Poslovni broj Pl-217/2026-3

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Larisi Smiljan Pervan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Kliničkog bolničkog centra Rijeka, čiji OIB glasi 40237608715, sa sjedištem u [adresa], protiv ovršenika EO, čiji OIB glasi [osobni identifikacijski broj], s posljednjim poznatim prebivalištem u [adresa], radi isplate, izvan ročišta, 25. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da u predmetnom postupku nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje platnog naloga.

II. Obustavlja se parnični postupak u uvodno opisanoj pravnoj stvari.

III. Nakon pravomoćnosti odluke iz t. II. ovog rješenja postupak će se nastaviti po pravilima ovršnog postupka, kao izvanparničnog postupka, i to pred nadležnim sudom.

Obrazloženje

1. Dopisom od 30. ožujka 2026., sastavljenim pod poslovnim brojem Ovrv- 22850/2025-13, spis je proslijeđen na daljnje postupanje parničnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, s tim da je u povodu tog dopisa osnovan spis Pl- 217/2026.

2. Po ocjeni ovog prvostupanjskog suda, u okolnostima konkretnog slučaja nisu ostvareni uvjeti za izdavanje platnog naloga po odredbi čl. 281. st. 6. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2881/2014 i dr. od 01. lipnja 2016. godine te 73/17; u daljnjem tekstu: OZ), koja je izmijenjena kroz odredbu čl. 15. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona od 27. studenog 2020. (Narodne novine br. 131/20; u daljnjem tekstu: ZID OZ), a time, posljedično, nisu ispunjene niti pretpostavke da se postupak vodi po pravilima parničnog postupka, što znači da je, u skladu s odredbom čl. 19. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; u daljnjem tekstu: ZPP), bilo potrebno donijeti rješenje o obustavi parničnog postupka.

3. Izmijenjenom odredbom čl. 281. st. 6. OZ-a utanačeno je da će, ako zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan [adresa], javni bilježnik smatrati da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak te da neće donijeti rješenje o ovrsi već da će predmet proslijediti nadležnom sudu u skladu s člankom 287. OZ-a, radi donošenja odluke.

4. Iz ovako stilizirane zakonske odredbe proizlazi da je osnovna pretpostavka uz koju javni bilježnik može presumirati da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga ona koja se tiče toga da ovršenik ima prebivalište ili sjedište izvan [adresa].

5. Po pravnom uvjerenju ovog suda prvog stupnja, ta pretpostavka podrazumijeva postojanje pozitivnih činjenica, a te su one vezane uz to da ovršenik mora imati prebivalište ili sjedište izvan [adresa], a ne uz to da ovršenik nema prebivalište ili sjedište u [adresa], tj. da je prebivalište ili sjedište u [adresa] odjavljeno i/ili nepoznato.

6. Iz isprava u sudskom spisu, konkretno iz potvrde o izvršenom uvidu u podatke porezne uprave (s lista 19. sudskog spisa) i iz podataka JRO-a MUP-a RH (s lista 22. sudskog spisa) uočljivo je da je ovršenik u Republici Hrvatskoj imao prijavljeno prebivalište do 03. veljače 2022. godine, i to na adresi u [adresa], kao i da je do 11. ožujka 2026. imao prijavljeno boravište u [adresa], na adresi [adresa] (pri čemu je potonja adresa notorno adresa Zatvora u Rijeci, što je vidljivo i iz dopisa koji je javna bilježnica Mirta Dremil Štefančić uputila ovrhovoditelju, s lista 20. sudskog spisa).

7. Iz isprava spomenutih u t. 6. slijedi da ovršenik nema prebivalište izvan [adresa] jer prebivalište izvan [adresa] on nije prijavio nadležnom tijelu (što je, po redovnom tijeku stvari, a pozivom na odredbu čl. 3. st. 1. Zakona o prebivalištu, Narodne novine broj 144/12, 158/13 i 114/22, policijska uprava ili postaja Ministarstva unutarnjih poslova, a ne porezna uprava).

8. Zbog netom objašnjenih okolnosti, nema mjesta zaključku da ovršenik ima prebivalište izvan [adresa] (jer o tome ne kazuje niti jedan jedini dokaz koji postoji u spisima konkretnog predmeta), a time dalje nije moguće spoznati niti da postoje okolnosti uz koje treba smatrati da je javni bilježnik zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga po odredbi čl. 281. st. 6. OZ -a te, u konačnici, niti da je postupak moguće provesti po pravilima parničnog postupka.

9. Potonje bi, naime, bilo moguće jedino da su ostvareni uvjeti iz odredbe čl. 281. st. 6. OZ-a za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak (ZPP-a).

10. Upravo suprotno, u prilici kada nisu održani uvjeti za postupanje suda po odredbi čl. 281. st. 6. OZ-a, dakle uvjeti za izdavanje platnog naloga po odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak, a kada je i nadalje u tijeku ovršni postupak koji je započeo podnošenjem prijedloga za ovrhu, tada je postupak potrebno provesti po pravilima OZ-a. Stoga, imajući u vidu da je, u širem smislu riječi, ovršni postupak izvanparnični postupak, u predmetnom su slučaju ispunjene sve pretpostavke uz koje je rješenjem potrebno obustaviti parnični postupak po odredbi čl. 19. st. 1. ZPP-a.

