Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: P-7/2026-10
Poslovni
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud prvog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednika vijeća te Tomislava Aralice kao člana vijeća i Ilijane Petyo kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB:03744272526, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Kallay & partneri u Zagrebu, Ilica 1A/III protiv 1-tuženog Radničko vijeće Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB:03744272526 i 2-tuženog Izborni odbor Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB:03744272526, oboje zastupani po punomoćnici Jasmini Češo-Žanić, odvjetnici u Zagrebu, Krajiška 17, radi poništenja izbora za radničko vijeće, raspuštanja radničkog vijeća i izbornog odbora, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 22. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja ĐČ i ČČ i punomoćnice tuženika Jasmine Češo-Žanić, dana 25. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I Poništavaju se redoviti izbori za radničko vijeće provedeni 13. veljače 2026. kod poslodavca Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB:03744272526.
II Raspušta se radničko vijeće ustanovljeno pri poslodavcu Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB:03744272526 temeljem redovitih izbora provedenih 13. veljače 2026.
III Raspušta se izborni odbor ustanovljeno pri poslodavcu Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB:03744272526 a radi provođenja redovitih izbora 13. veljače 2026.
IV Nalaže se tuženima da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 625,00 eura zajedno sa zateznom kamatom od 25. svibnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da su 13. veljače 2026. kod poslodavca po 2-tuženiku provedeni redovni izbori za radničko vijeće, da je o rezultatima izbora sastavljen Zapisnik o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće 26. veljače 2026. nakon čega je održana konstituirajuća sjednica 1-tuženika. Nadalje da je u tijeku provođenja navedenih izbora kod poslodavca došlo do prijenosa gospodarske cijeline posljedično čemu su ugovori o radu 107 radnika, koji su radili na poslovima naplate, preneseni na novog poslodavca – Zagrebački holding d.o.o., s time da su pravne posljedice prijenosa gospodarske cijeline nastupile s danom 1. veljačem 2026. kada je radnicima, čiji su ugovori o radu preneseni na novog poslodavca, prestao radni odnos kod tužitelja. Tužitelj nadalje navodi da je obavijest o navedenom prenošenju ugovora o radu radnika dostavljena e-mailom radničkom vijeću i svakom pojedinom radniku čiji se ugovor prenosio na novog poslodavca 30. siječnja 2026. te je u tom smislu s radnicima održan sastanak s time da su ugovori o radu preneseni na novog poslodavca i nizu radnika koji su na više načina aktivno sudjelovali u postupku provedenih predmetnih redovnih izbora i to MČ kao predsjednica izbornog odbora, TČ kao članica izbornog odbora, ŽČ kao zamjenica člana izbornog odbora, CČ kao zamjenica člana izbornog odbora, OČ kao nositeljica liste SKPH-GSKG, SČ kao kandidat liste SKPH- GSKG te ZČ kao kandidat liste SPKS, ali da je opisani postupak redovitih izbora za radničko vijeće proveden kao da do prenošenja gospodarske cjeline nije niti došlo, zbog čega da je došlo do teških povreda obveza o provođenju izbora za radničko vijeće koje su utjecale na rezultate izbora.
1.1. Tako tužitelj smatra da su uslijed navedenog izbori provedeni i radničko vijeće izabrano u broju većem od propisanog čl. 142. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23 u daljnjem tekstu: ZR) a što je utjecalo na rezultate izbora jer je nakon prijenosa gospodarske cjeline, za vrijeme provođenja izbora, kod tužitelja bilo zaposleno 230 radnika pa je radničko vijeće, sukladno naprijed navedenoj odredbi ZR. trebalo biti izbrano u sastavu od 3 člana (i 3 zamjenika) a ne, kako je to pogrešno izabrano, od 5 članova (i 5 zamjenika).
1.2. Nadalje tužitelj navodi kako je 2-tuženik, u smislu čl. 12. st. 5. Pravilnika o provođenju izbora za radničko vijeće („Narodne novine“ broj 3/16 u daljnjem tekstu Pravilnika), bio dužan po službenoj dužnosti brisati iz popisa birača radnike kojima je u razdoblju od konačnosti popisa birača do dana glasanja za izbor radničkog vijeća prestao radni odnos, to tim više što je i predsjednici izbornog odbora i članici izbornog odbora TČ i zamjenici člana ŽČ zbog prijenosa njihovih ugovora o radu prestao radni odnos kod tužitelja pa je izborni odbor znao ili morao znati za prijenos gospodarske cjeline tužitelja, a o čemu je izborni odbor posebno bio upozoren e mail porukom BČ od 13. veljače 2026., što u konkretnom slučaju 2-tuženik nije učinio. Zbog navedenog da je došlo i do povrede čl. 13. Pravilnika (upisano u popis birača 337 radnika umjesto 230 te je pripremljeno bilo 337 glasačkih listića što je više od 5% više od broja radnika).
