REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj PR-573/2025-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupan po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 21. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 25. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987 da tužitelju ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime solidarne potpore isplati iznos od 1.012,33 eura neto sa zateznim kamatama tekućim od 19. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i parnični trošak u iznosu od 743,12 eura sa zateznim kamatama tekućim od 25. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II./ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

III./ Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu daljnjeg parničnog troška u iznosu do 2.015,63 eura sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je radnik u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., Podružnici Zagrebparking. Člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od prosinca 2019. godine je, među ostalim, propisano da radnik ili njegova obitelj , odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca. Tužitelj ima prebivalište u [adresa]., uslijed potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. u ranim jutarnjim satima (6:24 sata), potresanje tla maksimalne magnitude po Richteru 5,50 koji se tijekom dana nastavio potresanjem tla (cca 30-tak potresa) na navedenoj građevini nastala su oštećenja u vidu pukotinskih oštećenja na unutarnjim zidnim površinama i pukotinskih oštećenja fasade. Osim potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. uslijedili su potresi 28. prosinca 2020. u 6:28 sati s epicentrom kod Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 5,00. Na objektu tužitelja nastala su dodatna oštećenja (ovaj potres se na području grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,50 - 2,80 po Richteru). Sljedećeg dana, 29. prosinca 2020. u 12:19 sati zabilježen je razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 6,20. Nakon toga potresa, uslijedilo je mnoštvo potresa slabijeg intenziteta. Svi ovi potresi imali su pojedinačno (ali i kumulativno) štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine na području grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja. Navedena oštećenja su takvog karaktera da ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost građevine već je potrebno provesti sanaciju nastalih oštećenja kako ne bi došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina. Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca (prosinac 2019., siječanj i veljača 2020. godine) iznosi 1.012,33 eura neto. Tužitelj smatra da ispunjava uvjete iz članka 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za ostvarivanje prava na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne neto mjesečne plaće. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom zahtijeva da mu tuženik isplati iznos od 1.012,33 eura neto i parnični trošak sve sa pripadajućim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti. Tužitelj nije ispunio formalnopravne uvjete propisane KU-om i „Tumačenjem Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZGH d.o.o.“ (nadalje: Povjerenstvo). Navedeno iz razloga kako slijedi: Tužitelj nije dostavio svu vjerodostojnu dokumentaciju potrebnu za postupanje po zahtjevu za isplatu potpore (čl 86. st. 3. KU i točka 10. Tumačenja Povjerenstva za razdoblje od 01.01. - 19.05.2020.), Tužitelj nije uopće utvrdio niti dostavio procjenu visine troškova otklanjanja posljedica potresa, već paušalno potražuje maksimalno propisani iznos (čl. 86. st. 3. KU i t. 10. Tumačenja Povjerenstva), Tužitelj je dostavio nezakonit dokaz- nalaz i mišljenje sudskog vještaka MG, uz kojeg su priložene fotografije navodnih posljedica potresa, a čija sanacija zasigurno ne iznosi potraživani iznos od 1.012,33 EUR. Tuženik se protivi izvedenom vještačenju u potpunosti te ukazuje na mogućnost da se radi o falsificiranom nalazu. Osim toga, tužitelj čini zlouporabu prava na način da potražuje maksimalno utvrđeni iznos solidarne potpore, a da pritom ne dostavlja procjenu iznosa navodno potrebne sanacije, nego dostavlja šprancirani (moguće falsificirani) nalaz vještaka. Tuženik smatra ključnim skrenuti pozornost na specifične okolnosti koje ukazuju na nepravilnost i nezakonitost postupanja tužitelja. Naime, tuženik je dana 27.3.2025. godine zaprimio tri istovjetne tužbe (dvije koje se vode pred naslovljenim sudom pod posl.br. Pr-569/2025, Pr-571/2025 i predmetna tužba), koje su naslovljenom sudu podnesene u isto vrijeme, dana 19.3.2025.godine. Jednako tako, tuženik je dana 26.3.2025. godine zaprimio dvije istovjetne tužbe kao i gore navedene tužbe (koje se vode pred naslovljenim sudom pod posl.br. Pr-574/2025 i Pr-576/2025), koje su naslovljenom sudu podnesene u isto vrijeme, dana 19.3.2025. Sve tužbe podnesene su od strane radnika tuženika i glase na isti tužbeni zahtjev, a koji se temelji na istoj pravnoj i činjeničnoj osnovi (uz izmjenu adresa nekretnina i osobnih podataka tužitelja). Uz svaku tužbu priloženo je sadržajno identično očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimunovića iz [adresa], te se ta očitovanja razlikuju samo i jedino u osobi navedenoj kao naručitel j i podacima o nekretnini za koju je naručena izrada očitovanja. Dakle, svi tužitelji u svojim pojedinačnim tužbenim zahtjevima od dana 19.3.2025. prilažu sadržajno i formalistički identična očitovanja na kojima temelje svoja potraživanja, a koja izrađuje stalni sudski vještak MG iz [adresa], pri tom mijenjajući samo podatke o osobi i opisu/lokaciji nekretnine (a čak su i „štete“ identične!!). Tako sastavljena priložena očitovanja ne ispunjavaju formalno-materijalne uvjete za odobravanje isplate solidarne potpore, to s obzirom da iz sadržaja nalaza i mišljenja proizlazi opetovano iznošenje općepoznatih činjenica vezanih za potres te paušalno navođenje navodnih oštećenja na nekretninama tužitelja, sve uz povremeno opisivanje predmetne nekretnine što čini jedinu razliku u sadržaju tih nalaza i mišljenja. Pored toga, niti jedan nalaz i mišljenje priloženo tužbama ne sadrži procjenu štete ili spomen o procijenjenom iznosu iste (što je pretpostavka odobravanja solidarne potpore). Obzirom na navedeno, nisu ispunjeni niti formalni niti suštinski uvjeti za odobravanje solidarne potpore tužitelju (prema KU i prema Zaključcima Povjerenstva). U tom smislu, tuženik ukazuje na činjenicu kako je protiv istoga podneseno do sada 40-tak istovjetnih tužbi. Primjera radi, tuženik je u razdoblju od 31.01.2024. do 09.02.2024. zaprimio šest identičnih tužbi i tužbenih zahtjeva koje su naslovljenom sudu podnesene u isto vrijeme, dana 28.01.2024. Svih šest primjeraka tužbe podnose radnici tuženika i glase na isti tužbeni zahtjev, a koji se temelji na istoj pravnoj i činjeničnoj osnovi (uz izmjenu adresa nekretnina i osobnih podataka tužitelja). Uz svaku tužbu priloženo je sadržajno identično očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimunovića iz [adresa], te se ta očitovanja razlikuju samo i jedino u osobi navedenoj kao naručitelj i podacima o nekretnini za koju je naručena izrada očitovanja. Vjerodostojnost navedenih očitovanja Đ, osim sadržaja, u pitanje dovode i datumi navedeni kao dani u kojima se provelo izvođenje pregleda pojedinih nekretnina. Tako su primjerice, u tužbama priloženim očitovanjima, dva izvedena na isti dan, dok su druga dva u razmaku par dana. Sve navedeno dovodi u pitanje vjerodostojnost očitovanja vještaka i opravdanost tužbenih zahtjeva, kako u ovom predmetu tako i u svim činjenično i pravno istovjetnim predmetima. Tuženik osporava nastanak štete, uzročno posljedičnu vezu kao i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe da je tijekom 2022. zaprimio preko 140 zahtjeva za isplatu solidarne potpore na osnovi članka 86. KU-a, od kojih se 123 zahtjeva temelje upravo na priloženom tzv. 'Elaboratu ovlaštenog sudskog vještaka', odnosno očitovanju MG. Sva zahtjevima priložena očitovanja sadržajno su identična onim dostavljenim u prilogu zaprimljenih tužbi. Navedeni zahtjevi za isplatu solidarne potpore zaprimljeni su protekom roka od dvije godine od zagrebačkog potresa, odnosno protekom roka dužeg od godinu i pol dana od petrinjskog potresa. S obzirom da nije životno logično da bi radnik podnio zahtjev za ostvarivanje prava na solidarnu potporu za uklanjanje posljedica prirodne nepogode godinu i pol, odnosno dvije godine nakon nastanka iste, logično je zaključiti da su zahtjevi radnika šprancirani, a nalazi i mišljenja vještaka (potencijalno) čak falsificirani (mogućnost krivotvorenja očitovanja vještaka!) To s obzirom da se razlikuju samo u pogledu podnositelja zahtjeva za izradu nalaza i mišljenja te podatka o nekretnini, dok su sadržajno identični. Također, mala je vjerojatnost da je vještak u mogućnosti nesporno utvrditi da šteta na nekretnini predstavlja posljedicu potresa od kojeg je prošlo više od godinu i pol dana. Dakle, nije moguće u navedenim okolnostima dokazati kauzalnu vezu između potresa i štete na nekretnini, niti se može sa sigurnošću utvrditi predstavljaju li fotografije oštećenja priložene nalazu i mišljenju vještaka oštećenja upravo na nekretnini za čiju se sanaciju traži solidarna potpora. Tuženik iz tog razloga osporava da bi tužitelju uslijed potresa nastala oštećenja na nekretnini navedena u nalazu i mišljenju vještaka, jer se sumnja da su oštećenja na fotografijama nastala od redovne uporabe nekretnine te ne čini uzročno posljedičnu vezu s potresom. Vjerodostojnost navedenih očitovanja Đ, osim sadržaja, u pitanje dovode i datumi navedeni kao dani u kojima se provelo izvođenje pregleda pojedinih nekretnina. Tako su primjerice, u tužbama priloženim očitovanjima, dva izvedena na isti dan, dok su druga dva u razmaku par dana. Imajući sve prethodno u vidu, teško da je takvo što rezultat puke slučajnosti. Nadalje, tuženik osporava da je tužitelju nastala ikakva šteta. U odnosu na samu visinu tužbenog zahtjeva, tuženik istu u