Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: P-31/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Miroslavu Kosanović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja IŠ iz Generalskog Stola, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Davoru Popović odvjetniku u Karlovcu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, radi priznanja prava vlasništva, na ročištu glavne i javne rasprave održane dana 5. svibnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Davora Popović odvjetnika u Karlovcu i zakonske zastupnice tuženika Sandre Bišćan zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Karlovcu, a objavljene dana 25. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja IŠ koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj VŠ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] isključivi vlasnik dijela kč. br. [katastarska čestica] od 154650 m2 upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je na skici izmjere CADCOM d.o.o. od 29.10.2025.g. (koja skica je sastavni dio ove presude) označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A površine 750 m2 što je tuženik Republika Hrvatska OIB 52634238587 dužna priznati i dozvoliti da se tužitelj temeljem ove presude upiše u zemljišnim knjigama kao isključivi vlasnik navedenog dijela nekretnine, a

tuženik je ujedno dužan tužitelju naknaditi ovim postupkom prouzročene parnične troškove, sve navedeno u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka prema odredbi suda sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana", radi neosnovanosti.

II.

Nalaže se tužitelju IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, nadoknadi parnične troškove u iznosu od 1.300,00 eura (jednu tisuću tri sto eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude (25. svibnja 2026.) pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi, da tuženik dolazi upisan u zemljišnim knjigama kao isključivi vlasnik kč. br. [katastarska čestica] šuma u [adresa] od 154650 m2 upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]., da tužitelj sa svojim pravnim prednicima preko 60 godina uživa dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 750 m2., da se radi o dijelu te nekretnine koji se neposredno veže na nekretninu tužitelja oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gdje se nalazi i kuća tužitelja u [adresa]. Na navedenom dijelu kč. br. [katastarska čestica] tužitelj je sagradio i gospodarsku zgradu. Zatim, tvrdi da je tužitelj po ovlaštenoj geodetskoj tvrtci Cadcom d.o.o. izradio skicu i geodetski elaborat s rezervacijom parcele nove oznake kč. br. [katastarska čestica] gospodarska zgrada od 79 m2 i dvorište od 671 m2, odnosno ukupno 750 m2. Nadalje, navodi da je tužitelj na prijeporu sagradio i gospodarsku zgradu koja je u upravnom postupku legalizirana i isti je ishodio rješenje o izvedenom stanju, da tužitelj stoga ima pravni interes da se navedeni dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno parcelacijskom elaboratu upiše u zemljišnim knjigama upiše na njegovo ime i vlasništvo. Tužitelj se je prije pokretanja ovog postupka, a sukladno odredbi čl. 186a ZPP-a, obratio ODO u Karlovcu sa zahtjevom radi mirnog rješenja spora. Odgovorom ODO u Karlovcu broj N-DO- 212/2024 od 17.12.2024.g. zahtjev za mirno rješenje spora je odbijen. Stoga tužitelj predlaže da sud utvrdi presudom da je tužitelj vlasnik spornog dijela zemljišta, da naloži tuženoj da trpi upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnoj knjizi i da mu tužena nadoknadi parnične troškove. Tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev podneskom od dana 14. travnja 2026. (list br. 168-170).

