Poslovni broj:P-574/2023-33

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru , Stalna služba u Zaboku , po sucu tog suda Branku Hercegu , kao sucu pojedincu , u pravnoj stvari tužiteljice ŠC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] , koju zastupa punomoćnica Kristina Krajačić, odvjetnica iz Zaboka , K. Š. Đalskog 4 protiv tuženice ČC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Manuela Grbac Parčić, odvjetnica iz Pule , Dalmatinova 4 radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 17. travnja 2026. u nazočnosti tužiteljice i njezine punomoćnice Kristine Krajačić, odvjetnice iz Zaboka i tuženice te njezine punomoćnice Manuela Grbac Parčić, odvjetnica iz Pule, dana 25. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da je tužiteljica : ŠC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica nekretnina:

- čkbr. [katastarska čestica] livada površine 528 čhv ( 1899 m2 ) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u daljnjih 3/6 dijela (cijeli suvlasnički dio tuženice ČC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] ),

- čkbr. [katastarska čestica] šuma površine 1419 čhv ( 5104 m2 ), čkbr [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak površine 606 čhv ( 2180 m2 ), čkbr. [katastarska čestica] pašnjak površine 830 čhv ( 2985 m2 ) i čkbr. [katastarska čestica] oranica površine 544 čhv ( 1957 m2 ), sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , u daljnjih 3/6 dijela (cijeli suvlasnički dio tuženice ČC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] ),

- čkbr. [katastarska čestica] pašnjak površine 16 čhv ( 58 m2 ) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u daljnjih 3/6 dijela (cijeli suvlasnički dio tuženice ČC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj]),

- čkbr. [katastarska čestica] oranica i pašnjak površine 1590 čhv ( 5719 m2 ), čkbr. [katastarska čestica] oranica površine 220 čhv ( 791 m2 ), čkbr. [katastarska čestica] vinograd površine 1298 čhv ( 4668 m2 ), čkbr. [katastarska čestica] pustoš i podrum površine 44 čhv ( 158 m2 ), čkbr. [katastarska čestica] pustoš površine 64 čhv ( 230 m2 ),sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u daljnjih 1/4 dijela ( cijeli suvlasnički dio tuženice ČC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj]).

II. Tuženici ČC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] se nalaže trpjeti upise brisanja uknjižbe svog prava suvlasništva na nekretninama iz toč. I. ove presude te upis uknjižbe prava suvlasništva tužiteljice ŠC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana.

III. Tuženici: ČC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] se nalaže da tužiteljici : ŠC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.150,87 EUR u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice: ČC iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 3.500,00 EUR.

Obrazloženje

1.Tužiteljica ŠC u tužbi tvrdi da je vanknjižni vlasnik i istinit i pošten posjednik nekretnina : čkbr. [katastarska čestica] livada površine 528 čhv ( 1899 m2 ) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , čkbr. [katastarska čestica] šuma površine 1419 čhv ( 5104 m2 ) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], čkbr [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak površine 606 čhv ( 2180 m2 ), čkbr. [katastarska čestica] pašnjak površine 830 čhv ( 2985 m2 ) i čkbr. [katastarska čestica] oranica površine 544 čhv ( 1957 m2 ), sve k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] pašnjak površine 16 čhv ( 58 m2 ) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , čkbr. [katastarska čestica] oranica i pašnjak površine 1590 čhv ( 5719 m2 ), čkbr. [katastarska čestica] oranica površine 220 čhv ( 791 m2 ), čkbr. [katastarska čestica] vinograd površine 1298 čhv ( 4668 m2 ), čkbr. [katastarska čestica] pustoš i podrum površine 44 čhv ( 158 m2 ), čkbr. [katastarska čestica] pustoš površine 64 čhv ( 230 m2 ),sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tužiteljica tvrdi da je u poštenom i samostalnom neprekinutom posjedu tih nekretnina više od 14 godina , a zajedno sa samostalnim i poštenim posjedom prednika više od 46 godina dok je tuženica ČC upisana kao suvlasnica predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama te tužiteljica navodi da je njezin pravni prednik otac IC u samostalan i pošten posjed stupio nakon smrti svog oca KC preminulog 1977. dok tužiteljica navodi da je u posjed predmetnih nekretnina stupila nakon smrti svog oca 2009. , s time da je između pravnog prednika tužiteljice IC i njegovog brata, prednika tuženice NC postojao usmeni dogovor o priznanju vlasništva predmetnih nekretnina iz razloga što je IC živio u kućanstvu s roditeljima i uzdržavao njih , jer su isti bili bez prihoda , dugi niz godina ih njegovao i brinuo zdravstveno o nepokretnoj majci te brinuo o roditeljima i u svakom drugom smislu i podmirio sve troškove pogreba, a tužiteljica istiće da su ona i njezin pravni prednik vršili faktičnu vlast na predmetnim nekretninama tijekom cijelog vremena od stupanja u posjed , a da se faktična vlast sastojala u obradi poljoprivrednhih površina, obradi vinograda , izgradnji kuće i pomoćnih objekata ( štala, kokošinjac i svinjac te druge pomoćne kučice ), korištenje šume ( sječa drva za ogrijev ) , izgradnja i legalizacija kuće za povremeno stanovanje na čkbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , a isto tako tužiteljica tvrdi da su ona i njezin prednik podmirivali i sve troškove u vezi predmetnih nekretnina ( poreze, komunalne doprinose i sl. ) , a da tijekom izvršavanja takve faktične vlasti tuženica , a niti njezin prednik nikada nisu doveli u pitanje ili osporavali takvu vlast , bilo da su se istoj protivili ili tražili bilo kakvu suglasnost za izvršenje takve vlasti te budući da tuženica niti njezin prednik NC nisu nikada pokrenuli bilo kakav postupak protiv tužiteljice u pogledu predmetnih nekretnina , to tužiteljica tvrdi da je njezin posjed pošten , zakonit i istinit , a kako tuženica odbija izdati valjanu ispravu tužiteljici radi uknjižbe prava vlasništva predmetnih nekretnina , jer je upisana u zemljišne knjige kao suvlasnica i osporava tužiteljici pravo vlasništva, to tužiteljica temeljem čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, to tužiteljica tužbom traži da sud presudom utvrdi da je ona vlasnica predmetnih nekretnina i da tuženica tužiteljici izda ispravu podobnu za upis njezinog prava vlasništva predmetnih nekretnina te traži od tuženice da joj naknadi troškove parničnog postupka s zakonskim zateznim kamatama.

2. Tužiteljica je podneskom od dana 9. svibnja 2025. precizirala tužbeni zahtjev na način naveden u izreci presude.

3.