1.3. Kao posljedica teške povrede obveze o provođenju izbora izbornog odbora koji se sastoji od propuštanja pravilnog utvrđenja popisa birača odnosno propuštanja uzeti u obzir promjene u popisu birača do kojih je naknadno došlo tužitelj navodi da je došlo i do povrede odredbi o biračkom pravu jer u smislu odredbe čl. 145. st. 1. ZR pravo birati i biti biran u postupku izbora za radničko vijeće imaju svi radnici zaposleni kod poslodavca, dok su u konkretnom slučaju za popisu birača bili navedeni radnici kojima je 1. veljače 2026. prestao radni odnos kod poslodavca (107 radnika) te su mogli biti birani i izabrani su neki radnici koji više nisu bili u radnom odnosu kod tužitelja (nakon provedenih izbora izabrana dva člana radničkog vijeća koji više nisu bila u radnom odnosu kod tužitelja i koja su na konstituirajućoj sjednici radničkog vijeća odstupili iz članstva).
1.4. Isto tako tužitelj navodi kao povredu i činjenicu da popis radnika nije objavljen u roku od tri radna dana od dostavljanja popisa u skladu sa odredbom čl. 12. st. 1. Pravilnika niti je predmetni popis sadržavao potrebnu uputu o pravu svakog radnika na prigovor na popis birača. Nadalje da je izborni odbor bio sastavljen protivno čl. 5. st. 4. Pravilnika jer MČ kao predsjednica izbornog odbora, TČ kao članica izbornog odbora i ŽČ kao zamjenica člana izbornog odbora u vrijeme provođenja predmetnih izbora nisu bili zaposlenici tužitelja, kao i da se izborni odmor suprotno čl. 7. Pravilnika nije sa poslodavcem savjetovao o vremenu i mjestu glasovanja te da po njegovim saznanjima protivno čl. 10. Pravilnika nije donesena odluka o imenovanju biračkog odbora.
1.5. Posljedično navedenom tužitelj smatra da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz čl. 162. st. 1. ZR za poništenje izbora za radničko vijeće te raspuštanje radničkog vijeća i izbornog odbora. Posljedično navedenom tužitelj predlaže da sud poništi predmetne izbore te raspusti radničko vijeće kod poslodavca i izborni odbor izabran za provođenje navedenih izbora.
2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Ističe da tužitelj zanemaruje činjenicu da je kao poslodavac propustio, u propisanom roku od dva dana, pisanim putem, obavijestiti izborni odbor o promjenama nastalim nakon dostavljanja popisa radnika čime je povrijeđena odredba st. 5. čl. 12. Pravilnika jer je tek po primitku pisane obavijesti poslodavca o nastaloj promjeni u radno pravnom statusu radnika navedenih u popisu birača izborni odbor dužan, po službenoj dužnosti, brisati iz popisa birača radnike kojima je, u razdoblju od konačnosti popisa birača do dana glasovanja za izbor radničkog vijeća, prestao radni odnos. Kako tužitelj nije postupio sukladno citiranoj odredbi Pravilnika u postupanju 2-tuženika nema nepravilnosti jer isti kao tijelo nije imao saznanja o nastalim promjenama pa nije niti mogao postupiti po službenoj dužnosti. Nadalje tuženi osporavaju da bi se e mail poruka direktora Službe ugovaranja i pravne podrške BČ od 13. veljače 2026. mogla smatrati upozorenjem na nepravilnosti u listama kandidata i da se u tom smislu opravdano postavlja pitanje zašto je to tužitelj učinio na sam dan izbora. Očito jer je i sam tužitelj uočio svoj očiti propust u ispunjenju obveze propisane čl. 12. st. 5. Pravilnika te na taj način “pokušao to ispraviti” navodnim postupanjem na sam dan izbora. Tuženi navode da su u cijelosti postupili sukladno propisima koji reguliraju postupak izbora za radničko vijeće te da sa svoje strane nisu povrijedili niti jednu odredbu Pravilnika pa predlažu da sud tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan.
