Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-323/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Ivanu Poljaku kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Područnog ureda Slatina, Slatina, Vladimira Nazora 5/1, zastupani po ravnateljici OH, dipl. soc. radnici, protiv I. protustranke MH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sada u [adresa]. protustranke BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sada u [adresa], radi privremenog povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi i to mlljt. TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po posebnoj skrbnici ŠH iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, dana 25. svibnja 2026. godine,
r i j e š i o j e
I. Mlljt. TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2014., iz [adresa], sada u [adresa], privremeno se povjerava na svakodnevnu skrb u udomiteljsku obitelj NH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].
II. Mjera iz točke I. izreke ovoga rješenja određuje se na vrijeme od 30 dana računajući od dana kada je ova mjera određena.
III. Protustranke MH i BH, kao roditelji, imaju sva prava i dužnosti u ostvarivanju roditeljske skrbi osim prava na stanovanje i s tim u vezi svakodnevnu skrb o djetetu.
IV. Protustranke MH i BH, kao roditelji, imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s mlljt. djetetom, a koji osobni odnosi će se odvijati u skladu sa dogovorom udomitelja NH i roditelja.
V. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
Obrazloženje
1. Predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Slatina je protiv protustranaka podnio prijedlog radi privremenog povjeravanja u udomiteljsku obitelj mlljt. TH.
2. Predlagatelj u prijedlogu navodi da iz dostavljene dokumentacije i provedenog postupanja Područnog ureda Osijek dana 20. svibnja 2026. godine proizlazi kako je dijete TH, prvotno stručnoj suradnici Osnovne škole koju pohađa, psihologinji, a potom i psihologinji Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek iznijelo navode o fizičkom i emocionalnom neprimjerenom postupanju u obiteljskoj sredini od strane roditelja MH i majke KH, uključujući opis situacija u kojima navodi primjenu tjelesnog kažnjavanja te verbalnih poruka koje je doživjelo kao prijeteće i zastrašujuće, o černu je nadležni Zavod obavijestio i policiju. Na temelju saznanja o nasilju u obitelji obavljeni su razgovori sa djetetom i roditeljima te mlađim bratom ĐH. Uzimajući u obzir ozbiljnost navoda djeteta, koje u više navrata opisuje situacije koje ukazuju na primjenu tjelesnog kažnjavanja te verbalnih poruka koje doživljava kao prijeteće i zastrašujuće pri čemu iskazuje izražen strah od povratka u obiteljsku sredinu te koji ukazuju na ponavljajuće obrasce odgojnih postupaka, procijenjeno je kako je žurna mjera izdvajanja djeteta iz obitelji opravdana u svrhu osiguranja njegove trenutne sigurnosti, te je dana 20. svibnja 2026. godine dijete TH izdvojen iz obitelji usmenim rješenjem Područnog ureda Osijek te smješten u udomiteljsku obitelj NH na temelju čega je ovaj Područni ured odredio žurnu mjeru izdvajanja i smještaja djeteta u udomiteljsku od dana 22. svibnja 2026. godine. Dijete RH povremeno se smještava u udomiteljskoj obitelji SH, na vrijeme od najdulje petnaest dana od dana oduzimanja djeteta. Uvidom u procjenu ugroženosti djeteta TH stručni tim je utvrdio da u konkretnom slučaju postoji neposredna i ozbiljna ugroza sigurnosti, zdravlja i razvoja djeteta. Uzimajući u obzir sve zaprimljene informacije, a osobito navode djeteta o ponavljanom fizičkom i emocionalnom nasilju u obitelji, uključujući uporabu predmeta, prijetnje te izražen strah i emocionalnu uznemirenost djeteta na što dodatno upućuje činjenica da dijete opisuje intenzivne oblike nasilja te pokazuje emocionalne reakcije straha i nesigurnosti uz navodnu učestalost takvih postupanja procjenjuje se da povratak djeteta u obitelj u ovom trenutku nije u njegovom najboljem interesu. Zaključno. procjenjuje se da je dijete izloženo visokoj razini ugroženosti dobrobiti te da postoje ozbiljni rizici za njegov daljnji emocionalni i psihofizički razvoj, zbog čega je nužno osigurati njegovu zaštitu izvan obiteljskog okruženja. S obzirom da je dijete TH žurno izdvojen iz obitelji te smješten u udomiteljsku obitelj NH sukladno odredbama čl. 135. do 138. Obiteljskog zakona, a da prema procjeni predlagatelja postoji opasnost za život, zdravlje i dobrobit djeteta koja se može zaštititi samo djetetovim izdvajanjem iz obitelji protustranaka predlažu da Sud donese rješenje o privremenom povjeravanju mlljt. djeteta udomiteljskoj obitelji.