cijelosti osporava. Naime, sve i da je tužiteljev zahtjev na isplatu naknade od 1.012,33 eura osnovan, iznos navodne sanacije bio bi zasigurno manji od zahtijevanog iznosa solidarne potpore. Navedeno je razvidno iz fotografija 'oštećenja' priloženih osporenom nalazu i mišljenju sudskog vještaka iz kojih je razvidno da sanacija takvih 'oštećenja' sigurno ne bi iznosila 1.012,33 eura. U konkretnom slučaju radi se o manjim, jedva primjetnim površinskim oštećenjima žbuke na unutarnjim zidovima nekretnine. Ne može se odobravati potpora za štetu u iznosu koji je veći od same štete. Takav zahtjev radnika je protupravan i osobito suprotan svim načelima obveznog prava, a osobito načelu savjesnosti i poštenja, te stoga predstavlja kršenje obveza i postupanje radnika protivno ugovoru o radu i Kolektivnom ugovoru, osobito članku 86. st. 1., 2. i 3. te članku 104. i 110. Institut solidarne potpore nije istovjetan naknadi štete. Potpora ne pretpostavlja postojanje štetnika (koji bi ovdje bio poslodavac) koji je počinio štetu oštećenika. Ono što je pretpostavka za primjenu instituta solidarne potpore je nastupanje nekog od taksativno nabrojanih događaja i s tim u vezi, dostava vjerodostojne dokumentacije kojom se takvo što dokazuje i potvrđuje. Odredbe KU izričito predviđaju nastupanje nekog događaja, a ne štete. Tako nije svaki od nabrojanih događaja nužno i šteta nastala radniku. Primjerice, rođenje djeteta za koje je također predviđena potpora, slijedom kojeg se povećava obim rashoda roditelja radnika, ne može se nazvati štetom kao takvom. Zato se događaji za koje je poslodavac predvidio solidarnu potporu ne mogu nazvati štetom, jer se radi o pravu koje je kolektivno ispregovarano i koje je olakšica radnicima, a nikako ne naknada štete koju bi poslodavac nekako počinio i morao naknaditi. S obzirom da se potporom zapravo pomaže radniku, odgovarajuće je pretpostaviti da se takvom pomoći ne pokriva cjelokupni iznos štete ili novonastalih rashoda. U suprotnom bi poslodavac potencijalno svu svoju dobit trebao uvrstiti u rezervu i čekati zahtjev za isplatu potpore, jer to mogu biti enormni iznosi, naročito ako se radi o velikom broju zaposlenih. Iz tog se razloga odredbom KU točno propisuje koliko poslodavac može maksimalno izdvojiti za nastupanje nekog od događaja. Time se uređuje participiranje poslodavca u nastalim troškovima radnika u određenom postotku. Ne može se očekivati isplata potpore iz sredstava poslodavca uz očigledno zaobilaženje postupanja po propisanim i protumačenim odredbama KU. Kako tužitelj nije dostavio procjenu štete uz tužbu, a koja je kao vjerodostojna dokumentacija uvjet za postupanje, tako nije moguće odrediti postotak participacije poslodavca (ovdje tuženika). Paušalno potraživanje maksimalno propisanog iznosa iz KU je u najmanju ruku zlouporaba prava tužitelja. Nadalje nije jasno u kakvoj vezi je potres u Petrinji na koji se tužitelj poziva, s pravom na solidarnu potporu, kao i navodnom štetom? Tužitelj uz tužbu ne prilaže „Zaključak o proglašenju prirodne nepogode“ od 12. mjeseca 2020., a koji je temeljem „Tumačenja“ Povjerenstva nužni dio vjerodostojne dokumentacije kod isplate solidarne potpore. Osim navedenog, Povjerenstvo je utvrdilo da u slučaju potresa od 22.03.2020. radnici nisu u obvezi dostaviti odluku o proglašenju nepogode, budući je isto općepoznata činjenica. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj pokušao navodna oštećenja nastala Petrinjskim potresima 'provući' pod pozivanje na potres od 22.03.2020. i tako izbjeći obvezu podnošenja potrebne dokumentacije za te potrese. Zaključno, tuženik ističe prigovor zastare. Naime, zahtjev za solidarnu potporu u biti je akcesoran (zahtjevu s naslova) naknadi štete (zbog potresa) budući iz nje proizlazi. Samim time, nastupom zastare za naknadu štete, nastupila je i zastara za solidarnu potporu. Izvedena tražbina ne može imati duži zastarni rok od osnovne tražbine. Tužitelj nastoji izbjeći pravne posljedice nastupanja zastare za naknadu štete nastale Petrinjskim potresima, jer se naknada tih šteta mogla sudskim putem zatražiti u roku 3 godine otkad je oštećenik saznao za štetu. Zastarni rok za navedeno istekao je u 12. mjesecu 2023. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troška tuženiku.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Očitovanje vještaka s fotografijama i dokumentacijom, izvadak iz Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebačkog holdinga d.o.o., Nalog tuženika od 31.10.2022., Podatke Državnog zavoda za statistiku, Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, Tumačenje Kolektivnog ugovora od 19.5.2020. i Zaključak od 19.1.2021., zapisnike ovoga suda iz istovrsnih predmeta, naloge, nalazi i mišljenje vještaka, sudsku praksu, uvjerenje o prebivalištu, saslušan je tužitelj i svjedok MG, te u ostalu dokumentaciju u spisu.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu solidarne potpore temeljem čl. 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od prosinca 2019. godine, dalje: KU.