3. Očitovajući se na odgovor na tužbu tuženika tužitelj ističe da su u sastavu izbornog odbora i u njegovom radu sudjelovala dva člana koji od 1. veljače više nisu bili zaposlenici tužitelja, a da član izbornog odbora ne može biti osoba koja nije u radnom odnosu kod poslodavca i to nema nikakve veze sa popisom birača nego se radi o odredbama koje su kogentne naravi. Nadalje da, a s obzirom da je izborni odbor bio sastavljen od tri člana od kojih dva više nisu imala nikakva pravni temelj da budu njegovi članovi da takav izborni odbor više nije mogao valjano postupati, a što se može primijeniti i glede izbora članova radničkog vijeća gdje Zakon o radu jasno navodi tko ima ne samo aktivno, nego i pasivno biračko pravo. Isto tako da su prisilne naravi odredbe Zakona o radu o broju članova radničkog vijeća koji se može izabrati. Isto tako da se iznesena argumentacija o nedopuštenosti članstava u izbornom odboru na odgovarajući način primjenjuje i na članstvo u biračkom odboru, gdje je također došlo do situacije da su u njegovo om sastavu i radu sudjelovale dvije osobe koje također više nisu bili u radnom odnosu kod tužitelja, da je rad biračkog odbora zahvaćen i daljnjim nepravilnostima jer protivno Pravilniku nije donesena odluka o imenovanju predsjednika i članova biračkog odbora.
3.1. U odnosu na navode o zakašnjenju poslodavca da u roku predviđenog Pravilnikom obavijesti izborni odbor o promjenama zaposlenika tužitelj ističe da isto ne znači da se izborni proces može provesti bez bilo kakvih ograničenja i mimo odredaba ZR, a ovo tim više što je u konkretnom slučaju svim članovima izbornog odbora te neformiranog biračkog odbora, prijašnjeg radničkog vijeća, novo izabranog radničkog vijeća i svim prenesenim radnicima bilo poznato da od 1. veljače 2026. nisu u radnom odnosu kod tužitelja.
4. Tuženici su nakon očitovanja tužitelja u cijelosti ostali kod navoda odgovora na tužbu navodeći da je u ovoj pravnoj stvari predmet spora utvrđenje da li je u postupku izbora za radničko vijeće došlo do povrede odredbi ZR i Pravilnika kojima se regulira izborni proces i obveze svih sudionika izbornih procesa, te da li su te povrede utjecale na rezultate izbora. Ističe da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za poništenje izbora i raspuštanje radničkog vijeća i izbornog odbora iz čl. 162. st. 1. ZR i predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.
5. Tijekom postupka izvršen je uvid u odluku o raspisivanju redovitih izbora za radničko vijeće od 2. siječnja 2026., u odluku o imenovanju izbornog odbora od 8. siječnja 2026., u odluku o provođenju izbora za radničko vijeće od 12. siječnja., u liste kandidata za članove radničkog vijeća od 15. siječnja 2026., e mail poruku od 14. travnja 2026. o dostavi lista kandidata, u popis radnika, u zapisnik biračkog odbora br. 1 od 13. veljače 2026. u zapisnik o prethodnim rezultatima izbora za radničko vijeće od 17. veljače 2026., u zapisnik o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće od 26. veljače 2026., u zapisnik sa konstituirajuće sjednice radničkog vijeća od 14. ožujka 2026., u odluku o pokretanju aktivnosti za namjeravani prijenos gospodarske cjeline na društvo Zagrebački holding d.o.o. te sklapanja Ugovora o prijenosu gospodarske cjeline od 21. studenog 2025., u dopis radničkog vijeća poslodavcu od 25. studenog 2025., u dopis tužitelja radničkom vijeću od 21. studenog 2025., u zapisnik sa sastanka održanog 28. studenog 2025., u dopis tužitelja radničkom vijeću od 12. prosinca 2025., 22. prosinca 2025. i 23. prosinca 2025., u odluku o prijenosu gospodarske cjeline od 26. siječnja 2025., u zapisnik skupštine društva tužitelja od 29. siječnja 2025., u odluku o suglasnosti na odluku direktora od 29. siječnja 2026., u dopis tužitelja radničkom vijeću od 30. siječnja 2026., u e mail poruku MČ BČ od 23. siječnja 2026. i u e mail poruku BČ MČ od 23. siječnja 2026. i od 30. siječnja 2026., u ugovor o radu za radnike MČ, TČ, ŽČ, CČ, OČ, AČ i ZČ, u e mail poruku BČ izbornom odboru od 13. veljače 2026., u ugovor o prijenosu gospodarske cjeline od 30. siječnja 2026.