3. Rješenjem ovoga suda broj R1 Ob-323/2026-2 od 25. svibnja 2026. godine (list 44-47) mlljt. djetetu imenovana je posebna skrbnica ŠH iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica.
4. Odredbom čl. 439. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19) propisano je da sud može donijeti odluku i bez održavanja rasprave ako ocijeni da rasprava nije potrebna.
5. U konkretnom slučaju radi se o žurnom postupku, jer žurna mjera izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji, sukladno odredbi čl. 138. st. 1. Obiteljskog zakona može trajati najdulje petnaest dana od dana oduzimanja djeteta, a o prijedlogu za donošenje rješenja o privremenom povjeravanju skrbi o djetetu, sukladno odredbi čl. 138. st. 2. Obiteljskog zakona sud mora odlučiti u roku od deset dana od dana pokretanja postupka, odnosno do 15. prosinca 2025. godine.
5.1. Stoga je sud odlučio odluku donijeti bez održavanja rasprave.
5.2. Iz prijedloga i priložene dokumentacije proizlazi potreba hitnog odlučivanja što i proizlazi iz načela prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta kao jednog od temeljnih načela obiteljsko pravne zaštite iz Obiteljskog zakona (članak 5.).
6. Radi odlučivanja o prijedlogu sud je izveo dokaz uvidom u dopis Osnovne škole "Dobriša Cesarić" Osijek zajedno sa prilozima (list 3-5), dopis Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek upućen I. policijskoj postaji Osijek s ispostavom Čepin (list 6-7), službenu zabilješku psihologa Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek od 21. svibnja 2026. godine (list 8-10), službenu zabilješku psihologa Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek od 21. svibnja 2026. godine (list 11-13), zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek od 20. svibnja 2026. godine (list 14), rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Slatina od 22. svibnja 2026. godine (list 15-16), zaključak stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek od 21. svibnja 2026. godine (list 17-19), zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek od 20. svibnja 2026. godine (list 20-21), zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Slatina od 22. svibnja 2026. godine (list 22-23), službenu bilješku Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Slatina od 22. svibnja 2026. godine (list 24), procjena ugroženosti dobrobiti djeteta od 22. svibnja 2026. godine (list 25-26), socijalnu anamnezu od 22. svibnja 2026. godine (list 27-30), listu za procjenu sigurnosti djeteta (list 31-38), medicinsku dokumentaciju (list 39- 43).
7. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22) u vezi čl. 346. Obiteljskog zakona.
8. Iz prijedloga predlagatelja i priložene dokumentacije proizlazi kako su MH i BH roditelji mlljt. TH.
9. Rješenjem predlagatelja od 22. svibnja 2026. godine protustrankama IH i BH određena je žurna mjera izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji i to mlljt. TH. Navedenim rješenjem mlljt. TH je privremeno smješten u udomiteljsku obitelj NH iz [adresa].
