REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Ž 5

Poslovni broj: Us I-2045/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iza pok. CZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a koju zastupa opunomoćenik Marko Ujević, odvjetnik u Zagrebu, Preradovićeva 29, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 25. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I -362-02/25- 02/577, URBROJ: 443-02-04-11-25-4 od 26. rujna 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovoga spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/25-02/577, URBROJ: 443-02-04-11-25-4 od 26. rujna 2025., točkom 1. se naređuje pok. Tužitelju CZ, kao investitoru nekretnine, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni: stambenu zgradu za povremeni boravak ukupnih tlocrtnih dimenzija 8,0 x 3,0 + 6,0 x 3,0 m, od čega je dio zgrade tlocrta 8,0 x 3,0 m izgrađen od metalne konstrukcije postavljene na betonske blokove, ugrađene stolarije, dvostrešnog krova pokrivenog limenim pločama, visine do vijenca cca 2,5 m i do sljemena cca 3,0 m, a dio zgrade tlocrta 6,0 x 3,0 m je izgrađen od drvene konstrukcije s ugrađenom PVC stolarijom, jednostrešnog krova pokrivenog limenim pločama, visine vijenca cca 2,5 m; drvene spremište tlocrtne veličine cca 2,0 x 2,0 m, visine cca 1,8 m, sve to izgrađeno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan novo izgrađenu nadstrešnicu drvene konstrukcije tlocrtnih dimenzija 9,00 m x 7,00, izvan građevinskog područja, sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole, te je naređeno da se izvrši zbrinjavanje građevinskog otpada te zemljište na kojem se nalaze građevine dovesti u uredno stanje. Točkom 2. je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka na predmetnu građevinu, 24. lipnja 2025. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na istočnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Obustava građenja, osim radova koji se İzvode radi izvršenja ovog rješenja da je na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Točkom 3. se upozorava investitor da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni. Točkom 4. se upozorava investitor da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke rješenja. Točkom 5. se upozorava investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na oko lnom zemljištu. Točkom 6. se upozorava investitor da ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je predmetna građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 7. se upozorava investitor da je obvezan ukloniti stvari iz predmetne građevine u roku iz točke 1. izreke, jer da se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

