REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

SPLIT

Poslovni broj: K-44/2020-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Danielu Banu, uz sudjelovanje Marijane Perišić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika US, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine” broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18), kažnjivog po članku 227. stavku 2. istog Zakona, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-3714/2020, nakon javne rasprave održane i zaključene 19. svibnja 2026. u nazočnosti okrivljenika US, branitelja okrivljenika, Željka Vrdoljaka, odvjetnika u OD Ljubičić-Vrdoljak&partneri u Splitu i Katarine Vrbatović, zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Splitu, 22. svibnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26, dalje: ZKP/08) se kazneni nalog Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-44/2020 od 17. siječnja 2020. stavlja izvan snage.

II. Okrivljenik AS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i PS rođene A, rođen **.**.1941. u [adresa] s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, sa mjesečnom mirovinom od oko 500,00 EUR lošeg imovnog stanja, kazneno neosuđivan,

k r i v  j e

što je 9. kolovoza 2019. godine oko 14,10 sati u Omišu, upravljajući vozilom marke "Peugeot" tip 106 reg. oznake [registarska oznaka] iz smjera istoka u smjeru zapada kolnikom Vukovarske ulice te dolaskom do T križanja s ulicom Put Ribnjaka, suprotno odredbama članka 12. stavka 4. u vezi stavka 3 i članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19), poduzeo radnju skretanja vozilom ulijevo preko dvije pune uzdužne linije u ulicu Put Ribnjaka, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, lakomisleno smatrajući kako time neće dovesti do prometne nesreće, do čega je ipak došlo jer je time oduzeo prednost prolaska biciklu kojim je Vukovarskom ulicom iz smjera zapada u smjeru istoka upravljao ES, zadržavajući smjer svog kretanja, uslijed čega je ES prednjim dijelom bicikla udario u desni bočni dio njegovog vozila i pao na tlo te je zadobio serijski prijelom devetog, desetog i jedanaestog lijevog rebra sa sadržajem zraka u lijevom prsištu, a koja povreda je teške naravi,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio jedno kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano i kažnjivo po članku 227. stavku 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, dalje: KZ/11).

III. Na temelju članka. 227. stavka 2. KZ/11 okrivljenik AS se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (šest) MJESECI.

IV. Na temelju članka 56. KZ/11 okrivljeniku USM se izriče

UVJETNA OSUDA

te se određuje da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ako okrivljeni u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

V. Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08, okrivljeni AS se djelomično oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka, i to troškova sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 265,44 EUR i paušalne svote, dok mu se na temelju članka 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 1. točke 1. ZKP/08 nalaže plaćanje troškova kaznenog postupka na ime troškova prometnotehničkog vještačenja u ukupnom iznosu od 494,86 EUR (četiristodevedesetčetiri eura i osamdesetšest centi) u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je pred Općinskim sudom u Splitu 15. siječnja 2020. podiglo optužnicu pod brojem KO-DO-3714/2020 protiv okrivljenika US, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st.1 i 2. KZ/11.

2. Općinski sud u Splitu je prihvaćajući zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u Splitu 17. siječnja 2020. izdao kazneni nalog poslovnog broja K- 117/2020, kojim je okrivljenika US proglasio krivim za počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, opisanog i kažnjivog po čl. 227. stavku 2. u vezi stavka 1. KZ/11, protiv kojeg naloga je okrivljeni pravodobno podnio prigovor, slijedom čega je citirani kazneni nalog sukladno odredbi čl. 544. st. 1. ZKP/08 stavljen izvan snage i odlučeno kao u izreci presude pod I.

3. Optužno vijeće suda je rješenjem poslovnog broja Kov-117/2020 od 9. ožujka 2020. potvrdilo optužnicu kao osnovanu.

4. Okrivljeni TS, pozvan da se očituje o optužnici, navodi da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret predmetnom optužnicom.

5. Kako se okrivljeni očitovao da se ne smatra krivim, sukladno odredbi 417.a st. 5. ZKP/08 ispitan je na završetku dokaznog postupka.