Tuženica ČC se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te tuženica osporava da bi tužiteljica bila u poštenom, zakonitom i istinitom posjedu predmetnih nekretnina , jer na tim nekretninama su tužiteljica i tuženica suvlasnice svaka u ½ dijela , osim na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojima su upisane kao suvlasnice u ¼ dijela , s time da je tužiteljica predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem iza svog pok. oca IC , a prema rješenju o nasljeđivanju , koje je donio Javni bilježnik u Zaboku Vlasto Podgajski poslovni broj: O-301/09 od 16. rujna 2009. , a tuženica je predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem iza svog pok. supruga NC rješenjem o nasljeđivanju , koje je donio Javni bilježnik u Zaboku Vlasto Podgajski poslovni broj: O-618/2017. od 11. svibnja 2017. s time da tuženica tvrdi da su pok. IC i NC bili braća , koji su predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem iza smrti svoje majke HC , a temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zaboku poslovni broj: O-350/86-3 od 13. listopada 1986. , odnosno nasljeđivanjem iza svog pok. oca KC temeljem rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane Općinskog suda u Zaboku poslovni broj: O-127/77 od dana 4. travnja 1977. te tuženica tvrdi da upravo zbog načina stjecanja predmetnih nekretnina , tužiteljica se ne može smatrati poštenim posjednikom, neovisno o duljini trajanja njezina posjeda , a tužiteljica je nakon smrti svog oca znala da nasljeđuje ½ dijela , odnosno ¼ dijela predmetnih nekretnina te da joj samovlasništvo predmetnih nekretnina ne pripada, dakle, budući da posjed tužiteljice nije zakonit, istinit niti pošten , nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama tako da tuženica predlaže da se tužbeni zahtjev tužiteljice odbije i tuženica traži od tužiteljice naknadu troškova parničnog postupka.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige ( list 5 do 9 spisa ), uvid u rješenje Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada o izvedenom stanju od 3. studenog 2015., uvid u potvrdu Ministarstva financija , Porezna uprava, Područni ured Zagreb, Ispostava Susedgrad o visini dohotka i primitaka od 9. listopada 2023., uvid u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zaboku poslovni broj: O-350/86-3 od 13. listopada 1986., uvid u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zaboku poslovni broj: O-127/77-3 od 4. travnja 1977., uvid u rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika u Zaboku Vlaste Podgajskog poslovni broj: O-301/09 od 16. rujna 2009. , uvid u rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika u Zaboku Vlaste Podgajskog poslovni broj: O-618/2017 od 11. svibnja 2017., uvid u Kartice analitičkog knjigovodstva po datumu temeljnice za razdoblje do 25. ožujka 2025. ( list 46 do 54 spisa ), uvid u Kartice analitičkog knjigovodstva za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2017. ( list 55 i 56 spisa ), uvid u Financijsku karticu obveznika knjiženja ( list 58 do 71 spisa ), uvid u rješenja Hrvatskih voda od 9. travnja 2015., 19. travnja 2018.i 30. ožujka 2024., proveden je očevid na mjestu spora dana 8. prosinca 2025. uz sudjelovanje geodetskog vještaka Tihane Artič iz tvrtke GEO-TNT d.o.o. , izvršen je uvid u nalaz i mišljenje navedenog vještaka, saslušani su svjedoci GC, LC, OC, RC, CC i saslušane su stranke tužiteljica ŠC i tuženica ČC u svrhu dokazivanja.

5. Očevidom na mjestu spora dana 8. prosinca 2025. uz sudjelovanje geodetskog vještaka Tihane Artič iz tvrtke GEO-TNT d.o.o. identificirane su predmetne nekretnine te je utvrđeno da se radi o 11 nekretnina, koje su u naravi vikend kuća i dvorište koja se prostire uz asfaltiranu cestu, a od vikend kuće vodi asfaltirani put te se nekretnine prostiru u brijegu iznad i ispod vikend kuće do ceste, a i preko ceste je vidljivo da postoje tri nekretnine i osim toga radi se o nekretninama , koje su šume i pašnjaci , a neke od njih su obrasle raslinjem , odnosno šikarom i također je vidljivo da na jednoj nekretnini s druge strane ceste postoji klijet i dio koji je očišćen , odnosno ,, pomalčiran ‘’ ( pokošena trava ) , a također s južne strane gledajući od vikend kuće postoji pet nekretnina i iste se prostiru od asfaltirane ceste do brijega s istočne strane kuće , a radi se o šumi , pašnjacima i šikari te je dio pošljunčani put i livada te s najistočnije strane postoji šumski put i zapravo se radi o kompleksu nekretnina , koje su vidljive od vikend kuće , koja se nalazi na uzbrdici i iz tog položaja se mogu vidjeti predmetne nekretnine , a tužiteljica je na očevidu navela da je vikend kuća u njezinom posjedu, a i bilo je vidljivo da je prostor oko kuće održavan i bila je vidljiva pokošena trava.

6.

Geodetski vještak u svom nalazu i mišljenju navodi da su stranke pokazale predmetne nekretnine, sve u k. o. [katastarska općina], oznake čkbr. [katastarska čestica], u naravi pomalčan pašnjak, čkbr. [katastarska čestica], u naravi šuma, čkbr. [katastarska čestica], u naravi pomoćna zgrada kbr. 246 i livada sa nekoliko voćaka, čkbr. [katastarska čestica], u naravi vikend kuća kbr. 245 A, dvorište, prilaz, livada i voćnjak te dio iste nekretnine s južne strane asfaltirane ceste, a koja je u naravi livada, čkbr. [katastarska čestica], u naravi klijet i pašnjak (šikara), čkbr. [katastarska čestica], u naravi livada, čkbr. [katastarska čestica], u naravi pašnjak (šikara), livada i šljunčani put, čkbr. [katastarska čestica], u naravi pašnjak (šikara), čkbr. [katastarska čestica], u naravi pašnjak (šikara) i šuma, čkbr. [katastarska čestica], u naravi šumski put i čkbr. [katastarska čestica], u naravi šumski put, a da u bazi zemljišnih podataka je čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1899 m2, od čega oranica Pod kajbom površine 460 m2 i livada Pod kajbom površine 1439 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime tužiteljice u 3/6 dijela i tuženika u 3/6 dijela. čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], šuma Domaća husta površine 5104 m2, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 2179 m2, od čega kuća i dv. Kerepovo površine 561 m2 i pašnjak Kerepovo površine 1618 m2, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak Domaća površine 2985 m2, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1957 m2, od čega vinograd Pod kajbom površine 360 m2, pašnjak Pod kajbom površine 1237 m2 i oranica Pod kajbom površine 360 m2, upisane su u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime tužiteljice u 3/6 dijela i tuženice u 3/6 dijela, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak Kraj ceste površine 58 m2, upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime tužiteljice u 3/6 dijela i tuženice u 3/6 dijela, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 5718 m2, od čega pašnjak Šurinovo površine 683 m2 i oranica Šurinovo površine 5035 m2, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica Šurinovo površine 791 m2, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak Mužekovo površine 4668 m2, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak Mužekovo površine 158 m2 i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak Mužekovo površine 230 m2, upisane su u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime tužiteljice u 1/4 dijela, tuženice u 1/4 dijela i treće osobe UC u 2/4 dijela.