11. Uz sve objašnjeno, za pojasniti je još nekoliko okolnosti.

12. Prije svega, odredba po kojoj su kod podnošenja prijedloga za ovrhu ispunjeni uvjeti za izdavanje platnog naloga (čl. 281. st. 6. OZ-) predstavlja lex specialis (posebnu odredbu) u odnosu na odredbe ZPP-a prema kojima sud redovno izdaje platni nalog. To zato jer sud platni nalog po odredbama ZPP-a izdaje onda kada se postupak pokreće tužbom (a ne prijedlogom za ovrhu) i kada se tužbeni zahtjev (a ne ovršni prijedlog) odnosi na dospjelo potraživanje u novcu koje se dokazuje vjerodostojnom ispravom priloženom tužbi (a ne prijedlogu za ovrhu) u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu.

13. Naprotiv, kada se postupak pokreće prijedlogom za ovrhu, sud može izdati platni nalog isključivo uz uvjete iz odredbe čl. 281. st. 6. OZ-a. Ponavlja se da takvi uvjeti u ovom postupku nisu ostvareni jer ne postoji dokaz o tome da ovršenik ima prebivalište izvan [adresa]. On jedino nema (aktivno) prebivalište niti boravište u [adresa], ali to ujedno ne znači da ima prebivalište izvan [adresa]. O tome ne postoji niti jedan jedini dokaz u sudskom spisu.

14. Nadalje, u situaciji kada nisu održane pretpostavke za izdavanje platnog naloga po odredbi čl. 281. st. 6. OZ-a, po čvrstom pravnom uvjerenju ovog suda prvog stupnja, potrebno je donijeti rješenje o ovrsi (što čini ovršni sud ili, točnije napisano, javni bilježnik kao povjerenik općinskog suda po odredbi čl. 39.a st. 4. OZ-a, a nikako ne parnični sud), ovršeniku postaviti privremenog zastupnika u skladu s odredbom čl. 84. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, rješenje o ovrsi dostaviti privremenom zastupniku ovršenika i zatim, ovisno o tome je li protiv tog rješenja podnesen prigovor, odlučiti o daljnjem tijeku postupka.

15. Konačno, no ne i najmanje važno, odredbom čl. 6.1. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10; u daljnjem tekstu: Konvencija), u kojoj je proklamirano pravo na pošteno suđenje, predviđeno je da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni (...) sud (...) ispita njegov slučaj.

16. Budući da konkretan predmet po svojoj pravnoj naravi predstavlja ovršni predmet, u kojemu je potrebno odlučiti u povodu prijedloga za ovrhu (i to na način suprotan od onoga koji je reguliran odredbom čl. 281. st. 6. OZ -a), parnični sud ne predstavlja zakonom ustanovljeni sud koji ima na umu citirana odredba Konvencije, a to onda znači i da bi odlučivanjem u tom predmetu od strane parničnog suda bilo povrijeđeno pravo stranaka na pošteno suđenje.

17. Donositeljici konkretnog rješenja to nije intencija. To što je u jednom trenutku predmet osnovan kao predmet Pl (a što ovaj sud drži pogrešnim), ne mijenja pravila po kojima se u tom postupku odlučuje, s tim da pogrešna oznaka ne šteti (falsa nominatio non nocet) pa to podrazumijeva da, čak i kada je predmet osnovan kroz upisnik Pl, a kada u njemu treba odlučivati po pravilima OZ-a, zakonom ustanovljeni sud iz odredbe čl. 6.1. st. 1. OZ-a predstavlja ovršni sud (a ne parnični sud).

18. Zbog svega iznijetoga ovaj je prvostupanjski sud najprije deklarirao da u predmetnom postupku nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje platnog naloga, a potom je donio i odluku o obustavi parničnog postupka.

19. Odluka iz t. I. izreke rješenja, pritom, svoje uporište ima u tome da se njome utvrđuje izostanak pretpostavki iz odredbe čl. 281. st. 6. OZ-a, dok odluka iz t. II. dispozitiva rješenja počiva na primjeni pravila iz odredbe čl. 19. st. 1. ZPP - a.

20. Iako nije krucijalno, nije zgorega napisati da sud prvog stupnja nalazi da je potpuno drugačija situacija kada ovršenik zaista ima prebivalište izvan [adresa], a kada je to stipulirano i u odgovarajućim ispravama (podacima MUP-a).

21. Ovaj je sud prvog stupnja respektirao drugostupanjske odluke vezane uz materiju u konkretnom postupku, pa i one na koje se poziva dopis Ovrv- 22850/2025-13 od 30. ožujka 2026. (s lista 25. sudskog spisa), međutim ujedno sud primjećuje da je u tim predmetima (primjerice, Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, Gž Ovr-186/2022, te Županijski sud u Zagrebu, Gž Ovr- 1614/2022) predmetom ispitivanja u povodu žalbe ovrhovoditelja bilo prvostupanjsko rješenje kojim je, kao nedopušten, odbačen prijedlog za ovrhu.

22. Ovaj prvostupanjski sud, pritom, iznimno respektirajući imenovane drugostupanjske sudove, dijeli njihovo uvjerenje o tome da s prijedlogom za ovrhu treba postupiti u skladu sa zakonom i da treba ispitati ispunjenje uvjeta iz odredbe čl. 281. st. 6. OZ-a, s tim da ovaj sud, uz to, drži da onda kada takvi uvjeti ne postoje, treba donijeti upravo onakve odluke kakve su one iz izreke konkretnog rješenja.

23. Odluka iz t. III. izreke rješenja temelji se na odredbi čl. 19. st. 1. ZPP - a.

U Rijeci 25. svibnja 2026.

S u t k i nj a

Larisa Smiljan Pervan

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv odluke, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa odluke (čl. 348. st. 1. ZPP- a).

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku odluku, u dovoljnom broju primjeraka za sud i za protivnu stranku (čl. 357. ZPP-a).

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da odluka postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom (čl. 348. st. 2. ZPP-a).

O žalbi protiv rješenja odlučuje drugostupanjski sud (čl. 348. st. 3. ZPP-a).