10. Iz socijalne anamneze od 22. svibnja 2026. godine proizlazi da uvidom u evidenciju i dokumentaciju predlagatelja utvrđeno je kako obitelj TH nije korisnik prava iz sustava socijalne skrbi te u istoj do sada nije bilo postupano obiteljsko — pravno niti kazneno — pravno. Iz dokumentacije Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Područni ured Osijek proizlazi kako niti s njihove strane do sada nije bilo nikakvih postupanja. Dijete TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen je **.**.2014. u [adresa] od oca MH i majke BH r. UH kao starije od dvoje djece svojih roditelja. Otac MH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen je **.**.1985. u [adresa] od oca pok. DH i majke FH (rođene 1959. godine). Majka imenovanog stanuje u [adresa]. Imenovani je po zanimanju prvostupnik ekonomije. Nakon završenog preddiplomskog studija ekonomije. Zaposlen je u vlastitom obrtu [obrt] - obrt za digitalni marketing. Majka BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena je **.**.1987. u [adresa] od oca pok. UH i make pok. JH. U zajedno roditelja osim BH rođena su i njezina dva brata, pok. PH i LH (rođen 1975. godine), a koji stanuje u [adresa] gdje se i zapošljava. Imenovana je po zanimanju fitofarmaceut, završila je Poljoprivredno prehrambenu školu. Zaposlena je u vlastitom obrtu [obrt] — obrt za promociju i Internet marketing, s radom od kuće. U bračno] zajednici IH i BH, kako je prednje navedeno rođeno je dvoje djece. Osim djeteta TH rođen je i ĆH. Dijete ĆH rođen je **.**.2020. u SR Njemačkoj. Rođen je iz kontrolirane trudnoće, dva mjeseca prije očekivanog termina, urednog je zdravstvenog stanja. Redovito je cijepljen, polaznik je Dječjeg vrtića Heidi u Osijeku. Obitelj stanuje u stanu u stambenoj zgradi na adresi u [adresa], u svojstvu podstanara. Prema navodima roditelja stambeni prostor adekvatno je opremljen, primjeren potrebama obitelji. Roditelji imaju vlastitu spavaću sobu, dok djeca dijele zajedničku sobu. Obitelj je do 2016. godine stanovala u [adresa], a kada su se odselili u SR Njemačku. Manheim dijete TH na području SR Njemačke bio je uključen u redovni školskih program gdje završio tri razreda osnovne škole po redovnom programu. Po preseljenju obitelji u Osijeku, u kolovozu 2024. godine, dijete TH sukladno dogovoru roditelja te stručne službe osnovne škole, upisan je u treći razred OŠ Dobriše Cesarića Osijek. Po povratku u Republiku Hrvatsku roditelji su naveli kako oba djeteta nisu zahtijevala intervenciju liječnika te su oboje urednog zdravstvenog stanja. Dijete TH po potrebi je bio uključen u promatranje školskog liječnika zbog individualiziranog pristupa. Što se tiče djeteta TH isti je rođen zdrav, iz uredne trudnoće. U dobi od godinu i šest mjeseci zajedno s roditeljima preselio se u SR Njemačku. Jezično — govorni razvoj u predškolskoj dob odvijao se uredno te je redovno uključen u osnovnu školu prva tri razreda završio je pri osnovnoj školi u SR Njemačkoj. Po povratku u Republiku Hrvatsku započeo je ponovo pohađati treći razred pri OŠ Dobriše Cesarića Osijek. Sada je učenik IV, r. navedene osnovne škole. Tijekom studenog 2024. godine učinjen mu je prvi pregled logopeda pri Poliklinici Suvag Osijek zbog teškoća u čitanju. Preporuka je logopeda bila nastavak školovanja po redovitom programu uz indivdualizirane postupke. Također tijekom studenog 2024 godine učinjen mu je prvi pregled psihologa pri Poliklinici Suvag Osijek. Iz zaključka psihologa navodi se kako je riječ o djetetu urednih intelektualnih potencijala, razvojnih teškoća usvajanja i automatizacije osnovnih vještina što se najviše očituje u samostalnom radu na pisanim materijalima u nastavi. Preporučena mu je primjena modela individualizacije u pristupu pri osnovnoj školi uz kontrolu po potrebi. Tijekom siječnja 2025. godine na prijedlog osnovne škole i inicijativu roditelja učinjena mu je prva edukacijsko — rehabilitacijska procjena