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti te tvrdi, da sa svojim prednicima preko 60 godina uživa dio kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 750 m2, na kojem dijelu je sagradio gospodarsku zgradu za koju je ishodio rješenje o izvedenom stanju, a koja se neposredno veže na kčbr. [katastarska čestica] koja je u njegovom vlasništvu i na kojoj se nalazi njegova kuća. Dalje, tužitelj navodi kako se sukladno odredbi članka 186.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) prije podnošenja tužbe obratio Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu sa zahtjevom za mirno rješenje spora i da je u istom „očito greškom pera“ naveo kako dio kčbr. [katastarska čestica] uživa preko 20 godina, iako isti s pravnim prednicima uživa preko 60 godina. Obzirom da je tužitelj u zahtjevu za mirno rješenje spora kao osnovu temeljem koje bi mu se priznalo pravo vlasništva naveo uživanje preko 20 godina, činjenicu da se predmetna nekretnina veže na njegovu nekretninu i da je gospodarsku zgradu koja se nalazi na predmetnoj nekretnini legalizirao ovo državno odvjetništvo je utvrdilo kako je isti neosnovan pozivajući se na članak 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.) koji propisuje da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka odnosno 40 godina, i pozivajući se na članak 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) koji propisuje da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena. ZPP -om je propisano da zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati istovjetan zahtjev kakav se podnosi u tužbi. U protivnom, sud će tužbu odbaciti. Dakle, u zahtjevu za mirno rješenje spora tužitelj je naveo činjenicu posjedovanja preko 20 godina, dok sada u tužbi navodi kako s pravnim prednicima isti uživa preko 60 godina, mijenjajući time činjenično i pravno stanje u korist tužitelja. Ako i zanemarimo ovo očito konstruiranje činjenica tužitelja u njegovu korist, već zbog neispunjavanja procesnih pretpostavki sukladno članku 186.a ZPP-a ovu tužbu treba odbaciti. Dalje, nimalo manje važno, nameće se pitanje zašto tužitelj svoju „očito greškom pera“ činjenicu posjedovanja nije istaknuo u podnesenom zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno čak i podredno podnio novi, a sve u svjetlu mijenjanja pravne podloge predmeta a još i više u činjenici da je tužitelj zastupan po punomoćniku odvjetniku. Bilo kako bilo, ovo manipulativno konstruiranje činjenica u korist tužitelja dovodi do toga da se postavlja pitanje što je od toga svega istina, a i stvara prostor za stjecanje vlasništva nekretnine protivno zakonskim pravnim osnovama – npr. kupnji, na što je tužitelj i upućen u odgovoru o zahtjevu za mirno rješenje spora. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud odbaci tužbeni zahtjev tužitelja odnosno podredno da isti odbije kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate.

3. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja IŠ kao stranke u postupku, dokaz saslušanjem svjedoka ĐŠ, ŠŠ, MŠ, HŠ, dokaz očevidom na licu mjesta i mjerničkim vještačenjem po geodetskom vještaku Andreji Omić iz Cadcom d.o.o. iz Zagreba, dokaz čitanjem i pregledavanjem izvatka iz zemljišne knjige sa lista br. 4, geodetski snimak izvedenog stanja od 24. 03. 2021. sa lista br. 24, isprave o ozakonjenju izgrađene, dovršene zgrade sa lista br. 25-51, povijest promjena na katastarskim česticama od 4. 10. 2024. sa lista br. 122-123, povijesnog zemljišno knjižnog izvatka sa lista br. 124135, zemljišno knjižnih izvadaka sa lista br. 135-140, skice izmjere mjerničkog vještaka Cadcom d.o.o. sa lista br. 154.

5. Sud je odbio prijedlog tužitelja da mjernički vještak sačini prijavni list-elaborat o cijepanju predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao nepotrebno. Ovo iz razloga što je tužbeni zahtjev tužitelja kao nepoštenog posjednika utuženog zemljišta neosnovan, radi čega je cijepanje predmetne čestice nepotrebno, suvišno i neekonomično.

6. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

7. Dakle, iz izvatka iz zemljišne knjige sa lista br. 4, geodetski snimak izvedenog stanja od 24. 03. 2021. sa lista br. 24, isprave o ozakonjenju izgrađene, dovršene zgrade sa lista br. 25-51, povijest promjena na katastarskim česticama od 4. 10. 2024. sa lista br. 122-123, povijesnog zemljišno knjižnog izvatka sa lista br. 124135, zemljišno knjižnih izvadaka sa lista br. 135-140, skice izmjere mjerničkog vještaka Cadcom d.o.o. sa lista br. 154., a koje činjenice između parničnih stranaka nisu sporne, da tuženik dolazi upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] šuma u [adresa] od 154650 m2 upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]., da je tužitelj ne dijelu utužene čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagradio i gospodarsku zgradu koja je u upravnom postupku legalizirana i isti je ishodio rješenje o izvedenom stanju.

8. Nadalje, sud je ocijenio i iskaze tužitelja IŠ i svjedoka ĐŠ, ŠŠ, MŠ i HŠ životnim, uvjerljivim i istinitim. Naime, tužitelj ČŠ, te svjedoci ĐŠ, ŠŠ, MŠ i HŠ su potvrdili, da je tužitelj najranije 1983. počeo koristiti predmetni dio kčbr. [katastarska čestica] jer je tada počeo graditi kuću na zemljištu u svom vlasništvu a koje se nalazi preko puta predmetne nekretnine, time da se između kuće tužitelja i predmetne nekretnine nalazi cesta, da je tužitelj počeo koristiti nakon što je pitao Šumariju da li može odlagati građevni materijal dok gradi kuću i oni su mu to odobrili, da se kasnije obraćao Hrvatskim šumama za suglasnost da se zemljište upiše na njegovo ime ali mu oni nisu dali suglasnost, da tužitelj nije smatrao da je zemljište njegovo vlasništvo ali objekti na zemljištu su njegovo vlasništvo i stoga je htio da zemljište koje koristi i koje mu je nužno za predmetne objekte upiše na sebe kao vlasnika, da je zemljište koristio na način da je izgradio boks za pse, odlagao drva za ogrjev, izgradio drvarnu, te zemljište koristi do danas neprekidno, da djelatnici Hrvatskih šuma nisu na spornom dijelu zemljišta izvodili bilo kakve radove ili ga održavali.