2. Pok. tužitelj CZ je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da je tuženik počinio procesnu pogrešku, budući da je izvršio očevid na licu mjesta pri tome unoseći u zapisnik o očevidu neistinite stvari, a čime da je možebitno počinjeno i kazneno djelo povrede službene dužnosti, o čemu će odlučiti nadležno Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu. Službena osoba tuženika prilikom provođenja inspekcijskog nadzora da nije saslušala investitora niti je od njega htjela uzeti materijalne dokaze iz kojih proizlazi da je predmetna nekretnina njegovo vlasništvo te da se oko toga vodi sudski spor. Time da je tuženik povrijedio odredbu članka 54. ZUP-a. Kako tužitelj nezakonitim postupanjem tuženika nije sudjelovao na usmenoj raspravi odnosno isti je bio fizički prisutan ali mu nije dana mogućnost faktičnog raspravljanja to nije niti mogao valjano biti sastavljen zapisnik o usmenoj raspravi sukladno članka 76. ZUP-a, niti ga je tužitelj posljedično potpisao sukladno stavku 3. toga članka. Od odlučnog da je značaja da zapisnici o provedenom očevidu odnosno nadzoru nisu sastavljeni na način propisan zakonom zbog čega ga je tužitelj odbio potpisati i stoga nisu javna isprava te posljedično nisu niti dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka. Ovakvim postupanjem službene osobe da je tužitelju zapravo povrijeđeno pravo na pristup sudu, te se poziva na članak 6. Europske konvencije o ljudskim pravima i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III/3409/2016, od 13. rujna 2018. Tužitelj, nadalje, ističe da je već iz pobijanog rješenja razvidno da je isto vrlo paušalno tužitelj ni u jednom trenutku nije započeo bespravnu gradnju, niti je u pobijanom rješenju navedeno u čemu bi se sastojala ta bespravna gradnja. Iz vrlo šturog obrazloženja pobijanog rješenja zapravo ne proizlazi da se bespravna gradnja sastoji u tome da je tužitelj poduzimao radnje na dijelu nekretnine opisane u rješenju, iako navedeno ne predstavlja bespravnu gradnju niti je istini to. Tužitelj da je vlasnik tog dijela nekretnine k. br. 18/339 k. o. [katastarska općina], a koje vlasništvo da je stekao na izvoran način i to kupoprodajom i dosjelošću. Vezano uz navedeno da se vodi vansudski postupak ozakonjenja predmetne građevine o čemu je inspektorat uredno izvješten. Okolnost da nije utvrđena građevna čestica da je u potpunosti irelevantna za procjenu da li je riječ o bespravnoj gradnji, te da nije u nadležnosti tuženika utvrđivati u čijem vlasništvu je nekretnina, već je utvrđenje prava vlasništva u isključivoj (apsolutnoj) nadležnosti sudova a ne drugih javnopravnih tijela pa u odnosu na pobijano rješenje tužitelj ističe prigovor stvarne nadležnosti temeljem članka 15 Zakona o općem upravnom postupku. I da je tužitelj gradio (a za takvu vrstu gradnje mu nisu potrebni akti ) na tuđem zemljišta tuženik da nije ovlašten postupati niti utvrđivati pravo vlasništva već je isto isključivo u nadležnosti sudova. Institutu za poljoprivredu i turizam za takva postupanja tužitelja stoje na raspolaganju sudski postupci. Tužitelj na zemljištu koje je u njegovu vlasništvu da nije postavio nikakve metalne montažne konstrukcije, a za postavljanje koje konstrukcije, i da ju je postavio, mu nije potrebna dozvola ili akt. Tuženik u pobijanom rješenju navodi dvije točke bespravne gradnje a da pri tome u obrazloženju pobijanog rješenja ne navodi za koju točku je potrebna građevinska dozvola. Za gotovu metalnu montažnu konstrukciju da nije potrebna dozvola ili akt i koja je postavljena, a kako proizlazi iz izreke pobijanog rješenja, na k č. br. br. 18/339 k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tužitelja, a koju konstrukciju tužitelj nikada nije niti postavio, što naslovljeni sud može utvrditi očevidom na licu mjesta. Stoga da ostaje nejasan paušalan navod tuženika da se građenju (iako se iz same toč. I. Izreke pobijanog rješenja jasno razabire da o nikakvom građenju nije riječ!!! ) prišlo bez građevinske dozvole. Tuženik da nije jasno i taksativno naveo za koje od navedenih radova je potrebna građevinska dozvola već vrlo isprazno, očito na unaprijed pripremljenim tipiziranim obrascima donosi pobijano rješenja na kojem samo ci tira zakonske članke bez da ih povezuje sa predmetom postupanja te daje logično i razumljivo obrazloženje. Stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako osporava sve navode tužitelja, te ponavlja navode iz osporavanog rješenja i napominje da je u inspekcijskom postupku stranci omogućeno izjašnjavanje po članku 30. stavak 1. i članku. 52. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09 i 110/21) o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari na način da joj je dostavljen Zapisnik o inspekcijskom nadzoru KLASA: UP/I-362-02/25-02/425, URBROJ: 443-02-04-14-25-4 od 24. lipnja 2025., na koji da se stranka u dva navrata i očitovao, i to na način da je 16. kolovoza 2025. dostavio očitovanje putem elektroničke pošte na adresu građevinskog inspektora, i 22. kolovoza 2025. da je dostavio očitovanje putem pošte. U oba svoja očitovanja stranka da se u bitnom izjasnila da je za ozakonjenje predmetnih građevina pravovremeno podnijela zahtjev kod nadležnog tijela za graditeljstvo te da predmet dosad još nije riješen, dakle, stranka nije priložila pravomoćan odnosno izvršni akt temeljem kojeg bi se predmetne građevine smatrale zakonito izgrađenim. Također da je za ukazati da se odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN br. 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) ne odnose na zakonitost i pravilnost rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade, već da se odnose na postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade pred nadležnim uredom za graditeljstvo, te na mogući prekid i obustavu postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade u postupku građevinske inspekcije, kako je propisano odredbom člankom 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Predmetne građevine u vlasništvu stranke/tužitelja koje su izgrađene na dijelu čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da jesu zgrade tj. građevine namijenjene boravku ljudi i smještaju stvari te su izvedene od svrhovito povezanih građevnih proizvoda povezanih s tlom. Predmetne građevine nisu postojeće građevine iz razloga što nisu izgrađene na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta niti ne posjeduju akt za ozakonjenje istih. Da je tome tako, da potvrđuje i samo postupanje tužitelja podnošenjem zahtjeva za ozakonjenje predmetnih zgrada sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Stoga se na predmetne građevine ne može primijeniti niti jedna odredba Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23) koje se odnosi na izvođenje radova na postojećim građevinama bez građevinske dozvole i glavnog projekta, kako to upire tužitelj, niti se mogu primijeniti odredbe o građenju pomoćnih zgrada prema tom Pravilniku, i to iz razloga što predmetne građevine nisu pomoćne zgrade koje bi služile postojećoj građevini na njenoj građevnoj čestici, kako to propisuje navedeni Pravilnik. Vezano za tužiteljev navod da za postavljanje metalne montažne konstrukcije nije potrebno ishoditi akt za gradnju, za ukazati je da svaka građevina, neovisno o načinu gradnje (montažna, polumontažna ili klasično građena), mora biti projektirana i izgrađena u skladu s prostornim planom i Zakonom o gradnji, kako je to i određeno propisima koji reguliraju prostorno uređenje i gradnju, te tužiteljeva tvrdnja da za postavljanje metalne montažne konstrukcije samo kao takve nema uporište u zakonskoj regulativi iz navedenog područja, te predlaže da se odbije tužbeni zahtjev.

