REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] L 5

Poslovni broj: Us I-756/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice LP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Vesna Rajić, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Milenko Ščetar i Vesna Rajić, Križevci, Svetokriška 19, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Ispostave Križevci, OIB 33706439962, Križevci, Trg Antuna Nemčića 1, radi uklanjanja, 25. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Križevcima, KLASA: UP/I-362-02/25-02/232, URBROJ: 443-02-04-17-25-3 od 10. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Križevcima, KLASA: UP/I-362-02/25-02/232, URBROJ: 443-02-04-17-25-3 od 10. travnja 2025. naređeno je tužiteljici kao investitoru i vlasniku da u roku od 120 dana od zaprimanja rješenja ukloni dograđeni dio građevine u razini prizemlja tlocrtnih dimenzija 5,0 x 2,5 m, krova izvedenog u nastavku postojećeg dvostrešnog krova, te u razini suterena tlocrtnih dimenzija 2,5 x 1,5m, visine 2,4 m, koji su dograđeni istočno od postojeće zgrade - klijeti bez izvršne građevinske dozvole na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (t. 1.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (t. 2.- 9.).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužiteljica u tužbi navodi da tuženik samo paušalno navodi da je tužiteljica s radovima na dogradnji postojeće klijeti započela u svibnju 2024. bez izvršne građevinske dozvole. Ukazuje da se radi o nadstrešnici, tj. terasi za koju tužiteljica nije znala da podliježe obvezi ishodovanja građevinske dozvole, te navodi da je poduzela sve radnje radi pribave potrebne dokumentacije u svrhu ozakonjenja dograđenog dijela. Navodi da će kad pribavi dokumentaciju podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, pa smatra da je donošenje pobijanog rješenja nepotrebno. Tužbenim zahtjevom tužiteljica predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika.

3. Predmetni upravni spor ustupljen je ovome sudu na nadležno postupanje rješenjem Predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Broj: 31 Su - 369/2025-15 od 6. lipnja 2025.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu i kasnijem tijeku spora ustraje kod obrazloženja pobijanog rješenja. Ističe da iz dokumentacije dostavljene od same tužiteljice te fotografija sačinjenih prilikom nadzora nesporno proizlazi da je riječ o dogradnji prostorija u razini prizemlja i suterena u ranije izgrađenu (postojeću) klijet, a ne o nadstrešnici tj. terasi. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 21. svibnja 2026., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24 , 39/26, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje svoj izostanak nisu opravdale, čime se smatra da je u smislu čl. 6. ZUS-a strankama dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koje su predmet ovog upravnog spora

6. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

7. Razmatrajući sva sporna pitanja ovog spora, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni viši građevinski inspektor dana 3. i 4. travnja 2025. izvršio nadzor građenja na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužiteljice, te utvrdio da se postojeća zgrada – klijet, etažnosti suteren i prizemlje (za koju je izdano odobrenje za gradnju od 10. prosinca 1970.) dograđuje – rekonstruira na obje etaže na istočnu stranu, na način da je u razini suterena dograđena prostorija dimenzija 2,5 x 1,5 m, a iznad te prostorije, zgrada je dograđena i u razini prizemlja za 2,5 m. Tužiteljica je bila prisutna 4. travnja 2025., kada je predočila izdano odobrenje za gradnju te izjavila da je sa gradnjom započela u svibnju 2024.

9. Tužiteljica u ovome sporu ne osporava utvrđene dimenzije i opis izvedenih radova, kao ni da je ona vlasnik i investitor istih, te da je gradnji pristupila bez izdanog odobrenja za gradnju.

10. Međutim, tužiteljica navodi da je smatrala da joj za gradnju nije potrebna građevinska dozvola budući je riječ o nadsrešnici/terasi, te smatra da je donošenje pobijanog rješenja preuranjeno jer će uskoro podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.

11. Međutim, iznijeti navodi nisu osnovani.

12. Prema čl. 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano (st. 1.), pri čemu investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole (st. 2.).

13. Izuzeci od navedenog pravila propisani su odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji odnosno Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, pod koje se gradnja iz predmeta ovoga spora ne može podvesti.

14. Sukladno čl. 2. st. 1. t. 1. c) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, važećeg u vrijeme donošenja pobijanog rješenja tuženika, ("Narodne novine" br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, dalje: Pravilnik), bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to, između ostalog, slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade

15. Sukladno čl. 3. st. 1. t. 28. Zakona o gradnji, rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih uvjeta za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njene obnove.

16. Sukladno čl. 2. st. 2. Zakona o gradnji, odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje građevine, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

17. Sukladno čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18, 117/21, 67/23, 155/23) u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

18. Gradnja o kojoj je u konkretnom slučaju riječ, predstavlja rekonstrukciju – dogradnju postojeće građevine, izgrađenu na način da je postojeća građevina u odnosu na stanje prema odobrenju za građenje iz 1970. proširena – dograđena prema istoku za 2,5 m, pri čemu je u suterenskoj etaži dograđena posebna prostorija, a prizemna etaža je proširena po čitavoj duljini. Slijedom navedenog, radi se o dogradnji postojeće građevine, a ne o nadstrešnici kako to navodi tužiteljica, pa je ista za navedene dogradnje na temelju čl. 2. st. 2. u svezi čl. 106. Zakona o gradnji bila dužna ishoditi građevinsku dozvolu.

19. Pritom je već prije pristupanja gradnji tužiteljica bila dužna ishoditi pravomoćnu ili bar izvršnu građevinsku dozvolu, što nesporno nije učinila. Stoga okolnost što tužiteljica u budućnosti ima namjeru ishoditi predmetnu dozvolu, nema utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja o uklanjanju, već može biti relevantna za izvršenja pobijanog rješenja.

20. Slijedom navedenog, budući da tužiteljica ne raspolaže izvršnim i pravomoćnim aktom kojim bi bila odobrena gradnja predmetne rekonstrukcije, to je pobijanim rješenjem tuženika pravilno i zakonito naloženo uklanjanje bespravno izgrađenih građevina. Stoga je na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

U Rijeci 25. svibnja 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužiteljice Vesni Rajić, odvjetnici u ZOU Milenko Ščetar i Vesna Rajić, Križevci, Svetokriška 19

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Varaždin, Ispostavi Križevci,

Križevci, Trg Antuna Nemčića 1