6. Okrivljeni AS u obrani, odgovarajući samo na pitanja svog branitelja, na upit branitelja okrivljeniku u kojem smjeru se kretao predmetne prilike ,odgovara da se kretao iz mjera Duća prema središtu Omiša, ne zna koliko je sati bilo, zna da je od kuće krenuo iza podne. Na upit je li stao negdje s vozilom prije nastanka prometne nesreće okrivljeni navodi da je jednom stao i parkirao vozilo kod kafića koji se nalazi iza benzinske postaje. Otprilike sat vremena je bio u kafiću. Nakon toga da je krenuo put Omiša i na prvom skretanju desno, jer mu se tamo nalazi poslovni prostor u koji je išao. Dolaskom do skretanja, ispred njega je bila kolona vozila i morao je čekati da dođe do tog mjesta, a dok je sjedio u vozilu da je vozilo bilo u mirovanju te je vidio biciklistu da nailazi, da je biciklista dolazio dosta brzo i on je sa biciklom udario u njegovo vozilo.

6.1. U odnosu na svoje osobne i obiteljske prilike okrivljenik navodi da je u mirovini, s mirovinom od oko 500,00 EUR, lošeg je imovnog stanja.

7. Tijekom dokaznog postupka sud je u svojstvu svjedoka ispitao ES, izveo dokaz prometnotehničkim vještačenjem po Jozi Šitumu dipl. ing. stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i vozila te ispitivanjem istoga kao vještaka, dalje i suglasnošću stranaka pročitao i pregledao izvješće o očevidu Policijske postaje Omiš od 9. kolovoza 2019. sa skicom mjesta događaja (list 2-5 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za okrivljenika US (list 11) zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za ES (list 12), CD- fotografije mjesta događaja (list 18), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika US (list 20), izvješće KBC Split o ozljedama za oštećenika ES (list 23), izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika US (list 24), sudsko-medicinsko vještvo stalnog sudskog vještaka dr. Antonia Alujevića mr.sc. specijaliste sudske medicine od 29. listopada 2019. (list 28-29), zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika US sa DVD snimkom od 29. studenog 2019. (list 45-49), zapisnik o ispitivanju oštećenika LS od 27. studenog 2019. (list 50-52), prometno-tehničko vještvo stalnog sudskog vještaka za strojarstvo i cestovni promet dipl.ing. Vinka Ugrine od 30. prosinca 2019. (list 58-64), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i vozila Joze Šituma od 16. travnja 2026. (list 138-150).

8. Oštećenik ES, na raspravi ispitan u svojstvu svjedoka, navodi da je predmetne prilike upravljao biciklom krećući se cestom od pravca marketa Studenac prema centru Omiša. Nakon što je prošao benzinsku postaju, s njegove desne strane, a kako je bilo ljeto da je bio veći broj vozila na cesti, on da se kretao uz desni rub kolnika. Sa njegove lijeve strane da se nalazilo jedno veće vozilo tipa Jeep, koje se kretalo malom brzinom i to vozilo je bilo u njegovoj prometnoj traci. Nailaskom do mjesta događaja, misli da je to vozilo propuštalo vozilo koje je skretalo i kojim je upravljao okrivljenik, gdje postoji jedno skretanje prema rijeci, a to je za skretanje samo iz svjedokove trake i gdje je zabranjeno skretanje vozilima koja dolaze iz suprotnog smjera. Dalje opisuje da se odjednom pojavilo jedno manje bijelo vozilo te je udario prednjim dijelom bicikla, otprilike u desna suvozačeva vrata tog vozila. Navodi da je potom udario lijevim kukom u staklo tih vrata i lijevom stranom rebara u spoj vrata i krova. Vozilo u koje je udario, da se pojavilo trenutno, tako da nije stigao niti kočiti, niti izbjeći udar.

