posl.broj: Pp-789/2026-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VIROVITICI

Prekršajni odjel

33 000 Virovitica, Trg kralja Tomislava 6/I

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Prekršajni odjel po sucu mr.sc. Saši Vujanoviću kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Višnjice Benčik kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika UB pokrenutom Optužnim prijedlogom Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina, broj: 211-07/26-5/9288 od 14. travnja 2026. godine zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24, dalje u tekstu ZZNO), nakon održane glavne rasprave u nazočnosti okrivljenika i oštećenice BB, a bez nazočnosti predstavnika tužitelja dana 22. svibnja 2026. godine, sukladno odredbama iz članaka 165. -186. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu PZ), dana 25. svibnja 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e:

I. Na temelju članka 182. točka 3. PZ okrivljenik UB (sin pok. U i OB rođ. B, rođen **.**.1961. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj]), s prebivalištem u [adresa],

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da je u prosincu 2025. godine u [adresa], u obiteljskoj kući u [adresa] počinio ekonomsko nasilje u obitelji prema bivšoj supruzi BB na način da je zamijenio bravu na ulaznim vratima kuće i na vratima za podrum, onemogućivši bivšoj supruzi ulazak u kuću, te joj time uskratio korištenje zajednički stečene imovine, iako je bivša supruga suvlasnica jedne polovine obiteljske kuće, pa da bi na taj način počinio prekršaj kažnjiv po članku 22. stavak 1. u svezi s člankom 10. stavak 1. točka 4. ZZNO.

II. Troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska postaja Slatina podnijela je kao ovlašteni tužitelj ovom Sudu Optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja iz ZZNO činjenično opisanog i pravno kvalificiranog kao u izreci.

2. U postupku je održana glavna rasprava u nazočnosti okrivljenika i u nazočnosti oštećenice BB, a bez nazočnosti uredno pozvanog tužitelja (o održavanju rasprave pod tim uvjetom, Sud je odlučio posebnim raspravnim rješenjem utemeljenim na članku 167. stavak 3. PZ). Nakon okončanja dokaznog postupka i zaključenja glavne rasprave, te odgode donošenja i objave presude (sukladno članku 179. stavak 1. PZ), Sud je brižljivo i svestrano ocijenivši okrivljenikovu obranu u kontekstu činjeničnih navoda optuženja (relevantnih materijalnih i kaznenih odredbi ZZNO) i u kontekstu provedenog dokaznog postupka, odlučio okrivljenika osloboditi od optužbe, pozivajući se na članak 182. točka 3. PZ, a uz argumentaciju da prekršaj stavljen na teret okrivljeniku u postupku nije dovoljno dokazan.

3. Naime, okrivljenik se branio da nije počinio nasilje prema supruzi, tvrdeći da nije počinio ekonomsko nasilje time što je zamijenio brave na ulaznim vratima od kuće i od podruma. Inače, okrivljenikova obrana sastojala se od opširne pisane obrane dostavljene Sudu nekoliko dana prije rasprave, a koju je okrivljenik potvrdio u usmenom iskazu na raspravi, uz prijedlog da se na raspravi uz pisanu obranu pročitaju i svi prilozi koje je dostavio uz pisanu obranu.

4. U dokaznom postupku je kao svjedokinja-oštećenica (žrtva nasilničkog ponašanja u obitelji) ispitana BB (okrivljenikova bivša supruga). Ona je iskazala da se smatra žrtvom ekonomskog nasilja od strane bivšeg supruga, jer da je prema presudi Županijskog suda u Zagrebu suvlasnica kuće u kojoj su živjeli zajedno u braku do 2019. godine, pa da želi imati pristup u kuću, a što joj bivši suprug onemogućava, budući da je promijenio brave. Priložila je u spis dopis okrivljeniku od 4. prosinca 2025. godine kojim traži dostavu ključeva od kuće. Iskazala je da je taj dopis njen odvjetnik poslao okrivljeniku preporučenom pošiljkom, ali da okrivljenik izbjegava primitak tog poziva. Opisala je kao su sada već 8 godina u sudskim postupcima i da je bivši suprug spreman na sve, samo kako bi joj uskratio pravo na suvlasništvo.

5. U dokaznom postupku pročitana je sva dokumentacija koju je u spis priložio okrivljenik i dopis koji je u spis priložila oštećenica, a pročitani su i dijelovi spisa koje je priložio tužitelj uz optužni prijedlog (Izvadak iz baze zemljišnih podataka; Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta; Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom s obrascem rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja; Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji), a pročitan je i Izvod iz evidencije o kažnjavanju.

6. Razmotrivši okrivljenikovu obranu u kontekstu činjeničnih navoda optuženja iz Optužnog prijedloga i relevantnih odredbi ZZNO-a, te relevantnih materijalnih i procesnih odredbi PZ-a i u kontekstu dokaza izvedenih na raspravi (ocjena svakog dokaza zasebno i svih u skupnosti), Sud je donio odluku da se prekršaj stavljen na teret okrivljeniku sa činjeničnim opisom kao u Optužnom prijedlogu ne može uzeti kao

utvrđen (dovoljno dokazan), a to kako se obrazlaže slijedećim razlozima.