6. Prema čl. 86. st. 1. KU propisano je da radnik ili njegova obitelj, koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu u neto iznosu otklanjanja posljedica elementarne nepogode u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Prema st. 2. istog članka, pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca.

7. Iz iskaza tužitelja, kojeg je sud prihvatio kao istinit budući je jasan i logičan te je suglasan sa dokumentacijom u spisu, proizlazi da radi kod tuženika, te ima nekretninu na adresi [adresa] u kojoj živi, a ista je u vlasništvu njegove majke, te na istoj adresi ima prijavljeno prebivalište. Nakon zagrebačkog potresa 2020. koji je bio u jutarnjim satima, primijetio je pukotine od potresa u unutarnjem dijelu stambenog objekta, a koje pukotine je sam popravio o svom trošku. Stupio je u kontakt sa g. Željkom, a ne može se sjetiti prezimena, te je on došao kod njega i utvrdio i poslikao ove pukotine, jer je on bio i kod njegovih kolega, a tada nije znao da ima pravo na naknadu, te je nakon toga sve to popravio. Nakon što su mu predočene fotografije na listu 10 spisa, navodi da su to te pukotine o kojima je govorio. Moguće je da se dio oštećenja odnosi i na Petrinjski potres koji je zdrmao kuću, ali nije siguran.