8.1. Na upit suda, svjedok navodi da na kolniku u smjeru njegovog kretanja ne postoji posebna traka za bicikliste. Svjedok opisuje da je došao vozač vozila u koje je udario, nagovarao ga da se podigne, međutim, svjedok da je vidio da je kako navodi „to kod mene nešto ozbiljnije.” Prethodno, da je vozač vozila u koje je udario produžio vozilom dalje koji metar i tamo se zaustavio. Vozač vozila sa svjedokove lijeve strane da je je dalje produžio. Navodi da je pozvana je policija I da se on i njegov bicikl nisu micali do dolaska policije. Dalje navodi da nije bio nazočan dolasku policije, jer je prijatelj koji radi preko puta u autopraonici pozvao hitnu pomoć koja je ubrzo došla i odmah su ga odvezli na HKP u Split. Na upit je li bio u kontaktu s vozačem tog drugog vozila kasnije, svjedok odgovara da nije, da ga je ovaj pokušao kontaktirati kada je izašao iz bolnice, ali on nije želio s njim kontakt. Navodi da je ostvario naknadu štete od osiguranja te se nikakvi sudski postupci oko ovog predmeta ne vode.

8.2. Na upit branitelja okrivljenika, može li odrediti brzinu svog kretanja biciklom, svjedok odgovara da misli oko 20 km/h. Na daljnji upit u pogledu ostalih vozila koja su se kretala u istom smjeru kao svjedok na biciklu i njihove brzinu kretanja, svjedok odgovara da je kolona vozila bila brža od njega s tim da je vozilo Jeep smanjivalo brzinu, a on nije prepoznao zbog čega.

9. Čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Joze Šituma od 16. travnja 2026. po izvršenom prometnotehničkog vještačenju nastale predmetne prometne nesreće vezano uz dinamiku nastanka prometne nesreće i tehničke održivosti iskaza oštećenika ES te tehničke održivosti iz obrane okrivljenika proizlazi u bitnom mišljenje vještaka kako slijedi;

- u pogledu načina nastanka prometne nesreće, vještak je mišljenja da se automobil Peugeot se kretao kolnikom državne ceste DC8, iz smjera istoka u smjeru zapada, odnosno iz smjera Makarske u smjeru Splita, a na raskrižju s ulicom Četvrt Ribnjak, skretao je ulijevo preko polja za usmjeravanje prometa na kolnik ulice Četvrt Ribnjak. Bicikl Wheeler da se kretao uz desni rub kolnika ceste DC8, iz smjera zapada u smjeru istoka, a na raskrižju s ulicom Četvrt Ribnjak je zadržavao smjer kretanja ravno u smjeru istoka, prema Makarskoj, dakle dolazio je automobilu Peugeot iz suprotnog smjera. Dalje, da je došlo do sudara između prednjeg dijela bicikla Wheeler i desnog bočnog dijela osobnog automobila Peugeot. Prilikom sudara, da je došlo do bočnog zanošenja i rotacije bicikla u smjeru sjevera, nakon čega je bicikl pao na kolnik, na desnu bočnu stranu, gdje se konačno i zaustavio prednjim dijelom okrenut u smjeru istoka, dok je vozač bicikla tijelom udario u prednja desna vrata i staklo automobila Peugeot. Automobil Peugeot da se nakon smirivanja zaustavio u poslije sudarnom položaju istočnije od mjesta sudara, u raskrižju, prednjim dijelom okrenut u smjeru juga.

- u pogledu tehničke održivosti iskaza vozača OA Peugeot P o smjeru kretanja: koji je prilikom ispitivanja pred policijskim istražiteljima (DVD ispitivanja u spisu) izjavio da se kretao iz smjera zapada (iz smjera Duća, odnosno Splita) i da je na raskrižju skretao udesno, a ne ulijevo iz smjera istoka (iz smjera Makarske) kako je navedeno u policijskoj dokumentaciji iz spisa, vještak je mišljenja, obzirom na nastala oštećenja na vozilu, pronađenih tragove krhotina stakla i poslije sudarni položaj automobila Peugeot, da navedeni iskaz vozača OA Peugeot nije tehnički održiv. Vještak detaljno objašnjava da je, OA Peugeot u poslije sudarnom položaju prednjim dijelom zakrenut u smjeru istoka za oko 120, u odnosu na uzdužnu os razdjelne crte u ulici Četvrt Ribnjak, što odgovara trajektoriji vozila kada skreće iz smjera istoka (iz smjera Makarske) u ulicu Četvrt Ribnjak. Takav poslije sudarni položaj vozila i njegovo gibanje u vremenu i prostoru da je prikazano na situacijskom planu. Navodi da je OA Peugeot skretao iz smjera zapada (iz smjera Duća) u ulicu Četvrt Ribnjak, vozilo bi u poslije sudarnom položaju bilo zakrenuto više u smjeru sjevera i to za oko 40 – 450 u odnosu na uzdužnu os razdjelne crte u ulici Četvrt Ribnjak, a sam bicikl bi nakon sudara, zbog kuta sudara i gibanja OA Peugeot u skretanju udesno pao na kolnik oko prednjeg desnog dijela OA Peugeot, što se nije dogodilo