7. Sud ocjenjuje stručnim i nepristranim nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, jer je vještak nalaz i mišljenje dala očevidom na terenu i prema katastarskim mapama i njezin nalaz i mišljenje je jasan , određen i bez kontradiktornosti , a niti stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka pa sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka.

8. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zaboku poslovni broj: O- 127/77-3 od 4. travnja 1977. utvrđeno je da su ostavinsku imovinu nakon smrti KC ,umrlog **.**.1977. , koja imovina se sastoji od nekretnina upisanih u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , u zk. ul. [broj ZK uloška] [adresa] i u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] nasljedili : HC, supruga , IC , sin i NC, sin svaki u 1/3 dijela.

9. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zaboku poslovni broj: O- 350/86-3 od 13. listopada 1986. utvrđeno je da su iza pok. HC nasljednici njezine ostavinske imovine , koja se sastoji od gore navdenih nekretnina : NC, sin i IC , sin svaki u ½ dijela .

10.

Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika u Zaboku Vlaste Podgajskog poslovni broj: O-301/09 od dana 16. rujna 2009. utvrđeno je da je ostavinsku imovinu iza pok. IC, umrlog **.**.2009. naslijedila ŠC , kćerka ostavitelja, a koja ostavinska imovina se odnosi na predmetne nekretnine.

11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika u Zaboku Vlaste Podgajskog poslovni broj: O-618/2017 od 11. svibnja 2017. utvrđeno je da iza NC , umrlog **.**.2017. nasljednica njegove ostavinske imovine je ČC , supruga ostavitelja , a koja ostavinska imovina se odnosi na predmetne nekretnine.

12.

Uvidom u izvatke iz zemljišne knjige utvrđeno je da su kao suvlasnice nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane tužiteljica i tuženica svaka u 3/6 dijela dok su za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici upisani UC u 2/4 dijela, a tužiteljica i tuženica svaka u ¼ dijela.

13. Uvidom u rješenje Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada o izvedenom stanju od 3. studenog 2015. utvrđeno je da je na prijedlog ŠC, ovdje tužiteljice ozakonjena, završena jednostavna zgrada , stambene namjene , koja se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Sporno je da li je tužiteljica vlasnica predmetnih nekretnina.

15. Svjedok GC, kćerka tužiteljice je izjavila da joj je poznato da se radi o većem broju nekretnina, a koje su predmet ovog postupka i da je tužiteljica stekla predmetne nekretnine iza svog oca, a njezinog djeda IC dok je on stekao te nekretnine od svog oca JC i majke HC.Svjedok navodi da je IC imao brata NC, koji je umro, a NC je suprug od tužiteljice . Svjedok tvrdi da su se DC i NC podijelili faktički, ali da to nisu učinili pravno te je tako tužiteljica upisana u ½ dijela na nekretninama koje koristi tuženica, a i tuženica je s druge strane upisana kao suvlasnica nekretnina kojih je zapravo vlasnica tužiteljica.Svjedok navodi da su IC i NC uvijek koristili svaki svoj dio nekretnina i nitko od njih nikome nije sprječavao da to čine pa je tako tužiteljica na svojoj nekretnini izgradila kuću i obrađivala te nekretnine, a radi se o livadama, šumama, oranicama, vinogradu i kući. Svjedok navodi da je srušena stara kuća, a izgrađena je nova vikend kuća te sve to nikada nije nitko osporavao niti je ikada itko ulazio u posjed tužiteljice i njenih prednika. Što se tiče nekretnina, svjedok navodi da su tužiteljica i tuženica koristile svaka svoj dio šume i nitko nije ulazio u posjed druge strane, a isto tako na nekretnini tuženice izgrađen je dalekovod pa svjedok pretpostavlja da je za to tuženica primala naknadu.Svjedok navodi da se posjed vršio na način da su se iz šume rušila i odvozila drva, vinogradi i oranice su se obrađivali, sijao se kukuruz, pšenica, repa, a postojao je i vrt i postojao je voćnjak u kojem su bile voćke jabuke i šljive te se kosila livada. Svjedok navodi da i nakon smrti djeda IC nastavili su održavati nekretnine i također koristiti šumu te kose travu, plaćaju ,,malčiranje'' i sl. Svjedok navodi da nije bilo između stranaka nikakvih sporova u vezi smetanja posjeda. Osim toga , svjedok tvrdi da je u vrijeme korone, tuženica rušila drva hrasta na svojem dijelu nekretnine te je tužiteljica također na svom dijelu htjela isto to učiniti, ali je to ona htjela učiniti legalno putem Hrvatskih šuma pa su Hrvatske šume zatražile supotpis s obzirom da su i tužiteljica i tuženica bile upisane kao suvlasnice u ½ dijela svaka, ali je tuženica to odbila, a svjedok tvrdi da je kasnije telefonski razgovarala s kćerkom tuženice , koja je tražila dio novaca od prodaje tužiteljičinih hrastova , ali je tužiteljica takav prijedlog odbila i nakon toga je podnesena tužba. Svjedok navodi da je bilo razgovora u vezi podjele nekretnina tako da svaka od stranaka bude vlasnica 1/1 i da se svi problemi eventualni riješe, ali je tuženica željela steći vlasništvo te šume, ali na to tužiteljica, odnosno ona i njezina obitelj nisu pristali, jer su navedenom podjelom svaki dobili svoj dio nekretnina pa je stoga podnijeta ova tužba budući da nije uspjelo mirno rješenje spora.Svjedok tvrdi da što se tiče diobe nekretnina, ona je još tada bila dijeta te joj je poznato da je dogovor bio da svaki dobije svoj dio nekretnine kako su i radili i obrađivali iste, a to je bilo prije 20-30 godina između IC i NC i da to nije sve tako bilo i funkcioniralo prije bi došlo do podnošenja tužbe.Svjedok tvrdi da su DC i NC bili u dobrim odnosima, ali ne zna da li je prije diobe tuženica došla živjeti kod NC, odnosno da je još i pradjed KC bio živ te svjedok navodi da su IC i njegova supruga cijelo vrijeme živjeli sa JC i HC i o istima su se brinuli, jer nisu imali nikakve prihode, a njezin djed je radio te je kasnije ostvario mirovinu.Svjedok tvrdi da je i tuženici sigurno bio poznat dogovor o diobi nekretnina o kojem je govorila i nikako joj to nije moglo biti nepoznato, jer su živjeli zajedno i obrađivali sve nekretnine, a udaljenost između dvije obitelji je bila 5 km budući da su djed i baka, DC i FC živjeli u [adresa], a u [adresa] NC i ČC, ovdje tuženica te je tuženica pomagala u obrađivanju nekretnina svom suprugu koje su bile predmet diobe.Svjedok navodi da je vikend kuća građena 2005. godine te je tada baka još bila živa kada se počela graditi vikend kuća, a i NC je tada bio živ i nije ničem prigovarao u vezi s gradnjom kuće, a isto tako nije prigovarao kada su srušeni svinjci i gospodarske zgrade te stara kuća koja je tamo bila.Svjedok tvrdi da je tuženica bila upoznata s gradnjom kuće i bila je kasnije u toj kući, a da tuženica i dalje živi na istoj adresi s time da navodi da je kuća bila legalizirana 2012.godine i njena majka, ovdje tužiteljica je snosila te troškove, kao i troškove rušenja objekata s parcele.Svjedok tvrdi da što se tiče nekretnina tuženice, ona je imala šume, vinograd i oranice i već duže vrijeme i to oko 15 godina to ne koristi , osim šume za ogrjev i za prodaju hrastova.Svjedok navodi da je živjela duže vrijeme u Zagrebu i to od rođenja, a prije tri godine je došla živjeti u [adresa] i svaki vikend i vrlo često odnosno svaki godišnji je dolazila u [adresa], a navodi da nije točno da bi tužiteljičine nekretnine bile zapuštene, odnosno svjedok navodi da tamo ona živi te odlazi na posao u Zagreb . Svjedok navodi da je jako često, vikendima posjećivala baku i djeda DC i FC te je uvijek tamo provodila ljetne i zimske školske praznike , kao i godišnji odmor.Svjedok tvrdi da su njen otac i djed imali traktor , a da je zapravo njezin otac vozio traktor, a djed ga nije vozio i djed je ručno kosio travu i ručno su kopali i obrađivali nekretnine te sve radili, a nije svjedoku poznato da bi NC vozio traktor i pomagao u obradi zemlje. Svjedok tvrdi da joj je poznato da je NC bio bolestan i da ga je posjećivala u bolnici.