6. Provedeni dokazi ocijenjeni su u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP). Na temelju rezultata provedenog dokazivanja sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za poništenje izbora za radničko vijeće te raspuštanje radničkog vijeća kod Poslodavca i izbornog odbora osnovanog radi provedbe izbora za radničko vijeće.
8. Iz tvrdnji stranaka iznesenim tijekom postupka proizlazi da nije sporna aktivna i pasivna legitimacija stranaka kao niti stvarna i mjesna nadležnost Županijskog suda u Zagrebu.
9. Isto tako tijekom postupka stranke nisu sporile, a što je sud utvrdio i uvidom u dokumentaciju u spisu, da je kod tužitelja kao poslodavca provedeni postupak redovitog izbora radničkog vijeća pokrenut 2. siječnja 2026., da je radi provođenja izbora za radničko vijeće 8. siječnja 2026. imenovan izborni odbor u sastavu od MČ kao predsjednice te članova TČ i PČ te njihovih zamjena ŽČ, CČ i ĐČZ, da je glasovanje provedeno 13. veljače 2026. te da je na sjednici izbornog odbora održanoj 26. veljače 2026. donesen zapisnik o konačnim rezultatima kojim je utvrđeno da je glasovalo 180 radnika od ukupno 337 radnika upisanih u popis birača s time da je važećih listića bilo 179 i jedan nevažeći te da je lista kandidata SKRH GSKG OČ dobila 154 glasa te lista SPIKS 25 glasova kao i da su u radničko vijeće izabrani RČ SKRH GSKG, AČ SKRH GSKG, Tomislav Božić SKRH GSKG, ČČZ SKRH GSKG i LČ SKRH GSKG s time da su na konstituirajućoj sjednici radničkog vijeća održane **.**.2026. RČ i AČ odstupile iz saziva radničkog vijeća zbog izdvajanja gospodarske cjeline te su na njihova mjesta stupili njihovi zamjenici.
10. Među strankama nije bilo niti prijeporno, a kako to proizlazi i iz odluke o prijenosu gospodarske cjeline od 26. siječnja 2025., zapisnika skupštine društva tužitelja od 29. siječnja 2025. i odluke o suglasnosti na odluku direktora od 29. siječnja 2026., u koje je sud izvršio uvid i utvrdio da je kod tužitelja kao poslodavca, za vrijeme provođenja postupka za redoviti izbor radničkog vijeća, došlo do prijenosu gospodarske cjeline uslijed čega je došlo do prijenosa ugovora o radu 107 radnika koja su radila na poslovima naplate sa tužitelja na novog poslodavca – Zagrebački holding d.o.o. s time da su posljedice prijenosa stupile na snagu 1. veljače 2026. kada je prestao radni odnos navedenim 107 radnika kod tužitelja.
11. Stranke su učinile nespornim i činjenicu da tužitelj kao poslodavac nije u roku određenim čl. 12. st. 5. Pravilnika izvijestio izborni odbor o promjenama o radno - pravnom statusu naprijed navedenih 107 radnika do tada zaposlenih na poslovima naplate kod tužitelja, koji su od 1. veljače 2026. u radnom odnosu kod novog poslodavca, da su e-mailom direktora Sektora ugovaranja i pravne podrške u upravljanju zgrada BČ od 30. siječnja 2026. bivše radničko vijeće i svi radnici kojima su ugovori o radu preneseni na novog poslodavca bili obaviješteni o promjeni njihovog radno-pravnog statusa kao i da je BČ e-mailom od 13. veljače 2026., na dan provođenja izbora u 9,38 sati, izvijestio izborni odbor o nepravilnostima vezanim za popis birača na predmetnim izborima.
12. Nije sporna niti činjenica da izborni odbor radnike kojima je zbog prijenosa gospodarske cjeline prestao radni odnos (njih 107) nije brisao iz popisa birača kao i činjenica da su pojedini radnici čiji su ugovori preneseni na novog poslodavca i kojima je kod tužitelja kao poslodavca s danom 1. veljače 2026. prestao radni odnos, sudjelovali u izbornom postupku kao članovi izbornog odbora i biračkog odbora.