- u pogledu tehničke održivosti iskaza vozača bicikla E o smjeru kretanja OA Peugeot: da je iskaz vozača bicikla je tehnički održiv. Mjesto sudara između OA Peugeot i bicikla Wheeler da se nalazi po sredini raskrižja državne ceste DC8 i ulice Četvrt Ribnjak, udaljeno oko 1.70 – 1.90 istočno od PTM-a.

- brzina kretanja OA Peugeot neposredno prije sudara i u sudaru je iznosila oko 20 - 25 km/h.

- brzina kretanja bicikla Wheeler neposredno prije sudara je iznosila oko 25 - 30 km/h.

- položaj vozila u vremenu i prostoru: u vremenu 1 s prije sudara, OA Peugeot je od mjesta sudara bio udaljen oko 6.30 m u smjeru sjevera, a bicikl je u istom vremenu bio udaljen oko 7.60 m u smjeru zapada.

- vještak opisuje preglednost ceste: u vrijeme nastanka prometne nesreće, da je bio dan, vrijeme vedro, dionica ceste gdje se dogodila prometna nesreća da je izgrađena kao ravna pregledna cestovna dionica, a duljina puta horizontalne preglednosti, od mjesta sudara u smjeru zapada odakle je dolazio bicikl T, iznosi najmanje oko 160–180 m.

- vozači da su imali dobru mogućnost međusobnog uočavanja koju su mogla umanjiti druga vozila u prometnom toku, koja su se eventualno nalazila između njih, što je bilo realno očekivati u uvjetima intenzivnog prometa kakav je prema podatcima iz spisa, bio u vrijeme nastanka prometne nesreće.

- tehnička mogućnost izbjegavanja sudara: ako se automobil Peugeot kretao brzinom oko 17 km/h ili bilo kojom manjom brzinom od navedene, vozilo bi se zaustavilo do mjesta sudara, ako vozač reagira na kočnicu intenzivnim kočenjem u prosječnom vremenu od 1 s, kada je OA Peugeot od mjesta sudara udaljen oko 6.30, u vremenu oko 1 s prije sudara.

- obzirom na brzinu kretanja OA Peugeot prije sudara od 20 - 25 km/h, vozač OA Peugeot nije mogao zaustaviti vozilo do mjesta sudara.

10. Na raspravi, stalni sudski vještak Jozo Šitum navodi da ostaje kod svog nalaza i mišljenja.

10.1. Na pitanje branitelja okrivljenika može li se iz dokaza u spisu utvrditi je li u trenutku sraza vozilo okrivljenika bilo u kretanju ili je bilo zaustavljeno, vještak odgovara da to proizlazi iz položaja materijalnih tragova pronađenih na kolniku i to krhotina razbijenog stakla osobnog automobila i konačno poslije sudarnog položaja automobila. Na daljnje pitanje postoji na mjestu nezgode biciklistička staza, vještak odgovara da prema zapisniku o očevidu ne postoji. Na upit, a prema ZSPC-u kada nema biciklističke staze, je li se biciklist treba kretati kolnikom ili nogostupom, vještak odgovara da je to pravno pitanje, ali da bi se u tom slučaju u trebao kretati što bliže desnom rubu kolnika. Biciklist da se kretao uz desni rub državne ceste DC8 iz smjera zapada u smjeru istoka i u smjeru centra Omiša. Na pitanje dopušta li tehničku mogućnost da se biciklist kretao nogostupom, vještak navodi da, obzirom na položaj materijalnih tragova ne dopušta takvu mogućnost. Na upit branitelja u odnosu na iskaz vozača bicikla koji navodi u pogledu ostalih vozila koja su se kretala u istom smjeru kao on i vozilo Jeep, je li moguće da je to vozilo nailaskom do mjesta događaja propuštalo vozilo okrivljenika koje je skretalo te je li u tom slučaju biciklista imao vremena za reakciju i zaustaviti se sa kretanjem biciklom s tim da se Jeep nalazi s lijeve strane bicikla, vještak odgovara da iskaz vozača bicikla da je s njegove lijeve strane bilo zaustavljeno veće vozilo tipa Jeep je tehnički moguć, da je upravo položaj tog vozila mogao umanjiti mogućnost međusobnog uočavanja vozaču bicikla kao i vozaču automobila Peugeot. Vozač bicikla je zbog eventualnog zaustavljanja vozila mogao pretpostaviti da to nepoznato veće vozilo nekoga propušta pa zbog toga opreznije ulaziti u raskrižje. Da bi se konkretno izjasnio je li vozač bicikla mogao u tom slučaju zaustaviti bicikl, morao bih točno znati mjesto na kojem je bio zaustavljen nepoznati automobil većih dimenzija, a taj podatak nema u spisu.

