjem simptoma multiple skleroze.

18. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a, tužiteljici za 45 sati potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada. Kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijenama sata najniže plaćene kategorije rada, sud smatra primjerenom cijenu sata u iznosu 5,00 EUR (čl. 223. ZPP-a), a s obzirom na vrijeme kad je došlo do štetnog događaja, odnosno vrijeme kad je tuđa pomoć tužiteljici pružana. Stoga tužiteljici pripada pravo na tu naknadu u iznosu od 225,00 EUR.

19. Slijedom svega navedenog sud je našao da tužiteljica ima pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 2.000,00 EUR i na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 225,00 EUR, odnosno ukupno 2.225,00 EUR, koju joj je štetu dužan naknaditi tuženik. Kako je tuženik, postupajući po odštetnom zahtjevu, tužiteljici isplatio iznos od 995,42 EUR (7.500,00 kn), tužiteljici je dosuđen daljnji iznos od 1.229,58 EUR. Tužbeni zahtjev u preostalom dijelu i to za iznos od 3.349,36 EUR, valjalo je odbiti kao neosnovan.

20. Tužiteljici su dosuđene zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 4. srpnja 2019., odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09; tako i VSRH u Rev-1770/15 od 11. travnja 2018.). Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

21. Sud nije posebno cijenio iskaz svjedoka IV, osiguranika tuženika, kao i tužiteljice u dijelu u kojem je iskazivala o dinamici prometne nezgode, a iz razloga što je tuženik, nakon što su svjedok i tužiteljica saslušani, podneskom od 7. listopada 2025. priznao odgovornost svog osiguranika za nastanak predmetnog štetnog događaja. Iz istog razloga sud nije posebno cijenio ni dokumentaciju dostavljenu od PU Zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo.

22. O parničnom trošku odlučeno je prema odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku koji je odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' br. 138/23 - dalje: Tarifa). Tužiteljici je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini od 100 bodova prema Tbr. 32. Tarife, sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podnesaka od 28. svibnja 2021. i 19. ožujka 2024. u visini 25 bodova za svaki podnesak prema Tbr. 8/4 Tarife, sastava podnesaka od 23. ožujka 2022. i 25. siječnja 2024. u visini 100 bodova za svaki podnesak prema Tbr. 8/1 Tarife, zastupanja na ročištima održanim 10. siječnja 2022., 24. svibnja 2024., 6. veljače 2025., 17. veljače 2026. i 14. travnja 2026. u visini 100 bodova za svako ročište prema Tbr. 9/1 Tarife, zastupanja na ročištu radi objave presude u visini 50 bodova prema Tbr. 9/3 Tarife, odnosno 1000 bodova. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 EUR pa tužiteljici pripada iznos od 2.000,00 EUR uz PDV od 25% (500,00 EUR), sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 18,45 EUR i na presudu u iznosu od 18,45 EUR, odnosno ukupno 2.536,90 EUR.

23. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a sud utvrđuje da je u pogledu visine tužbenog zahtjeva tužiteljica uspjela s 26,85% svog zahtjeva. U odnosu na uspjeh dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, uspjeh tužiteljice je 100% (s obzirom da je osim visine tuženik osporio i osnovu, tako i VSRH u odluci Rev 736/2023-2 od 21. veljače 2024.). Stoga sud ocjenjuje da je ukupno gledano tužiteljica u ovom postupku uspjela u omjeru od 63,43%, dok je tuženik uspio u preostalom dijelu od 36,57%. Kad se od postotka tužiteljice koja je u većoj mjeri uspjela u sporu oduzme postotak tuženika koji je u manjoj mjeri uspio u sporu, tada se utvrđuje da je preostali postotak 26,86%.

24. Sukladno uspjehu tužiteljice u sporu pripada joj pravo na naknadu navedenih troškova u iznosu od 681,41 EUR, kojem iznosu valja pribrojiti trošak vještačenja u iznosu od 119,45 EUR te za pristup vještaka na ročište u iznosu od 19,91 EUR, koji su tužiteljici dosuđeni u cijelosti jer su isti bio neophodni za predmetni postupak pa ukupan trošak dosuđen tužiteljici iznosi 820,77 EUR.

25. Stoga je tuženiku naloženo naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 820,77 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), dok je tuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška odbijen kao neosnovan.

26. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 25. svibnja 2026.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punomoćniku tužiteljice

- punomoćniku tuženika