16. Svjedok LC je izjavio da je susjed sa strankama te ne zna gdje su čije međe. Svjedoku je poznato da je nakon smrti IC, bila podjela prije više godina i to prije otprilike 20 godina, a ta dioba bila je između IC i NC, ali nije bio nazočan toj diobi i to mu je poznato iz razgovora s susjedima te tužiteljicom , a nije o saznanju o toj diobi razgovarao s tuženicom. Svjedok tvrdi da su nakon spomenute diobe, svaki svoj dio obrađivali te se radilo o šumama i zasađenim poljima na kojima je bio zasađen uglavnom kukuruz s time da se sjeća da je postojala kuća u kojoj su stanovali roditelji tužiteljice, a inače ta kuća je s vremenom postala nesigurna za život pa je ista srušena te je nakon toga tužiteljica nastavila čistiti to dvorište i prema potrebi tu zemlju je nastavila raditi tužiteljica dok je tuženica obrađivala svoj dio nekretnina , a svjedok se sjeća da je ona imala vrt i vinograd , kao i šume.Svjedok navodi da su mu osobno bili poznati IC i NC, a da je o diobi razgovarao s DC i svjedok misli da su DC i NC diobu nekretnina dogovorom riješili te nije primijetio da bi bilo između njih svađe, a postojao je dogovor o diobi ali se nitko nije od njih službeno prenio na tu zemlju.Svjedok tvrdi da je pomagao na način da je vršio prijevoz traktorom za IC, jer IC nije vozio traktor iako je imao traktor.Svjedok navodi da mu je poznato gdje tužiteljica ima kuću i da je tu kuću gradila tužiteljica zajedno sa svojim suprugom.Svjedok tvrdi da nije primijetio da bi DC i NC zajedno obrađivali neke nekretnine već su obrađivali svaki svoje. Svjedoku je poznato da su u kući koja je srušena stanovali KC i HC i da je on njih poznavao i poznato mu je da je NC dolazio do svojih roditelja, ali nije primijetio da bi NC nešto radio na predmetnim nekretninama i ne sjeća se da li je NC vozio traktor.

17. Svjedok OC je izjavila da joj je poznato da su se glede nekretnina podijelila braća i to NC, suprug tuženice i s druge strane IC, a to je bilo još prije rata. Svjedok ne zna točno da li je to bio pisani ili usmeni dogovor. Svjedok tvrdi da živi u blizini stranaka, a o diobi nekretnina saznala je iz razgovora oca tužiteljice, IC .Svjedok navodi da o nekretninama zna da se radi o livadi i šumi, a isto tako i vinogradu, a da je livadu obrađivao suprug tuženice te je također i tuženica koristila šume i suprug tuženice obrađivao je vinograd, međutim, sada su to zapuštene nekretnine, a to je tako već više od 5 godina i to sad uglavnom ,,tu i tamo čiste vikendaši", jer imaju tamo svoje vrtove i kuću. Svjedoku je poznato da je postojala stara kuća, koju su koristili otac i majka tužiteljice, DC i EC te je srušena ta stara kuća, a to je bilo prije 5-6 godina ,a sagrađena je nova kuća, koju su sagradili pokojni suprug tužiteljice i tužiteljica, a to je bilo prije 20 godina.Svjedoku je poznato da tužiteljica ima vrt i šumu te livadu, s time da tužiteljica šumu koristi za drva za ogrjev, a livadu djelomično koristi dok druge nekretnine uglavnom ne koristi, jer ne stigne to činiti.Svjedok navodi da je u dobrim odnosima s tužiteljicom, a s tuženicom ,,nema ništa'', jer tuženica živi u [adresa].Svjedok tvrdi da su DC i NC bili u dobrim odnosima, ali otkad se NC oženio tuženicom oni nisu dolazili toliko često tamo u blizinu spora, s time da je NC živio u [adresa] i bio je također u Njemačkoj, a znali su se sastati u kući od IC i to staroj kući.Svjedok navodi da se nitko nije protivio gradnji nove kuće.Svjedok tvrdi da DC i NC nisu zajedno obrađivali nekretnine i navodi da je ona s traktorom vozila za IC kukuruz i drva međutim, ne zna dali je NC vozio traktor.Svjedok navodi da joj je poznato da kćer tužiteljice GC dolazi k tužiteljici za vikend i to joj je poznato jer i ona dolazi s njima na kavu.