Na pitanje je li vozač bicikla u takvom slučaju kada vidi da se vozilo pored njega zaustavlja dužan reagirati na način da zaustavlja bicikl s kojim upravlja, vještak odgovara da je to pitanje pravne naravi, ali može kazati da je vozač pa tako i vozač bicikla u ovom slučaju dužan upravljati vozilom na oprezan način, tako da to vozilo može zaustaviti u konkretnim prometnim uvjetima u slučaju pojave bilo kakve opasnosti na cesti.

11. Čitanjem nalaza i mišljenja Vinka Ugrine, stalnog sudskog vještaka prometne struke, na temelju provedenog vještačenja, mišljenje vještaka je u bitnom da vozač automobila Peugeot skreće ulijevo i na taj način ulazi u putanju kretanja bicika, koji se giba iz suprotnog smjera, izvan kolnika sa stazom za bicikle. Kada vozač bicikla vidi da će mu automobil presjeći pravac kretanja on reagira na opasnost skrećući u desno, pa da i pored takvog reagiranja vozača bicikla dolazi do sraza između bicikla i automobila na način da bicikl udara s prednjim kotačem u prednja desna vrata osobnog automobila Peugeot gdje dolazi do razbijanja stakla na vratima i oštećenja bicikla te nakon sraza bicikla i vozač bicikla padaju na kolnik. Vozač bicikla da nije imao vremena da reagira na kočnicu, jer mu automobil Peugeot skreća ulijevo kada su međusobno udaljeni oko 8,50 m. Vozač automobila Peugeot je imao mogućnost da ranije uoči bicikl i da odustane od skretanja ulijevo te ne bi došlo do sraza.

12. Čitanjem mišljenja stalnog sudskog vještaka Dr. Antonia Alujevića, mr.sc, specijaliste sudske medicine od 29. listopada 2019. po vještačenju tjelesnih ozljeda koje je zadobio ES, vještak je mišljenja da iz stanja spisa i priležeće medicinske dokumentacije proizlazi kako je u predmetnoj prometnoj nesreći oštećeni ES zadobio serijski prijelom 9., 10. i 11. lijevog rebra sa sadržajem zraka u lijevom prsištu, što čini jednu cjelinu koja predstavlja (običnu) tešku tjelesnu ozljedu, nastalu padom na tlo (kao tercijarna ozljeda) ili udarcem lijeve strane prsnog koša o neki dio osobnog automobila (kao sekundarna ozljeda). Prema tome da je predmetne prilike oštećeni zadobio tešku tjelesnu ozljedu.

13. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, niti primjedbi na provedeni dokazni postupak.