8. Dakle, iz iskaza tužitelja je utvrđeno da je isti zaposlen kod tuženika, što niti tuženik nije osporavao, te iz iskaza tužitelja i uvidom u Jedinstveni registar osiguranika (JRO) u sustavu MUP-a (putem e-spisa), sud je utvrdio da tužitelj ima prebivalište na adresi [adresa], a što proizlazi i iz elektroničkog zapisa o prebivalištu tužitelja, te iz iskaza tužitelja i posjedovnog lista proizlazi da tužitelj živi u kući u [adresa], koja je u vlasništvu njegove majke ĆG.

9. Uvidom u Očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina MG od 22. srpnja 2022. o stanju obiteljske kuće u [adresa]. utvrđeno je da je nakon razornog potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. u ranim jutarnjim satima (6,24 sati) potresanje tla maksimalne magnitude po Richteru 5,5 tijekom dana se nastavilo potresanje tla (cca 30-ak potresa). U 7,01 sati je došlo do sljedećeg značajnijeg potresanja tla (VI stupanj po MSC skali), a četrdesetak minuta kasnije potresanje tla od IV-V stupnja po MSC skali. Građevina koja je predmet ovog nalaza je obiteljska stambena građevina , prizemlje, kat i potkrovlje. Nakon navedenih potresanja tla nastala su oštećenja u predmetnoj obiteljskoj kući u vidu pukotinskih oštećenja zidova i stropova s djelomičnim otpadanjem žbuke. Nakon određenog perioda došlo je do novog potresa 28. prosinca 2020. u 6,28 sati sa epicentrom kod Petrinje maksimalne magnitude po Richteru 5,0, a koji se na području grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,5-2,8 po Richteru. Na objektu koji je predmet ove procjene, nastala su dodatna oštećenja. Svi ovi potresi imali su posljedično (ali i kumulativno) štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine na području Grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja. Slijedom navedenog, za predmetni objekt u kojem živi naručitelj izrade ovog očitovanja ĐG, potvrđuje se status građevine oštećene uslijed potresa kako je prethodno navedeno. Slijedom naprijed navedenog ustanovljeno je da su uslijed potresa na obiteljskoj kući [adresa] u [adresa], u kojoj živi ĐG,, nastala pukotinska oštećenja na zidovima i stropovima s djelomičnim otpadanjem žbuke . Navedena oštećenja su takvog karaktera da ne predstavljaju opasnost po mehanička otpornost stabilnost građevine ali je potrebno provesti sanaciju istih kako ne bi došlo do većeg širenja pukotina. Uz navedeno Očitovanje vještaka, priložene su i fotografije iz kojih su vidljiva oštećenja na predmetnoj kući.

10. Iz iskaza svjedoka MG, kojeg je sud prihvatio kao istinit budući je jasan i logičan te je suglasan sa ostalim dokazima u spisu, proizlazi da ga je tužitelj angažirao radi utvrđivanja oštećenja na njegovom objektu, kući u [adresa], te je u srpnju 2022. utvrdio da se radi o pukotinskim oštećenjima na objektu, te nije bilo većih oštećenja koja bi narušila stabilnost objekta. Kako je u to vrijeme izrađivao veći broj vještačenja, sada se ne sjeća točno svih detalja vezano za oštećenja, a nakon što mu je predočeno njegovo očitovanje, izjavio je da se istoga sjeća te je vizualno utvrdio oštećenja na objektu koja su nastala tektonskim poremećajem, tj. potresom. Predmetna oštećenja su nastala momentalno od potresa, te ista nisu mogla nastati slijeganjem terena, temelja, temeljnog tla ili zbog vlage. U konkretnom slučaju su pukotine bile na zidovima, a da su iste bile na području spoja između zida i stropa, tada bi se moglo govoriti o drugim uzrocima nastanka istih. Ne može tvrditi da li su ova oštećenja od Zagrebačkog ili Petrinjskog potresa, ali može pretpostaviti da je ovdje veći uzrok Zagrebački potres. Tijekom 2 godine je napravo dosta sličnih očitovanja, ali ne može reći koliko, negdje oko pedesetak ili više.

11. Dakle, iz iskaza tužitelja i Očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina MG, te njegovog iskaza kao svjedoka, ovaj sud je utvrdio da su na obiteljskoj kući u [adresa] uslijed zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020. nastala pukotinska oštećenja zidova i stropova s djelomičnim otpadanjem žbuke, te su uslijed petrinjskog potresa 28. prosinca 2020. nastala i daljnja oštećenja, te su predmetna oštećenja nastala momentalno od potresa, te ista nisu mogla nastati slijeganjem terena, temelja, temeljnog tla ili zbog vlage, a navedena oštećenja je tužitelj u međuvremenu popravio.