13. Sporno je među strankama da li je uslijed propuštanja izbornog odbora da pravilno utvrdi popis birača odnosno uzme u obzir promjene u popisu birača do kojih je naknadno došlo zbog prijenosa gospodarske cjeline poslodavca došlo do teške povrede obveze izbornog odbora o provođenju izbora koje je utjecalo za rezultate izbora ili se navedeno ne može staviti na teret izbornom odboru budući tužitelj nije postupio sukladno odredbi čl. 12. st. 5. Pravilnika i u roku od dva dana izvjestio izborni odbor o novonastalim promjena pa da, kako to tvrde tuženi, izborni odbor kao tijelo nije imao saznanja o nastalim promjenama zbog čega nije niti mogao postupiti po službenoj dužnosti i brisati 107 radnika sa popisa birača . Posljedično navedenom sporno je da li su ispunjene zakonom propisane pretpostavke iz čl. 162. st. 1. ZR za poništenjem izbora za radničko vijeće te posljedično za raspuštanje radničkog vijeća pa onda i izbornog odbora.
14. Iz odredbe čl. 162. st. 1. ZR proizlazi da je za osnovanost zahtjeva za poništenje izbora za radničko vijeće potrebno kumulativno ispunjenje zakonskih pretpostavki i to da moraju postojati teške povrede obveza propisanih zakonom o radu o provođenju izbora za radničko vijeće te postojanje uzročno posljedične veze između tih povreda (bez obzira na to koliko teške bile) i rezultata izbora odnosno da bi rezultati izbora bili drugačiji da predmetnih povreda nije bilo.
15. Odredbom čl. 12. st. 5. Pravilnika propisano je da je poslodavac dužan u roku od dva dana od nastale promjene, pisano obavijestiti izborni odbor o promjenama nastalim nakon dostavljanja popisa radnika, a izborni odbor je dužan po službenoj dužnosti brisati iz popisa birača radnika kojem je u razdoblju od konačnosti popisa birača do dana glasovanja za izbor radničkog vijeća prestao radni odnos i uvrstiti u taj pospi radnika koji je u tom razdoblju zasnovao radni odnos.
16. U pravu su tuženici da je tužitelj kao poslodavac bio dužan o promjeni radno - pravnog statusa 107 radnika koji su radili na poslovima naplate, a do kojeg je došlo radi prijenosa gospodarske cjeline, pismeno u roku od 2 dana, izvijestiti izborni odbor što on nije učinio i čime je postupao suprotno naprijed citiranoj odredbi Pravilnika. Međutim, po stavu ovog suda, nisu u pravu tuženici kada smatraju da navedeni propust tužitelja, sam po sebi, eskulpira 2-tuženika.
17. Naime, u smislu odredbe čl. 9. st. 2. Pravilnika izborni odbor se brine o pravilnom provođenju izbora i objavljuje rezultate izbora, a prije objave rezultata izbora može odlučiti da se, zbog utvrđenih nepravilnosti, dio ili cijeli izborni postupak, ponovi.
18. U okolnostima konkretnog slučaja kada je nesporno BČ e -mailom od 13. veljače 2026., na dan provođenja izbora, u 9,38 sati, izvijestio izborni odbor o nepravilnostima vezanim za popis birača na predmetnim izborima, a imajući pri tome u vidu i nespornu činjenicu da svi radnici kojima su ugovori o radu preneseni na novog poslodavca bili obaviješteni o promjeni njihovog radno-pravnog statusa pa tako i pojedini članovi izbornog odbora čiji su ugovori o radu preneseni na novog poslodavca iz čega proizlazi da je izborni odbor u tom trenutku znao ili morao znati da dio radnika koji se nalazi na popisu birača (pa čak i onih koji se nalaze na kandidacijskim listama) više nisu u radnom odnosu kod tužitelja, izborni odbor, bio je dužan odlučiti, sukladno ovlaštenju iz čl. 9. st. 2. Pravilnika, da se zbog tih nepravilnosti izborni postupak djelomično ili potpuno ponovi. Kako to nije učinio počinjena je teška povreda obveza propisanih ZR i Pravilnika o provođenju izbora za radničko vijeće.
