Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Posl.br. R1 Ob-791/2025-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci po sutkinji Nataši Citković Vrkić, u pravnoj stvari predlagateljice VK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], i protustranaka 1. SK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trenutno u zatvoru u Rijeci, i 2. IK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trenutno u zatvoru u Rijeci i 3. mlt. MK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trenutno povjerena na skrb Centru za pružanje usluga u zajednici „Ivana Brlić Mažuranić“ Lovran, Podružnica Rijeka, zastupane po posebnoj skrbnici ĐK, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo – Podružnica Rijeka, Rijeka, Drage Gervaisa 7, radi donošenja odluke o ostvarivanju osobnih odnosa temeljem čl. 120. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje ObZ), dana 21. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice VK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi određivanja ostvarivanja osobnih odnosa s unukom mlt. PK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trenutno povjerena na skrb Centru za pružanje usluga u zajednici „Ivana Brlić Mažuranić“ Lovran, Podružnica Rijeka.
O b r a z l o ž e n j e
1.Predlagateljica je baka po ocu maloljetnoj PK te je 3. studenog 2025. podnijela prijedlog ovome sudu radi odobrenja sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s mlt. unukom. Uz prijedlog je dostavila Izvješće Hrvatskoga zavoda za socijalni rad, Područni ured Rijeka, Klasa: 552-05/25-07/180, Urbroj: 2170-20-05/11- 25-9 od 30. listopada 2025. godine.
2. Roditelji djeteta, ovdje protustranke SK i IK, ne protive se prijedlogu i suglasni su da baka po ocu ostvaruje odnose s mlt. unukom najmanje dva puta tjedno u terminima prema pravilima ustanove i prema dogovoru s ustanovom kojoj je mlt. MK sudskom odlukom povjerena.
3. Sud je rješenjem posl. br. R1 Ob-791/2025-6 od 2. prosinca 2025. maloljetnoj PK, rođenoj **.**.2022., imenovao posebnu skrbnicu u osobi ĐK, dipl. iur., iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, radi zastupanja djetetovih prava i interesa u ovom postupku, sukladno odredbi članka 240. stavka 2. i članka 242. stavka 2. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje ObZ).
4. Sud je izvršio uvid u Izvješće Hrvatskoga zavoda za socijalni rad, Područni ured Rijeka, Klasa: 552-05/25-07/180, Urbroj: 2170-20-05/11-25-9 od 30. listopada 2025. godine (str. 10 i 11 spisa), Prijedlog i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Rijeka, Klasa: 552-04/25-08/4, Ur.broj: 2112-20-05/57-26-5 od 17. veljače 2026. godine (str. 20-22 spisa).
5. Prijedlog nije osnovan.
6. Odredbom čl. 120. st. 1. ObZ-a definirane su osobe koje imaju pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom i s kojima dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose. Ovo pravo na ostvarivanje osobnih odnosa obostrano imaju i bake i djedovi, osim ako bi to bilo u suprotnosti s djetetovom dobrobiti.
6. Iz prijedloga i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Rijeka, Klasa: 552-04/25-08/4, Ur.broj: 2112-20-05/57-26-5 od 17. veljače 2026. godine, proizlazi da je mlt. MK rođena **.**.2022. , da je smještena u Centru za pružanje usluga u zajednici „Ivana Brlić Mažuranić“ Lovran, Podružnica Rijeka te da se radi o djetetu s izraženim razvojnim i zdravstvenim teškoćama, zbog kojih su mu potrebni stabilnost, predvidivost, razvojno primjeren pristup i usklađeno postupanje osoba koje s njim dolaze u kontakt. Stoga je u ovom postupku odlučno bilo ocijeniti ne samo postoji li srodnička veza između predlagateljice i djeteta, nego bi li konkretno određivanje osobnih odnosa, u sadašnjim okolnostima, bilo u skladu s dobrobiti djeteta.
7. Iz mišljenja HZSR-a proizlazi da kod predlagateljice postoje zdravstvene, osjetilne i kognitivne teškoće koje su u konkretnom postupku onemogućile pouzdanu stručnu procjenu njezinih kapaciteta za ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom posebnih razvojnih potreba. S predlagateljicom nije bilo moguće uspostaviti djelotvornu komunikaciju o bitnim okolnostima, nije bilo moguće provesti psihološku obradu, niti je od nje bilo moguće dobiti određen i provediv prijedlog o načinu, vremenu i uvjetima ostvarivanja susreta s djetetom.
8.Sud se tijekom postupka i neposredno uvjerio da s predlagateljicom otežana komunikacija zbog slaboga sluha, da je predlagateljica bila kadra odgovoriti samo na pitanja o vlastitom zdravlju te suhoparno ustrajavati na prijedlogu za viđanjem unuke bez da isti obrazloži ili podrobnije predloži način ostvarivanja odnosa.