14. Na kraju je pročitan izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 93).

15. Na temelju provedenog postupka i izvedenih dokaza, cijeneći ih zasebno te ih dovodeći u međusobnu vezu, oslanjajući se na nalaze i mišljenja vještaka utemeljenih na provedenim prometnotehničkim vještačenjima, posebno detaljnom nalazu vještaka Joze Šituma, sud smatra utvrđenim da je okrivljeni AS počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

16. Odredbom čl. 227. st. 1. KZ/11 je propisano da će se sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

17. Odredbom čl. 227. st. 2. KZ/11 je propisano da će se, ako je kazneno djelo iz stavka 1. toga članka počinjeno iz nehaja, počinitelj kazniti kaznom zatvora do tri godine

18. Odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/2017 dalje: ZSPC) je propisano da su sudionici u prometu dužni držati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova.

19. Odredbom čl. 43. st. 1. ZSPC je propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.

20. Odredbom čl. 43. st. 2. ZSPC je propisano da je prije započinjanja radnji iz stavka 1. toga članka, vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

21. U postupku nije bilo sporno da je predmetne prilike došlo do prometne nesreće sa ozlijeđenom osobom kao posljedicom u kojoj je sudjelovao okrivljenik kao vozač osobnog automobila Peugeot i oštećeni ES u svojstvu vozača bicikla.

22. Spornim je po okrivljeniku, način i putanja, odnosno smjer kretanja osobnog automobila kojim je upravljao predmetne prilike, a onako kako je opisana u činjeničnom opisu djela koje mu se stavlja na teret, budući isti navodi da je on upravljao automobilom Peugeot krećući se onim smjerom koji je je u optužnici opisan kao smjer kretanja bicikla kojim upravlja oštećenik, a da je smjerom kretanja koji je u optužnici opisan kao smjer kretanja vozila kojim upravlja okrivljenik, upravljao oštećenik biciklom.

23. Dinamika kretanja vozila koja sudjeluju u predmetnoj prometnoj nesreći, dakle, način i smjer kretanja vozila kojim je upravljao okrivljenik, kao i način i smjer kretanja vozila kojim je upravljao oštećenik, sve pred sraz vozila, dalje i mjesto sraza vozila utvrđena je na temelju prometnotehničkih vještačenja provedenih za potrebe predmetnog postupka te tragovima na mjestu nastanka nesreće i položajem vozila.

24. Navodi iz obrane okrivljenika koji upućuju na drugi smjer kretanja vozila kojim upravlja od onoga kako mu se stavlja na teret optužnicom nisu potvrđeni nalazom vještaka Joze Šituma te su tehnički neodrživi, sve iz razloga kako je to vještak obrazložio, naprijed opisano i obrazloženo pod točkom 9. obrazloženja te se upućuje na isto, radi izbjegavanja ponavljanja. Sud prihvaća detaljno mišljenje vještaka Šituma u cijelosti, smatrajući da je isto utemeljeno na vještačenju provedenom po pravilima struke, potpuno obrazloženo te niti u jednom dijelu nije tijekom postupka dovedeno u osnovanu dvojbu.

25. Dalje je Naglasiti da se nalazom i mišljenjem vještaka Šituma u bitnome, potvrđuje nalaz i mišljenje Vinka Ugrine, dipl.ing. Stalnog sudskog vještaka za strojarstvo i cestovni promet od 30. prosinca vezano uz dinamiku kretanja vozila koja sudjeluju u predmetnoj prometnoj nesreći i samog nastanka prometne nesreće i mogućnosti izbjegavanja udara, sve na temelju vještačenja provedenog u postupku koji je prethodio podizanju optužnice.

26. Slijedom naprijed opisanog sud smatra da je okrivljenikova obrana u navodima da bi se okrivljeni vozilom kretao onim smjerom koji je u optužnici opisan kao smjer kretanja bicikla kojim upravlja oštećenik tehnički neodrživa, nije potvrđena kakvim izvedenim dokazom, neuvjerljiva je i usmjerena na izbjegavanje odgovornosti za izazivanje prometne nesreće sa posljedicamao ozljeđivanja oštećenika, odnosno odgovornosti za počinjenje kaznenog djela.