pri Poliklinici Suvag Osijek iz koje se navodi kako je dijete urednog razvoja kod kojega se javljaju teškoće u nerazumijevanju pojedinih pojmova i uputa, osobito na hrvatskom jeziku te sporije vještine čitanja i pisanja. Navedeno je očekivano obzirom da je 2024. godine stanovao i školovao se u SR Njemačkoj te se primamo koristio njemačkim jezikom. Preporuka edukacijske rehabilitacije bila je također odrediti mu primjeren oblik školovanja sukladno mišljenju stručne službe osnovne škole. Dana 20. svibnja 2026. godine Hrvatski zavod socijalni rad, Područni ured Osijek kontaktirala je psihologinja OŠ Dobriše Cesarića Osijek. HH u svezi sumnje na nasilno ponašanje roditelja spram djeteta TH. Psihologinja je opisala kako je u razgovoru s djetetom dobila saznanja o fizičkom kažnjavanju djeteta od strane roditelja te njegovom strahu od povratka kući. Sukladno dogovoru od strane stručnih radnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek učinjen je razgovor s djetetom u prostorijama osnovne škole, a potom i razgovor s roditeljima, u zasebnoj prostoriji osnovne škole. Dijete TH opisao je situaciju koja se dogodila u petak 15. svibnja 2026. godine kada su ga oba roditelja teže fizički kaznila radi lošijih ocjena te neprimjerenog ponašanja u osnovnoj školi, a što su i ranije znali činiti. Oba roditelja bila su vidno potresena novonastalom situacijom, izrazili su negiranje djetetovih navoda te su u više navrata ponovili da nikada ne bi dignuli ruku na vlastitu djecu. Prilikom razgovora stručnih radnika sa roditeljima isti su u više navrata naveli da vode odgovarajuću brigu i skrb o djeci. Smatraju se brižnim roditeljima koji vole provoditi vrijeme s djecom u zajedničkim obiteljskim aktivnostima. Obzirom da dijete TH voli provoditi vrijeme pred mobilnim telefonom, roditelji su iskazali stav da mu istoj ograničavaju te imaju kontrolu nad instaliranjem određenih aplikacija te svakodnevnom korištenju mobilnog telefona. Naveli su kako nisu bili suglasni da dijete TH koristi TikTok aplikaciju zbog čega smatraju da im se isti "inati"i "osvećuje" na način da je naveo kako su spram njega bili nasilnog ponašanja. Naveli su kako su se znale događati situacije kada je dijete lažno optuživalo djelatnike osnovne škole i druge učenike za određene radnje koje se zaista nisu dogodile. Također iskazali su zabrinutost za djetetovo mentalno zdravlje jer su u posljednje vrijeme uočili da je sklon samozljeđivati se namjernim čupanjem trepavica. Obzirom da je obitelj stanovala u [adresa] tijekom njegova pohađanja prva tri razreda osnovne škole primijećene su prve teškoće kod djeteta, uz pretpostavku da dijete ima ADHD s poremećajem koncentracije, no navedeno nije nikada dijagnosticirano niti potvrđeno od strane liječnika. Prilikom razgovora s roditeljima isti su informirani od strane psihologinje osnovne škole, a potom i od strane stručnih radnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek o daljnjim radnjama, a obzirom da dijete iskazuje strah od povratka kući. Obzirom na saznanja o fizičkom kažnjavanju djeteta i intenzitetu istoga opisanog od strane istoga, roditeljima je izrečeno usmeno rješenje o žurnom izdvajanju djeteta TH te smještaju istoga udomiteljskoj obitelji NH iz [adresa]. Roditelji su o istome upoznati na zapisnik te im je dan kontakt broj udomiteljske obitelji. Uvidom u dostavljenu službenu zabilješku školskog psihologa Osnovne škole Dobriše Cesarića u Osijeku, sastavljenu nakon razgovora s djetetom TH, a povodom zapažanja pomoćnice u nastavi koja radi s drugim učenikom razrednog odjela koji pohađa dijete TH, da dijete često djeluje napeto i anksiozno, utvrđene su sljedeće informacije: Dana 19. svibnja 2026. godine dijete TH navodi kako ga „roditelji tuku" — u petak ga je otac počupao, bacio na krevet i istukao remenom, majka ga je nakon toga udarala rukama i raskrvarila mu usnicu te mu je curila krv iz nosa. Takva ponašanja