7. Ekonomsko nasilje u obitelji definirano je u točki 4. članka 10. ZZNO kao "zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganje osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci". Tužitelj u činjeničnom opisu optuženja okrivljenika tereti da je "u prosincu 2025. godine u obiteljskoj kući u [adresa] počinio ekonomsko nasilje u obitelji prema bivšoj supruzi BB, na način da je zamijenio bravu na ulaznim vratima obiteljske kuće i vratima za podrum, onemogućivši istoj ulazak u kuću, te joj time uskratio korištenje zajedničko stečene imovine, iako je BB suvlasnica jedne polovine obiteljske kuće". Okrivljenikova obrana se sastojala u inzistiranju da nikakvo nasilje prema bivšoj supruzi nije počinio, a upirao je na nedostatke činjeničnog optuženja glede neoznačavanja konkretnog dana kada je nasilje počinjeno i da činjenični opis nije dovoljno individualiziran.

8. Nakon ispitivanja oštećenice i čitanja dijelova spisa, kao nesporno je utvrđeno da je prema presudi Županijskog suda u Zagrebu oštećenica BB suvlasnica nekretnine u 1/2 dijelu i da je ta presuda pravomoćna (okrivljenik je podnio prijedlog Vrhovnom sudu RH za revizijom te odluke). Dakle, nekretnina (kuća i dvorište) je zajedničko vlasništvo okrivljenika i oštećenice i onemogućavanje korištenja zajedničke imovine promjenom ključeva, odnosno zamjenom brave, predstavljalo bi ekonomsko nasilje iz točke 4. članka 10. ZZNO. Međutim, Sud smatra da su osnovani prigovori okrivljenika da suvlasništvo nije pravna činjenica koja nužno jamči pravo na suposjed u konkretnom slučaju gdje se vodi niz građanskih postupaka nakon razvoda braka i nakon što je oštećenica iselila iz kuće još 2019. godine i prijavila je prebivalište na drugoj adresi (što nije sporno). Sud zauzima stav da je okrivljenik u pravu kada inzistira da je u činjeničnom opisu optuženja tužitelj morao konkretizirati i individualizirati vrijeme počinjenja prekršaja, e da bi se u ovom prekršajnom postupku moglo utvrditi na koji način je okrivljenik onemogućio oštećenici korištenje zajedničke imovine i koji je to ekonomski opseg nasilja uskraćivanjem korištenja obiteljske kuće, jer nije navedeno kada je oštećenica onemogućena u ulasku u kuću, odnosno kada je okrivljenik zamijenio bravu na ulaznim vratima kuće i na vratima za podrum.

9. Pri ocjeni da li je okrivljenik počinio ekonomsko nasilje u obitelji ili ne, Sud je prihvatio obrambenu argumentaciju iz pisane obrane i priloga (odgovor na tužbu- stranice ovog spisa br. 43 - 45) da ekonomskog nasilja nema u ovakvom slučaju kada je zbog razvoda braka i niza postupaka (građanskih, ali i kaznenih) koji se vode, očito da ne postoje pretpostavke za suživot stranaka.

10. Čitajući dijelove spisa i saslušavši oštećenicu i okrivljenika, Sud se uvjerio da se vodi niz građanskih postupaka (radi razvrgnuća suvlasništva, radi predaje u suposjed nekretnine; revizija povodom presude Županijskog suda u Zagrebu), ali i kaznenih postupaka (protiv oštećenice zbog oštećenja tuđe stvari, a protiv okrivljenika zbog krivotvorenja isprave) i radi se o odnosima koji su u svezi ovog prekršajnog postupka, ali ne utječu na odluku ovog Suda da čin ekonomskog nasilja u obitelji u ovom postupku nije dovoljno dokazan u bitnim obilježjima.

11. Sve u svemu, Sud u provedenom postupku nije našao dovoljno dokaza (a uredno pozvanog tužitelja nije bilo na glavnoj raspravi da eventualno upotpuni dokazne prijedloge i eventualno dopuni činjenični opis navodnog prekršaja i pravnu kvalifikaciju prekršaja) da odbaci okrivljenikovu razložnu, logično-životnu i uvjerljivu obranu, odnosno da uzme kao dovoljno dokazano da se okrivljenik nasilnički ponašao u obitelji utužive prigode prema činjeničnim navodima optuženja za koje je Sud u rješavanju vezan.

12. Budući da sve činjenice koje idu na štetu okrivljenika, a kojima bi se potkrijepili optužni navodi u postupku nisu dokazane, Sudu i nije preostalo nego da u konkretnoj procesnoj situaciji u praksi primijeni jedinstveno i općeprihvaćeno načelo kaznenog procesnog prava „in dubio pro reo“, a što konzekventno dovodi do oslobađajuće presude na temelju članka 182. točka 3. PZ.

13. Slijedom obrazloženog, presuđeno je kao u izreci.

U Virovitici 25. svibnja 2026.

ZAPISNIČARKA:

S U D A C:

Višnjica Benčik, v.r.

mr.sc. Saša Vujanović, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dopuštena je ŽALBA Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.

Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka u ovaj sud (Općinski sud u Virovitici, Prekršajni odjel).

DNA:

1. UB, [adresa],

2. BB, [adresa],

3. Policijska postaja Slatina, na broj: 211-07/26-5/9288,

4. Pismohrana.