27. Dakle, na temelju izvedenih dokaza, sud utvrđuje da je okrivljeni predmetne prilike u Omišu, upravljao osobnim automobilom Peugeot krećući se kolnikom Vukovarske ulice iz smjera istoka u smjeru zapada te je dolaskom do „T” križanja s ulicom Put Ribnjaka, poduzeo radnju skretanja vozilom ulijevo preko dvije pune uzdužne linije u ulicu Put Ribnjaka, dakle, vršio radnju skretanja ulijevo na mjestu na kojem mu je to zabranjeno postavljenim prometnim znakovima. kojom radnjom, poduzetoj u namjeri, jer je svjestan nedopuštenosti iste vrijeđa odredbu čl. 12. st. 4. ZSPC-a budući se kao vozač ne drži zabrane izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova.

28. Prilikom izvršenja opisane radnje, okrivljeni potom vrijeđa i odredbu čl. 43. st. 2. ZSPC-a, jer se očigledno prije poduzimanja namjeravane radnje skretanja vozilom ulijevo u raskrižju, nije u dovoljnoj mjeri uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti po druge sudionike u prometu, pa dakle, poduzima zabranjenu mu radnju skretanja ulijevo, u trenutku kada do raskrižja iz suprotnog smjera krećući se kolnikom Vukovarske ulice upravljajući biciklom nailazi ES i biciklom ulazi u raskrižje zadržavajući smjer kretanja i koji svakako ima pravo prednost prolaska kroz raskrižje u odnosu na vozilo Peugeot kojim upravlja okrivljenik te kojom radnjom okrivljeni dovodi ES kao vozača bicikla u opasnost presijecajući mu putanju kretanja, uslijed čega dolazi do udara prednjeg dijela bicikla u desnu bočnu stranu automobila Peugeot kojim upravlja okrivljenik i pada oštećenika na uslijed čega oštećenik zadobija serijski prijelom devetog, desetog i jedanaestog lijevog rebra sa sadržajem zraka u lijevom prsištu, a koja povreda je teške naravi.

29. U odnosu na vidljivost i moguću otežanu ili smanjenu vidljivost s vidljivost okrivljeniku kao vozaču u odnosu na nailazak bicikla kojim upravlja oštećenik , sud nije utvrdio postojanje takve okolnosti u smislu otklanjanja odgovornosti za izazivanje prometne nesreće, sve zbog naprijed utvrđene dinamike kretanja vozila kojim upravlja okrivljenik i dvije povrede odredaba ZSPC-a

30. Sud naglašava da je okrivljeni predmetne prilike povredom odredbe čl. 12. st. 4. ZSPC-a i postupanja protivno izričitoj zabrani postavljenim prometnim znakom skretanjem vozilom ulijevo u raskrižju, što mu je izričito zabranjeno, izbjegao takvu radnju, odnosno da je nije poduzeo, dalje ne bi niti doveo u opasnost ostale sudionike u prometu koji se kreću, nailaze i ulaze u raskrižje iz suprotnog smjera, ne bi niti doveo u opasnost oštećenika kao vozača bicikla, koji postupa sukladno odredbama ZSPC-a. Dakle, da okrivljenik nije postupio prema izričitoj zabrani i ne bi još i daljnjim drugim djelom povrijedio odredbe ZSPC-a do nesreće ne bi došlo.

31. Okolnost da bi moguće oštećenik biciklom ušao u raskrižje kada mu je bila smanjena vidljivost, koja okolnost nije utvrđena, zbog opisanih i utvrđenih okrivljenikovih povreda odredaba ZSPC-a ne dovodi u dvojbu da je do prometne nesreće došlo isključivo okrivljenikovim kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama kako je utvrđeno, niti bi isto isključivalo okrivljenikovu odgovornost za počinjenje predmetnog djela koje mu se stavlja na teret, već bi samo upućivalo da okrivljeni nije obratio dužnu pozornost na stanje u prometu.

32. Naprijed opisanim i utvrđenim radnjama okrivljeni AS, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa, u nehaju izaziva opasnost za tijelo ljudi te je konačno zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je ostvario sva objektivna obilježja kaznenog djela opisanog u čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11.