roditelja događaju se povremeno kada nema zadaću ili zbog loših ocjena. Naveo je kako „roditelji tuku" i njegovog brata kada neće jesti. Dana 20. svibnja 2026. godine u ponovnom razgovoru školske psihologinje sa djetetom isto je navelo kako su se od petka 15. svibnja 2026. godine roditelji jako promijenili. Majka se sada "smirila", ali tata „priča s njim drugačijim tonom". U kazni je te ne smije biti na mobilnom telefonu niti igrati igrice. Detaljno opsuje kako ga je majka u petak fizički kažnjavala navodeći kako ga je gušila da se kroz otvoren prozor ne čuje njegovo vrištanje. Majka mu je navodi znala govoriti kako će ga ubiti. Roditelj su mu naveli da mlađem bratu pokaže krvavu maramicu kako bi znao da ih mora slušati jer se isti boji krvi. Kada je imao problema s prijateljima u razrednom odjelu, roditelji su odmah na to reagirali i nastojali to riješiti zbog čega mu je bilo drago. Smatrao je kako njegovi roditelji brinu za njega, a tvrdi kako su oboje imali teško djetinjstvo. Bojao se na spomen razgovora s roditeljima o primjerenijim odgojnim metodama jer bi ga „mogli istući". Tijekom razgovora oko odlaska kući se tresao. Po dobivenim saznanjima stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek dana 20. svibnja 2026. godine u prostoru osnovne škole proveli su razgovor s djetetom TH. U razgovoru s psihologinjom dijete je navelo da ga roditelji „tuku zbog zadaće" jer „nekad nema dovršenu pa dobije upis", a tuku ga i zbog loših ocjena". Loše ocjene su po njemu jedinica, dvojka i trojka. Na upit da opiše kada su ga roditelji zadnji puta kažnjavali naveo je u „prošli petak bila je ili zadaća ili loša ocjena". Opisao je kako je „došao kući, ručao, otišao u svoju sobu, tata je ušao u sobu i otvorio prozor da vidi kako se radi beton i da snimi bratu. Nadalje je naveo kako je njegova majka došla do vrata sobe dok je otac još bio unutra te ga upitala koju je ocjenu dobio iz matematike, na što je odgovorio da je dobio trojku. Zatim ga je otac „počupao za kosu, ošamario ga nekoliko puta i bacio na krevet, navodeći da ga je „jako boljelo, šamar kao šaka, mislim da je od toga krv". Zatim da ga je otac udario remenom, po nozi i tijelu. Na upit pokazuje da ga je udario po donjem dijelu lijeve strane leđa i po stražnjici i butini iste strane. Naveo je kako misli da ga je udario osam puta. On je tada „plakao i derao se od boli", a nakon što je otac to napravio, izašao je iz njegove sobe. Nije se sjećao jeli mu je otac tom prilikom nešto govorio. Dalje opsuje kako je „onda mama ušla u sobu". Naveo je kako ga je „mama mlatila", a na upit da isto opise odgovorio je „krenula me šamarati, a on se branio rukama, micala mu je ruke". Govorila mu je da spusti ruke te ga je šamarala po obrazima i licu. Prijetila mu je da će mu iskopati oko, rekla mu je da ne ispusti zvuk i krenula ga je gušiti na par sekundi da vani ne čuju, govorila mu je da će ga ubiti", a on je „vrištao od boli". Zatim mu je zadala još tri šamara te je otišla, po izlasku mu je rekla da „ne izlazi iz sobe ni u kupatilo ni popit vodu". Njemu je tada počela curiti krv iz nosa i usnice, pokazujući gornju usnicu. Na upit da li je poslije toga vidio neke masnice po tijelu. odgovorio je da je „vjerojatno imao", pokazujući svoj desni obraz kod jagodične kosti i pitajući da li mu se još uvijek vidi masnica. Neposrednim opažanjem psihologinje nije bilo razvidno da dijete ima masnicu. Naveo je kako se tada osjećao „kao da će od toga ležati ispod zemlje" odnosno da je mislio kako će umrijeti. Njegov brat je za vrijeme navedenog događaja bio dječjem vrtiću. Nakon što je njegova majka izašla iz sobe on je uzeo knjigu iz biologije te je počeo učiti. Istu je jedva učio, "sama je trošio maramice jer mu je curila krv iz nosa i iz usta i kada je potrošio sve i dalje mu je curila, ali je majka rekla da ne može van iz sobe". Naveo je kako mu je krv kapljala i po podu sobe. Naveo je kako mu je majka „prijetila da on i njegova teta ne zaslužuju živjeti na Zemlji", ne znajući pojasniti zbog čega spominje tetu. U sobi se nalazio dok ga otac nije zvao na večeru, a mama mu je za večerom „prijetila kako je kao njegova teta" jer je njegova teta lagala roditeljima i uzela struju od bake". Naveo je kako ga je majka pitala jel mu curila krvi, na što je potvrdno odgovorio, a ona mu je rekla kako će „u toj obitelji još krvi curiti". Naveo je kako su ga roditelji tražili da bratu pokaže krvavu maramicu da zna što se dogodi kad si zločest. Za navedeni događaj naveo je kako mu je bilo "odvratno, najgori trenutak života". Na upit da zamisli kako može učiniti bilo što, navodi kako bi „najradije pobjegao od kuće i našao novi dom". Na upit da procijeni koliko često se događalo da ga roditelji fizički kažnjavaju, prvotno ne zna procijeniti. Na upit događa li se isto svaki dan, negira. Navodeći kako se događa 5-6 puta u mjesec dana. Na upit da li su bili i neki drugi razlozi zbog kojih bi ga kaznili odgovorio je „za svaku lošu ocjenu i za svaki upis, skoro samo to su razlozi". Dosjeća se i dodaje da mu je majka navela "jel izgleda kao da je tuđi", no ne zna što bi to značilo. Na poseban upit kako su ga roditelji ranije udarali, odgovorio je rukama, a spomenuti petak prvi put je korišten neki predmet — remen. Za vrijeme stanovanja u [adresa] prijetili su mu da će dobiti kuhačom. Na upit može li se sjetiti od kad roditelji na takav način postupaju navodi da „od treće godine zna da ga tuku" navodeći kako ima „fotografsko pamćenje". Na upit da li mu je i ranije curila krv ili je imao neku ogrebotinu od udaraca, odgovorio je da je kako ovo nije prvi puta da mu je curila krv i kako nikada nije imaoogrebotine. Naveo je da „ako saznaju što sam to pričao, kod kuće će biti pakao". Na upit kako se roditelji ponašaju prema njegovom bratu naveo je da ga „tuku po guzi i pošalju ga u sobu jer ne želi jesti, pa iznos primjer da „brat sjedne za stol, krene plakati jer ne želi jesti, tata pokaže video iz Afrike kako su djeca gladna i nemaju šta jest, a on ni onda neće jesti i onda ga odvedu u sobu i izudaraju ga po guzi ili udare šamar". Na upit da je on to vidio naveo je da je vidio crvenilo. Na upit o lijepim trenucima s obitelji naveo je kako „bude lijepo, imaju puno lijepih odnosa" te se nadovezuje da je „u zadnje vrijeme grozno, no od nedjelje su bolji". Dijete je u razgovoru pokazivalo nervozu i strah koji i verbalizira. Pružena mu je podrška te mu je pojašnjen daljnji tijek postupanja. Nakon što je upoznat da će biti smješten izvan obitelji se rasplakao navodeći kako se "makla skoro skroz smirila" a otac „samo priča dubokim glasom" te pojašnjava kako mu to govori da se otac ljuti. Nakon razgovora s djetetom te roditeljima učinjen je odlazak u DV Hedi Osijek radi razgovora s djetetom ČH. Prvotno je opažana interakcija i kontakt djeteta s roditeljima pri preuzimanju dječjeg vrtića, a koje je proteklo uredno. Dijete je bilo suzdržanije zbog prisutnosti nepoznate osobe (psihologinje), no prišlo je roditeljima bez zadrške i zagrlilo prvo majku koja je prva prišla, a zatim je prišao i otac. Kod roditelja je bilo razvidno da se nalaze pod stresom zbog cjelokupne situacije, ne nježno su pristupili djetetu i pozdravili ga, a bilo je vidljivo da mu je takva nježnost uobičajena. Prilikom razgovora s djetetom bez prisutnosti roditelja isti je naveo kako je „ RH lagao, bio je zločest, rekao je da su ga mama i tata tukli, a on je sam sebe i kidao si je trepavice". Na upit kakvi budu majka i otac kada je netko zločest, odgovorio je „budu ljuti". Isti budu ljuti kada netko laže o bude zločest i onda mama i tata tuku RH. On nije vidio da otac i majka tuku njegovog brata, dok na upit kako zna za ta navodi kako su mu „mama i tata rekli". Dalje navod kako je "vidio da je curila krv RH kada su ga mama tata po licu udarali", a na upit da li je vidio kako su ga udarali naveo je „ne, to