18. Svjedok RC tvrdi da joj je poznato da su se braća IC i NC podijelili i to je bilo prije više od 20-ak godina, a tvrdi da nije sigurna da li su se usmeno ili pisanim putem podijelili te je ta podjela bila radi toga kako bi svaki od braće dobio svoj dio nekretnina. Svjedok tvrdi da su prije diobe, predmetne nekretnine bile od KC i kao njegovi nasljednici su bili DC i NC.Svjedoku je poznato da je u toj diobi NC dobio šumu, klijet i dio vinograda, kao i oranicu pokraj šume dok je IC dobio kuću i dvorište, šumu, vinograd i livadu. Svjedok navodi da mu je također poznato da je roditelje dohranio IC i njegova supruga, a to joj je sve poznato , jer je s tužiteljicom zajedno odrasla, a i tetak IC i teta FC su dolazili k njoj, odnosno ona k njima.Svjedok tvrdi da su DC i NC bili u dobrim odnosima. Svjedoku je poznato da je NC bio u Njemačkoj te je dolazio raditi i pomagati roditeljima, a kada se oženio vidjela je da je s tuženicom radio na oranici pokraj jezera i ta oranica je bila od NC s obzirom da je to naslijedio i na tom dijelu su znali saditi krumpir i dr., a to su radili NC i ČC. Svjedok tvrdi da su taj manji dio nekretnine u blizini jezera zajedno radili tuženica i njen suprug NC, a za druge nekretnine joj nije poznato. Nadalje, svjedok navodi da su DC i NC govorili da su oni to riješili nakon ostavinskog postupka iza oca dok ne zna dali su što oni pričali o ostavinskom postupku iza majke te zna da je DC vodio brigu i dohranio i majku i oca.

19. Svjedok CC , kćerka tuženice je izjavila da nije bilo nikakve diobe nekretnina između braće IC i NC te su oni zapravo zajedno obrađivali predmetne nekretnine, a da je bila kakva dioba ne bi došlo do toga spora. Svjedoku je poznato da je NC vozio traktor, koji je bio od IC dok IC nije vozio traktor pa je tako vozio drva iz šume NC, vozio je sijeno i isto istovarivao, nabavljao je kukuruz za svinje i to je dovozio iz [adresa] u [adresa], a njezin otac i majka su okopavali repu i radili neke druge poslove . Što se tiče kuće koja je srušena,svjedok navodi da je to bila kuća od njezinog djeda JC i bake HC, a u toj kući su oni živjeli s DC i FC te sestričnom, ovdje tužiteljicom DC, a zapravo se znalo da je kuća od djeda i bake i kad su baka i djed umrli svaki od sinova, odnosno braće DC i NC je naslijedio ½ dijela. Svjedok navodi da su KC i HC živjeli s DC i ZC, ali njihovi odnosi nisu bili najbolji pa je tako primjerice bilo da su DC i ZC odbili prati odjeću od JC i HC te je tuženica rekla da će ona to oprati, ali je NC rekao da je on NC i IC podijelili troškove kupnje perilice rublja te su za više tih stvari DC i NC dijelili troškove, a NC financirao je krov za štalu dok je tuženica znala dolaziti da okupa djeda i baku i da obrije djeda i svjedok se sjeća iz razgovora s tuženicom da su se posvađali DC i KC pa je djed KC želio izbaciti iz kuće DC. Svjedok navodi da je njezin otac NC obolio te je živio u [adresa], a da je ona do 2005. živjela u [adresa] i tada se preselila u Istru, a tuženica ČC je ostala i dalje živjeti u [adresa] i njezin otac je puno puta pokretao da se dioba riješi i to sa svojim bratom DC i tužiteljicom, ali se svaki puta to odgađalo. Svjedok tvrdi da predmetne nekretnine koristi onaj tko tamo sada živi, ali postoji rješenje o nasljeđivanju i postoji suvlasništvo na tim nekretninama, a da je i njezina želja od 2017. da se ,,to riješi i podijeli'', međutim zbog svojih financijskih obveza to nije u mogućnosti već mora koristiti , odnosno tražiti pomoć od svoje majke pa su financijski problem razlog nemogućnosti diobe. Svjedok tvrdi da je njen djed KC umro 1977. godine, a o svemu što je govorila zna od svoje majke te tvrdi da odnosi između IC i djeda KC nisu bili u redu, a što se tiče odnosa između IC i NC, NC se trudio da ti odnosi budu dobri s obzirom da je IC bio 19 godina stariji od NC i dok je NC radio u Njemačkoj znao je financijski pomagati sve što je trebalo za obitelj s time da je njen otac bio u Njemačkoj prije njenog rođenja i tamo je bio otprilike 10 godina. Svjedok tvrdi da zna koje su nekretnine predmet ovog postupka, a i putem interneta i kroz dokumentaciju je tražila da vidi gdje su te nekretnine te je i to vidjela iz zemljišnoknjižnih uložaka i izvoda iz katastra, a inače od 2005. godine je godišnje 3-4 puta dolazila, ali sada dolazi i češće.Svjedok ne zna sada točno za svaku česticu , što je na njima rađeno od strane NC odnosno IC te je bila u Rovinju dolazila je ponekad u [adresa]. Svjedok ne zna tko je i kada gradio predmetnu kuću, a da je inače NC zvao i pokušao s DC dogovoriti diobu , a i poslije i s tužiteljicom je njezin otac želio zbog bolesti da se ta dioba nekretnina čim prije riješi, s time da se njezin otac NC razbolio 2010 godine.