19. To iz razloga jer u smislu odredbe čl. 145. st. 1. ZR pravo birati i biti biran imaju svi radnici zaposleni kod poslodavca kod kojeg se provodi izbor za radničko vijeće, posljedično čemu osoba koja nije u radnom odnosu kod poslodavca ne može niti birati članove radničkog vijeća niti biti izabrana za člana radničkog vijeća. Kako se radi o prisilnim odredbama ZR kojih se izborni odbor morao pridržavati u situaciji kada su se na popisu birača nalazile osobe (njih 107) koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca što izbornom odboru nakon dostave e-maila od strane BČ više nije moglo biti nepoznato a pogotovo kada su neki članovi izbornog odbora i biračkog odbora bili upravo osobe koje u vrijeme provođenja izbora više nisu bili u radnom odnosu kod poslodavca (pa i osobe na kandidacijskim listama) očito je došlo do teške povrede obveza izbornog odbora propisanih ZR o provođenju izbora za radničko vijeće.
20. Svako drugo tumačenje da u postupanju izbornog odbora nema nepravilnosti isključivo radi propuštanja tužitelja da postupi u roku iz čl. 12. st. 5. ZR ne bi imalo uporište u zdravom razumu i pravnoj logici. U tom smislu valja napomenuti da je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III-357/2016 od 1. veljače 2018. ukazao da svako tumačenje mjerodavnog prava mora imati uporište u zdravom razumu i pravnoj logici, jer bi u protivnom moglo proizvesti apsurdne učinke u odnosu na ostvarivanje i zaštitu pojedinačnog prava
21. Nadalje valja reći da je u trenutku provođenja izbora kod tužitelja (s obzirom da je za 107 radnika došlo do prijenosa ugovora o radu na novog poslodavca) bilo 230 radnika u radnom odnosu koji su (u tom broju) trebali biti uvršteni u popis birača a ne kako je to pogrešno bilo uvršteno u broju od 337 (337-107). Sukladno odredbi čl. 142. ZR broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod poslodavca. Navedenom odredbom propisano je i da ukoliko je kod poslodavca zaposleno između 76 i 250 radnika, kao u konkretnom slučaju, radničko vijeće se sastoji od 3 predstavnika. Kako su u konkretnom slučaju, a zbog naprijed navedene povrede, izbori provedeni i izabrano radničko vijeće od 5 predstavnika umjesto pravilno do 3, dakle u većem broju od propisanog, to je utjecalo i na rezultat izbora jer je izabran veći broj članova radničkog vijeća od onog propisanog ZR.
22. Posljedično svemu navedenom, tužitelj je tijekom postupka uspio dokazati da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke iz čl. 162. st. 1. ZR za poništenje izbora za radničko vijeće te posljedično za raspuštanje radničkog vijeća. Osnovan je i zahtjev za raspuštanje i izbornog odbora s obzirom da dva člana istog više nisu u radnom odnosu kod tužitelja pa takav izborni odbor više ne može postupati jer bi to bilo u suprotnosti sa odredbama Pravilnika.
23. U odnosu na druge povrede na koje se u tužbi i tijekom postupka tužitelj pozivao (nedopušten sastav izbornog odbora, nedopušten sastav biračkog odbora, priprema znatno većeg broja glasačkih listića, izostanak upute o pravnom lijeku, potpisa predsjednika izbornog odbora i datuma objave popisa birača, da se izborni odbor nije savjetovao o mjestu i vremenu glasovanja s poslodavcem i dr.) valja reći da sud temeljem raspoloživih dokaza nije mogao utvrditi da bi navedene povrede eventualno utjecale na rezultate izbora odnosno da bi rezultati izbora bili drugačiji da predmetnih povreda nije bilo.
24. Kako je tužitelj dokazao ostvarenje uvjeta propisanih čl. 162. st. 1. ZR valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti.
25. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno odredbi čl. 155. ZPP i u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14 ,118/14, 107/15, 57/22 i 126/22) u iznosu od 625,00 eura (tbr. 7/2, 46 i 54 Tarife).
26. Tužitelj je na dosuđeni trošak potraživao zatezne kamate na koje imaju pravo temeljem odredbi čl. 151. st. 3. ZPP pa mu je zahtjev prihvaćen, a zatezne kamate na parnični trošak teku od dana donošenje prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 ).
27. Tužitelju nije dosuđen trošak sudske pristojbe jer iz spisa ne proizlazi da bi istu platio.
U Zagrebu, 25. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Vlatka Fresl Tomašević
PRAVNI NAPUTAK:
Protiv ove presude dopuštena je žalbe Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem Županijskog suda u Zagrebu, pisano u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.