9. Odredba članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12, 152/14) glasi:

(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

(2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(4) Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

10. Dakle, tužitelj nije dokazao da je bio pošteni posjednik predmetne čestice neprekidno 40 godina, radi čega nisu ispunjenje zakonske pretpostavke da dosjelošću stekne vlasništvo na djelu predmetne čestice odnosno utuženom zemljištu sukladno citiranom članku 159. ZV-u, radi čega je njegov tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti. Ovo iz razloga što je tužitelj bio svjestan da zemljište nije njegovo vlasništvo i premda je bio neposredni posjednik predmetnog dijela nekretnine jer ga je koristio, priznavao je višu vlast posrednog posjednika - vlasnika pa se ne može uzeti da se radi o poštenom i samostalnom posjedu. Tužitelj je znao cijelo vrijeme koristi besplatno zemljište tuženika uz usmeno odobrenje djelatnika Hrvatskih šuma do opoziva.

11. Člankom 18. stavkom 3., Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je: „ (3) Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.” Tuženik je u posjedu prijepora od 1983. godine, ali svakako tuženik nije pošten posjednik prijepora, jer mu je 1983. godine zemljište dopušteno od strane vlasnika zemljišta, a u svrhu odlaganja građevinskog materijala za vrijeme izgradnje obiteljske kuće na katastarskoj čestici koja se nalazi preko ceste predmetnog zemljišta, da je nakon izgradnje kuće nastavio posjedovati zemljište znajući da koristi zemljište uz usmeno odobrenje vlasnika zemljišta do opoziva.

12. Nadalje, tužitelj nije dokazao da je građenjem na tuđem zemljištu stekao pravo vlasništva. Prema odredbi čl.24. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91 - dalje: ZOVO) osoba koja može biti nosilac prava vlasništva, a koja izgradi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekt) na zemljištu na koje drugi ima pravo vlasništva (graditelj), stječe pravo vlasništva i na zemljište na kojem je izgrađen građevinski objekt, a i na zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu toga građevinskog objekta, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio. Nadalje, prema odredbi članka 152. stavak 1. ZV-u "zgrada koju netko bez znanja i volje vlasnika zemljišta izgradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku tog zemljišta" Prema tome je i za taj način stjecanja prava vlasništva potrebno da je tužitelj (kao graditelj) bio pošten, ali tužitelj je znao da gradi na tuđem zemljištu i stoga nije bio pošten.

13. Odluku o troškovima sud je donio primjenjujući članak 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25).

14. Tuženiku su priznati troškovi zastupanja po punomoćnici odvjetnici u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne Novine" 138/2023) i prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.500,00 eura.

15. Naime, tuženiku je priznat trošak za sastav odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora od 17. prosinca 2024. (Tbr. 32.) u iznosu od 200,00 eura, sastav odgovora na tužbu od dana 11. veljače 2025. g. (tbr. 7 toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, prisustvovanje punom. na pripremnom ročištu ročištu od 8. srpnja 2025.g. (tbr. 9 toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, prisustvovanje punom. na očevidu na licu mjesta od 29. listopada 2025.g. (tbr. 9 toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 12. siječnja 2026. godine (tbr. 8 toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, prisustvovanje punom. na ročištu od 5. svibnja 2026.g. (tbr. 9 toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, prisustvovanje punom. na ročištu za objavu presude od 25. svibnja 2026.g. (tbr. 9 toč. 3.) u iznosu od 100,00 eura.

16. Dakle, tuženiku su ukupno priznati i dosuđeni parnični troškovi u iznosu od 1.300,00 eura.

17. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Karlovcu, 25. svibnja 2026.

Sudac

Miroslav Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba na Županijski sud u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno, u 3 istovjetna primjerka.

Dostavljeno

1. Davor Popović odvjetnik u Karlovcu

2. ODO u Karlovcu, (P-DO-8/2025)