20. Tužiteljica ŠC je izjavila da je njezin djed KC umro 1977. godine i te nekretnine su prvotno bile u njegovom vlasništvu, a nakon provedbe ostavinskog postupka te nekretnine naslijedili su nasljednici : njezin otac IC , njezin stric NC i njezina baka HC svaki u 1/3 dijela. Tužiteljica tvrdi da su se u 11. mjesecu iste godine dogovorili njezin otac DC i stric NC , kao i HC da će se podijeliti ostavinska imovina na način da jedan veći dio šume pripadne u vlasništvo NC, zatim oranica i vinograd, a njezin otac IC dobio je u vlasništvo staru kuću, manji dio šume i oranice. Tužiteljica navodi da se radilo o usmenom dogovoru , ali je bila riječ o tome da je to konačan dogovor, međutim da ništa neće biti službeno, već samo kao usmeni dogovor. Tužiteljica tvrdi da nakon takvog dogovora, svatko je radio svoj dio pa su se tako rušila stabla u šumi i drva koristila za ogrjev, zatim je NC dobio naknadu od HEP-a zbog dalekovoda , koji je išao preko njegovog dijela nekretnine i svatko je dakle obrađivao svoj dio koji je dobio podjelom i tako se to smatralo konačnom podjelom. Svjedok tvrdi da se međusobno dvije obitelji nisu pitale što će jedna raditi na svojem, niti su smatrale da je to potrebno, jer radilo se o konačnoj podjeli. Tužiteljica navodi da je 1996. umrla HC i nakon njene smrti svaka od obitelji je nastavila raditi i obrađivati svoje nekretnine, odnosno svaki svoj dio nekretnina. Tužiteljici je to sve poznato, jer je svaki vikend dolazila na predmetne nekretnine i pomagala u obrađivanju istih sa svojim suprugom i tako je pomagala roditeljima DC i FC. Tužiteljica ističe da nije bila podjela u pisanom obliku , jer su obje obitelji smatrale da je usmena dioba bila dovoljna i da je s time sve riješeno. Tužiteljica navodi da nije bilo nikakvih problema, odnosno sporova u vezi s smetanjem posjeda nekretnina, koju je svaka od obitelji obrađivala već naprotiv su se međusobno posjećivali pa je tako primjerice CC, kćerka NC, firmana kuma njezinoj kćerki GC. Tužiteljica tvrdi da su DC i NC bili u jako dobrim odnosima te nije bilo nikakvih nesuglasica između njih. Tužiteljica navodi da je njezin otac IC uzdržavao djeda i baku, JC i HC, jer oni nisu imali nikakvih primanja. Tužiteljica tvrdi da su novu kuću počeli graditi 2003. godine i nitko nije tome prigovarao, a nisu smatrali ona i suprug da trebaju nekog pitati, jer je podjela bila napravljena dok se inače stara kuća srušila , odnosno najprije je došlo do toga da se krovište ,,uleglo" pa su morali ukloniti tu staru kuću i nisu smatrali da trebaju suglasnost tuženice iz razloga što je podjela bila sačinjena, a isto tako i druga strana , odnosno tuženica i njena obitelj nisu tražili suglasnost za obavljanje nekih poslova. Tužiteljica navodi da su tuženica i njena obitelj znale za rušenje stare kuće i za sve radove, koje su obavljali. Tužiteljica tvrdi da su također gospodarske zgrade : svinjci, kokošinjci i pomoćne prostorije srušeni, a tvrdi da je te objekte izgradio njezin otac IC, a on je izgradio i pola stare kuće te je ta stara kuća građena 1955. kada se ona rodila, a to su joj rekli njezini roditelji budući da je stara kuća bila premala za sve njih , odnosno zapravo se nadogradio jedan dio te kuće.Tužiteljica navodi da su u staroj kući živjeli njezin djed KC, baka HC, njezin otac IC, njezina majka FC i ona dok što se tiče NC, on je živio u toj staroj kući dok je bio mali, ali se zapravo toga i ne sjeća .Što se tiče posjedovanja predmetnih nekretnina, tužiteljica tvrdi da kosi travu na nekretninama, obrađuje vrt, koristi drva iz šume i također je dio oranice malčiran s obzirom da se dio te oranice ne može obrađivati, a inače tuženica, odnosno njena obitelj su rušili hrastove u šumi, a i dobivaju naknadu za dalekovod od HEP-a i od svoje šume koriste drva za ogrjev.Tužiteljica navodi da nije nakon smrti HC bila podjela, jer je sve to bilo riješeno prije usmenim dogovorom , a da je zapravo veliki dio nekretnina u toj diobi dobio NC i njezin otac nije ništa rekao za diobu nakon smrti majke tužiteljice HC, a i nitko se nije bunio te su svi svoje nastavili raditi.Tužiteljica navodi da se s 20 godina preselila živjeti u [adresa], ali da je svaki vikend dolazila na predmetne nekretnine.Tužiteljica tvrdi da je tek 2023. podnijela tužbu, a ne 2009. iz razloga što je trebalo riješiti pitanje šume budući da su Hrvatske šume tražile supotpis tuženice da može uopće rušiti drva u šumi, jer je željela da sve to bude legalno dok su s druge strane tuženica i njezina obitelj porušili cijelu svoju šumu. Tužiteljica tvrdi da nije, što se tiče legalizacije 2012. istu uknjižila u zemljišne , knjige.Tužiteljica također tvrdi da njen otac nije vozio traktor i nije imao vozačku dozvolu, a da su NC i njegova supruga dolazili kod svojih roditelja u kuću i da su se međusobno obje obitelji posjećivale.