33. Obilježja krivnje okrivljenika za počinjenje utvrđenog kaznenog djela proizlaze iz njegove ubrojivosti u vrijeme počinjenja djela, prilikom kojeg je postupao u svjesnom nehaju jer je bio svjestan da kao vozač opisanim i utvrđenim radnjama skretanja ulijevo u raskrižju gdje mu je to zabranjeno, pa dalje i poduzimanjem te radnje. A da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, lakomisleno smatrajući kako time neće dovesti do prometne nesreće, do čega je ipak došlo jer je time oduzeo prednost prolaska biciklu kojim je upravljao oštećenik ES, uslijed čega izazvao prometnu nesreću s ozlijeđenom osobom oštećenika i materijalnom štetom, ne nalazeći ispričavajućih razloga, slijedom čega jasno proizlaze sva obilježja krivnje okrivljenika za počinjeno kazneno djelo, opisana u čl. 23. KZ/11.

34. Zaključno, sud utvrđuje da je okrivljeni AS ostvario sva obilježja objektivne i subjektivne naravi kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisanog u čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11, kažnjivog po čl. 227. st. 2. KZ/11 na način kako je to opisano i precizirano u izreci presude pod II.

35. Prilikom odlučivanja o kazni za počinjeno kazneno djelo, sud je uzeo u obzir težinu počinjenog kaznenog djela i nastale posljedice u vidu ozljeđivanja druge osobe kako je to utvrđeno, kao i odnos okrivljenika prema počinjenom djelu,okolnost da je okrivljeniku nadoknađena nastala šteta uslijed po okrivljeniku izazvane prometne nesreće i počinjenog kaznenog djela, protek vremena od počinjenog djela, olakotne okolnosti nalazeći u okrivljenikovoj neosuđivanosti za počinjenje kakvih kaznenih djela, posebno stariju životnu dob okrivljenika, mirovinu u niskom iznosu koju ostvaruje i loše imovno stanje.

36. Posebnih otegotnih okolnosti sud nije utvrdio.

37. Odlučujući o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije konkretnim okolnostima počinjenog djela i osobnosti okrivljenika te stupnju ugroze zaštićenog dobra, ostvarivanju svrhe generalne i specijalne prevencije, kojom se ostvaruje svrha iz čl. 41. KZ/11, a kako je za kazneno djelo iz čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11 propisano da će se počinitelj kazniti kaznom zatvora do tri godine, sud je cijeneći sve naprijed opisane i utvrđene okolnosti, posebno olakotne naravi, okrivljenika za počinjeno kazneno djelo osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, koju smatra primjerenom svrsi kažnjavanja, kako je to u izreci pod III.

38. Daljnjom primjenom odredbe čl 56. st. 1. KZ/11, uzimajući opisane olakotne okolnosti, sud smatra da će se u predmetnom slučaju i bez izvršenja izrečene kazne zatvora u dovoljnoj mjeri utjecati na istoga da ubuduće ne čini kaznena djela, ukazujući na taj način povjerenje okrivljeniku, slijedom čega mu je izrekao uvjetnu osudu i odredio da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu provjeravanja u trajanju od dvije godine ne počini novo kazneno djelo, koje trajanje vremena provjeravanja smatra primjerenim obzirom na sve utvrđene okolnosti i težinu djela, sve kako je to u izreci pod IV.

39. Prilikom odlučivanja o troškovima postupka sud je uzeo u obzir visinu nastalih troškova vezanih za vođenje postupka, što dovodi u vazu sa primanjima okrivljenika na ime mirovine i lošem imovnom stanju istoga, smatrajući da bi obvezivanjem okrivljenika na plaćanje ukupnih troškova kaznenog postupka mogla biti ugrođena materijalna egzistencija okrivljenika, slijedom čega je sud na temelju čl. 148. st. 1. i 6. ZKP/08, okrivljenika djelomično oslobodio obveze naknade troškova kaznenog postupka, i to troškova na ime sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 265,44 EUR te paušalne svote, dok mu se na temelju čl. 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 1. točke 1. ZKP/08 nalaže plaćanje troškova kaznenog postupka na ime troškova prometnotehničkog vještačenja u ukupnom iznosu od 494,86 EUR (četiristodevedesetčetiri eura i osamdesetšest centi) u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, kako je to u izreci pod V.

U Splitu, 22. svibnja 2026.

S U D A C

Daniel Ban

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

Dostaviti:

-ODO Split

-okrivljenik AS

-branitelj Željko Vrdoljak, odvj.

-u spis