4. U ovom upravnom sporu održana je rasprava 18. svibnja 2026. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24, 39/26, u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Naime, javni bilježnik Dražen Markuš je 9. ožujka 2026. dostavio rješenje o nasljeđivanju, poslovni broj. O-3480/2025, UPP/OS-O-227/2025, kojim se sva imovina ostavlja ŽZ, koja je i nastavila ovaj upravni spor.

5. Zamjenica opunomoćenika tužiteljice je ustrajala kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva kao i dokaznih prijedloga iz tužbe.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud je odbio u sporu provesti predložene dokaze, ocijenivši te dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

9. Odredbom članka 106. stavak 1. -4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21, 67/23, 155/23, dalje: ZDI), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

10. Odredbom članka 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

11. Odredbom članka 113. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja, 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.) (stavak 1.). Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem (stavak 2.). Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude (stavak 3.). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski inspektor neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti opasnom (stavak 4.). Građevinski inspektor na usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja iz stavka 4. ovoga članka stranku prisiljava novčanim kaznama (stavak 5.). Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje način označivanja građevine opasnom (stavak 6.).

12. Odredbom članka 114. ZDI-a, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe. Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

13. Odredbom članka 116. ZDI-a, propisano da na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji: 1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, 2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. je izgrađen nakon obustave građenja.

14. Odredbom članka 119. članka ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i izvođaču obustavu građenja, ako nije prijavljen početak građenja odnosno nastavak radova (stavak 2.). Obustava građenja utvrđuje se rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona (stavak 2.). Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu (stavak 3.). Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora (stavak 4.). Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni (stavak 5.). Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta od strane građevinskog inspektora uređuje se naputkom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona (stavak 6.). Ako građevinski inspektor zaprimi od nadležnog tijela izvršno rješenje o obnovi postupka izdavanja građevinske dozvole, a koje rješenje odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je obustava dopuštena, zatvara gradilište te u slučaju nastavka građenja provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni (stavak 7.).

15. Odredbom članka 120. stavak 1. ZDI-a, propisano je da ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.

16. Odredbom članka 121. ZDI-a, propisano je da rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik). Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete. Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

17. Odredbom članka 122. stavak 1. ZDI-a, propisano je da troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

18. Naputkom o dopunama Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine" broj 109/23, dalje: Naputak), propisani su iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na obustavu daljnjeg građenja, na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine, te načinu rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni.

19. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je 24. lipnja 2025. izvršen očevid na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u predmetu bespravne gradnje, te je izvršen vizualni pregled i fotografiranje na licu mjesta, a uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga je utvrđeno da je kao vlasnik upisana Republika Hrvatska, da je zgradi na tom dijelu zemljišta dodijeljen kućni broj 795H u katastarskom operatu i nije izdana građevinska dozvola ili drugi akt za gradnju.

20. Dimenzije građevina i fotodokumentacija su utvrđene zapisnikom od 24. lipnja 2025. Uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Vodnjana-Dignano, utvrđeno je kako se navedena čestica nalaze izvan granica građevinskog područja, na području označenom kao šuma gospodarske namjene oznake Š1 i unutar prostora ograničenja (1000 i 300 m) zaštićenog obalnog pojasa mora.

21. Pok. tužitelju CZ je dostavljen Zapisnik od 24. lipnja 2025., na koji se isti očitovao da je investitor predmetnih građevina i da je podnio zahtjev za ozakonjenje istih koji još nije riješen. Iz navedenog proizlazi da je tužitelju dana mogućnost da osporava utvrđenja građevinskog inspektora ili da dokaže da su opisani radovi izvedeni zakonito, odnosno da se izjasni o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješenje ove upravne svari u žalbi podnesenoj drugostupanjskom tijelu, a konačno i u tužbi podnesenoj Sudu te na raspravi koja je održana u ovome sporu. Međutim, tužitelj navodima u žalbi, tužbi i na raspravi nije dokazao da bi predmetna gradnja bila zakonita.

22. Odredbom članka 42. Zakona postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19 ), propisano je da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojim se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirane na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi (stavak 1.). Postupak iz stavka 1. ovoga članka prekida se na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011., odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi (stavak 2.).

23. Dakle, iz citiranih odredbi nedvojbeno proizlazi da podneseni zahtjev za legalizaciju građevine ima utjecaja tek u postupku izvršenja rješenja o uklanjanju građevine, kada se odlučuje o prekidu postupka izvršenja. Stoga su u tom smislu i neosnovani svi prigovori tužitelja.

24. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji, propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

25. Točkom 10. istog članka Zakona propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

26. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužitelj iznio u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, te je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

27. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS - a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 25. svibnja 2026.

S u t k i nj a

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice Marku Ujeviću, odvjetniku u Zagrebu, Preradovićeva 29

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin,

Prolaz Frana Matejčića 8