21. Tuženica ČC je izjavila da što se tiče predmetnih nekretnina, iste su prvotno bile od KC, oca njezinog supruga, a on je umro 1977. godine.Tuženica tvrdi da je točno da su nakon ostavinskog postupka iza pok. KC nasljedili nekretnine : IC, NC i HC u 1/3 dijela. Tuženica tvrdi da je nakon smrti KC njezin suprug NC dobio na korištenje dio šume, oranicu i vinograd, a ostala imovina je zapravo bila od HC dok je nakon smrti HC naslijeđena imovina od strane IC i NC svaki u ½ dijela. Tuženica ne zna što je točno dobio IC nakon smrti KC, jer nije bila s time upoznata.Tuženica tvrdi da su IC i NC zajedno obrađivali livadu, oranicu, ali da su svaki od njih imali svoj vinograd a da drugo nisu ništa zajedno radili. Tuženica tvrdi da je vidjela da DC i NC zajedno obrađuju nekretnine, a ne zna da li je IC neke nekretnine posebno obrađivao iza KC.Što se tiče stare kuće, tuženica navodi da dok je njezin suprug bio bolestan, tužiteljica je srušila predmetnu staru kuću, a da nije točno da bi se kuća sama urušila i da je tužiteljica prodala sve što se moglo prodati, a ostalo je zakopala u zemlju, ali da nju nije pitala da li može tu staru kuću srušiti. Tuženica tvrdi da je tužiteljica izgradila novu kuću, ali ne zna točno kada je to bilo i to je učinila na zemljištu , koje se trebalo podijeliti, a nju nije ništa pitala o tome da bi na tom zemljištu mogla izgraditi kuću. Što se tiče gospodarske zgrade - štale, tuženica navodi da ista nije srušena i tvrdi da je njezin suprug NC kupio crijep za tu štalu, ali ne zna kada je to bilo.Tuženica navodi da je njezin suprug NC radio u Njemačkoj te je pomagao JC i HC i pomagao je financijski, a pogotovo je pomagao tužiteljici, svojoj nećakinji. Što se tiče odnosa između DC i NC tuženica tvrdi da je njezin suprug NC sve ,,potiskivao" u sebi te se nije htio svađati, a da pritom misli na to da kada bi došlo do nekog prigovora od strane NC, došlo bi do svađe između njih pa je tako primjerice došlo do problema zbog prijevoza drva iz šume traktorom preko dvorišta, koji je traktor vozio NC, a to dvorište inače je pripadalo svakome u ½ dijela te je umalo došlo do toga da se zemlja srušila pa je to zasmetalo IC te je zvao zato tužiteljicu i rekao joj da više nikad ne dozvoli njezinom suprugu NC da vozi preko dvorišta.Nadalje, tuženica navodi da je točno da ju je tužiteljica pitala za suglasnost za rušenje i odvoz drva iz šume kako je to tražila tvrtka Hrvatske šume, a ona nije dala takvu suglasnost, jer bi bilo potrebno da se šuma podijeli, a tužiteljica je rekla da se neće dijeliti. Također, što se tiče odvoza drva, tuženica tvrdi da je njezin suprug NC njoj rekao da su tužiteljica i njena obitelj koristili drva iz njihove šume, a da nisu nikoga za to pitali, a tužiteljica i njezina obitelj su koristili livadu i oranice , odnosno dio oranice koja je u produžetku vikendice, a koju bi zapravo trebali podijeliti.Tuženica navodi da nije došlo do konačne podjele, jer njezin suprug NC nije bio za svađu s DC , odnosno tužiteljicom i njenom obitelji.Osim toga tuženica tvrdi da je tužiteljica tražila suglasnost za vodovodni priključak od Zagorskog vodovoda, ali joj to Zagorski vodovod nije dozvolio, jer tužiteljica nije vlasnica nekretnine pa je tu nastao problem te ne zna da li tužiteljica ima vodu.Tuženica navodi da se IC brinuo o svom ocu i majci, ali da je NC također vozio KC i HC u bolnicu, primjerice Bračak, a vozio je i IC u bolnicu. Tuženica navodi da su KC bili propisani lijekovi, a koje je u ljekarni podigao njezin suprug i dao te lijekove IC te ne zna da li ih je on IC zapravo davao KC, jer je primjerice rekao IC da on nema drugog posla pa neka si lijekove KC uzima sam.Tuženica tvrdi da je tužiteljica od stare kuće uzela i kućni broj te ga stavila na svoju vikend kuću i isto tako je iskoristila i uzela struju od stare kuće, a zato je ustvari trebala srušiti staru kuću kako bi to sve učinila, kao legalno. Tuženica navodi da poslije smrti HC, NC nije predlagao diobu nekretnina, s time da je točno da je tužiteljica bila kod nje, ali nakon podnesene ove tužbe i da je molila tužiteljicu da tužbu povuče, a da će se potom dogovoriti o podjeli imovine, ali to tužiteljica nije htjela. Tuženica tvrdi da što se tiče nekretnina utvrđenih na očevidu, koje bi držala u posjedu tužiteljica, tuženica navodi da se radi o nelegalnom posjedu tužiteljice, jer bi te nekretnine trebale ,,ići napola" te je tako tužiteljica srušila staru kuću iako ta kuća pripada ½ dijela svakoj od stranaka, a prije rušenja te stare kuće nitko istu nije posjedovao, odnosno nitko nije ništa radio na toj nekretnini. Tuženica tvrdi da je njezin suprug obolio 2010. i ne zna da li je tada i kada ta nova kuća bila izgrađena te je točno da je isplaćena naknada za izvlaštenje NC prije 20 godina i to je bilo glede nekretnine u naravi šuma te dobivene novce od izvlaštenja nije podijelio s bratom DC, a i taj iznos je bio simboličan s time da je IC potaknuo da se podijeli imovina nakon smrti KC.Tuženica tvrdi da su nakon ostavinske rasprave iza KC IC i HC dobili sve ostalo i to livadu, oranicu, šumu i dio oranice od vikend kuće te dio dvorišta.

22. Prema čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( ,,Narodne novine '' br. 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00,114/01, 79/06, 141/06, 146/0838/09,153/09,143/12,152/14,81/15 i 94/17- dalje: ZV ) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla , odluke suda , odnosno druge nadležne vlasti , nasljeđivanjem i na temelju zakona.

23. Tužiteljica se u tužbi poziva na to da je vlasništvo , odnosno suvlasnički dio predmetnih nekretnina stekla nakon usmene diobe između pravnih prednika tužiteljice i tuženice i to IC, oca tužiteljice i NC , supruga tuženice dosjelošću kroz zakonom određeno vrijeme.

24. Prema čl. 159. st. 1. ZV-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određenom vrijeme , a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

25. Nadalje, prema stavku 2. istog članka Zakona samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

26. Osim toga , stavkom 3. istog članka Zakona propisano je da samostalni posjednik nekretnine, kojemu je posjed barem pošten , stječe vlasništvo nekretnine dosjelošću protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

27. Prema čl. 160. st. 1. ZV-a , vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnoga za dosjelost , a prema stavku 2. istog članka Zakona u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti , pošteni i istiniti samostalnii posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

28. Nadalje, prema čl. 18. st. 1. ZV-a posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja ( pravo na posjed ) , a prema stavku 2. istog članka Zakona posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja te prema stavku 3. istog članka Zakona posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

29. Nije sporno da su ostavinsku imovinu nakon smrti KC ,umrlog **.**.1977. , koja imovina se sastoji od nekretnina upisanih u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , u zk. ul. [broj ZK uloška] [adresa] i u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] nasljedili : HC, supruga , IC , sin i NC, sin svaki u 1/3 dijela niti je sporno da su iza pok. HC umrle **.**.1986. nasljednici njezine ostavinske imovine , koja se sastoji od gore navedenih nekretnina : NC, sin i IC , sin svaki u ½ dijela ,ali je sporno da li su se NC i IC usmeno podijelili i kome su pripale koje nekretnine te da li su sukladno takvoj podjeli posjedovali iste i da li su nakon smrti IC ( umro **.**.2009. ) prednika tužiteljice i NC ( umro **.**.2017. ) prednika tuženice , tužiteljica i tuženica nastavile posjedovati nekretnine sukladno gore spomenutoj usmenoj diobi , a kao nasljednice IC i NC

30. Iz uvjerljivog i logičnog iskaza tužiteljice ŠC , čiji iskaz su potvrdili svjedoci LC, OC , GC i RC utvrđeno je da su se IC i NC nakon smrti njihovog oca KC podijelili glede njegove ostavinske imovine , a da je to bilo prije otprilike 20 godina i da se radilo o usmenom dogovoru o diobi nakon čega su tako bili u posjedu predmetnih nekretnina te su tako i tužiteljica i tuženica nastavile posjedovati nekretnine kako je to usmenom diobom bilo dogovoreno.