su mama i tata rekli da je RH rekao". Na upit što voli raditi s majkom naveo je "maziti se i gledati film kada ugasimo svjetlo i jedemo doritos". Na upit što voli raditi s ocem navodi „voli se s njim navečer s lamborginijem". S roditeljima voli „kuhati" oni mu daju da im pomaže dok kuhaju. Na upit kako se slaže s bratom navodi „igraju se, pa ga provocira, pa se onda ne igraju i on se ne želi igrati pa se ode maziti s mamom i tatom. Zatim ponovo spominje da je „vidio krvavu maramicu", a na upit gdje ju je vidio navodi „u košu kada su ga istukli i bilo je i po zidu i po njegovoj sobi". Dalje je sam naveo „namjerno mu je pokazao kad je curila krv", a na upit što je radio njegov brat navodi kako je „on tada plakao". Na upit jesu li njega nekada roditelji udarili odgovorio je „mene ne, mene ne udare, ali nekada malo. Kad sam vikao mama me malo tukla pa sam ja otišao od nje". Na upit kako je udarila odgovorio je rukom, a na upit gdje odgovorio je „po guzici". Naveo je kako ga isto nije boljelo te on majci rekao "da više neće biti zločest i onda su se mazili". Na upit da li se tako nešto dogodilo još koji puta odgovorio je da nije. "samo jednom". Nakon razgovora s djetetom ĆH isti je predan roditeljima te im je ukazano kako dijete zna detalje njihovih razgovora iz osnovne škole. Isti su naveli kako su mu morali objasniti zbog čega brat neće biti kod kuće, no ukazano im je kako nije primjereno djetetu iznositi takve detalje, o udaranju i na što su reagirali iznenađeno tvrdeći da mu ništa od toga nisu govorili. Potom su izjavili kako djeca inače dijele sobu te je moguće da mu je RH pričao „tko zna što je on ĐH pričao". U razgovoru sa vlasnicom, ujedno i odgojiteljicom DV Heidi u Osijeku nisu dobivena saznanja koja bi upućivala na sumnju ili saznanja da bi dijete ĆH bio izložen nasilju od strane roditelja. Roditelje je opisala kao jako brižnima, suradljivima navodeći da sudjeluju u svim aktivnostima dječjeg vrtića. Na djetetu nikada nije uočila masnice ili ozljede koje bi ukazivale na izloženost nasilju u obitelji, a dijete je o obitelji uvijek pričalo pozitivno. O dobivenim saznanjima Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Osijek izvijestio je l. policijsku postaju Osijek s ispostavom Čepin te Policijsku postaju Orahovica. Stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek po ispunjavanju Liste za procjenu sigurnosti djeteta procijenio je potrebu trenutačne sigurnosne intervencije djeteta TH te zaštite njegove sigurnosti, dok kod djeteta ĆH nije utvrđeno postojanje sigurnosnog rizika uz potrebu za procjenom razvojnih rizika ili druge procjene šteta i obiteljske situacije. Slijedom navedenog dijete VH s danom 20. svibnja 2026. godine izdvojen je iz obitelji te smješten u udomiteljsku obitelj AH iz [adresa]. Temeljem cjelokupno zaprimljene dokumentacije, neposrednog rada stručnih radnika HZSR-a Osijek, provedenih razgovora s djetetom, roditeljima te uvida u dostupnu dokumentaciju školske i zdravstvene ustanove, u predmetu obitelji ĆH proizlazi da postoje odstupanja u iskazima djeteta i roditelja u pogledu obiteljskih odnosa i odgojnih postupaka. Dijete TH u više navrata opisuje situacije koje ukazuju na primjenu tjelesnog kažnjavanja te verbalnih poruka koje doživljava kao prijeteće i zastrašujuće, pri čemu iskazuje izražen strah od povratka u obiteljsku sredinu te emocionalnu napetost tijekom razgovora. Iskazi djeteta ukazuju na ponavljajuće obrasce odgojnih postupaka koje dijete doživljava kao fizički i emocionalno opterećujuće. Roditelji navedene okolnost u cijelosti osporavaju, a istodobno navode zabrinutost za djetetovo mentalno zdravlje. Uzimajući u obzir načelo najboljeg interesa djeteta, procijenjeno je kako je žurna mjera izdvajanja djeteta bila opravdana u svrhu osiguranja njegove trenutne sigurnosti, uz potrebu podnošenja prijedloga pri nadležnom sudu radi privremenog povjeravanja djeteta udomiteljskoj obitelji.