9.Sud je prihvatio nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao stručno i obrazloženo kao i očitovanje posebne skrbnice koja se prijedlogu protivila. Nadalje, istome mišljenju nije prigovorio nitko od stranaka u postupku.
10.Sud je cijenio i činjenicu da su roditelji mlt. djeteta izrazili suglasnost da predlagateljica ostvaruje osobne odnose s mlt. unukom. Međutim, navedena suglasnost u ovom postupku nije odlučna sama za sebe. Predmet odlučivanja nije pravo roditelja da raspolažu ostvarivanjem odnosa između djeteta i treće osobe, nego pravo djeteta i bake na ostvarivanje osobnih odnosa, pod pretpostavkom da takvo ostvarivanje nije protivno djetetovoj dobrobiti. Budući da je dijete, zbog svoje dobi, zdravstvenog i razvojnog stanja te smještaja u ustanovi socijalne skrbi, osobito ranjivo, sud nije mogao odluku utemeljiti samo na suglasnosti roditelja, tim više što su roditelji trenutno u zatvoru i ne skrbe svakodnevno o djetetu, nego je odlučujuću važnost dao stručnoj procjeni Hrvatskog zavoda za socijalni rad i očitovanju posebne skrbnice kao osobe imenovane radi zaštite prava i interesa djeteta u ovom postupku.
11. Sud je cijenio i mogućnost da se osobni odnosi, umjesto odbijanja prijedloga, odrede u užem, rjeđem i nadziranom, odnosno u bilo kojem obliku. Međutim, ni takav blaži oblik u sadašnjim okolnostima ne bi bio u skladu s dobrobiti djeteta. Naime, za određivanje bilo kojeg oblika osobnih odnosa potrebno je da postoji barem minimalno pouzdana osnova za zaključak da osoba koja traži susrete razumije svrhu susreta, djetetove potrebe i ograničenja, način komunikacije s djetetom te potrebu suradnje s ustanovom i stručnim osobama. U konkretnom slučaju takva osnova nije utvrđena. S predlagateljicom nije bilo moguće uspostaviti djelotvornu komunikaciju o odlučnim okolnostima, nije bilo moguće provesti psihološku obradu, niti je bilo moguće dobiti određen prijedlog o tome kako bi se susreti provodili. Stoga bi određivanje susreta samo zato što postoji srodnička veza, bez prethodno utvrđene sposobnosti predlagateljice da razumije i slijedi djetetove razvojne i zdravstvene potrebe, značilo prebacivanje rizika procjene na samu ustanovu i na dijete, što nije prihvatljivo u postupku u kojem je dobrobit djeteta primarno mjerilo odlučivanja.
12. Pritom je sud imao u vidu da osobni odnosi djeteta sa srodnicima mogu biti značajni za očuvanje obiteljskog identiteta, kontinuiteta i emocionalnih veza. Međutim, u ovom postupku nije utvrđeno da između predlagateljice i mlt. djeteta postoji prethodno izgrađen, stabilan i za dijete prepoznatljiv emocionalni odnos čije bi održavanje, unatoč navedenim rizicima, nalagalo određivanje susreta. Nasuprot tome, iz provedenih dokaza proizlazi da je dijete vrlo mlade dobi, smješteno u ustanovi, s izraženim razvojnim i zdravstvenim teškoćama, te da predlagateljica nije mogla konkretizirati na koji bi način ostvarivanje odnosa bilo prilagođeno upravo takvom djetetu. U takvim okolnostima sama želja bake da viđa unuku, premda ljudski razumljiva, nije dostatna pravna i činjenična osnova za određivanje osobnih odnosa.
13. Slijedom navedenog, sud prihvaća mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao stručno, jasno i usklađeno s ostalim podacima u spisu, osobito u vezi s očitovanjem posebne skrbnice koja se prijedlogu protivila. Sud ponavlja da odluku ne temelji na samoj činjenici predlagateljičina zdravstvenog stanja, nepismenosti, imovinskih prilika ili korištenja prava iz sustava socijalne skrbi, nego na njihovoj konkretnoj važnosti za procjenu može li predlagateljica u sadašnjim okolnostima ostvarivati osobne odnose s djetetom na način koji bi bio razvojno koristan, siguran i usklađen s djetetovim posebnim potrebama. Kako to u ovom postupku nije utvrđeno, a kako bi određivanje osobnih odnosa u ovom trenutku bilo protivno djetetovoj dobrobiti, prijedlog je valjalo odbiti na temelju članka 120. stavka 4. Obiteljskog zakona.
.
Rijeka, 25. svibnja 2026.
SUTKINJA
Nataša Citković Vrkić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Stranke imaju pravo žalbe na rješenje u roku od 15 dana od njegova primitka. Žalba se podnosi pisano u pet istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.
DNA
-predlagateljici VK
-protustranci SK, putem Zatvora u Rijeci
-protustranci IK, putem Zatvora u Rijeci
-posebnoj skrbnici
-HZSR-PU Rijeka