31. Iskazi gore navedenih svjedoka su uvjerljivi i podudarni , a posebno iskazi svjedoka LC i ŽC , koji nisu u rodu sa strankama i nisu zainteresirane za ishod postupka u korist neke od stranaka , a i LC je susjed stranaka dok OC živi u blizini nekretnina stranaka tako da imaju neposrednih saznanja o tome tko je posjedovao predmetne nekretnine i da je izvršena dioba između prednika stranaka .

32. Tako su navedeni svjedoci potvrdili iskaz tužiteljice da je u toj diobi prednik tužiteljice IC dobio kuću i dvorište, šumu, vinograd i livadu, a NC šumu, klijet i dio vinograda, kao i oranicu pokraj šume i tako su DC i NC posjedovali te nekretnine , a nakon njih i njihove nasljednice tužiteljica i tuženica.

33. Dakle, takav dogovor o diobi je u stvarnosti realiziran , jer su prednici stranaka koristili dobivene nekretnine tako da su svaki svoju šumu koristili za drva za ogrjev , obrađivali vinograd i voćnjak , kosili travu te obrađivali oranicu i to svaki svoje nekretnine, a što i proizlazi iz gore navedenih uvjerljivih i podudarnih iskaza.

34. Pritom valja reči da iz iskaza svjedoka LC i ŽC te GC , ali i tuženice ČC proizlazi da je postojala stara kuća, koju su koristili otac i majka tužiteljice, DC i EC te je srušena ta stara kuća, a to je bilo prije 5-6 godina ,a sagrađena je nova kuća, koju su sagradili pokojni suprug tužiteljice i tužiteljica, a što je bilo prije 20 godina.

35. Također je u postupku utvrđeno da tuženica i njezin suprug , sad pok. NC nisu prigovarali tome da tužiteljica, odnosno njezin pravni prednik posjeduju nekretnine , koje su dobili prilikom podjele imovine KC, a nakon toga i HC i nisu u svezi s tim pokretali nikakve sudske postupke , kao što je smetanje posjeda , iako su tuženica i njezin suprug znali da je srušena stara kuća i sagrađena nova kuća , jer su dolazili do svojih nekretnina , a i znali su da tužiteljica i njezin pravni prednik posjeduju nekretnine , koje su dobili podjelom, što i proizlazi iz uvjerljivih i podudarnih iskaza saslušanih svjedoka GC , LC, ŽC i SC , koji su potvrdili iskaz tužiteljice.

36. Naime, da nije bilo usmene diobe , kao što to tvrde svjedok CC, kćerka tuženice i tuženica tada bi se tuženica i njezin suprug NC CC protivili posjedovanju predmetnih nekretnina od strane prednika tužiteljice i klasnije tužiteljice te u svezi toga pokrenuli sudske postupke , ali to nisu učinili.

37. Osim toga nije uvjerljiva i životna tvrdnja tuženice da je nakon smrti KC njezin suprug NC dobio na korištenje dio šume, oranicu i vinograd, a da je ostala imovina zapravo bila od HC dok ne zna da bi pravni prednik tužiteljice IC dobio neke nekretnine iako zna da je i on nasljedio 1/3 dijela ostavinske imovine KC , a takva tvrdnja nije uvjerljiva i životna , jer su IC i njegova supruga cijelo vrijeme živjeli sa JC i HC i o istima su se brinuli, a što su potvrdili svjedoci GC , RC i tužiteljica te je i tuženica iskazala da se IC brinuo o svom ocu i majci tako da nije logično da IC prednik tužiteljice u ostavinskom postupku iza KC ne bi donio neku nekretninu , kao što je to dobio NC, prednik tuženice.

38. Dakle , tužiteljica je tijekom postupka dokazala da je zakonit, istinit i pošten posjednik predmetnih nekretnina više od 10 godina i da je iste stekla dosjelošću.

39. Tužiteljica ima valjani pravni temelj posjedovanja predmetnih nekretnina, a to je rješenje o nasljeđivanju iza pok IC i usmene diobe između IC i NC , prednika tuženice tako da je posjed zakonit.

40. Tužiteljica i njezin prednik IC nisu pribavli predmetne nekretnine niti silom niti potajno niti prijevarom niti zlouporabom povjerenja , jer je posjed tužiteljice i njezinog prednika vršen u skladu s navedenom diobom , a tuženica i njezin prednik su to znali i nisu se tome protivili , jer su vidjeli da se ruši stara kuća i gradi nova , da se voze drva iz šume , da se kosi trava i da se koriste oranice, vinograd i voćnjak tako da je posjed tužiteljice istinit.

41. Tužiteljica , a i njezin prednik su pošteni posjednici , jer nisu znali niti su s obzirom na diobu nekretnina imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed.

42. Dakle, tužiteljica je temeljem čl. 159. st. 1. i 2. ZV-a dosjelošću stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a računajući sukladno čl.160. st. 2. ZV-a zakonit , istinit i pošten posjed predmetnih nekretnina prednika tužiteljice IC.

43. Slijedom navedenog valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučiti kao u izreci presude.

44. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( ,,Narodne novine'' br. 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 -pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 , 70/19 , 80/22 , 114/22,155/23 i 146/25 - dalje ZPP) , a troškovi parničnog postupka odnose se na zastupanje tužiteljice po punomoćnici, koja je odvjetnica u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to: za zastupanje na raspravi dana 23. 4. 2025. po tbr 9/2 62,50 bodova, za sastav podneska od dana 9. 5. 2025. po tbr 8/1 125 bodova,za zastupanje na raspravi dana 15. 10. 2025. po tbr 9/1 125 bodova, za zastupanje na raspravi dana 8. 12. 2025. po tbr 9/1 125 bodova, za zastupanje na raspravi dana 23. 2. 2026. po tbr 9/2 62,50 bodova, za zastupanje na raspravi dana 31. 3. 2026. po tbr 9/1 125 bodova i za zastupanje na raspravi dana 17. 4. 2026. po tbr 9/1 125 bodova, a kako je 1 bod 2,00 EUR , to iznosi 1.500,00 EUR čemu valja pribrojiti troškove geodetskog vještačenja u iznosu od 571,25 EUR , kao i troškove sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR i troškove sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,08 EUR tako da su tužiteljici dosuđeni troškovi parničnog postupka u iznosu od 2.150,87 EUR.

45. Odbijen je kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 3.500,00 EUR.

U Zaboku 25. svibnja 2026.

S u d a c

Branko Herceg

Uputa o pravnom lijeku :

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave presude , pisano, u tri primjerka, putem ovog suda ,nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Kristina Krajačić, odvjetnica iz Zaboka , K. Š. Đalskog 4

2. Manuela Grbac Parčić, odvjetnica iz Pule , Dalmatinova 4