11. Odredbom čl. 149. st. 1. točke 1. Obiteljskog zakona propisano je da sud može radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta odrediti privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj osobi ili ustanovi socijalne skrbi.
12. Odredbom čl. 150. st. 1. točke 1. Obiteljskog zakona propisano je da će sud donijeti rješenje u izvanparničnom postupku o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, kao i o smještaju djeteta izvan obitelji, na prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, kada je dijete prethodno bilo žurno izdvojeno sukladno odredbama čl. 135. do 138. toga zakona.
13. Na osnovu svih provedenih dokaza utvrđeno je kako kod protustranaka kao roditelja postoji visoka razina rizika zbog obiteljskih okolnosti i obilježja roditelja pa se kao najveći rizici mogu navesti tjelesno zlostavljanje i strogi odgojni postupci uz korištenje izrazite tjelesne sile u odgoju. Ocjenjujući sve navedeno postoji opasnost za zdravlje, sigurnost i dobrobit maloljetnog djeteta, Sud je prema odredbama čl. 150. st. 1. točka 1., čl. 151. st. 1., čl. 152. st. 1. točka 1. Obiteljskog zakona odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
14. Prema odredbi čl. 152. st. 3. Obiteljskog zakona mjera privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi i smještaja djeteta može trajati najdulje 30 dana računajući od dana kad je mjera određena.
15. Stoga je mlljt. TH povjeren na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji NH, na vrijeme od 30 dana, kako je odlučeno u izreci rješenja.
16. Prema odredbi čl. 152. st. 1. točka 2. Obiteljskog zakona sud će rješenjem o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odlučiti i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno nadzoru i zabrani ostvarivanja osobnih odnosa sa djetetom ako je to obzirom na okolnosti slučaja potrebno i ako to predlaže dijete, roditelj ili centar za socijalnu skrb.
17. Prema odredbi čl. 153. st. 1. Obiteljskog zakona roditelji imaju sva prava i dužnost u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu dok traje mjera privremenog povjeravanja i smještaja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, a sukladno st. 2. istog čl., dok traje mjera privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji i li ustanovi socijalne skrbi roditelji imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom na način utvrđen sudskom odlukom.
18. Ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja je, s jedne strane, pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Ta prava zajamčena su i Konvencijom o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989., koja Republiku Hrvatsku obvezuje temeljem notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991., Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - MU, broj 18/97 i 4/02, dalje: EKLJP), Konvencijom o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. ("Narodne novine" - MU, broj 1/10) i Europskom konvencijom o kontaktima s djecom ("Narodne novine" - MU, broj 7/08).
19. Slijedom navedenog, odlučeno je o ostvarivanju osobnih odnosa protustranakake sa mlljt. djetetom i to za vrijeme trajanja ove mjere održavati sukladno dogovoru roditelja s udomiteljem, a kako je navedeno i u izreci ovoga rješenja.
U Bjelovaru, 25. svibnja 2026. godine.
Sudac:
Ivan Poljak
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u 3 primjerka u roku od 3 dana od dana primitka ovoga rješenja (čl. 489. st. 1. Obiteljskog zakona).
Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu (čl. 489. st. 3. Obiteljskog zakona).
Dostaviti:
- Predlagatelju HZZSR, PU Slatina
- I. protustranci MH
- II. protustranci BH
- Posebnoj skrbnici ŠH