12. Tuženik smatra da navedeno očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina MG od 22. srpnja 2022. ne predstavlja vjerodostojnu dokumentaciju na temelju koje se može ostvariti pravo na solidarnu potporu, a koju ima u vidu Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a.

13. Prema Zaključku Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a (list 19-23 spisa) vjerodostojnu dokumentaciju predstavlja: odluka o proglašenju elementarne nepogode (donosi je župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba) i procjena štete ovlaštenog procjenitelja (s potpisom i pečatom jedinice lokalne samouprave) ili drugi vjerodostojni dokument (primjerice, potvrda Hrvatskih strukovnih udruga eksperata i sudskih vještaka potpisne od strane stalnog sudskog vještaka Županijskog suda u Zagrebu). U slučaju potresa od 22. ožujka 2020. radnici nisu obvezni dostaviti odluku o proglašenju prirodne nepogode, budući je isto općepoznata činjenica. Za ostvarivanje prava na isplatu solidarne potpore potrebno je da u slučaju proglašene prirodne nepogode zbog potresa od 22. ožujka 2020., između ostalog, radnik na navedenoj adresi ima prijavljeno prebivalište.

14. Imajući u vidu da Zaključkom Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a nije izričito navedeno što se smatra vjerodostojnim dokumentom, već su samo navedeni primjeri vjerodostojnog dokumenta, sud je, a vodeći se smislom navedenog primjera, zaključio da Očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina MG od 22. srpnja 2022. koji je registriran kod Županijskog suda u Velikoj Gorici, predstavlja vjerodostojni dokument kojeg ima u vidu Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a.

15. Očitovanjem stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina MG od 22. srpnja 2022. jasno je utvrđena uzročno-posljedična veza između potresa i nastalih pukotinskih oštećenja na zidovima i stropovima sa djelomičnim otpadanjem žbuke, pa su navodi tuženika o neosnovanosti takvog zaključka zbog proteka vremena od potresa pa do sastavljanja očitovanja, irelevantni.

16. Sud nije prihvatio navode tuženika da je navedeno Očitovanje vještaka falsifikat jer je vještak u kraćem periodu izradio veći broj očitovanja koja su po sadržaju slična. Naime, vještak MG je u svom Očitovanju i priloženim fotografijama jasno naveo koja su oštećenja nastala upravo na predmetnoj obiteljskoj kući i da su ista nastala uslijed potresa, te je u svom usmenom iskazu kao svjedok nedvojbeno potvrdio da je navedeno očitovanje sačinio nakon što je pregledao i utvrdio oštećenja na predmetnoj obiteljskoj kući. Dakle, vještak MG je potvrdio vjerodostojnost svog očitovanja, a činjenica što je isti vještak u kraćem vremenskom razdoblju izradio više slična očitovanja nije odlučna u ovom predmetu.

17. Uvidom u podatke Grada Zagreba, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivosti i strategijsko planiranje, utvrđeno je da je prosječna neto plaća koja je u gospodarstvu Grada Zagreba isplaćena u prosincu 2019. 982,00 eura, u siječnju 2019. 1.016,00 eura i u veljači 2020. 1.039,00 eura, slijedom čega prosječna mjesečna plaća koja je isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca sukladno čl. 86. st. 2. KU-a iznosi 1.012,33 eura neto.

18. Neosnovano tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva navodeći da tuženik može isplatiti samo iznos koji je potreban za otklanjanje posljedica i da taj trošak tužitelja nikako ne može odgovarati visini prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Grada Zagreba, te da tužitelj mora dokazati visinu štete kao posljedice potresa za predmetnu nekretninu. Naime, isto ne predstavlja uvjet za isplatu solidarne potpore propisan čl. 86. KU, već je istom propisano da se solidarna potpora isplaćuje jednokratno u unaprijed odredivom iznosu, u visini jedne prosječne mjesečne plaće u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna 3 mjeseca, kao financijska pomoć radniku radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode, a ne radi se o (potpunoj ili djelomičnoj) naknadi štete za koju bi bilo potrebno utvrditi visinu nastale štete.

19. Predmetna solidarna potpora odnosi se na potres od 22. ožujka 2020. i 28. i 29. prosinca 2020. U konkretnom slučaju je propisan petogodišnji rok zastare iz čl. 139. Zakona o radu (Narodne novine broj; 93/14. dalje: ZR). Kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 19. ožujka 2025., to je tužba podnesena unutar predviđenog zastarnog roka od pet godina.

20. Imajući u vidu da tužitelj živi i ima prebivalište na adresi [adresa], a koja kuća je u vlasništvu njegove majke, da je Očitovanjem stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina MG od 22. srpnja 2022. jasno utvrđena uzročno-posljedična veza između potresa i nastalih pukotinskih oštećenja na zidovima i stropovima sa djelomičnim otpadanjem žbuke, da navedeno očitovanje predstavlja vjerodostojni dokument kojeg ima u vidu Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a te da je tužitelj nositelj troška, a iz niti jednog izvedenog dokaza ne proizlazi suprotno, valjalo je na temelju čl. 86. KU-a usvojiti tužbeni zahtjev i tužitelju na ime solidarne potpore dosuditi neto iznos od 1.012,33 eura sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe 19. ožujka 2025. do isplate temeljem čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 - dalje: ZOO).

21. Ovakvo stajalište je zauzeto i u presudama Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-106/24 od 11. rujna 2024., Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž R-20/2025 od 28. travnja 2025. i Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R- 134/2025 od 11. rujna 2025., Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R- 601/2025 od 27. ožujka 2026., te brojnim drugim odlukama.

22. Sud je odbio prijedlog tuženika za provođenjem građevinskog vještačenja, uz očevid na licu mjesta radi utvrđivanja nastalih oštećenja, i visina štete, te da li su ista nastala zbog potresa, kao i prijedlog da tužitelj dostavi račun o popravku štete. Naime, kako je sud iz dostavljenog Očitovanja vještaka Željka Šianovića i njegovog usmenog iskaza kao svjedoka utvrdio nastala oštećenja i uzrok nastanka istih, te kako iz iskaza i navoda tužitelja proizlazi da je nastala oštećenja tužitelj sam popravio pa nama račun o popravku i ista se više ne mogu vidjeti, to ovaj sud smatra da su predloženi dokazi nepotrebni te su usmjereni isključivo na odugovlačenje s postupkom.

23. Ostalu dokumentaciju u spisu sud nije cijenio jer je irelevantna zha odlučivanje u ovom predmetu.

24. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/2023., u daljnjem dijelu teksta: OT/23) prema vrijednosti predmeta spora. Tako su tužitelju priznati troškovi sastava tužbe - po Tbr. 7/1 75 bodova, te pristup na ročište 4.11.2025. i 27.1.2026. po Tbr. 9/1 - po 75 bodova za svako, ročište 9.12.2025., 10.3.2026. i 21.4.2026. po Tbr. 9/5 - po 18,75 bodova za svako, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 562,50 eura, a uvećano za trošak PDV-a od 25% iznosi 703,12 eura. Tome valja dodati trošak pristupa svjedoka MG na ročište 40,00 eura, pa ukupni trošak tužitelja iznosi 743,12 eura. Valja reći da tužitelju nije priznat trošak podneska od 28.4.2025., 6.6.2025., 9.7.2025., 18.8.2025., 21.10.2025., 17.11.2025., 12.12.2025. i 26.1.2026. jer isti nisu bili nužni za vođenje parnice sukladno čl. 155. st. 1. ZPP-a, budući su u tim podnescima izneseni navodi koji su irelevantni te su više puta ponovljeni, te su dostavljeni dokazi koji uopće nisu bili potrebni za odlučivanje u ovom predmetu, te je tužitelj sve navode mogao iznijeti u tužbi i na pripremnom ročištu, tim više što se radi o sporu male vrijednosti, što bi bilo u skladu sa načelom ekonomičnosti. Također, tužitelju nije priznat trošak ročišta za objavu presude, jer isti nije dospio u vrijeme zaključenja glavne rasprave, a nije izvjesno da li će punomoćnik na isto pristupiti ili ne. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP -a.

U Zagrebu, 25. svibnja 2026.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisanim putem u pet primjeraka u roku 15 dana. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 t. 1, 2, 4, 5, 6, 8, 9, 10 i 11 ZPP -a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1 ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. Spis